Jedinstvo, August 31, 1956

              m
%
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. — NO. (690) TORONTO. FRIDAY, AUGUST 1936 PRICE 5c PER COPY
Radnichi praznih
Ргл i ponedjeijak u septembru slavi se kao rad
nttki prazn k — Labor Day.Na taj dan organizovano
radniitxo demonstrira svoju snagu i istide svoje za-htjev- e.
U Torontu i drugim velikim gradovima rad-ni- ci
marsiraju ulicama.
Labor Day datira od 1872. godine. Zapo2eli su
pa torontovski radnici u toku borbe za 9-sa- tni radni
dan. RadniStvo je mnogo postiglo pd onoga vremena,
ali kako pravilno istice predsjednik Kanadskog kon-gresa
rada Jodoin, jos ima mnogo da se uradi. I ne
smijc so zaboravit daesu sve te tekovine plod teSke i
uporne borbe, koja je stajala mnogo zrtava. Tu his-torijs- ku
pouku treba stalno drzati na umu. Borbe-nos- t
je jedan od glavnih uvjeta za izvoj§tenje danaS-nji- h
zahtjeva radnicke klase.
Ovogodisnji Labor Day organizovano radni&tvo
do£ekuje jedinstvenije nego ikad ranije. U aprilu ove
godinc ujcdinila su se dva glavna tredunijska centra:
Zanatski i radni6ki kongres i Kanadski kongres rada.
Novi Kanadski radni£ki kongres u svojim redovima
okuplja vi5e od milijun radnika. Ali jedinstvo jos nije
potpuno. Izvan kongresa ostaje јоб oko 250.000 orga-nizovan- ih
radnika u raznim unijama. Nadati se da
nije daleko dan kad ce se sve organizovano radniStvo
naci u redovima Kanadskog-- radnickog kongresa.
Drugi i jo§ vainiji zadatak je organizovanje
neorganiziranih. Vise od 4 milijuna radnika i radnica
ne pripadaju nikakvoj uniji.
Organizovanje neorganiziranih ne zavisi samo
od organizacionih kampanja unija. Vaian uvjet je
borba unija za poboljsanje polozaja radni£ke klase:
podizanje zivotnog standardn, krace radno vrijeme,
podizanje nadnica, osiguranje zaposlenja i druge
opravdane zahtjeve. Neorganizirani radnici ce pri-stup- ati
u unije kad se uvjere da to znacl njihov bo-Ijita- k.
Unije takodjer trebaju proSiriti svoju djelatnost.
Vecina njih ee fbosad
#
bavila samo ekonomskim pita-njim- n,
ostavljajuci politidka pitanja po strani. Danas
je jasno da napredak na ekonomskom polju zavisi
od politickih rjesenja. Zato radnicka klasn mora imati
svoje prcdstavnike u parlamentu. To polje viSe ne
smije biti prcpustono kapitalisti£kim politicarimn,
koji vode габипа samo o svojim licnim interesima i
interesima svoje klase. To je narocito jasno poka-zal- o
proslo zasjedanje 'federalnog parlamcnta. Jedna
od velikih potreba ne samo radniSke klase vec" i far-- ,
mera i ostalih radnih slojeva je istinsko narodno
predstavniStvo u Ottawi. To 6c biti postignuto ako
se sve sve radnicke (tredunijske, politiike i druge)
organizacije ujedine sa farmefskim organizncijama
za izbor istinskih narodnih predstavnika u parlame-na- t.
Na tome treba neposredno raditi, jcr ce federalni
izbori biti iduce godine.
Napredak radni£ke klase i cijelog naroda zavisi
od osiguranjn mira. Rat bi ne samo zaustavio daljni
napredak, vec" bi ponistio mnogo dosadasnja postig-nuc- a.
Predsjednik Kanadskog kongresa rada Jodoin
je u pravu kad kale da Je radnitka klasa odlucujuci
faktor u borbi za osiguranje svjetskog mira. A ona
ce pridonijeti osiguranju svjetskog mira ako se bude
borila za koegzistenciju driava sa razlicitim politic-ki- m
i drustvenim uredenjem, za mirno rjavanje
sporova. za razoruzanje, zabranu atomslcog oruija,
proiirenje trgovine i pojacanje kulturnih, naulnih i
drugih veza medju narodima.
Krupan doprinos svcmu tome bilo bi ostvarenje
jedinstva radnicke klase na medjunarodnom op5egu.
Izrael ne ce izvlaciti
Toronto. — Je-reis- ki list
"Vochenblat " u dopisu iz
Tel Aviva kaie da odgovor-n- i
krugoNi u izraelskoj vladi
odbijaju pokuaje zapadnih
driava da Izrael uvuku u
imperijaHstWki anti-araps- ki front i izralesku vejsku sta-ve
u sluibu britaRskik i
francuskih keiAijaKsta.
Vladajaci krvgovi IzraeU
izjavljuja 4& Izrael aema
namjere "verH kestenje iz
vatre za druge.
Ali ima i onih koji tvrdel
da je sada pogodan mome-n- at
za oruianu akclju Izrae- -
zapadno kestenje
la da osieufa svoja prava. Parola progresivnih sila , Izraela jeste : Ne sa impri- - j jaltatima protiv arapskih
naroda, vtc Zajedno sa a-- 1 rapskim narodima za slobo-d- u
i nacionalnu nezavisnost , svih naroda! !
Amcricke unije podupiruj
demokratsku partiju I
Fores Park. Pa. — Izrrine v-jc- te
AFR—OO it demjete -- ki da podepre kanddatni Adiu
Sterenson i Estes Kefauver za
prrdsfednika i podpredsjednika
Sed. Drlira,
Poi-uk-a prcdsjcdnika Kanadskog radnickog kongresa
RADNICKI CILJ : B0LJA
KANADA ZA SVE!
NEPOSREDNI ZADATAK USVAJENJE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
U svojoj izjavi prilikom
radnickog praznika (La-b- oi
Day) predsjednik Ka-nadskog
radni6kog kon-Kies- u
Claude Jodoin je
kazao da je cilj kongresa
"izgradnja bolje Kanade
za sve".
"Mi se ponosimd napre-dko-m
na5e zemlje, ali
smatramo da nisu iskori-sten- e
sve mogucnosti",
kazao je Jodoin.
Ukazujuci na poboljSa-nj- e
zakonodavstva Jodoin
je naglasio da na torn po-lju
postoje "krupne pra-znine- ",
a jedna od najve- -
SURADNJA RADNIcKiH U QUEBEC!)
lontreal. — Predstavni-c- i
triju centralnih tredunij-ski- h
organizacija u provin-ci- ji
Quebec (Quebec Fede-ration
of Industrial Unions,
Quebec Federation of Labor,
Canadian and Catholic Con-federation
of Labor), u ko-ji- ma je za61anjeno ПО0.О00
radnika, na znjednickom
sastanku ovdje zaklju6ili su
da 5e poduzeti mjere za za-Sti- tu
unija od sudova.
Na konferenciji je utvr- -
TJEDXA ZAUADA
S30.1 1
I'roojrna t jedna ir
od l.OOO.Omt radnika u jatnoj
ponluei (hotfli, rrlauranti,
praonicr, trRoUnc, kancrlarijp
ltd.) izno! мшо $34.14.
Samo 12 ovih radnika
Je organizirano.
lrojena plata u manifakturi irni 562- - fi, u rudamttu
$72.2.". irljrznUkom naohraaju
$6в.44, scradjevinartu J6-VT-
7.
Vijesti iz
kaiu da je britansko-francus- ki
sporazum o de-pre-mi
francuskih trupa na
Cipar
u am eric kirn vlada-judi- m
sekretar je peve--de- m
tega
ministru vanjskih
poslova Lloyd u i
ministru
-
cih je pomanjkanje
osiguranja.
Jodoin je izjavio da ce
Kanadski radnicki kon-gres
iskoristit sva "ras-polozi- va
sredstva" da
se usvoji zdravstveno
On je kritizirao fede-raln- u
i provincijalne vla-d- e
zbog natezanja oko
pitanja odgovornosti za
On je dalje rekao da
automatizacija
ozbiljan problem i
pozvao na suradnju indu-strijalis- ta,
vlasti i organi-zovano- g
radni§tva u nje- -
UNIJA
djeno da sve vise
iskoriMavaju sudove za raz-bijan- je rndnickih gtrajkova
(progla§ivanje fitrajkova
"nezakonitim", zabranu
itd.). To je posta-l- a
ozbiljna opasnost za sve
unije.
Zakljucono je da se uspo-sta- vi posebni komitct koji
ce proufiiti taj problem i
preporuSiti mjere koje tre-ba
poduzeti. Komitet 6c
imati 9 clnnova — od s'vake
grupe po 3.
3Ianjc nczaposlcnih u Torontu
Na 27. august u Torontu je bilo
19 263 nczaposlcnj !icz ili 6&S
nunje nego tjedan dam ranije.
Torontovski milijuncri ne
placaju porcza
NVcInik Toronta Phillip )c
ir)aio da neki torontmski mili-lunc- ri
ne placfaju nfkak%ih grad-ki- h
porcza "Oni ne doprinme ni
tJnog cenu". rekan je Philbp
poslova Pineau da su Sjed.
protiv upotrebe
vojne sile. Takodjer ira
je rekao. da ce dolazak
framruskih trupa na Cipar
ugroziti Menziesove pre
govore u Kiru.
Dan prije toga Dulles
je pohvalio Xassera re-kav- ii
da je pridonie rjele-nj-u
Sueskog problexna
kad je pristao da prego--
Pregled dogadjaja :
Predsjednik Egfpta Nasser je pristao la prim)
delegaciju zapadnih driava i sasluJa njezine prijed-leg- e.
Delegaciju predvodt australski premijer Menzies.
Velika Britanija i Francuska pojacavaju vojne
. pripreme. Cipar se pretvara u glavnu bazu za vojne
operacije protiv Egipta. Tamo ce biti dopremljene i
francuske vojne jedinice.
Washiagto-n- a
izazvao nznemire-no- st
krugovima. Driavni
Dulles
perucio britan-sko- m
francu-sko- m
vanjskih
zdrav-stveno- g
osiguranje.
zdravstveno osiguranje.
predstav-Ij- a
poslodavci
pi-ketova- nja
Driave
Оте godine alari-n- o 2S-rodinj- icn jucola-enko-kanad- ke ргосте1тпе Stampe.
Prn broj "BORBE" — lista radnika i el]aka it Jucot-lasij-e u Kanadi — izaiao je
2. noverabra 1931. cod in a Toronto.
-- B O R B U" je 1936. naalijedila "SLOBODXA MISAO- "- lUt procreiTnih
kanadskih UnraLa — I "PRAVDA", lit prorreaiTiuh kanacUkih Srba. "SLOBOD-NA- "
MISAO" 1 "PRAVDA" u bile гађгалјгпе u julu 1940. zbor antiratnog
Hano-Hit- a.
U decembrn 1940. poleo je izlazit prosreeismi list kanadskih Ilrvata "XOVOST 1~
d maju 1941. list proj-re-MTn-ih
kanadkih Srba "SRPSKI CLASNIK", a u julu
1942. lUt progreMsnih kanadskih г1отепаеа "E D 1 X O S T
U junu 1948. "NOVOST1", "SRPSKI G L A S N I K" i "EDI. XOSr u ee ujedinili — otada Izlazi "J E D I X S T V O".
VIII. 68 31,
zarada
pwxo
govom rjeavanju.
(Canadian Press javlja
iz Monctona, New Brun-swic- k
da je Jodoin na za-sjeda- nju
provincijalne fe-deraci- je
rada kazao da od
radniStva zavisi osigura-nje
svjetskog mira).
Svoju izjavu Jodoin je
zavrsio rijecima:
"Ujedinjem i ојабап-je- m
na§e organizacije mi
se nadamo ufciniti veci do-prinos
Kanadi i nnSim
drugovima radnicima po
cijelom svijetu. To ce na-damo
se i molimo postati
na§ doprinos miru, hljebu
i slobodi za sve".
Nczaposlcnost u Detroitu
zbog smanjenja proiz--
vodnjc automobila
Detroit. — U automobil-sko- j
industriji Detroita osta-l- o je dosad bez posla 214.-00- 0
radnika zbog smanjenja
proizvodnje automobila.
U ovoj godini je dosad
proizvedeno ukupno tri mi-lijuna
919.758 automobila,
dok je u istom razdoblju
proSIe godine proizvedeno
pet milijuna 3-- 1 5.895 auto-mobila.
Dolar vrijcdi samo
51 ccnat
Kupo%na mie kanadwknK do-la- ra
u ndnou na predratnu
vriirdnoft iznoi мтп .'1 ccnat,'
izjatio je predtanik hrokrrke
firme Draper, Dohie Л. Co.
Amcricko-indijsk- a trgovnckn poodba
Washington — Sjcd Driae fc
Indifi prodati ПО.(ХХ) OOO bukh
psenice, OO OOO bala parmika.
4.400 OOO rtxa rtie i 6.000 000
fonti duhanj u ukupno) riednoti
oii 56),ono oon
vara sa zapadnom delega-cijo- m.
Istovremeno Dulles
je napao Sovjeteki Savez.
Time je svakako htjeo da
zabije klin izmedju Egip-ta- a
i SSSR.
Dolazak francuskih
trupa na' Cipar ce tako-djer
pogorsati tameJnju
napetest. To je jo jedan
dokaz da britanski impe-rijalis- ti
nemaju namjere
da udovolje opravdanim I
zahtjevima Ciprana za
prikljucenje Grckoj.
London i Pariz nami-jerava- ju
paralizirati plo-vidb- u
jxa Suezu i to iskori-stit
kao povod za oruiane
akcije. Uprava bivJe Su-es- ke
kompanlje u Pariza
is J№4Mi
rib.: XL ЦЖ
# V-- к#Л1!ЈГТ Ј?л ! л -- 4 .л .wfilffl 1
ш -- ч, £±
F1S, гЦ ft 1& -
f JlkW --4
,,
I'oznato je da Kanada jo5 nema troJe prave zaatave. Prijed.
1ока, medjutim, ima mno(tt. Na ooj tdici idi e iatm
koju predlaiu nrka indijanska plemena na toku Vancouver,
Hritanka Kolumbija. Gornja poloica zatae je zelene bjjr,
donja rnrne, a liM zlatne. Zastavu drii Jimmy Ггалег td
plemena Soi{hee.
Howe ce posjetit SSSR
St. Andrews, N.D. — Mimstar
trgoine C. D. Howe je pnhwtio
poziv da posjcti Sojctski Savcz.
Poziv fflu jc u ime podpredsjed-nik- a
ladc Mikojana urufio $ojct-ssk- i
ministar riboloa Hko, koji
sada boravi u Kanadi.
Howe je kazao da njegov po$jct
Sovjetskom Saczu zavisi od idu-fl- h
fcdcralnih izbora, koji se ofe-ku- ju
u junu 1997.
Svrha puta u SSSR (e biti da sa
sovjetskim prcdsta nicima disku-sir- a
trgoafka pitanja.
Kincski list za zabranu
nuklearnot? oruzja
Peking. — List Zen Mm 1
Dao" zalaie se za pojacanje napora
u prilog zabranc atomskih i vodi-kovj- h
bombi.
List konstatira da je druga
svjetska konferencija u zabranu
atomskih i rodikovih bombi u To-kij- u
i Nagasakijj bila vcoma us
pjelna.
'Ta konferencija, piie liI, bila
je odraz brzog poravta snaga, koje
se suprotstavljaju postojinju atom-skih
i vodikovih IxHnhi. Kineski
narod podriava u cjelosti rezolu-cije- ,
koje je usxjila konferencija.
kaie П i dodaje: "Mi Stio vje-rujern- o
da sporazumi i naport lju-d- i
sviju zcmalja sgj odrtranki
opasnost neklearnog oraija taze
maljike fcugle".
Fiancuskc zeljeznicc
U rrancjsko) je naiKinaliztran
sj clicznuki saohraiai Duiina
zcljcznukih pru.a je 27'K0 milfJ
je izjavila da 6c u slucaju
ako Egipat odbije zahtje-ve
za internacionalizaciju
Sueza povuci atrane pilo-t-e,
a predstavnik britan-sko- g
minktarsUa vanj-skih
poslova Sir George
Young je tzjaio da ce biti
povufent si strani tehni-car- i.
Druge vijesti kaiu da
Egipat pekutava da to
predusretne traienjem pi-lo- ta
i tehnicara u zemlja-ra- a
prijateljskim Eiptu. _
U Egiptu su uhapiena
dva sluibeeika britanske i
ambasade i nekoHko dru- -
gih britaaskih podanika.
Oni su optuieni za iplju-nai- u i
I pripremanje puca
protiv Nassercve vlade
Naser pristao na pregovore, Britanija
i Francuska poduzimlju vojne mjere
--L,v-
%.т4ч V. WH
д
i 4
__— dfeH4k"~ ' л fri &FA%rMf 1
Osuda trscanskih
antifasista
Trst. — TrScanski porotni
sud osudio je cotvoricu anti-faSis- ta
iz skednja za navod-n- o
ubojstvo jedn6g faSiste u
vrijeme rata.
Osudjeni su na 20 godina
zatvora Josip Uutar, Alfred
Prunk, Ivan Horvat i Julijc
Benesi, ali ne ce ostati u za-tvo- ru jcr je sud proglasio da
za njihov slu6aj va2i politi-ck- a
amncstija od 195П.
Oni su takodjer osudjeni
na stalnu zabranu vrSenja
javnih sluzbi, na tri godine
poiicijskog nndzora, plada-nj- e
sudskih i tro§kova advo-ka- ta
porodice umrlog u iz-no- su
od 1,100.000 lira.
Stampa u Trstu i u Jugo-slavia
LstiCe da krivica osu-djcn- ih nije dokazana. Osim
toga sudjenje se kosi sa od-redba- ma
I-ond-onskog
ugo.
vora o predaji Trsta Italiji.
Radnicka su radii ja u
Јарапи
Tokio. - Gencralno vtj-af- e
panskih undikata )c zakljuAIo da
ie suradjivati sa Komunjtfkom
partijtvn ' kad se pokaie petreb-no- ".
U %ijc4i je zadanj-eo-o 3.000
000 radnika.
Predsjednik Indonezijc
sti?ao u IMoskvu
Moskva. — Predsjednik Indone-zij-e
Sukarno тџло c ovdfe 28
auusta na sloireni posjet.
"Polovicni icdsied!
Vancouvr. Wati. — Americld
predsjedoik Eieit©wer fe "polo-sK'r- M
predsftdnik", rekao j demo
krattki kandidat 5tc%efHon.
Ewenhoutr vUc vfemena petrofi
u iajranfu feotiz n$o na pfdjed
ntfkom poslu. kazao je S?nson
U Englcskoj musknrci
prednjacc
Огиагна jc redina evropka ze
ггАЏ u kefej s-t-e mwikaraca, ne
fS&H iena tra#i rattaM braka. Pro
Je а&Мпс 5в ро4о tw&a za ti-stas- ia
braka podfufeli ssi maJkarct,
a 42 poMo Jene. U иип drwgim
esropskim ztnifm iene podnose
v&c tuibi гл rastas--u braka od ma-{кагас- а.
Kanada ce usnosobljavat
njemacke avijaticare?
Ottawa. — MiniMar obrane
Campney je itJK da pottji
mora-- Kt da Kanada trenira
J jedan hr xapadnonjemakih arijatiara.
"Najopanija zemlja
Toronw. — Lew. ) Ми ptle u
"Globe ad Mad 4л Zafadna
iNfemaAa dMH prednatya naj
-r-e-ce
epaintnt za тгтт m svietM.
Тлрллх NfeaWla ssrr vHe
kroci HjiIerc- - sxpanu, Laie
fost.