000373 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
lAJvCt JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO. 88 (7lo) TORONTO. TUESDAY, NOVEMBER 13. 193G PRICE oe PER COPY Za spas mira Premijer Bulganjin prihvaca, predsjednik Eisenhower odbija medjunarodnu konferenciju Prijedlog Svicarake da e odrzi a stanak poglavica vlada Sjedinjenih Dr-zav- a, Sovjetskog Saveza. Vellke Brita-nij- c, Francuske i Indije naiiao je na po-dri- ku ne samb svjetske javnosti, vec i sovjetske i Indijtke vlade. Britanski premijer Eden je dao znati da i on pri-staj- e. francuski premijer MoIIett joi uvijek iuti, a samo je americki pred-sjednik Elsenhower odbio. U svojoj poruci vladama pet drzava svicarska vlada je ukazala na opasnost treceg svjetskog rata, koji bio imao tra gicnih posljedica za citavo covjecanstvo. Zato je potrebno da cetiri velike drzave, Zajedno sa Indijom, kao predstavnikom vih azijsko-africki- h zemalja, hitno aktuju. "Mir moze i mora biti spasen", izja-vil- a je ivicarska vlada u svom pozivu. Poziv je najprvo prihvatio Lndijski premijer Nehru. Onda se javio americki predsjednik Eisenhower, koji je rekao da ne vidi potrebu za takav sastanak i da ce Sjed. Drzave koncentrisati svoje napore u organizaciji Ujedinjenih Nacija. Nekako u isto vrijeme britanski pre-mij- er Eden je izjavio da je i on spreman sudjelovati. Potom je dosao odgovor sovjetskog premijera Bulganjina. Prihvacajuci svicarski poziv Bulga njin je izjavio da je sovjetska vlada uvjerena u "potrebu mirnog rjesenja svih spornih pitanja". Sovjetska vlada smatra da bi sasta nak poglavica vlada imao blagotvoran ucinak na medjunarodnu situaciju i prihvaca svicarski poziv, kazao je pre mijer Bulganjin. Glavni cilj konferencije koju je 5vi carska predlozila bio bi trazenje rjeie nja problema Dalekog Istoka, kako bi se uklonila opasnost miru stvorena bri tanskom. francuskom i izraelskom oru-zano- m akcijom. Stgurno je da bi bila dotaknuta i РЛР1Х APEL .!{„ ,„ nAm-nn- i. pnuu, Claim U apelu je osudjen nnpa POVODOM druga medjunarodna pitanja. Upravo da i ne dodje do punog sporazuma, sa stanak bi predstavljao krupan korak u poboljsanju svjetske situacije. Postavlja se pitanje zaito Sjedinjene Drzave odbijaju takav sastanak. Eisenhower je rekao da medjunarod-na rjesenja treba traziti kroz organize ciju UN. Nitko nije protiv toga. Ali sastanak kakvog je predlozila Svicarska ne bi omeo nastojanja UN, vec naprotiv, olakiao bi ih. Ako bi se poglavice vlada spomenutih pet drzava medjusobno slozile, onda bi se slozili i predstavnici tih zemalja u UN. Stanje u UN je jako nezdravo. Oce vidno je da neke drzave nastoje namet nuti takva rjesenja koja njima pogo-duj- u, a spreciti rjesenja koji su im nepo cudna. To ce tako ici dok ne dodje do jednog sireg medjunarodnog sporazu-ma, a takav sporazum moze doci samo sporazumom medju velikim drzavama. Svjetski mir je u opasnosti. Velika odgovornost za ocuvanje mira lezi na velikim drzavama. One su krive (istina, neke vise, neka manje) da je doslo do sadasnje situacije i njihova je dulnost da svijet izvedu iz te situacije. Kanada treba poduprijeti sastanak poglavica vlada pet drzava. Saljuno pisma vladi i parlamentu da podupru svicarski prijedlog. Kanada treba odlucno stajati za mirno rjeirnje svih medjunarodnih sporova i suzbijati sve ono sto povecava medjunarodnu napctost. Kanada je doprinjela mnogo spre cavanju rata na Bliskom Istoku. Njezina uloga ce rasti, a isto 'ako i ugled u svi-jet- u, ako bude istupala kao nepristrani pobornik mira, a ne kao jed-nog vojnog bloka (NATO). Mir je danas najvainija stvar u svijetu i svi napori trebaju biti uprav Ijeni na osiguranje mira. Jnvlja se iz Rimn da je j vratak slobode" u Mad jar-pap- a Pijo uputio apel svim skoj. narodima svijeta da se uje- - ' "Svi vi, ljubljeni narodl isiuv I i UN Jl v 1.(j.w..l..l-.-.n. K5Hi „ п?ко -- ...-.j.. .., ..-.- . ujedinite se za slobodu i Pred ovim i Posmatrajuci u dnevnoj stampi i na televiziji madjarski pobunjenici strijeljaju. vjelaju, gaze i rastrgavaju na komadi5e driavne rukovodioce, pripadnike organa driavne sigurnosti i clanove Partije madjarskih trudbenika — a granice tu izgleda nije bilo — po.Ueni ljudi su se pitali: Kakve su to zvijeri? Zar takvi donijeti slobodu madjarskom narodu? sta bi bilo ako bi oni postal! guspodari zemlje? Mole se govoriti o tome da li je sovjetska oruiana interven-cij- a opravdana ili ali svakome tko nije iz-gu- bio I smlsao odgovornesti mora biti raik da je zvjerstu doSao kraj. Ob tih u Stampi nije bila pop-raden-a sa rijotima zgraianja i prekora. Xaprotiv . . - je "Telegram" pisao da pobunjenkri nemaju mi.osrdja za protivnike jer ne za sebe. Mi pak kazemo da takva zvjerstva zasluiuju bez razlike tko ih 2i-n- ie, a oni keji ih odebravaju zashiiuju Kako ljudi cevjecanskih esjecaja biti pebrnici sTebedarskih ideja? ♦ Mi duboko ialimo da u Madjarskoj do krvoporolica. to velika tragedija ne samo za madjar-ski narod, vec radni£ku i pokret u svijetu. Moida bi tragedija bila izbjegnuta da su na t pripadnik Rcdovito zasjcdanjc Gcncralnc skupstine U ponedjeljak 12. novom zasjedanjerr socijalist:cki yfax g4. Ш 7Lai 'agan n, n, 'ra p-lf- ia Ptjp"ui za preiatan;e rata na Bliskom I nai'slo ft na oJobraianje i poJritu sub tuirolubn ib KanaJfana. Kana-- J an te mil foi tie aplaudiratt ako pufafa za osiguranje st fefitog nra. UKRATKO KANADE Federalni parlamenat sastat ce se 23. novembra da odobri Siljanje kanadskih trupa na Bliski Istok radi ocuvanja mira u torn podrujju. Kanada ce tu svrhu dati 1.000 vojnika. Prva grupa od 90 ljudi vec je otputovala. Medju-narodno- m oruianom silom zapo-vjed- at Ce kanadski general Burns. 2ocijalkrediteki "dja Solon Low odobrava britansku i francu-sk- u agresiju u Egiptu i kritikovao je stav St. Laurentove vlade. Kon- - zervativna partija Je pocjepana, nalme, jedni odobravaju agresiju, drug! stav kanadske vlade. U re-dovi- ma CCF t slndikata agresori nemaju nikakve jwdrike. НГ1 je najo&trije osudiIa agresore. .Mininlar vanjukih poslova L. II. Pearson je oitro osudio egi-patsk- og ambasadora povodom re-giitra- cije dobrovoljaca, kojih ima nekoliko I'remljer St. je da nije istina da je u jednom telegramu oJtro napao britanskog premijera Kdena zbog napadaja na Kgipat. St, Laurent je kazao da je njegova izmjena miSljenja pa Edenom bila "prijateljska, ali otvorcna." Premijer St. je da je vlada odobrila dolara za pornol iibjeglicama iz Madjarske. Nekoliko hiljada iz-bjeg-lica bit ce primljeno u i minister imigracije Pickersgill je u torn smislu izdao naredjenje ka-nadek- im predsta-nicim- a u Austriji. V Ottat je ufinjen pokuSaj da se stan sovjetskog amba Cuvahina. Nepoznata lica bacila su zapaljivu tekuinu u bra Otvoreno je redovito za- - I "tralnji zjrrade, all Je osoblje sjedanje Generalne skupti- - ambaade upJlo da utme vatru {ЛЛП1Х1:„ T"V .° РПЈ su uri) --airojjasci. Ontarij-k- a vlada namjerava notfuplati takeu na ptvo. To znact daj na Egipat traien "po-- mir", kazao je papa Pijo. nalaze se mnogi problem!. povefanje cijena piva. slike kako bive mogu nije, onome razum Java slika Take ga traie oudu prezir. bez ra©gu je doSio je klasu tanvkrb statu napore IZ stotina. Laurent Izja-vio Laurent izja-vio 100.000 KanacJu zapali sadora dio MADJARSKIH celu driave i partije bili drugi ljudi odnosno da su na vrijeme ispunjeni opravdani zahtjevi naroda. Ali kad su stvari po§le naopakim putem. kad je masovni pokret poprimio oblike anarhije, kad je doslo do toga da ni jedan pobornik narodno-demokratsk- og uredjenja i soc-ijalizma nije siguran za svoj zivot. kad se preJlo na ruSe-nj-e svega onoga Sto je madjarski narod stvorio u toku posljcdnjih 12 godina, kad se buntovnici nisu vi.e zadovoljavali ni Xadjovom vladom i njezinim programom, kad eu uestali pozivi zapadnim drzavama da posalju svoje trupe u Madjarsku — a to nisu cmili sami neodgovorni pojedinci xei i sam kardinal Mids-zen- tj — onda tu drugo nije preostajalo nego upetrebiti evjetsku vojsku, samo ona je megla spasiti situaciju. Janos Kadar aije poznat kao osebiti ljubitelj Sovjetskog Saveza i on sigumo ne bi bio pezvae sovjetsku vejsku da je postojao drugi izlaz. DezvoHtt da stvari i dalje id a putem kejim su pe£Ie znafilo je dozveliti pobjedu reakcionarnih sil, unBte-nj- e naredno-deraokratsk- og uredjenja i svih narednih tekovina, povratak vlasti kapitalista i veleposjednika. To bi bio povratak natrag. Iskreni sinovi madjarskog na-roda to nisu mogll Umjesto da dozvole propast onoga ito je stvoreno — a to bi znadilo i upropcenje buduc-not- ii — oni su pozvali u pomoc sorjetsku vojsku. Ka Stav Jugoslavije "Jasno je da nema ni mira ni napredka, ni nezavisnosti u ze-mljama Tstocne Evrope osim na osnovima socijalizma; svaki [iokiisaj, da se stanje u lim zemljama izmijeni na drugoj osno-v- i, kao sto je bio pokusaj u Madjarsko], moze dovesti samo do posljedica, koje nisu u interesu tih naroda, ni ocuvanja mira" Xa izvanrednom zasjeda- - nju GenelSlne skupatine UN jugoslavenski delepat Dr. Jotii Brilej je oStro Istupio rrotiv mijo§anja zapndnih drzava u unutraSnje stvari Madjarske. U isto vrijeme Brilej je rekao da Sovjetki Savez treba povuci svoje trupe iz Madjarske. Ma-djars- ki narod mora biti gos-pod- ar u svojoj kuci. Jujjo-slavij- a je glasala protiv za-pad- ne rezolucije koja osu-djuj- e Sovjetski Savez zboK inier'encije u Madjarskoj i trazi neposredno povlaCenje sovjetskih trupa. (Za rezo-lucij- u je Klasalo -- 18 driava, protiv 11, a 16 drzava se susteglo od Klasanja.) Poljski deleat je zauzeo stav зНбап jugoslavcnskom. Sluzbena jugoslavenska atfencija Tanjug izdaln je slijededu izjavu povodom 1.000 mrtvih u Port Saidu Prilikom britanskog i fran-cusko- g napadaja na Port Said, na ulazu u Sueski ka-na- l, ubijeno je viSe od 1.000 egipatskih vojnika i civiln, a viSe hiljada ranjeno, ka2e j6dan izvjefitaj iz Kaira. Proslava Oktoliarskc rcvolucijc u Moskvi U Sovjetskom Savczu sve-Zan- o je proslavljena 39-Kodisnj- ica Velike oktobar-sk- e socijalistidke revolucije, saopcava "Soviet News Bul-letin" iz Ottawe. U Moskvi je bila velika vojnn parada, poslije manifestacija кга-djan- a. Glavni povornici su bili Mihail A. Suslov i marSal iukov, minlstnr obrane. iu-ko- v je naglasio spromnost da so brane socijalistiCke te-kovi- ne sovjetskog naroda, kao i svjetski mir. American! u Evropi Amcrickih posjetilaca u Evropi sa posljcdnjih Sest mjeseci bilo je ovoliko: 150.000 u Rimu, 128.000 u Parizu, 307.700 u Londonu. dogadjaja u Madjarskoj : Razuroljiv je ogronun intcrcs, koji dtava niia javnost pokazuje piema doadjajinu u Madjarskoj od firxog dana, kad su izbile dc-monstrac- ijc u UudimpcJti pa do najnovijcg obrta, koji $e karakte-rizir- a formiranjem vlade JanoSa KCadara i nje£oim programnim goorom. Тлј interes polazi od injenice, {to jc naSa zcmlja shjed Madjar-skoj, i ro naSim narodima nije svejedno, kakav e obrt dobiti do-gxd'fi- 'ji u toj susjednoj zcmlji, s kojorn imo u proSlosti imali i nc-gativn- ih i pozitivnih iskustava. Taj interes polazi takodjer od finjenice, ito kao socijalistiYkoj za-jedni- ci, Jugoslaviji nije svejedno, kakvu ie suJbinu doiivjeti socija-listik- i razvitak u Madjarskoj. Posljcdnjih dana mix je javnost sa zabrinutosVfu pratila sve јабл tendenciju, da reakcionarni demen ti dobiju dominirajufu ulo£u, i j Borba azijskih naroda za nezavisnost jedna od karakteristika naseg vijeka, kaze indonezijski predsjednik Sukarno Dzakarta. — Predsjednik Indonezijske Republike Su-karno podvln6i u jednom £lanku, da je borba azijskih naroda za nezavisnost i oslo-bodjen- je historijski doga-- djaj od prvorazredne vaz-nost- i. Dr. Sukarno isti6e u svome £lanku tri karakteri-stik- c XX. vijeka, i to budje-nj- e naroda Azije, stvaranje socijalistickih drzava i ot-kri- de atomske energije. "Borbene snage naroda Azije —- piSe Sukarno — odrazavaju so u otporu pro-tiv politickog i ekonomskog ugnjetavanja osvaja6a i u borbi za stvaranje praved-no- g i naprednog druStva, gdjc ljudi mogu da zive sretni koristeci svoja prava t!ovjcka." "Azijski nacionalizam, is-- zajam indijskoff New Delhi. — Kako se saznaje, predsjednik Svjetske banke Eu£cn Black saopiio jc indijskoj vladi, kako banka "nije u stanju da obeda fetrdeet rudrkih po lea ' ikakav snedfifan dzarjuacmoc za finan- - 5-cod-iJ- u SprinRhiHu, Nora Scotia, treba iranje Г pomoe u To su nlc£ Г'ап L P,Mnu- - upuienoro porodice ubyenih rudara, indiskom mmistru fmam mi Knini DOGADJAJA tome im zamjeraju samo neprijatelji sorijalistitkog uredjenja. Zadatak u Madjarskoj bio ne unUtavanje narodn-o- demokratskog uredjenja i odbacivanje socijali-stick- e izgradnje, njegovo unapredjenje i poboljSa-nj- c, odstranjivanjem onoga sto se pokazalo lo£e i Stctno, rjeSavanjem problema i uredjenjem odnosa sa ostalim socijalistickim zemljama, na prvom mjestu sa Sovjet-skom Savezom. Taj je cilj uzela nova vlada koju predvodi JanoS Kadar. Mi joj zelimo uspjeh. Sto je znacio poziv Midszentija i ostalih reakcionera zapadnim drzavama da po&alju svoje trupe u Madjar-sku? Sta se bilo dogodilo da su Sjed. Driave i ostale zapadne driave uvaiile poziv? Zar to ne zna6iio trei svjetski rat ? A sta 6d Madjarske i njezina na-roda bilo kad se na njezinom teriteriju sukebile pro-tivnic- ke armije? N"e5to takeva raogK su priieljkivati samo ljudi kojima se petpuno pomutie razum i keji nemaju nikakvih obzira prema'svem naredu prerna sudbini covjecanstva. Ovo isto moplo se reel i za one koji su pozive podupirali. Pozivi zapadnim drzavama za pomoc i'.nienl su i poslije izjave Sovjetskog Saveza da je spre-- ( Nastavak strtni 3) postupke tih snapa u pradotma, naro6to u BudimpeJti. s ubtja-nje- m ncxinih ljudi, s paiienjem knjia i s pjrolaraa. kojr su sve vise mirisale na povratak tz Hor tijevih vremena i vrcmena Ni)i laSa". Na nadin opravdani rcAoIt naroda protiv politike RakoSija. Gerea i drugih, poico jc dobivati tok, koji ot'iplcdno nisu ieljelc nt snape, koje su u ccmi, a ?iji cilj bio da eliminiraju sc te nepati-n- e pojae proJlosti. koje su smetale jednome normalnom. zdra-vo- m razvitku na jafanju stxijali i socijalisticke demokrauje u Madjarskoj. Таклл obrtu ofito su pndonijele i stanoite snape izvan Madjarske, a prije sepa rcakrionarni elcmenti iz emipracije, kao Sto su Ferenc Nadj i drup, koji su se vet poccli ubacivati u Madjarsku. (Nastavak na strani 2) ti5e dalje predsjednik Indo-nezijske Republike — nosi u scbi crte socijtlne pravde i socijalizma. Indonezijska Republika zasniva svoju djclatnost na pet poznatih principa medjunarodne su-radn- je." Svi narodi svijeta tczc za srecom — istiCe na kraju clanka predsjednik Indone-zijske Republike — nli za postizanjc toga cilja potre-bno je mnogo i aktivnog ra-d- a. Oni zele mir zato, jer bi rat bio propast plodovn nji-hova rada, koji nisu tako lako postignuti. Osim toga rat bio propast £itavc svjetske civilizacije. Zbog toga svi narodi treba da Za jedno i prijateljski rade. Oni treba da suradjuju u-zaja- mno i prijateljski. Svjctska banka ne cc dati za financiranje 5-godi-snjc plana rod indiiskop odjeci. veeinom je c6 madjarska bi bi bi bi ni ni bi te oruianu na taj one je zma bi Maariju, Black kale, da Cc banka "s vremena na vrijeme morati da razmotri tempo i opscg dalnih transakcija sa zajmovima u Indiji u svjctlosti ckonomskih u jcta i izgleda uzimajuci u obzk i cko-nomsk- u politiku, koju odi indtj-sk- a vlada". Black iovremem "prcporu-c'ujc- " indijskoj ladi 'da pokusa libcralizirati svoj stav prem--i indi) skim i inozemnim privatnim podu zeima u Indiji". a takodjer kale, da nc bi trebato da financira "pre-tjcran- o ambkiozfle r4annc". (Svjctka banka sc nalazi poJ americlcom korvtrolom — L'fcd ) Xe poslojc pitanja koja Kina i Iiurma nc гпоци rijesili prcjjovorima Peking. — Kineski pre-mijer Cu En Laj izjavio je fda uspjesan razvoj kinesko-- burmanskog prijateljstva predstavlja dokaz. da zem-lje s razlicitim druitvenim si&lemima mogu u miru su- - radjivati. "Se poetoje pita-- ; nja, koja ove zemlje ne mo-- ,' gu regulirati putem prija- - teljskih pregovora, pod uvje-te- m da se pridriavaju prin-cipa koegzistencije. rekao je Cu En Laj. Kineski premijer govorio je o burmaruko-kineeki- m odnosima na banketu u 6ast predsjednika Burmanskog antifasistickog fronts i biv-Je- g premijera U Nu-a- . koji se nalazi u prijateljskom posjetu Kini.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, November 13, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-11-13 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000188 |
Description
Title | 000373 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | lAJvCt JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO. 88 (7lo) TORONTO. TUESDAY, NOVEMBER 13. 193G PRICE oe PER COPY Za spas mira Premijer Bulganjin prihvaca, predsjednik Eisenhower odbija medjunarodnu konferenciju Prijedlog Svicarake da e odrzi a stanak poglavica vlada Sjedinjenih Dr-zav- a, Sovjetskog Saveza. Vellke Brita-nij- c, Francuske i Indije naiiao je na po-dri- ku ne samb svjetske javnosti, vec i sovjetske i Indijtke vlade. Britanski premijer Eden je dao znati da i on pri-staj- e. francuski premijer MoIIett joi uvijek iuti, a samo je americki pred-sjednik Elsenhower odbio. U svojoj poruci vladama pet drzava svicarska vlada je ukazala na opasnost treceg svjetskog rata, koji bio imao tra gicnih posljedica za citavo covjecanstvo. Zato je potrebno da cetiri velike drzave, Zajedno sa Indijom, kao predstavnikom vih azijsko-africki- h zemalja, hitno aktuju. "Mir moze i mora biti spasen", izja-vil- a je ivicarska vlada u svom pozivu. Poziv je najprvo prihvatio Lndijski premijer Nehru. Onda se javio americki predsjednik Eisenhower, koji je rekao da ne vidi potrebu za takav sastanak i da ce Sjed. Drzave koncentrisati svoje napore u organizaciji Ujedinjenih Nacija. Nekako u isto vrijeme britanski pre-mij- er Eden je izjavio da je i on spreman sudjelovati. Potom je dosao odgovor sovjetskog premijera Bulganjina. Prihvacajuci svicarski poziv Bulga njin je izjavio da je sovjetska vlada uvjerena u "potrebu mirnog rjesenja svih spornih pitanja". Sovjetska vlada smatra da bi sasta nak poglavica vlada imao blagotvoran ucinak na medjunarodnu situaciju i prihvaca svicarski poziv, kazao je pre mijer Bulganjin. Glavni cilj konferencije koju je 5vi carska predlozila bio bi trazenje rjeie nja problema Dalekog Istoka, kako bi se uklonila opasnost miru stvorena bri tanskom. francuskom i izraelskom oru-zano- m akcijom. Stgurno je da bi bila dotaknuta i РЛР1Х APEL .!{„ ,„ nAm-nn- i. pnuu, Claim U apelu je osudjen nnpa POVODOM druga medjunarodna pitanja. Upravo da i ne dodje do punog sporazuma, sa stanak bi predstavljao krupan korak u poboljsanju svjetske situacije. Postavlja se pitanje zaito Sjedinjene Drzave odbijaju takav sastanak. Eisenhower je rekao da medjunarod-na rjesenja treba traziti kroz organize ciju UN. Nitko nije protiv toga. Ali sastanak kakvog je predlozila Svicarska ne bi omeo nastojanja UN, vec naprotiv, olakiao bi ih. Ako bi se poglavice vlada spomenutih pet drzava medjusobno slozile, onda bi se slozili i predstavnici tih zemalja u UN. Stanje u UN je jako nezdravo. Oce vidno je da neke drzave nastoje namet nuti takva rjesenja koja njima pogo-duj- u, a spreciti rjesenja koji su im nepo cudna. To ce tako ici dok ne dodje do jednog sireg medjunarodnog sporazu-ma, a takav sporazum moze doci samo sporazumom medju velikim drzavama. Svjetski mir je u opasnosti. Velika odgovornost za ocuvanje mira lezi na velikim drzavama. One su krive (istina, neke vise, neka manje) da je doslo do sadasnje situacije i njihova je dulnost da svijet izvedu iz te situacije. Kanada treba poduprijeti sastanak poglavica vlada pet drzava. Saljuno pisma vladi i parlamentu da podupru svicarski prijedlog. Kanada treba odlucno stajati za mirno rjeirnje svih medjunarodnih sporova i suzbijati sve ono sto povecava medjunarodnu napctost. Kanada je doprinjela mnogo spre cavanju rata na Bliskom Istoku. Njezina uloga ce rasti, a isto 'ako i ugled u svi-jet- u, ako bude istupala kao nepristrani pobornik mira, a ne kao jed-nog vojnog bloka (NATO). Mir je danas najvainija stvar u svijetu i svi napori trebaju biti uprav Ijeni na osiguranje mira. Jnvlja se iz Rimn da je j vratak slobode" u Mad jar-pap- a Pijo uputio apel svim skoj. narodima svijeta da se uje- - ' "Svi vi, ljubljeni narodl isiuv I i UN Jl v 1.(j.w..l..l-.-.n. K5Hi „ п?ко -- ...-.j.. .., ..-.- . ujedinite se za slobodu i Pred ovim i Posmatrajuci u dnevnoj stampi i na televiziji madjarski pobunjenici strijeljaju. vjelaju, gaze i rastrgavaju na komadi5e driavne rukovodioce, pripadnike organa driavne sigurnosti i clanove Partije madjarskih trudbenika — a granice tu izgleda nije bilo — po.Ueni ljudi su se pitali: Kakve su to zvijeri? Zar takvi donijeti slobodu madjarskom narodu? sta bi bilo ako bi oni postal! guspodari zemlje? Mole se govoriti o tome da li je sovjetska oruiana interven-cij- a opravdana ili ali svakome tko nije iz-gu- bio I smlsao odgovornesti mora biti raik da je zvjerstu doSao kraj. Ob tih u Stampi nije bila pop-raden-a sa rijotima zgraianja i prekora. Xaprotiv . . - je "Telegram" pisao da pobunjenkri nemaju mi.osrdja za protivnike jer ne za sebe. Mi pak kazemo da takva zvjerstva zasluiuju bez razlike tko ih 2i-n- ie, a oni keji ih odebravaju zashiiuju Kako ljudi cevjecanskih esjecaja biti pebrnici sTebedarskih ideja? ♦ Mi duboko ialimo da u Madjarskoj do krvoporolica. to velika tragedija ne samo za madjar-ski narod, vec radni£ku i pokret u svijetu. Moida bi tragedija bila izbjegnuta da su na t pripadnik Rcdovito zasjcdanjc Gcncralnc skupstine U ponedjeljak 12. novom zasjedanjerr socijalist:cki yfax g4. Ш 7Lai 'agan n, n, 'ra p-lf- ia Ptjp"ui za preiatan;e rata na Bliskom I nai'slo ft na oJobraianje i poJritu sub tuirolubn ib KanaJfana. Kana-- J an te mil foi tie aplaudiratt ako pufafa za osiguranje st fefitog nra. UKRATKO KANADE Federalni parlamenat sastat ce se 23. novembra da odobri Siljanje kanadskih trupa na Bliski Istok radi ocuvanja mira u torn podrujju. Kanada ce tu svrhu dati 1.000 vojnika. Prva grupa od 90 ljudi vec je otputovala. Medju-narodno- m oruianom silom zapo-vjed- at Ce kanadski general Burns. 2ocijalkrediteki "dja Solon Low odobrava britansku i francu-sk- u agresiju u Egiptu i kritikovao je stav St. Laurentove vlade. Kon- - zervativna partija Je pocjepana, nalme, jedni odobravaju agresiju, drug! stav kanadske vlade. U re-dovi- ma CCF t slndikata agresori nemaju nikakve jwdrike. НГ1 je najo&trije osudiIa agresore. .Mininlar vanjukih poslova L. II. Pearson je oitro osudio egi-patsk- og ambasadora povodom re-giitra- cije dobrovoljaca, kojih ima nekoliko I'remljer St. je da nije istina da je u jednom telegramu oJtro napao britanskog premijera Kdena zbog napadaja na Kgipat. St, Laurent je kazao da je njegova izmjena miSljenja pa Edenom bila "prijateljska, ali otvorcna." Premijer St. je da je vlada odobrila dolara za pornol iibjeglicama iz Madjarske. Nekoliko hiljada iz-bjeg-lica bit ce primljeno u i minister imigracije Pickersgill je u torn smislu izdao naredjenje ka-nadek- im predsta-nicim- a u Austriji. V Ottat je ufinjen pokuSaj da se stan sovjetskog amba Cuvahina. Nepoznata lica bacila su zapaljivu tekuinu u bra Otvoreno je redovito za- - I "tralnji zjrrade, all Je osoblje sjedanje Generalne skupti- - ambaade upJlo da utme vatru {ЛЛП1Х1:„ T"V .° РПЈ su uri) --airojjasci. Ontarij-k- a vlada namjerava notfuplati takeu na ptvo. To znact daj na Egipat traien "po-- mir", kazao je papa Pijo. nalaze se mnogi problem!. povefanje cijena piva. slike kako bive mogu nije, onome razum Java slika Take ga traie oudu prezir. bez ra©gu je doSio je klasu tanvkrb statu napore IZ stotina. Laurent Izja-vio Laurent izja-vio 100.000 KanacJu zapali sadora dio MADJARSKIH celu driave i partije bili drugi ljudi odnosno da su na vrijeme ispunjeni opravdani zahtjevi naroda. Ali kad su stvari po§le naopakim putem. kad je masovni pokret poprimio oblike anarhije, kad je doslo do toga da ni jedan pobornik narodno-demokratsk- og uredjenja i soc-ijalizma nije siguran za svoj zivot. kad se preJlo na ruSe-nj-e svega onoga Sto je madjarski narod stvorio u toku posljcdnjih 12 godina, kad se buntovnici nisu vi.e zadovoljavali ni Xadjovom vladom i njezinim programom, kad eu uestali pozivi zapadnim drzavama da posalju svoje trupe u Madjarsku — a to nisu cmili sami neodgovorni pojedinci xei i sam kardinal Mids-zen- tj — onda tu drugo nije preostajalo nego upetrebiti evjetsku vojsku, samo ona je megla spasiti situaciju. Janos Kadar aije poznat kao osebiti ljubitelj Sovjetskog Saveza i on sigumo ne bi bio pezvae sovjetsku vejsku da je postojao drugi izlaz. DezvoHtt da stvari i dalje id a putem kejim su pe£Ie znafilo je dozveliti pobjedu reakcionarnih sil, unBte-nj- e naredno-deraokratsk- og uredjenja i svih narednih tekovina, povratak vlasti kapitalista i veleposjednika. To bi bio povratak natrag. Iskreni sinovi madjarskog na-roda to nisu mogll Umjesto da dozvole propast onoga ito je stvoreno — a to bi znadilo i upropcenje buduc-not- ii — oni su pozvali u pomoc sorjetsku vojsku. Ka Stav Jugoslavije "Jasno je da nema ni mira ni napredka, ni nezavisnosti u ze-mljama Tstocne Evrope osim na osnovima socijalizma; svaki [iokiisaj, da se stanje u lim zemljama izmijeni na drugoj osno-v- i, kao sto je bio pokusaj u Madjarsko], moze dovesti samo do posljedica, koje nisu u interesu tih naroda, ni ocuvanja mira" Xa izvanrednom zasjeda- - nju GenelSlne skupatine UN jugoslavenski delepat Dr. Jotii Brilej je oStro Istupio rrotiv mijo§anja zapndnih drzava u unutraSnje stvari Madjarske. U isto vrijeme Brilej je rekao da Sovjetki Savez treba povuci svoje trupe iz Madjarske. Ma-djars- ki narod mora biti gos-pod- ar u svojoj kuci. Jujjo-slavij- a je glasala protiv za-pad- ne rezolucije koja osu-djuj- e Sovjetski Savez zboK inier'encije u Madjarskoj i trazi neposredno povlaCenje sovjetskih trupa. (Za rezo-lucij- u je Klasalo -- 18 driava, protiv 11, a 16 drzava se susteglo od Klasanja.) Poljski deleat je zauzeo stav зНбап jugoslavcnskom. Sluzbena jugoslavenska atfencija Tanjug izdaln je slijededu izjavu povodom 1.000 mrtvih u Port Saidu Prilikom britanskog i fran-cusko- g napadaja na Port Said, na ulazu u Sueski ka-na- l, ubijeno je viSe od 1.000 egipatskih vojnika i civiln, a viSe hiljada ranjeno, ka2e j6dan izvjefitaj iz Kaira. Proslava Oktoliarskc rcvolucijc u Moskvi U Sovjetskom Savczu sve-Zan- o je proslavljena 39-Kodisnj- ica Velike oktobar-sk- e socijalistidke revolucije, saopcava "Soviet News Bul-letin" iz Ottawe. U Moskvi je bila velika vojnn parada, poslije manifestacija кга-djan- a. Glavni povornici su bili Mihail A. Suslov i marSal iukov, minlstnr obrane. iu-ko- v je naglasio spromnost da so brane socijalistiCke te-kovi- ne sovjetskog naroda, kao i svjetski mir. American! u Evropi Amcrickih posjetilaca u Evropi sa posljcdnjih Sest mjeseci bilo je ovoliko: 150.000 u Rimu, 128.000 u Parizu, 307.700 u Londonu. dogadjaja u Madjarskoj : Razuroljiv je ogronun intcrcs, koji dtava niia javnost pokazuje piema doadjajinu u Madjarskoj od firxog dana, kad su izbile dc-monstrac- ijc u UudimpcJti pa do najnovijcg obrta, koji $e karakte-rizir- a formiranjem vlade JanoSa KCadara i nje£oim programnim goorom. Тлј interes polazi od injenice, {to jc naSa zcmlja shjed Madjar-skoj, i ro naSim narodima nije svejedno, kakav e obrt dobiti do-gxd'fi- 'ji u toj susjednoj zcmlji, s kojorn imo u proSlosti imali i nc-gativn- ih i pozitivnih iskustava. Taj interes polazi takodjer od finjenice, ito kao socijalistiYkoj za-jedni- ci, Jugoslaviji nije svejedno, kakvu ie suJbinu doiivjeti socija-listik- i razvitak u Madjarskoj. Posljcdnjih dana mix je javnost sa zabrinutosVfu pratila sve јабл tendenciju, da reakcionarni demen ti dobiju dominirajufu ulo£u, i j Borba azijskih naroda za nezavisnost jedna od karakteristika naseg vijeka, kaze indonezijski predsjednik Sukarno Dzakarta. — Predsjednik Indonezijske Republike Su-karno podvln6i u jednom £lanku, da je borba azijskih naroda za nezavisnost i oslo-bodjen- je historijski doga-- djaj od prvorazredne vaz-nost- i. Dr. Sukarno isti6e u svome £lanku tri karakteri-stik- c XX. vijeka, i to budje-nj- e naroda Azije, stvaranje socijalistickih drzava i ot-kri- de atomske energije. "Borbene snage naroda Azije —- piSe Sukarno — odrazavaju so u otporu pro-tiv politickog i ekonomskog ugnjetavanja osvaja6a i u borbi za stvaranje praved-no- g i naprednog druStva, gdjc ljudi mogu da zive sretni koristeci svoja prava t!ovjcka." "Azijski nacionalizam, is-- zajam indijskoff New Delhi. — Kako se saznaje, predsjednik Svjetske banke Eu£cn Black saopiio jc indijskoj vladi, kako banka "nije u stanju da obeda fetrdeet rudrkih po lea ' ikakav snedfifan dzarjuacmoc za finan- - 5-cod-iJ- u SprinRhiHu, Nora Scotia, treba iranje Г pomoe u To su nlc£ Г'ап L P,Mnu- - upuienoro porodice ubyenih rudara, indiskom mmistru fmam mi Knini DOGADJAJA tome im zamjeraju samo neprijatelji sorijalistitkog uredjenja. Zadatak u Madjarskoj bio ne unUtavanje narodn-o- demokratskog uredjenja i odbacivanje socijali-stick- e izgradnje, njegovo unapredjenje i poboljSa-nj- c, odstranjivanjem onoga sto se pokazalo lo£e i Stctno, rjeSavanjem problema i uredjenjem odnosa sa ostalim socijalistickim zemljama, na prvom mjestu sa Sovjet-skom Savezom. Taj je cilj uzela nova vlada koju predvodi JanoS Kadar. Mi joj zelimo uspjeh. Sto je znacio poziv Midszentija i ostalih reakcionera zapadnim drzavama da po&alju svoje trupe u Madjar-sku? Sta se bilo dogodilo da su Sjed. Driave i ostale zapadne driave uvaiile poziv? Zar to ne zna6iio trei svjetski rat ? A sta 6d Madjarske i njezina na-roda bilo kad se na njezinom teriteriju sukebile pro-tivnic- ke armije? N"e5to takeva raogK su priieljkivati samo ljudi kojima se petpuno pomutie razum i keji nemaju nikakvih obzira prema'svem naredu prerna sudbini covjecanstva. Ovo isto moplo se reel i za one koji su pozive podupirali. Pozivi zapadnim drzavama za pomoc i'.nienl su i poslije izjave Sovjetskog Saveza da je spre-- ( Nastavak strtni 3) postupke tih snapa u pradotma, naro6to u BudimpeJti. s ubtja-nje- m ncxinih ljudi, s paiienjem knjia i s pjrolaraa. kojr su sve vise mirisale na povratak tz Hor tijevih vremena i vrcmena Ni)i laSa". Na nadin opravdani rcAoIt naroda protiv politike RakoSija. Gerea i drugih, poico jc dobivati tok, koji ot'iplcdno nisu ieljelc nt snape, koje su u ccmi, a ?iji cilj bio da eliminiraju sc te nepati-n- e pojae proJlosti. koje su smetale jednome normalnom. zdra-vo- m razvitku na jafanju stxijali i socijalisticke demokrauje u Madjarskoj. Таклл obrtu ofito su pndonijele i stanoite snape izvan Madjarske, a prije sepa rcakrionarni elcmenti iz emipracije, kao Sto su Ferenc Nadj i drup, koji su se vet poccli ubacivati u Madjarsku. (Nastavak na strani 2) ti5e dalje predsjednik Indo-nezijske Republike — nosi u scbi crte socijtlne pravde i socijalizma. Indonezijska Republika zasniva svoju djclatnost na pet poznatih principa medjunarodne su-radn- je." Svi narodi svijeta tczc za srecom — istiCe na kraju clanka predsjednik Indone-zijske Republike — nli za postizanjc toga cilja potre-bno je mnogo i aktivnog ra-d- a. Oni zele mir zato, jer bi rat bio propast plodovn nji-hova rada, koji nisu tako lako postignuti. Osim toga rat bio propast £itavc svjetske civilizacije. Zbog toga svi narodi treba da Za jedno i prijateljski rade. Oni treba da suradjuju u-zaja- mno i prijateljski. Svjctska banka ne cc dati za financiranje 5-godi-snjc plana rod indiiskop odjeci. veeinom je c6 madjarska bi bi bi bi ni ni bi te oruianu na taj one je zma bi Maariju, Black kale, da Cc banka "s vremena na vrijeme morati da razmotri tempo i opscg dalnih transakcija sa zajmovima u Indiji u svjctlosti ckonomskih u jcta i izgleda uzimajuci u obzk i cko-nomsk- u politiku, koju odi indtj-sk- a vlada". Black iovremem "prcporu-c'ujc- " indijskoj ladi 'da pokusa libcralizirati svoj stav prem--i indi) skim i inozemnim privatnim podu zeima u Indiji". a takodjer kale, da nc bi trebato da financira "pre-tjcran- o ambkiozfle r4annc". (Svjctka banka sc nalazi poJ americlcom korvtrolom — L'fcd ) Xe poslojc pitanja koja Kina i Iiurma nc гпоци rijesili prcjjovorima Peking. — Kineski pre-mijer Cu En Laj izjavio je fda uspjesan razvoj kinesko-- burmanskog prijateljstva predstavlja dokaz. da zem-lje s razlicitim druitvenim si&lemima mogu u miru su- - radjivati. "Se poetoje pita-- ; nja, koja ove zemlje ne mo-- ,' gu regulirati putem prija- - teljskih pregovora, pod uvje-te- m da se pridriavaju prin-cipa koegzistencije. rekao je Cu En Laj. Kineski premijer govorio je o burmaruko-kineeki- m odnosima na banketu u 6ast predsjednika Burmanskog antifasistickog fronts i biv-Je- g premijera U Nu-a- . koji se nalazi u prijateljskom posjetu Kini. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000373