Jedinstvo, August 14, 1956

              je
ш un&&z Ore codine Urimo j-godiJ- njico ja?osiareril.c-kanadsk- e projreeivne Stamp.
Prri broj "BORBE"-lU- ta radnika i Ijaka iz JugoIarije u Kanadi — izaSaoje
2. norerabra 1931. codine a Toronto.
B O R B U je 1936. nalijedila "SLOBODXA MISAO- "- Iit proirreeiTnih
kanadskih Hrrata — I "PR A V D A", list ргогтевјттић kanadkih Siba. "SLOBOD-SA- " MI SAO" i "PRAVDA" a bile гаћгалјепе u julu 1940. xboe antiratnoe
Manoriita. . U decembni 1940. poceo Je izlazit prosTeeivni lut kartadskih Ilrrata "X O V O S T I"
a maju 1941. list procreeirnih kanadkih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u Julu
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST 1942. 111 procretUnih kanadkih £lovenaca "EDINOS T~. U jnnu 1948. "NOVOSTI", "SRPSKI GLASXIK" i "EDI-N'OS-r um ujedinil! — otada Ulazi "JEDIXSTV O.
VOL. VIII — NO. 63 (685) TORONTO, TUESDAY, AUGUST 14, 1936 PRICE 5 PER COPY
Jugoslavia dobila novu
veliku sovjetsku pomoc
K red it od 175 milijuna dolara za izgradnju industrije
aluminija — potpisan protokol o koriStenju ranijc
odobrenog krcdiLa od 10 milijuna
Beograd. — Potpisan je nju 40 milijuna dolara ne-ugov- or izmedju Jugoslavije, iskoriStenog kredita dobive-Sovjetsko- g SavezA i Istodne ! notr no 4nnrn3,lir„n nfi ,o Njemadke o izgradnji alu-minijs- ke industrije u Jugo-slavij- i.
U tu svrhu Jugoslavia de
dobiti krcdit u iznosu od
175 milijuna dolara.
januara
ce
; Izgradnjom predvidjenih Islaviji. Medju su
aluminijskih tvornica tvornica za proizvodnju de-slav- ija
ce led naj-tal- ja iz armiranog betona,
proizvodjada i za proizvodnju
nn svijctu", i velikih zidnih blokova, dne-ba- ".
I vni za lignit i agregat
Moskvi je takodjer J za suSenje i razdvajanje
potpisan protokol o koriSte- - ' gasa od
uspostavu diplomatskih
trgovinskih odnosa Kinom
OTTAWA. — Sisieferski poslanici Herridge i
Cameron su pozvali da obnovi diplomatske i trgo-vadk- e
odnose N. R. Kinom.
Diskusirajudi izvjeStaj mi-nist- ra trgovine oni su
kazali da Kanada ne moie
ignorisati petencijalno trzi-St- e
u zemlji sa 600 milijuna
stanovnika.
"Vrijeme je zrelo za pri-znan- je Kine i dn se neSto
za razvitnk ovoga
triista", je Herridge.
tig je dalje kazao
da poduzede
izvozi masine-rij- u
u Kinu iz svojih tvorni-ca
u Velikoj Britaniji i Za-padn- oj Njemadkoj. Kanad-sk- e
tvornice ovog poduzecn
rade sa mnnje od 10
kapaciteta. Krajem
jula samo torontovske
tvornice je otpuSteno
radnika.
Cameron je kazao da po-sto- ji
"polupodzemna" trgo-vin- a
sa Kinom, se
preko Hong Konga. Boljc bi
bilo da se trgovina norma-lizir- a.
Konervativnt poslanici
ministarstva drzavljanstva imigracije
— Zasjcdanje
parlamenta pribliiava se
kraju.
Medju posljednjim tedka-kam- a dnenog reda nalazio
se izvjeStaj ministra driav-Ijnnst- va
i .imigracije Pick-ersgil- la
i odobrenje rashoda.
njegova ministarstva. Iz-vjes- taj je kriti-kova- n
po opoziciji. ali je na
vladina vedina
svom izvje?taju
Pickersgill je priznao f
dobiti useljenike
imaju
vladanja. oni
pгilagodjavaju.,
ovo godine.
U protokolu se predvidja
da Sovjetski pru-ii- ti
tehnidku pomoc u
dnji niza tvornica u
ovima
Jugo- -
"doci u
vedih alumi- - zatim pogon
nija piSe "Bor- -
kop
U
nafte.
i
vladu
sa
Howe
uradi
rekao
Herri
danas
posto
iz
2.000
koja vodi
dosta
koje
nadin
lakse
Savez
izgra- -
Jugo- -
su kritizirali ogranidenje
trgovine na Sjed. Driave, na
koje otpada dvije tredine
kanadske vanjske trgovine.
Oni su traiili povedanje
trgovine sa drugim zemlja-ma- .
Sestmjesedni deficit u
vanjskoj iznosi 537
milijuna dolara.
trgovine Howe
je da de uskoro u
Ottawu doputovati mndjnr-sk-a
trgovadka delcgacija.
(Bugarska je dana
takodjer izrazila felju da
poveca trgovinu sa Kana-dom- ).
R. Kina zeli trgovati,
kaze kanadski
biznisman
Vincouver, B. —
neski narod oduSevljeno
pozdravio uspostavu nor-maln-ih
trgovadkih odnosa
izmedju na§ih zemalja, Ki-ne
Kanade, koje su
Ottawa. vrhu liste dukrimini- -
ostro
mini- - star
"Ki.
stari
nalaze se Kinezi I
Hindusi, onda ostali pripad-ni- ci iute i erne rase.
Pickersgill je obedao da
ce u budude pustiti neSto
vedi broj useljenika In-dij- e. Koliko? Dosad ih je
moglo doci 150 go-dilnj- e.
Ministar je osobito nemi
glasanju. kao obidno, odlu-- 1 losrdan prema Kinezima iz
dila
U
Honga Konga, britanske
kolonije.
Njihove molbt? za uselje
da se useljenidka politika 1 nje de ne samo biti odbija
bazira dlskriminaclji. I ne. vec i apeli protiv
"m oral nja de biti pregledani samo
postojatt" u putanju stra- - j jedamput, umjesto dosadas-nac- a
u zemlju, rekao je on. I njih pet-5e- st puta.
"NaJe je glediste". kazao ZaSto da oko toga gubimo
Pickersgill, je bolje vrijeme, rekao je ministar
iz zemalja
nal ustavni. de-mokra- tski
i slobodni
jer brie i
trgovini
Ministar
saopdio
ovjh
X.
C.
bi
i
Na
iz
samo
na
"da J
I Udiniti to jedamput ili de- -
set puta tsta je stvar.
Protiv toga su protestirali
poslanici Winch 1 Fulton,
obojica iz B. C
U protokolu se takodjer
predvidja isporuka opreme
i maSina za industriju uglja,
brodogradnju i radiotehnic-k- u
industriju, za industriju
nafte i gasa, sprovodjenje
mclioracionih r a d o v a,
stambeno-komunaln- u izgra-nju- ,
kao i isporuka trakto-ra- ,
poljoprivrednih masina i
druge opreme,
Sa Istodnom Njemadkom
je potpisan sporazum o raz-mje- ni
robe u ukupnoj vrijed-nos- ti
od 10 milijuna dolara
do kraja ove godine.
CCF trazi
sa
Mnssey-Har-ris-Fergu- on
Iniranih
trgovadki partneri", rekao
je kineski premijer Cu En
Laj kanadskom biznismenu
Marshall Johnsonu na ne-nedavn- om sastanku u Pe-king- u.
Johnson je proveo dva
mjeseca u Kini kao pred-stavni- k
East-We- st Export
Import Co. Cilj mu je bio
uspostavljanje trgovadkih
veza sa kineskim trgovad-ki- m organizacijama i dobi-vanj- e narudiaba.
Johnson prida da je Cu
En Laju odgovorio, da su
kanadski biznismeni spre-m- ni trgovati sa Kinom, ali
ne mogu zbog ameridkog
embarga.
Johnson knie da je na
putovanju sreo bntanske,
francuske, Svedske, talijan-ske- ,
norveSke, zapadno-njemadk- e,
belgijske, austral-skc- ,
pakUtanske i indijske
trgovce i svi oni su se rugali
Kanadi sto se pridrzava a
meridkih naloga o trgovini
sa Kinom.
Oni su mu rekli, da
(Nastavak na str. 4)
Kritika i
se
se
Ministarstvo de biti malo
obazrivije prema molbama
onih kanadskih Kincza koji
iele dobavit vjerenicu. Ali
oni moraju kod ministarstva
poloiit 1.000 dolara, koje de
dobiti poslije vjendanja.
Pickersgill je izbirljiv i
kod bijelih molioca.
I tu ima poieljnih, manje
poieljnih i nepoieljnih.
Ministar je kazao da se
sada u Evropi nalazi jedna
misija, koja obilazi izbjegli-dk- e
logore i izbira uselje- -
inike 2a Kanadu.
Branedi politiku diskri-- l
minacije Pickersgill je re-kao,
da bi to radila I svaka
drutra via da.
"Selektivna imfgracija
jedne osobe i druge. iz
i to de se taditi. bez razlike
Odhfjowi Capita
TRAZI ISTINSKU MEDJUNARODNU KONFERENCIJU
i ZAKLJUCENJE UGOVORA 0 SL0B0DN0J PLOVIDB!
ZASTO JE JUGOSLAVIJA
BEOGRAD. — Predsjednik FNRJ Josip Bror Tito
Je izrazio nezadovoljstvo povodom proputta zapadnih
drzava da pozovu Jugoslaviju na konferenciju o Suezu.
Predsjednik Tito je rekao da je Jugoslavia kao
pomorska drzava ozbiljno zatnteresirana u pitanje
Sueza.
Daljni skok cijena
Ottawa. — Cijene zi-votn-im
potrebitinama i
dalje rastu.
Prema saopcenju Do-minion
Bureau of Stati-stics
indeks cijena zivot-ni- h potrebstina u junu je
porastao za sedam deseti-n- a jednog pointa — sa
117.8 koncem maja na
118.5 koncem juna.
Cijene prehrambenim
artiklima porasle su za
1.7 pointa.
Indeks se prema
cijenama od 1949.
Porast dividenda
Toronto. — Osam mjescfrii
dividendi kanadskih korporacija
su za 14 posto cfi nrgo u istom
razdohlju proilc godine, saop-Ix-s.
broker ska firma Timmins.
Zahtjcv za pomoc
otpustenima
Toronto. — Clanstvo Rati-nid- ke
progresivne partije iz
petog Warda uputilo je za-htj- ev federalnoj vladi da
zajedno s United Automo-bile
Workers unijom i upra-vo- m poduzdda
poduzme mjc-r-e
za ponovno uposlenje
2.000 radnika spomenutog
poduzeda koji su nedavno
otputani.
SAD zabranile posjet
X. R. Kini
Washington. — State De-partment
je zabranio pet-naestor- ici ameridkih novina-r- a
da posjete N. R. Kinu.
Novinari su u posjet poz-an- i
po Kini.
Interes'tntno je da nitko
od prisutnih poslanika nije
ustao da wpori tu tvrdnju.
Protiv olitickc
Sisieferski poslanik Colin
Cameron je ustao protiv
stroge kontrole nad ulazom
lica iz zemalja Istodne Ev-rop-e. kojom treba da se
sprijedi dolazak "subver--
zivnih elemenata".
"Naivno je misliti da de
spijun ili subverzivac koji
ima namjeru da svrgne nas
pqredak . . . dodi kao poz-na- ti stanovnik Istodne Evro-p- e,
koji govori sa stranim
naglaskom'% rekao je Ca-meron.
"Mnogo je vjerojatnije
znadi diskriminaranje izme-'d-a de takvi dodi sa najbo- -
dju
vodi
ljira preporukama, a mogu- -
medju jedne zemlje i druge (de i kao gosti Rideau Halla
(rezidencija generalnog gu- -
tko bio na vlasti, rekao je 'vernera), kazao je Cameron. 'je Picker gill. On je trailo da se ublaii
TRECA POBJEDA
"LOKOMOTIVE"
Vancouver, B.C. — Mos-kovs- ka "Lokomotiva" pobi-jedil- a je ovdje izabranu
momdad B. C. 5:2.
Gledalaca je bilo 20.000.
Ovo je treda pobjeda "Lo-komotiv- e"
u Kanadi. U
Montrealu je pobijedila 9:0,
u Winnipegu 10:0.
"Lokomotiva" ce јоб igrati
u Calgarj i Torontu.
Sporazum izmedju
Mine-Mi- ll and IXCO
Sudbury. — Postignut je
sporazum izmedju Mine-Mi- ll
unijc i International
Nickel Company.
Izgubljcna nada za
260 mdara
Marcinelle, Belgija. — Iz-gublj- ena je nada za spas
260 rudara koji su zatrpani
u ovdaSnjem rudniku.
Kanadski svecenici
u SSSR
Moskva. — Doputovala
je delcgacija kanadske Uje-dinje- ne crkve, koju pred-vo- di svedenik Dorey, sekre-ta- r
generalnog vijeca.
Veliki program
navodjavanja
Mwku. — Na)aI)cn e noij
prograrn naodtavanja stepa Uzbe--
, kiitana i Kazahstana 21 uzgaptn]c
pamuka. Bit £c ohradjeno oko
ЗООО00 hektara (647 OOO akcra) I
skrining 1 Ijudc pusti u ze-ml- ju.
Cameron je takodjer kri-tizir- ao nedavnu Pickersgil-lov- u naredbu o posjeti ko-muni- sta
i komunistidkih sim-patida- ra, naime, da takvi ne
mogu doci pod pokrovitelj-stvo- m organizacija pod u- -
tjecajem komunista.
Slucaj sinjorc
Fcltrineli
XajviSe diskusije bilo je o
sinjori Feltrinelli. Diskusija
je pokazala meko sree min-istra
Pickers gilla i njegova
ministarstva za — boga- -
tase!
Sinj or a Giovanna Eetella 1
Feltrineli je udovica, porije-klo- m Talijanka — multimi- -
Ijunerka.
K a i r o. — Predsjednik
Nasser je odbio da udestvuje
nn londonskoj konferenciji o
Suezu i predloiio konferen-ciju
svih drzava diji brodovi
plove Suezom za akljude-nj-e
ugovora koji ce "potvr-dit- i
i jamditi slobodu plovid-b- e
Sueskim kanalom."
Nasser je kazao da ce u-go- vor bit! registriran kod
Ujedinjenih Nacija i otvo-re- n
drugim driavama kad
god bude potrebno.
Nasser je optuiio Brita-nij- u
i Francusku da ugroza- -
vaju svjetski mir.
"Medjunarodnu" (24
driave) konferenciju koju
su one sazvale okrstio je
"planskom zavjerom" pro-ti- v Egipta.
Na konferenciju su vedi-no- m
pozvane kolonijalne
driave, a iskljudene mnoge driave koje su zainteresira-n- e
u plovidbu Suezom.
Ta konferencija nema
pravo da donosi odluke o
Suezu, rekao je Nasser.
Nacionalizacija knnala je
unutraSnja egipatska stvnr
Egipat nije prekr§io nikoji
medjunarodni ugovor.
u
Ljubljana, 6 augusta. (Ta-li
jug) — Danas je u Slove-nij- i
podeo Iseljenidki tjedan,
koji dc biti proslnvljen u
znaku sve bliiih veza slo-vens- kih iseljenika u ditavom
svijetu sa starom domovi-no- m.
Pored oko 800 iseljenika
iz Francuske, Juine Ameri-k- e, SAD i Kanade, koji su
vec doputovali u Sloveniju,
ovih dana stici ce nove gru-p- e
iseljenika, da bi prisu-stvova- le priredbamn u Ise-Ijenidko- m tjednu. Danas je
u Ljubljanu doputovala 450
iseljenika iz Francuske, a
slijedecih dana odekuje se
dolazak drugih grupa.
Centralni dogadjaj u ok- -
i jednog montrealskog ad-vok- ata dade se zakljuditi
da je nju ovamo dovela tei-nj- a da spasi svoje milijune.
Da ih spasi od vlastite kce-r- i, kontese d'Ormcsson !
Ta strana jo3 nije dovolj- -
no rasvijetljena, ali je utvr--
da ona dria- - ostali
vljanstvo na vrlo zagonetan
nadin.
Pitanje njezina driavljan--
stva pokrenuo je konzerva- -
tivni poslanik William Ha-milton
iz Montreala.
Hamilton je kazao je
sinjora Feltrinelli
driavljanstvo na nepr&vilan
nadin i da su joj u tome iili
na ruku vis ok 1 dria vni slu- -
ibenici. a xnogude i earn mi-nistar
Pickersgill.
Po zakonu molioc za dr-- Radi dega je ona doselila iavljanstvo mora stalno bo- -
u Kanadu ! postala driav-- ravit u Kanadi godinu da-liank- a? na nred Dolatraniem molbe.
Iz izjava nekih poslanika Sinjora Feltrinelli je za- -
Osvrcudi se na britanske
l francuske vojne prijctnje
Nasser je rekao da je egi-pats- ki narod spreman "da
prolije i posljednju kap krvi
u obranu egipatskog dosto-janstv- a
i suvereniteta"
Odbijanje Egipta su-djel- uje na londonskoj kon.
ferenciji predstavlja ozbilj-n- u zapreku britanskim i
francuskim planovima.
Grdka je takodjer odbila
da sudjeluje.
Sve arapske zemlje, uklju-di- v Irak, gdje je britanski
upliv najjadi, podriavaju
Egipat. Vjeruje se da ce se
i Pakistan solidalizirati sa
Egiptom.
U Indiji su bile velike de-monstra- cije protiv imperija-listidko- g
nasilja.
JEDIXI MCCARTHY!
Jamen Minlflr, а&1попкк
dnpUnik lUta "Telegram" jalja
da britanko-francuik- a politika
prrma Kgiptu rtema podrke u
Sjed. Driatama.
Senator McCarthy je jedinl
kuji pokatuje oduseljrnJe za
britanke injere, pie Minifie.
Pocetak proslave Iseljenickog tjedna Ljubljani
viru Iseljenidkog tjedna bit
ce otkrivanje spomenika
Luju Adamidu, istaknutom
ameridkom knjiievniku slo-vensk- og porijekla, 8. augu-sta
u Grosuplju kod Ljublja-n- e.
Bit de priredjena i izlo-ib- a
o iivotu slovenskih ise-ljenika
i njihovoj vczi sa
stnrim krajem. Odriat de se
i kulturna priredba i nogo-met- ni susret Zagreb—Lju-bljana
za iseljenidki pchar.
Madjarska smanjujc
vojnc izdatkc
IJudimpeita. — Madjar-ska
de smanjiti vojne izda-tk- e
za 35 posto, a vojne site
za 35.000 ljudi.
Jedan zahon za. bogate, drug za siromasne
odbija-Diskriminac- ija
IZOSTAVLJEXA?
Massey-Har-ris-Fergus- on
diskriminacije
traiila driavljanstvo 16. de-cem- bra 1955. To znadi da je
od deccmbra 1951. treba la
stalno biti u zemlji. Medju-ti- m, od aprila do deccmbra
— sedam mjeseci — ona je
provela na jednoj jahti
krstaredi Sredozemnim mo
djeno je dobila rem. Od h pet mjeseci
da
dobila
da
jedan je provela u New
Yorku. U ostala dethi mje-seca
putovala je xi Rim, 2c-nev- u
I London. Ukratko, u
Kanadi je provela vrlo kra-tk- o
TiJeme.
Jcdan zakon za bogatc, drugi za siromaSnc
Sud je, medju tim, prcsu-di- o da je njezina odsutnost
"dovoljno objaSnjenja" i
odobrio joj driavljanstvo.
Hamilton je iznio da je
njezina molbenica razma-tran- a
na zatvorenom sudu,
(Nastavak na str. 4)