Jedinstvo, April 10, 1956

              VOL. III. NO. 2fc (650)
Pobjeda neutralists na
Cejlonu
Colombo, Ceylon. — Vla-d- a
premijera John Kotela-wal- a je strahovito poraiena
u parlamentarnim izborima.
Znatno su ojadale opozi-cion- e
stranke, koje su ujedi-njen- c
na programu ukidanja
sadasnjeg dominionskog sta-tus- a
(u okviru Britanskog
Komonvelta) Ceylona i pro-glaSen- je republikc. Opozi-cij- a takodjer zagovara uki-dan- jc britanskih vojno-po-morsk- ih
i zradnih baza i
sprovodjenje politike neu-tral
nosti.
Pobijedjeni Kotelawala je
bio glavni zagovornik poli
tike impcrijalistidkih sila na
proStogodisnjoj konferenciji
azijsko-afridki- h zemalja u
Bandungu.
Novu vladu ce sastavit so-cijalisti- dki vodja Salomon
Bandaranaike.
Amcricki socijalisticki
vodja Norman Thomas
za obranu komunista
New York —. Socijahstifkt vo-dja
Norman Thomas je uputio Ml
pisama u kojima traii nodanu po-rno!
za dvojicu komunistickih vo
dja, Traclicnbcrga i Gicrneya, koji
su bili osudjeni po Smith zakonu,
a (ц priziv protiv osude fe biti
razmotren po Vrhovnom sudu.
Thomas jc kazao da je on u slu
daj ove dvojice komunista zainte-restra- n
sa gledttta gradjanskih slo-boj- a.
Jos 500 milijuna za
naoruzanjc u USA
Washington. — Eisenho-werov- a
vladn je zatrazila od
kongresa da odobri jo5 500
milijuna dolara za naoruza-njc.
Ranije predvidjeni vojni
izdnci iznosc 36 milijardi
631 milijun dolara.
Spanjolska priznala
nczavisnost Maroka
Madrid. — I Spanjolska
je priznala nezavinost Spa-njolsk- og dijela Maroka.
Francuska jc priznala neza-isno- st francuskog dijela
Maroka na 2. marta.
Gomulka rchabilitiran
VarSava. —— Prvi.sekretar
Ujedinjene radnidke partije
Ohab je izjavio, da je bivSi
podpredsjednik vlade Vla-dysla- w Gomulka puSten i
zatvora i potpuno rehabili-tira- n.
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
REPORT I Paramentarn zivot u znaku
otpora americkoj domfnacijt
Porast dividenda
Toronto. — U martu ka-nads- ke korporacije su ispla-til- e
$G9,162.456 u dividen-dim- a
ili 13.-- 1 posto vise nego
u istom mjesecu 1951.
U prva tH mjeseca ispla-cen- o
je $168,11 1.726, dok je
u prvom tromjesedju 1951.
isplaceno $151,370.716, a u
prvom tromjesedju 1953.
$111,350.918.
. Porast deficita u vanjskoj
[ trgovini
j Ottawa. — U januaru
1 1956. izvoz je dostigao svotu
lod $365,000.000 ili 18% vise
1 nego u januaru 1955., ali u- -
voz je iznosio $iU4.iuu.-00- 0
ili 32 r'r vi§c.
Prema tome deficit (ma-nja- k)
u vanjskoj trgovini iz-n- osi
$39,100.000. U istom
mjesecu 1955. bilo je $3,-500.0- 00
viSka.
Izvoz u USA iznosio je
$217,300.000, a uvoz $295,-200.0- 00
; uvoz nadmnsuje
izvoz za $77,900.000.
Na socijalnu skib trosi sc
isto koliko 1937
Ottawa. — Ministar zdra-vlj- a
i javne skrbi Paul Mar-tin
jc izjavio da de u iducoj
fiskalnoj godini na zdrav-stv- o
i javnu skrb drzava (fc- -
dcralnc i provincijalne vla-de
tc municipalnc uprave
znjedno) utroSiti 1 milijardu
800 milijuna dolara. To je
dosta velika svota, rekao je
Martin, ali u odnosu na na-ciona- lni dohodak ne prcd- -
stavlja nikakvo povisenje
prema 1937. Naime posto-ta-k
till izdataka predstav-lj-a
8.4 posto nacionalnog do-hod- ka isto kao 1937.
Porast nacionalnog:
dohodka
Ottawa, — Vrijednost na-cionaln- og
gros proizvoda u
1955. Rodini iznosi $26,600,-000.00- 0
ili 2 milijarde 500
milijuna viSe nego 1954.
Na plate i nadnice otpada
svota od $12,861,000.000 ili
$872,000.000 vi3e no go
1954.
Dohodak od ulolenog ka-pita- la
porastao je za $756,-000.0- 00
i ukupno dostigao
$4,471,000.000.
Cisti dohodak farm era iz-nosio
je $1,753.000.000.
и hhi rm iri' 4Ж. W— 1.Ш' V јЛ
U:l!RcijCai!inp,iarplaaшrmЈlгaeоmnчпtraоnјaгat pitiotjmVarnwrtiletraaii.lAahIltrMwanretuirxppiraordVfar rtarrataodirimalaVed)patroeTerJnnpicrjoiajva.ilnn- -
TORONTO, TUESDAY, APRIL 10, 1936
Z O T T Л u
t OTTAWA. — Uskrsni praznici su prosli i clanovi
parlamenta se povratili nasvoja mjesta, da nastave pre-kinu- tu diskusiju o plinovodu i drugim problemima.
Parlamentarci su imali priliku da osjete raspolo-zenj- e naroda i sigurno je da ce disku'sija postati joS
zivija i burnija nego je bila do danas.
Pitanje ameridke domina- -
cije kanadskog ekonomskog
i politidkog zivota nalazi se
u sredistu diskusije. Opozi-cij- a, osobito CCF grupa, sve
o§trije istupa protiv vladine
(liberali) politike predaje
prirodnih bogatstava ameri-dko- m kapitalu. 'Ali nezado- -
voljstvo nije ogranideno na
opoziciju, Vec je zahvatilo i
liberalne redove, samo su li-ber- alni poslanici pod disci-plino- m
i ne smiju da javno
ustanu protiv.
Svi posmatradi se slazu
da ce pitanje ameridke do-minac- ije biti glavno pitanje
iduce izborne kampanje
(1957), za koju se sve par-tije
vec zivo pripremaju.
Opozicija je ovih dana
dobila - irovu municiju za
borbu protiv vladine politike
u obliku specijalnog izvje-staj- a
Dominion Bureau of
Statistics o stanju stranih u-loi- aka
u zemlji.
IzvjeStaj sadrzi tako po-raz- ne podatke za vladinu
politiku da se mnogi 6ude
kako je ona mogla dozvoliti
da sc sada objavi.
Neki posmatrafii nalazc
obja§njenje u nedavnom o--
bedanju premijera St. Lau- - renta i ministra vanjskih po--
slova Pearsona атепбкот
predsjedniku Eisenhoweru i
driavnom sekretaru Dullesu
da ce ih potanje informisati
o porastu anti-ameriik- og raspolozenja u Kanadi.
Porast amcrickop
kapitala
Dominion Bureau of Sta
tistics iaopdava da su dugo--
ro£ni strani uloSci doscgli
svotu od 13 milijardi 200 .m-ilijuna
dolara na kraju 1955.
Od toga otpada na direk-tn- e uloSke (uloSci u kompa-nij- e kontrolisane po stranom
kapitalu) $7,500,000.000. U
deset godina takvi ulosci su
porasli za 4 milijarde 800
milijuna dolara.
Porast kupnjc na kredit
Ottawa. — Kupovanje na
kredit poraslo je sa $432,-000.0- 00
u 1952. godini na
$881,000.000 u 1955.
je rekao
Molletta.
socJaliM. se
stigleewot sa
je
pitanjima."
Mollett "govori to
U posljednjih 25 godina.
ukupni strani ulosci su se po-dupla- li; a amerifiki
potrostru6ili.
Americki uloSci u Kanadi
iznose 10 milijardi mili-juna,
$2;143,000.-00- 0.
Na kraju 1953. amerifiki
kapitalisti su kontrolisali 55
posto rudarske, topionifcke i
petroleumske industrije i 43
posto manifakture.
Od 1918. do 1953. nmeri-6k- a kontrola u tri gra-n- e industrije porasla je sa
37 na 55 posto, a u manifak-tur- i
38 na 43 posto.
Strani kapital (nmeridki i
drugi) kontrolise 70 posto
industrije petroleuma, 55
rudarstva i 47 posto mani-fakture.
Izvjestaj takodjer bilje2i
porast stranog kapitala u
ostalim industrijama
da prevladava domadi kapi-tal.
nekoliko primjera:
U industriji gvozdja i Ce-li- ka kanadski kapital iznosi
296 milijuna, strani 59 mil-ijuna;
u tekstilnoj industriji
domaci kapital 489 milijuna,
strani 122 milijuna; u indu-striji
poljoprivrednih stro-jev- a
domaci kapital mi-lijuna,
strani 60 milijuna; u
industriji pulpa domaci ka-pital
615 milijuna, strani
539 milijuna.
U izvje§taju se podvla6i
da "direktni ulotct (gdje se
pojedine kompanije potpu-no
nalaze stratum ruka-ma- )
efektiraju kur kanad-sko- g razvitka."
59% ameridkih ulozaka
otpndaju na tu vrstu uloza-ka.
od polovice americ-ki- h ulozaka manifakturi
otpada na 25 velikih ameri- -
korporacija. Svaka
tih 25 korporacija
od 25 milijuna dolara uloze-no- g kapitala.
od 90 posto атепб-ki- h uloiaka ovdje otpada
na jedan milijun na
Drugim rijedima, vedina a-mer- ikih uloiaka ovdje su
uloSci krupnog kapitala
PARIZ. — Izjava premijera Molletta ameridkom
dasopisu News World Report", kojom se dosta
ostro ogradio od americke politike паШа je na
odobravanje u Francuskoj i u ostalom svijetu.
Sa naroditim zadovolj- -
f%#4T4 AHmtiAM n 1'лилмФчм . - . t .... i mjv jv nuwiuiuii amo mi jrovonii, osobito o jNikite Hrusdova. prvog se-- J kretara KP Sa- - jnejemHraudskdmov. pitanju", rekao
veza. Odgovarajuci na pita- - J nja novinara na prijemu u U voi°J Mollett je
dast svedskoir Dremiiera Ta- - I kritikevao zapadne drzave
ge Erlandera u Mosk-- I njihovog stava po
sdov :
"Od geep. kao
n moie ode-kiv- at)
fHina
r.arra . . AH mi
sve to оптекдв o medju-r.arjdni- m
ono
samo
900
britanski
prve
sa.
prem--
Evo
104
u
Vi§e
u
ikih od
ima vise
ViSe
viSc.
"US and
Hra- - zho piU
snju Njemadke na proSloge- -
pregoverima и zene--
PRICE 5c PER COPY
Nova pobjeda UE
Toronto. — United Elec-trical
Workers unija je pot-pisa- la
novi ugovor sa Cana-dian
General Electric Co.
obuhvacajuci 5.200 radni-k- a.
Ugovor vazi za 5 godina
Kroz to vrijeme radnicima
ce biti povedane nadnice 31
do 45 centi po satu.
Unija ima pravo da otvori
ugovor pnje isteknuca o-godi- Snjeg roka ako pronadje
da ugovorena poviSica izo- -
staje iza ekonomskog podi
zanja kompanije.
S5J56 profita po
radniku
Sudbury. — "Mine-Mi- ll News" pi§e da je Internatio-nal
Nickel Co. pro§le godine
postigla rekord u proizvod- -
nji i profitima sa manjim
brojem radnika.
Cisti profit poslije svih od-bitak- a,
ukljudiv porez izno-sio
je $91,566.566, Sto pred- -
stavlja porast od 40% u po-redjen- ju
1951. U istoj godi-ni
smanjena jc radna snaga
za 5%.
U rudarstvu produktivnost
rada je porasla 4% prema
1954., a 12% u poredjenju
sa 1953. U ostalim procesima
proizvodnje porast praduk-tivnos- ti je mnogo vedi.
U pro§loj godini kompa-nijs- ki profit po radniku iz-nosio
je $3.500 ili jednu hi-Ijn- du
viSe nego 1951.
To je disti profit, ali ako
se uzme da jc ukupni profit
t. j. ostatak poslrje odbija-nj- a
opravdanih tro§kova iz
nosio $151,771,094, onda
stvarni profit po radniku iz-nosi
$5,756.
Sovjctski brod u
Vancouvcru
Vancouver, B.C. — Ovdje je
stiao terctni parabrod
"General Panfilov" da krea ptcni-cu- ,
koja c biti isporuena Sovjet-sko- m
Savezu po nedano zakljuce-no- m
sovjetsko-kanadsko- m trgova-Ло- т
ucovoru.
Ovo je ргл-- i sovjctski brod u
Vancomeru od 1948 godine. Francuska na novom putu
SVE OSTRIJA KRITIKA SJEI). DRiAVA A ZBLI2AVANJE SSSR
veliko
Sovjetskog
lziavi
odebravamo
diSnjim
sovjctski
lzrazavajuci svoiu sugias-- t
nost sa gledistem Molletta
Hrusdov je rekao, da ce nje-mad-ki
problem biti mnogo
lakse rjesiti kad se rijeSi pi-tanje
mir i razoruianja.
Hrusdov je nadodao da
njemadko pitanje "treba biti
rjeseno po samim Nijemci-ma.- "
Mollettova kritika je u-g!an- om bila uperena protiv
Sjed. Driava i u Washingto--
nu je primljenasa otvorenim
i. On je kasae da jc biro ♦ negodevanjera.
pogreHiw traiiti ujeinjenje I (Istog" dana je saopceno Njemadke м okvi NATO, da je Dulles pozvao francu-Njegev- a vlada smatra da skog ministra vanjskih po-rjeSe-nje treba traiitt u ok-sk- va Pineau (Pine) da po-vi- ru "opceg svjetskof: razo-- 5jeti Vahinjrton 18—20 ји-ruian- ja" na).
M E D J U N A R O DN I O S V R T I
AcfAaali ce &psieciti.
Prije pet godina je Svjetsko vijece mir, odraiava-juc- i
miroljubive teznje narodnih masa svih zemalja, us-voji- lo je Apel o zakljudenju Pakta mira izmedju pet ve- likih driava. U femu jq bila susUina toga apela za mir
koji je odjeknuo u ono vrijeme kad je "hladni rat" bio
u punom jeku.
Poslije Drugog svjetskog rata su pet drzava: Sje-dinje- ne Drfave, Sovjetski Savez, Kina, Velika Britanija
i Francuska predstavljale najmocnije drzave u ckonom-sko- m
i vojnom pogledu. Od uzajamnih odnosa izmedju
velikih drzava u znatnoj mjeri zavisi rjesenje ovih ili
onih sazrelih medjunarodnih problema, zavise, na kraju
krajeva, mir i opda sigurnost. Upravo zbog toga Povclja
OUN i stavlja na velike drzave narocitu odgovornost za
oduvanje mira u cijelom svijetu.
Isto tako je vazno i to 5to je ta odgovornost zajed-nidk- a. Povelja OUN obavezuje pet velikih drzava da
suglasuju svoje napore u korist mira, da danose zajed-nidk- e, jednoglasne odluke po svim najvaznijim medju-narodni- m
pitanjima. Iskustvo historije potvrdjuje da se
mirno rjesenje svakog spornog pitanja mo2e nadi ako
velike drzave saglasno djeluju. A ako jedna od velikih
drzava ili grupa drzava nece da suradjuje na osnovu
ravnopravnosti i pokuSava da drugim zemljama name-tn- e
metodama diktiranja, "s pozicije sile" jednostrana
гјебепја, onda se stvara medjunarodna zategnutost, na-sta- je
opasnost po mir.
Istiduci ideju Pakta mira, Svjetsko vijece mira
predlagao je ustvari to da velike drzave pred ditavim
dovjedanstvom svedano izjave da se odricu rata ili pri-jctn- ji
ratom kao sredstva za rjesavnnje medjunarodnih
sporova, da se obaveiu da ce sva sporna pitanja гјеба-va- ti
jedino na miroljubiv nadin, putem prcgovora.
Apel Svjetskog vijeda mira svugdje jc naiSao na
podrsku obidnih ljudi. Za krntko vrijeme je na Apel o
paktu mira. sakupljcno na stotine miliona potpisa gra- -
djana raznih zemalja. Ali su mnogi ljudi, koji iskreno
2cle mir, tada govorili: "ita mo2c udiniti potpU jednog
dovjeka i dak hiljada i miliona potpisa protiv onih koji
se oslanjaju na bombe i vojne baze, protiv onih koji
uvladc narodc u pogubne konflikte? Pogledajte §ta se
dogadja u svijetu . . ."
Stvarno, situacija ni izdaleka nije izgledala ruzi-dast- a:
u Koreji i Indokinl jc buktao rat, prijeteci da za-hv- ati drugc zemlje, sve novo drzave su uviadene u vojne
blokove, iz dana u dan se pojadavala trka u nnoruianju.
Ali su se pristalice mira, bez obzira na proganjanja,
nahusknvanja i klevetanja, zavjctno borile za triumf
ideja mira i prijateljstva medju svima nnrodima. Oni su
dvrsto vjerovali da de volja naroda za mlrom donijeti
svoje2pivloodtojvcc.pokazao da te nade n, isu bile uzaludnc. Svi
oni koji mrze rat danas mogu da ka2u: iako Pakt mira
joS nije sklopljen, ideja koja jc polozenn u njegovu os-novu,
ideja suradnje u ime mira naila.zi na sve Sire prjz-nan- je
i podrSku svjetske javnosti. Danas se dovjedanstvo
nalazi dalje od rata nego prcd pet godina. Naporima
miroljubivih driava i naroda bila su ugascna opasna
ratna zariSta u Aziji. U posljednje vrijeme je, prvi put
u toku poslijcratnih godina, nastalo izvjesno popustnnje
medjunarodne zategnutosti.
Odludujudu ulogu odigrala je u tome dosljcdna rrii-roljub- iva politika SSSR, Narodne Republike Kinc i dru-gili'zema- lja socijalizma, ncprckidno jadanje ditavog
socijalistidkog tabora. Snagc mira su sc znatno povedale
u vezi s pojavom na svjetskoj areni ditave grupc miro-ljubivih
drzava Evrope i Azije koje su neudestvovanje
u blokovima proglasile za princip svoje politike. U re-do- ve velikih drzava sa pravom je stupila Indija koja je
dala veliki doprinosstvari udvrscenja mira u Aziji i dita-vo- m svijetu.
Pet principa miroljubive koegzistencije, koje su
proglasile Kina i Indija, ved jc podrialo desctine zema-lja,
odobrila siroka medjunarodna javnost. Njih podrza-v- a
i Sovjetski Savez, jcr tih pet principa potpuno odgo-var- a
Lenjinovoj ideji miroljubive koegzistencije driava
s raznim socijalnim uredjenjem. Na temelju priznanja
pet principa ved postoji opSirna "zona mira" koja obu-hva- ca kako socijalistidke, tako i nesocijalistidke miro-Ijub- ve drzave Evrope i Azije.
(Nastavak na str. 3)
Mollett je trazio da za
padne drzave pristupe likvi-daci- ji "hladnog rata" sa So-vjetsk- im Savezom.
Na pitanje da П on smatra
da je "prestala opasnost so-vjets- ke agresije" Mollett je
odgovorio :
"J a nikad nisam vjerovao
u postojanje takve opas-nost!.
I ja nisam promje-nl-o miiljenje. Ja ne vjeru-je- m da bi to btlo u intere
st Rusije. Ja rjerujem da
Rus! ne mogu zeljeti ra- ta."
Mollett je hue, da Sjed.
Driave prilaze pitanju razo-ruian-ja na takav nadin da
ostali sijet dobiva dojara
kao da "smo mi protiv razo- -
jruzanja i kontrole i da je
dino Rusi hode kontrolu i
razoruzanje."
On je kritikovao i ameri-dk- u
pomoc drugim drfava-m- a, koja im ne pribavlja
prijateljstvo drugih naruda
ved "mrfnju".
Prije ovog istupa premije-ra
Molletta francuski mini-st- ar vanjskih poslova Pineau
udinio je nekoliko kritidkih
izjava na adresu svojih ame-- Hdkih i liHtnnaViS, ,..,.
fnika.
Francuski driavnici su ' izjavili. da oni ostaju vjerni
savezu sa Sjod. Driavama i
Britanijom. aK ve w de
podnositi te stanje 4л Sjed
Driave seme "dredjvjtt nji-"ho- vu zajednidkH potltiku.
a oetH pripednfei ммгем sa-mo
shej. Noi nezavisiii siav Fran-ek- e e hcraisva se no u
(Nastarak n tr. I)