Jedinstvo, June 29, 1956

              Оте godine alavimo 25-godiSn- jicu jugoelaTen&ko-kanadsk- e prorrrsirne Stamp.
Prvi broj MB ORBE" — lita radnika i eljaka iz JuEo!aije u Kanadi — iza&ao je
2. noverobra 1931. sodine n Toronto.
"BORBU-j- e 1956. rtaalijedila "SLOBODXA MISAO" - Iit progrwi nih
kanadskih Ilrrata — I "P R A V D A", list progresivnih kanadkih Srba. "SLOBOD-NA- " MISAO" i "PRAVDA" su bile zabranjene u julu 1910. zboc antiratnoR
tanoriita.
U decembru 1940. poteo je iilazit progresivni Iit kanad&kih Hrvata "X O V O S T I"
n maju 1911. lut pro_Teivnih kanadkih Srba "SRPSKI G LAS NIK", a u julu
1912. lUt proRreeirnih kanadskih Sloenaca "EDIXOST. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMO KRATSKI LIST U junu 1948. "XOVOSTI", "SRPSKI CLASN'IK" i "EDI-- N
O S T su ee ujedinili — otada izlazi "J E D I N S T V O".
VOL. VIII— NO. 51 (673) TORONTO, FRIDAY, JUNE 29. 1956 PRICE бс PER COPY
, A 8 0 — RO D J E D V
STA IE KANADA NAM A?
1. jula slavimo 89-- ti rodjendan Kanadi.
Slaxeci ga pitamo se : 5to je Kanada nama ? Sto
je ona dala nama a mi njoj ? Kakva nam je buduc-nost- ?
Noma sumnje da do svaki od nas koji smo dosclili
iz Jugoslavije odgovoriti, da je u Kanadi nasao viSe
slobode i bolje mogucnosti Sivota nego ih jo imao u
zemlji svog rodjenja.
31 i smo pak Kanadi dali jcdino ono sto smo po-sjedov- ali:
svoju radnu snagu u izgradnji i podizanju.
TeSko da ima kutica gdje na& 6ovjek nije radio
i stvarao . . .
VrSili smo svoje i gradjanske duznosti. U ratu
smo ju branili od neprijatelja . . . Tako smo stckli pravo da Kanadu smatramo
svojom novom domovinom. Ona u nama ima prave i
odane sinove.
Kanada je mlada zemlja, tek na pocetku svog
razvitka. Trudom i.zalaganjem radnog naroda mnogo
je postignuto, ali jos ima mnogo da se postigne. I si-gur- no
ce biti.
Kanadu i njczin narod ceka sjajna bududnost —
pod uvjetom da se o5uva mir i suzljijo nasrtaj ameri-fiki- h
financijskih magnata i militnrista na njezinu
nezavisnost.
Za drugih 89 godina kanadski narod ce postici
mnogo vise nego u prvih 89 godina. 2ivot ce tada biti
zaista divan — dostojan covjeka.
Kadcci i pomnzuci takav razvitak Kanade mi
Kanadjani juznoslavenskog porijekla no cemo znbo-rav- it
ni zemlju svog rodjenja i napore njczina naroda
da postigno svoj bolji zivot. I ucinit cemo sve u svojoj
mo5i da se izmedju naroda Kanade i Jugoslavije raz-vij- u
Sto bolji odnosi i suradnja.
5(a uraditi sa scnatom?
Ottawa. — Konzcrvativni
vodja Drew je izjavio da so-n- at treba biti reformisan. a
odja CCF Cohhvell je re-ka- o da treba biti ukinut.
Senat ima 102 clana, od
kojih su 95 liberali, 7 kon-zcrvativ- ci.
Senatori se no biraju ne-go
ib imcnujc vlada. To su
vecinom bivSi ministri i po-litia- ri
koji su odigrali svoju
ulogu i poslani u "penziju".
Senat ipak ima vclika
prava. Svaki zakonski pri-jedl- og koga usvoji parlame-na- t
mora proci kroz senat
Prcmijer St. Laurent
pozvao kraljicu da
posjeti Kanadu
London. — Premijer St Iurent je pozvao kraljicu
Elizabethu da posjeti Kana-du
1959. godine. da otvori
St. Lawrence Seaway.
&co£fadka Borha u hrotu
od 1 1 una ohaila c crftar na-napad- aj
na Ntiknjuu Djilasa i
nC£Ove ' strane gospodare". koji
navtofe di potkopaju JHosla-cflik- a
роШЗаа botbe гл wit i
dobre odflose medju mrodima.
1Изн" Љпдк ghsi:
Nije nas оши1о ј_дева-У- Ц
dnjemca, {to se prckj-fe- r, II.
iitn--a a pariskse. lis-t- "Paris-prrss-a.
poaoatora ro srojia. iz-rari- te
desmiarstim вЈкзЦ-nu-.
j a J-oara- al Атсткана",
npera tmtti&em bratii. tste-re.ne- no
pajivio prvi u nivijes
Mene serije .laaaka pfepalepa
potttikaata Мјкпада Djttava,
pod vtte кага.(ег(6па nas4e-vo- m:
"MeteJe HfuiJena i нје-pov-ij.
kIepa hie su tako opas-n-e
lao i Saljeve.
Tako netto vaJjaio je oceki-a- n
Ptetala ic -- ttf praksx da
se lednofn u dlaku istom Jabto- -
Poffibijc u autoniobilskim
ncsrccaina
Kako aopcava Cana-dian
Press, u automobil-ski- m
nesrecama u Kana-di
proslog tjedna (17-2- 4 juna) ubijene su 22 osobc.
U istom tjednu utopilo
se est osoba.
Tjedan dana ranije u
automobilskim nesrecama
je poginulo 18 osoba, 12
se utopilo.
Pad proizvodnje
automobila
Detroit, Mich. — Auto-mobils- ka industrija je u ma-ju
mjesecu izradila samo
170.7-- J I automobila ili 250,-00- 0
manje nego u maju
1955. Ocekuje se daljnji
pad proizvodnje u junu i
julu.
nofli k(a u.prtJ rexeno.
смт nrkncnih al-- h namera
otkria i totalnu odsutnost poli-ti&- e
таИе — pokrece briiljit
orkestrirana кашранја preuv
miroljubire i nezavtsee poltlike
Japoslavije totso a trmatka ka-di
pfedsjlnik Tito, n&fhm po
sjetima dragkn генУата. otva
raje reliku misij гшга, prija-tdjstv- a
i svestrane radflje rae-dj- u
nirodima. a tremrtku dakk,
kada takra mireljebiva i ae
vtsaa pelkika aase aeralje pot
Se neve BJpjefee, eeva afksu-aj- a,
net, fo? wwiftiji aced u
jvijeta.
Ovipedo fe. da se reakdo-narni-m
i nemiroljubtvig. knpe-xim- a
u svifeta nikake ne svida
takav raroj medrtmarodfHd od-nes- a. Ле te osnoiuo'fjbtlfeije
to. Mo se dxrus парогипа xntro
ljubrrih snaca postcpeno ukla- -
niaju xapreke medunarodnoj
Izjava RPJ? povodom
Hruscovova govora
' Canadian Tribune" u svom po-sljednjc-m
broju donosi izjava Na-cionaln- og
i izvrinog odbora Radmi- -
kc progreuvne partijc povodom
HruSdovova govora o Staljtnu.
U izjavi se pozdralja odbacia-nj- e
kulta liftiosti i njegovih poslje-dica- ,
ali se istovrcmcno naglasava
da HruWov i rukovodstvo KPSS u
cjclini nije objatmlo kako i zaJto
je do'Io do taktih socijalizmu tu-d- ph
pojava.
"Pravda" objavila clanak
Dcnnisa
Moska. — Pravda" u izdanju
od 27. juna prcnijcla je llanak sc-krcta- ra
Komumstilke partije USA
Eugene Dcnnisa od 18. (una, u
kome je rukoodstu KPSS posta-Ijc- n
niz pitanja p_odom Staljmo--a
kulta i njegoih posljcdica.
Socijalisticka inteinacio- - nala razmatra pitanjc
ujedinjenog-- fronta
London. — IzvrSni odbor
Socijalisti6kc internacionale
na svom zasjedanju 22. juna
razmatrao je pozive komu-nisticki- h partija za surad-nju- .
Pitanje je ostavljcno za
buduce razmatranje.
Socijalisti su dosad kate-goriC- ki odbijali ujedinjeni
front sa komunista i sada.s-nj- a odluka prcdstnvlja iz-vjes- nu promjenu u njiho-vo- m stavu.
iTalijanska parlamcntarna
i delcffacija posjetit ce
Sovjetski Savcz
I Rim. — Talijanska par- - lamehtarna delegacija otpu- -
tovat ce 22. jula na poziv
i Vrhovnog sovjeta. Talijan- -
jski parlamentarci zadrzat
c3e se u Sovjetskom Savezu
do 9. augusta. Na eclu dele-gaci- jo nalazit ce se pred-sjedn- ik senata Marzagora.
Delegaciju 6c sa6injavati
predstavnici svih partijn,
koje imaju svoje poslanike
i senatore u parlamentu.
Predstoji posjet Hbijskib
parlamentaraca
Moskva. — Na poziv prezidiju-n- u
Vrhovnog sovjeta SSSR, jedna
libipka parlamcntarna dclcgatija
udinit e posjet Sovjetskom Siezu
Datum posjeta bit (fe kasnije ut-vrdje- n.
Iranski kralj u SSSU-- u
Moskva. — Iranski kralj i kra-I)i- ca
doputoa!i su na trotcdni
posjet Sovjetskom Saezu. Pnre-dje- n
im je xliki doCck
suradnp i м urn p2nati nanosi
koic nam c ostao period hlad-no- £
rata Tim krupo ima je Sta-Ijino- sa
polttika zaoitraanja me-djunarod- ntn
odnosa dakko vile
konvenirala od sadaSnje pokiv-n- e
tendencije z. snaranjem sve
povolrfuje medjunarodne atrao-sfer- e.
Xjima je dakko milija
bila Staljmova polkika, nego
2n_ajei subjektivni doprinos
sadainjep sevjetsfcog nAmod-stv- a
otvarivanja ono ofefekti-rvo- p
popujtHvja zategeatesii a
STtjeta % mime: spofajumnog
rje4avaja medeearodfti). po--
ЛК. radAovan+e nife njAev
jedmi poae Na&kwt. te je u-tB- O
fasada, taa koe se knji
dakko ped4ffe stvan. T a k ▼ a
edna akofa orpanizifana je ©
dana protiv naie xeratje. protrr
intra, protnr curo"ubhe racdj-narodn- e
suradnje
Ima u nalexn naroda ledaa
Borba u Washingtonu
oko pomoci Jugoslaviji
Washington. — Skrajna
reakcija na celu sa senato-ro- m McCarthy nastavlja
borbu za ukidanje svake po-mo- di Jugoslaviji zato sto je
obnoviia prijateljske oze i
suradnju sa Sovjetskim Sa-vezo- m.
U programu Eisenhowero-v- e vlade za Jugoslaviju je
bila predvidjena svota od
tridesct milijuna dolara, ali
Kongres ju je smanjio na
15 milijuna.
Na 13. juna drzavni se-kret- ar Dulles je uputio pis-m- o senatskom odboru za
vanjske poslove, u kome sc
izrazava protivijenje dalj-nje- m ukidanju pomodi.
Kako piSe va§ingtonski
dopisnik "N. Y. Timesa"
State Department smatra da
Jugoslavija jos nije presla u
"sovjetski tabor" i zato ju
treba pomagati.
Protiv toga je ostro istu-pi- o senator McCarthy. U
svom protestu senatskom
odboru za vanjske poslove
McCarthy je optuzio Dullc-s- a da je odustao od "preo-cjenjivanj- a" amerifike poli-tik- e
prema Jugoslaviji kako
jo obecao predsjednik Ei-senhower
u svojoj izjavi G.
juna.
("Narodni Glasnik" citi-r- a
iz cetnickc "Slobode" sli-jede- du izjavu McCarthya u
senatu: "ViSe godina паба
vlada vodila je politiku po-magan- ja FNRJ u nadi da ce
timo Titov razlaz sa Mos-kvo- m postati stalan. 1 ja
sam glasao za pomoc Jugo-slaviji
ocekujuci da cemo
timo podeliti na§e neprijnt.--Ijc- . Sada je, medjutim, jas-n- o,
gosp. Predsednice, da je
ta politika bila pogrcSno sa-vetova- na
i da smo svi mi.
koji smo ju pomogli, ucinili
greSku.")
IcCarthyu se sada pn-kljud- io senator Styles Brid-ges,
predsjednik senatskog
rcpublikanskog politickog
komitcta, koji je rekao da je
on "apsolutno protiv" poma-ganj- a
Jugoslavije.
Bridges je takodjer ustao
protiv pomoci Indiji zbog
njezinc politike neutralno-sti- .
(U svojoj izjavi prcd od-laz- ak
u Sow Savez predsjed-nik
Tito je rekao, da bi on
voho ako bi Sjed. Drzave
svoj "darove" pretvorile u
zajam.)
рлкна. koia kaie- -
Sastalo sc alo i gore, da se
nelto dogoorc" U tome sve-stran- o
oraniairanom t briiljivo
tsjpranom dogevera all i go-re- p,
ulega sknog potkaiivaia i
male potrk__e dodijeljena e,
naravno, kome dragem do —
МЗви-ав- а Djihttt.
RtkK smo, dx je ve peta!a
tablcfta. da se a rijeme ranjke
potkiadJi iHffeha Jn#;es.ivie i
Titovog sfeihcfteg patevan a
incaem-tv- e orgamairaa kampa-nj-e
pteiiv ease mje. Take i
evepa puta. I ovoga ptrta Dfik
je ро1маЧо twn mraZntm rfje-vim- a
Po svoftffl тогакнт i
Hw4ktm kvatxetama en je dd-k- e
i pogodan za takra ncza-hral- na
vtegu. Od4ikafafi se po-raanfkan-iem
moraine odgover-nost- i,
av_JHunamorn i pohtir-ko- m
besprmapijelno. --i on te
bio ostao spreman da postal;
I
I
Narodi zahtjevaju da SAD
iikvidiraju vojne baze
СчбГ a)I.i
Gornju karikaturu nhjasio je Ielandki lit 1јк1 iljinn powxlom
odluke da Sjed. I)riar povuku trupo ea Ifflanda.
f ___-—- —
tt—H—H—H—H—H—OT'H-_Н_А- _с лЕ~ л 0i _" l— — 4SH_P_i_i -- - ' '~у-т~~_- ~Д ИИЈ15'ЈГ~г_5в ' _-- ai im j-- %%к;Г~'
. .' ' zr
-_f--
a4,___fl. 0 ' 4. ;--' x ,
Pi t A Dew UNE IkV
aS__2r— .°._anoa"T . J--: к.
r-ii-.l_44d-t__-_-_.
111 lil'l, nt.iA vo.r-llM- f -- Л- . - 1 i 1'" „ vl
Amerifka -- oldatrka jr ntvarni Rpodar kanadkoir njrsrra. I'oljed- -
njc vijfli Ii Wafchinjjlona kaiu da komanda amrrifkc tojnr aijacijp
trail da e a kanadka aijacija utavi jxxl njezinu kontrolu. Ma pa pukazujr radamkr lance prekn Kanade.
Progon progresivne stampe u USA
"PIctGenibki glasic Milova.no. Djiasa"
Washington. — Federal-n- o ministarstvo pravde je
poduzelo korake da ptisili
poljski progresivni list GIos
Ludowy da se registrira
kao "strani agenat".
Ovo je drugi napad na oaj
list u roku od mjesec da-na,
naime. 31. maja u New
Yorku je bio umoren njegov
.rnom djavolu, unw kad je u
pi tin u 2id(noIjcnc holcnih
iKTiih ambit i j a, pa makar i na
racun osnomh intcresa stje
lenJje i niroda.
Organiaatoti kamfunje 06-pkd- no
пстачЈ ni втедџ lalen-t- a
ni mnego maMe. Oni dofadeo
reprodaciraj-- i isti sccttan} s is-tom
glavnom- - WnoVu, jer a
Jegoslaviji drugo neo i ne me-g- a
proaai, pa prilikom skoro
svakeg putevaBa dntpa Tita a
posfete dragim xesmlfama poCi-пј- а
жа dosaiffii igra, kefa ne
maflfe ketira dk i a itamfi,
kefa se WJe ty? takve
strarL CXekhal. sne da it kam-pan- fa
eke Djilasa biti ergamzi---
ram хл vrijesue pofete dnsga
Tka Franewlej. Be je tleme-nal- a,
koji sa ukaxivali na te Ax
ofgamzaten rinij-- h скт иЛл-Ini- e
kampanje snuja neko u
ICistarai ra Cr H i
urednik Thomas Dombrov-sk- i. Umorstvo su izvrsili za-maskir- ani gangsteri koji јоб
nisu uhvaceni, a sigurno i no
ce biti jer ima znakova da
su aktovali po narudibi kru-gov- a
koji su dobro plasira-ni- .
Istovrcmeno sa tim fede-raln- a
porota je optuiila ru-munj- ski progresivni list
"Ilomanul American" i sve
njegove casnike da su "stra-ni
agenti" a kao takvi nisu
registrirani.
U optuinici se kaze da
"Romanul American ne na-pa- da sadainju rumunjsku
vladu — i to je jedan dokaz
"stranog sluienja"!
Ovaj list izlazi vise od 42
godine.
"Mi smatramo v 1 a d i n u
akciju kao napad ne samo
na nas i nasu rvovinu, vec kao
napad na citavu stamp u na-t- e zernlje i na pravo svakog
Amerikanca da izrazi svoje
mnijenje', izjavio je pred-sjednik
izdava£kog drultva
George Vodla.
I "Gles Ludewy" "Ro-man- ul American" izlaze
Detroitu.
Japanu prodano 1-3S-O.
O00 zcljcznc rudacc
Vancou-er- . B C — Japanu de
biti tsponaTeno 1 !8O-O0-
O zeljezne
radace. ko]a se kopa na Vancoorer I
Island-- L
Pobjeda anti-americ- kih
partija na Islandu
Rjkjavik, 25. juna. — U
juceraSnjim izborima pobi- -
jedile su partije kojo tra2e
likvidaciju americke vojne
baze na Islandu.
Najveci uspjeh postigli su
komunisti, koji su trazill ne
samo povlacenje amenckih
trupa, vec i istupanje Islan-d- a
iz NATO. Komunisti su
dobili 8 mjesta u parlamen-tu.
Desnicarska stranka ne-zavisno- sti, koja je dosad
drzala vlast izgubila je £c-ti- ri
mjesta u parlamentu
Ona je jedina branila ameri-Ck- e
baze.
Iducu vladu formirat ce
z a j e (I n i 6 k a Progresiv-n- 4
stranka i Socijaldemo-kratsk- a,
koje skupa imaju
25 poslanika, ali ce sc tesko
odrzati bez podrSke komu-nista,
poSto parlamcnat ima
52 21ana.
SadaSnji izbori su odrza-n- i
kao rczultat odluke par-lamen- ta (donijetc 28. mart a
ove godine) da americke
trupo napuste Iseland.
Americka vojna baza Ke-flav- ik smatra se jednom od
najvaznijih. Na njenu i-g- radnja utro§eno je oko
200 miliona dolara. Na njoi
so nalazi 1.000 americkih
i vojnika.
Vjerujo ee da ce Island
formalno zatrazit povlade-nj- o
amcridkih trupa 1. au-gusta.
Mnroko nc priznajc
nmcrickih baza
Pariz. — Vlada Maroka,
koji je nedavno dobio neza-visnost
odbila je priznati a-meriiko-fr- ancuski
ugovor o
amerifikim bazama na teri-tori- ji
Maroka.
Propaganda za
Wchniacht
Zapadnonjrmarki minUtar o-br- ane Blank dobio je 4- -3 mili-juna
maraka ta propaRandu ca-padnonjr- ma'ke arm i jr. Minitar
Itlank ne re biti duian da pod-n- o!
i parlamentu brafun a o-t-om immu. Jrdino м-- ana da au
dva milijuna maraka odredjena
ta takozani rad u jatnoMi,
7O4I.O0O ta -- pijalne izdatke, a
milijun I h(H) hiljada ta proape-kt- e,
broiur i pridobijanje za
armiju preko litoa.
llamburiki lit "Morsenpo-te- n pie lim pmodom da u
llonnu jo, nitko nije upio ra-tjaon- iti. ila + ratumijesa pod
rijelima "pridnbivanje porrd-Ivo- m
redakcija liloa. Jar-no- ot oe rijei objatnjata kao
namjrru da e potptaluju zapad-nonjema- Hi
novinari, kako bl
piali a korit armije.
Suradnja politickih
partija u N. It. Kini
Pekmg. — Kmeska komunistu
ka parttfa it wradjiat fa sedam
drwgm poktWlci. partija koje po--
Isteje u zemlfi, izjavio partiski
Ipredaovntk Li Vet Han na zasje--
danja Xarodnog konfreva (parla- -
raenta)
Han je rekao di komunisti rJkad
ne Ce pogaait pr.ncp s-ra- dr.je