000222 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL 50, N0.24 (463) a NOVA POLITIKA PREMA LATINSKOAMERlCKIM SUSJEDIMA — "BIJELA KNJIGA" O KUBANSKOJ AKTIVNOSTI REGIJI - ODNOSI ARGENTINOM I ClLEOM. Reaganova administracija kao da je izabrala da svoj dalekosezniji vanjskopoliti6-k- i program izlaze od regije do regije, "na rate". ProSlih dana "procurili" su u javnost temeljni ciljevi i taktika SAD prema jugu Afrike, a, evo, danas i vijesti da je Reagan usvojio stru6nja6ki nacrt za politiku prema Karibima i Central noj Americi, u fiijem je srediStu pove6anje vojne i ekonomske pomo6i, da bi se kontriralo "siromaStvu" i, kako je гебепо, "kubanskoj i sovjetskoj subverzijl na ovom potkontinentu., Kao i u slu6aju El Salvado-r- a, VaSington kao da Siri liniju konfrontaclje sa supamiCkim blokom direkt-n- o Mi indirektno.,uklju6uju6i ovaj prostor u kompleks ideoloSkih, poiitiCkih i stra-teSk- ih odnosa zapadnog i istodnog bloka, pri бети je Kuba operativno uzeta kao istureni faktor sovjetskog bloka naovom prostoru. Kao i kod Salvadora, VaSington ovu svoju novu politiku namjerava otvoriti propa-gandni- m atakom na Kubu, objavljivanjem jednog "specijalnog izvjeStaja" o navodnim kubanskim aktiv-nosti- ma u Nikaragvi, Salva-dor Gvatemali i Kolumbiji. Izabrano je da to bude poslije sastanka izmedu predsjednika Reagana i meksifckog Sefa drzave Lopesa Portilja, predvidenog za idu6i tjedan. S obzirom na poznate razlike izmedu SAD i Meksika u ocjeni situacije u Salvadoru, kao i na potkonti-nentu, a osobito u gledanju na Kubu, VaSington je odgodio objavljivanje "bijele knjige" o aktivnosti Kube, VANJSKE (Beograd, 9. juna, Tanjug) — U povodu izraelskog agresivnog napada Bag-dad, Savezni sekretarijat za vanjske poslove dao je Tanjugu slijedecu izjavu: "Neizazvani zracni napad izraelskih aviona na glavni grad predstavlja akt drzavnog terorizma i naj-grubl- je gazenje principa suvereniteta u medu-narodni- m odnosima. To je vrlo opasan dogadaj (, r.F, л- ' ., , .У .i- ', 4 W 4 4 'V TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY. JUNE 17, 1981 50 CENTS PER COPY U SVE S ... џ "" ' i . I (HOREEONT, BERLIN) da ne bi pokvario atmosferu ameri6ko-meksi6ko- g dija-log- a. DVA RAZLOGA Odluka o politici prema Karibima donesena je proSlog tjedna na sastanku Nacionalnog vije6a za sigur-no- st u Reaganovoj prisut-nos- ti i ona se opisuje kao jedna od najvaznijih vanjsko--politifik- ih inicijativa republi-kansk- e administracije, iako s joS malo poznatih detalla koji se doradaju. Trebalo bi to da bude konzistentan program za citavu Latinsku Ameriku, u duhu prakse ranijih administracija. Kao Sto je poznato, poslije rata bilo je viSe koncepcija i programa VaSingtona u politici prema "zelenom kontinentu" koji su se manje-viS- e zavrSavali s izaziva veliku zabrinutost i trazi energidnu osudu cijele medunarodne zajednice. Rijec je o jos jednom teskom nasrtaju na odredbe Povelje Ujedinjenih naroda i norme medunarodnog ponasanja. Izrael je ponovno pribjegao gruboj primjeni sile sa ciljem sirenja ratnog pozara na Srednjem istoku i produbljavanja krize u toj regiji. Svojom najnovijom oruzanom agresijom on je IZJ AVA SAVEZNOG SEKRETARIJATAZA POSLOVE Iraka koji USKORO TJESNJI neuspjehom ill rezultatima koji ni izbliza nisu domaSi-va- li ambicije autora tih pro-grama. Kenedijeva admini-stracija lansirala je "savez za progres" u namjeri da "pri-done- se promjenama u Cen-traln- oj i Juznoj Americi. Kisindzer je 1973. proklami-ra- o "novi dijalog" sa Latino--amerikanci- ma sa "specijal-ni- m ekonomskim povlasti-cam- a "za klijente iz ove regije kao 6vornom for-mulo- m. Karter sa svojim specijalnim programom za Karibe nije bio odmakao dalje od pofietka, dok je, po miSljenju Reaganovih ljudi, sasvojom politikom ljudskih prava "upropastio i ono Sto se°u proSlosti postiglo", posebno remetedi odnose s Argentinom i Cileom. Da VaSington mijenja list, prosirio podrucje svoje inter-venci- je i nasrtaja na slobodu naroda i zemalia ove regije. Opasnosti prosirenja krize putem agresivnih akcija Izra-el- a jos vise ukazuju na potrebu hitnijih mjera medu-narodne zajednice, i po-sebno putem Ujedinjenih naroda, koji bi otvorile pro-ce- s politi6kog rjesavanja bliskoisti6nog konflikta. Zato i odsustvo spremnosti da se odlu6no pristupi rje- - "1" "co i © o o 11 na vidjelo se ve6 prvih dana nove administracije, kada je Reagan do6ekao u Bijeloj ku6i argentinske lidere, a u petak u VaSington dolazi u sluzbeni posjet minister vanjskih poslova Cilea Rene Rohas Galdames. Da bi se opravdali sve tjeSnji odnosi s Argentinom i Cileom, sa zemljama koje su ovdje do nedavno bile oStro kritizirane zbog guSenja ljudskih sloboda, sluzbeni predstav-nic- i Stejt departmenta isti6u strateSku i ekonomsku vaznost ovih zemalja za атепбке interese, pa бак izjavljuju da je "ugrozavanje ljudskih prava u njima ubla-zen- o . Odredivanje nove strate-gij- e u zemljama Kariba i Central ne Amerike, Sto je, 6ini se, obrazac za generalni amerifcki pristup cjelini juznoameridkog kontinenta, motivirano" je uglavnom-- s ova dvcfrazloga: Prvo, alar-mant- no pogorSanje eko-nomske situacije, povezano sa sve Sirim i revolucionar-niji- m zahtjevima za mi-jenjanj- em socijalnih I politi6kih odnosa u ovim zemljama: drugo, tvrdenje VaSingtona da ovu rovitu situaciju uspjeSno koristi Kuba, odnosno, Sovjetski Savez, koji, po miSljenju VaSingtona, stoji iza Kube. PRUETNJA HAVANI NajviSi funkcionari ad-ministracije ve6 su ovih dana fiksirali i ton i smer prop-aganda akcije koja predstoji. Tako je potpredsjednik Dzordz BuS, na jednom sluzbenom гибки јибег, nazvao Kubu "glavnom prijetnjom miru u ovom podruCju, prijetnjom koja je poduprta obilnom sovjet-sko- m ekonomskom ivojnom pomoci Kubi". BuS je zaklju-6i- o da time Sto je rekao da savanju ove krize i priznanju palestinskog pitanja kao njene kljudne komponente, podstice jos vise drskost vlade Izraela. Stav Jugoslavije u tim pitanjima je poznat. Zato mi podrzavamo inicijativu o hitnom sazivu Vijeca sigur-nos- ti koje je po Povelji UN obavezno da djeluje u takvim slucajevima ugrozavanja mira i sigurnosti i poduzima odgovarajuce mjere u skladu H—MIHIIIHIH II III HlllllMllllU HWUWHUWIWWIH ifl "treba da bude jasno, Kubi i naSim saveznicima, da ova administracija пебе tolerirati kubansku agresiju i da ce pomo6i svim zemljama koje su pogodene kubanskim mijeSanjem u njihove unu-traSn- je poslove". Govoredi na jednoj va-njskopoliti- 6koj konferenciji ргекјибег, drzavni sekretar Aleksander Hejg je najprije rekao da je Kuba ve6 bila "opomenuta" zbog svog ponaSanja u inozemstvu, pa je hagovijestio i "dodatne mjere", kako prema Kubi, tako i prema zemljama podru6ja. Kubi je joS jednom zaprijetio, dosta neodre-den- o, dok je dosadaSnji dosta uski kolosijek атепб-k-e angaziranosti, pretezno putem naoruzavanja i vojne pomo6i rezimima na Karibi-ma, proSirio na perspektivu uvazavanja socijalnih i ekonomskih tenziia i ooku-Saj- a da se nade ameriCki odgovornanjih. Naravno, da ce ameri6ko naoruzavanje zemalja podru6ja koje se smatraju ameri6kim prija-telji- ma i dalje predstavljati jedan od primarnih oblika realiziranja ameriikog utjecaja. Kolumbiji je, tako prije nekoliko dana, obedana isporuka borbenih aviona. AM, VaSington osjeda da mora odrijeSitl kesu i da znatnije ekonomski pomaze. Medutim, kako su u novom budzetu mnogi fondovi za tu svrhu skresani, trale se drugi oblici i izvori. VaSing-ton 6e pokuSati da utjeie na neke svoje saveznike, ili na druge zemlje, kao I na medunarodne institucije, recimo na Svjetsku banku, da participiraju u ekonom-skom programu ротобј zemljama Kariba. Stimulirat 6e se i privatna атепбка ulaganja, kao Sto 6e Kon-gres- u biti predlozeno da ozakoni neke povlastice zemljama Kariba i Central ne Amerike u razmjeni sa SAD. Bogdan De6ermic O Q sa Poveljom u cilju obuzda-vanj- a agresora. I ovaj najnoviji akt izraelske agresije potvrduje da je potrebno bez odgadanja pristupiti ostvarenju procesa sveobuhvatnog rjeSenja bliskoistocne krize na bazi primjene rezolucija Uje-dinjenih naroda i odluka skupova nesvrstanih ze-malja, koji su bliskoisto6nu krizu ocijenile kao jednu od najopasnijih globalnih kriza."
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, September 16, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-06-17 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000113 |
Description
Title | 000222 |
OCR text | VOL 50, N0.24 (463) a NOVA POLITIKA PREMA LATINSKOAMERlCKIM SUSJEDIMA — "BIJELA KNJIGA" O KUBANSKOJ AKTIVNOSTI REGIJI - ODNOSI ARGENTINOM I ClLEOM. Reaganova administracija kao da je izabrala da svoj dalekosezniji vanjskopoliti6-k- i program izlaze od regije do regije, "na rate". ProSlih dana "procurili" su u javnost temeljni ciljevi i taktika SAD prema jugu Afrike, a, evo, danas i vijesti da je Reagan usvojio stru6nja6ki nacrt za politiku prema Karibima i Central noj Americi, u fiijem je srediStu pove6anje vojne i ekonomske pomo6i, da bi se kontriralo "siromaStvu" i, kako je гебепо, "kubanskoj i sovjetskoj subverzijl na ovom potkontinentu., Kao i u slu6aju El Salvado-r- a, VaSington kao da Siri liniju konfrontaclje sa supamiCkim blokom direkt-n- o Mi indirektno.,uklju6uju6i ovaj prostor u kompleks ideoloSkih, poiitiCkih i stra-teSk- ih odnosa zapadnog i istodnog bloka, pri бети je Kuba operativno uzeta kao istureni faktor sovjetskog bloka naovom prostoru. Kao i kod Salvadora, VaSington ovu svoju novu politiku namjerava otvoriti propa-gandni- m atakom na Kubu, objavljivanjem jednog "specijalnog izvjeStaja" o navodnim kubanskim aktiv-nosti- ma u Nikaragvi, Salva-dor Gvatemali i Kolumbiji. Izabrano je da to bude poslije sastanka izmedu predsjednika Reagana i meksifckog Sefa drzave Lopesa Portilja, predvidenog za idu6i tjedan. S obzirom na poznate razlike izmedu SAD i Meksika u ocjeni situacije u Salvadoru, kao i na potkonti-nentu, a osobito u gledanju na Kubu, VaSington je odgodio objavljivanje "bijele knjige" o aktivnosti Kube, VANJSKE (Beograd, 9. juna, Tanjug) — U povodu izraelskog agresivnog napada Bag-dad, Savezni sekretarijat za vanjske poslove dao je Tanjugu slijedecu izjavu: "Neizazvani zracni napad izraelskih aviona na glavni grad predstavlja akt drzavnog terorizma i naj-grubl- je gazenje principa suvereniteta u medu-narodni- m odnosima. To je vrlo opasan dogadaj (, r.F, л- ' ., , .У .i- ', 4 W 4 4 'V TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY. JUNE 17, 1981 50 CENTS PER COPY U SVE S ... џ "" ' i . I (HOREEONT, BERLIN) da ne bi pokvario atmosferu ameri6ko-meksi6ko- g dija-log- a. DVA RAZLOGA Odluka o politici prema Karibima donesena je proSlog tjedna na sastanku Nacionalnog vije6a za sigur-no- st u Reaganovoj prisut-nos- ti i ona se opisuje kao jedna od najvaznijih vanjsko--politifik- ih inicijativa republi-kansk- e administracije, iako s joS malo poznatih detalla koji se doradaju. Trebalo bi to da bude konzistentan program za citavu Latinsku Ameriku, u duhu prakse ranijih administracija. Kao Sto je poznato, poslije rata bilo je viSe koncepcija i programa VaSingtona u politici prema "zelenom kontinentu" koji su se manje-viS- e zavrSavali s izaziva veliku zabrinutost i trazi energidnu osudu cijele medunarodne zajednice. Rijec je o jos jednom teskom nasrtaju na odredbe Povelje Ujedinjenih naroda i norme medunarodnog ponasanja. Izrael je ponovno pribjegao gruboj primjeni sile sa ciljem sirenja ratnog pozara na Srednjem istoku i produbljavanja krize u toj regiji. Svojom najnovijom oruzanom agresijom on je IZJ AVA SAVEZNOG SEKRETARIJATAZA POSLOVE Iraka koji USKORO TJESNJI neuspjehom ill rezultatima koji ni izbliza nisu domaSi-va- li ambicije autora tih pro-grama. Kenedijeva admini-stracija lansirala je "savez za progres" u namjeri da "pri-done- se promjenama u Cen-traln- oj i Juznoj Americi. Kisindzer je 1973. proklami-ra- o "novi dijalog" sa Latino--amerikanci- ma sa "specijal-ni- m ekonomskim povlasti-cam- a "za klijente iz ove regije kao 6vornom for-mulo- m. Karter sa svojim specijalnim programom za Karibe nije bio odmakao dalje od pofietka, dok je, po miSljenju Reaganovih ljudi, sasvojom politikom ljudskih prava "upropastio i ono Sto se°u proSlosti postiglo", posebno remetedi odnose s Argentinom i Cileom. Da VaSington mijenja list, prosirio podrucje svoje inter-venci- je i nasrtaja na slobodu naroda i zemalia ove regije. Opasnosti prosirenja krize putem agresivnih akcija Izra-el- a jos vise ukazuju na potrebu hitnijih mjera medu-narodne zajednice, i po-sebno putem Ujedinjenih naroda, koji bi otvorile pro-ce- s politi6kog rjesavanja bliskoisti6nog konflikta. Zato i odsustvo spremnosti da se odlu6no pristupi rje- - "1" "co i © o o 11 na vidjelo se ve6 prvih dana nove administracije, kada je Reagan do6ekao u Bijeloj ku6i argentinske lidere, a u petak u VaSington dolazi u sluzbeni posjet minister vanjskih poslova Cilea Rene Rohas Galdames. Da bi se opravdali sve tjeSnji odnosi s Argentinom i Cileom, sa zemljama koje su ovdje do nedavno bile oStro kritizirane zbog guSenja ljudskih sloboda, sluzbeni predstav-nic- i Stejt departmenta isti6u strateSku i ekonomsku vaznost ovih zemalja za атепбке interese, pa бак izjavljuju da je "ugrozavanje ljudskih prava u njima ubla-zen- o . Odredivanje nove strate-gij- e u zemljama Kariba i Central ne Amerike, Sto je, 6ini se, obrazac za generalni amerifcki pristup cjelini juznoameridkog kontinenta, motivirano" je uglavnom-- s ova dvcfrazloga: Prvo, alar-mant- no pogorSanje eko-nomske situacije, povezano sa sve Sirim i revolucionar-niji- m zahtjevima za mi-jenjanj- em socijalnih I politi6kih odnosa u ovim zemljama: drugo, tvrdenje VaSingtona da ovu rovitu situaciju uspjeSno koristi Kuba, odnosno, Sovjetski Savez, koji, po miSljenju VaSingtona, stoji iza Kube. PRUETNJA HAVANI NajviSi funkcionari ad-ministracije ve6 su ovih dana fiksirali i ton i smer prop-aganda akcije koja predstoji. Tako je potpredsjednik Dzordz BuS, na jednom sluzbenom гибки јибег, nazvao Kubu "glavnom prijetnjom miru u ovom podruCju, prijetnjom koja je poduprta obilnom sovjet-sko- m ekonomskom ivojnom pomoci Kubi". BuS je zaklju-6i- o da time Sto je rekao da savanju ove krize i priznanju palestinskog pitanja kao njene kljudne komponente, podstice jos vise drskost vlade Izraela. Stav Jugoslavije u tim pitanjima je poznat. Zato mi podrzavamo inicijativu o hitnom sazivu Vijeca sigur-nos- ti koje je po Povelji UN obavezno da djeluje u takvim slucajevima ugrozavanja mira i sigurnosti i poduzima odgovarajuce mjere u skladu H—MIHIIIHIH II III HlllllMllllU HWUWHUWIWWIH ifl "treba da bude jasno, Kubi i naSim saveznicima, da ova administracija пебе tolerirati kubansku agresiju i da ce pomo6i svim zemljama koje su pogodene kubanskim mijeSanjem u njihove unu-traSn- je poslove". Govoredi na jednoj va-njskopoliti- 6koj konferenciji ргекјибег, drzavni sekretar Aleksander Hejg je najprije rekao da je Kuba ve6 bila "opomenuta" zbog svog ponaSanja u inozemstvu, pa je hagovijestio i "dodatne mjere", kako prema Kubi, tako i prema zemljama podru6ja. Kubi je joS jednom zaprijetio, dosta neodre-den- o, dok je dosadaSnji dosta uski kolosijek атепб-k-e angaziranosti, pretezno putem naoruzavanja i vojne pomo6i rezimima na Karibi-ma, proSirio na perspektivu uvazavanja socijalnih i ekonomskih tenziia i ooku-Saj- a da se nade ameriCki odgovornanjih. Naravno, da ce ameri6ko naoruzavanje zemalja podru6ja koje se smatraju ameri6kim prija-telji- ma i dalje predstavljati jedan od primarnih oblika realiziranja ameriikog utjecaja. Kolumbiji je, tako prije nekoliko dana, obedana isporuka borbenih aviona. AM, VaSington osjeda da mora odrijeSitl kesu i da znatnije ekonomski pomaze. Medutim, kako su u novom budzetu mnogi fondovi za tu svrhu skresani, trale se drugi oblici i izvori. VaSing-ton 6e pokuSati da utjeie na neke svoje saveznike, ili na druge zemlje, kao I na medunarodne institucije, recimo na Svjetsku banku, da participiraju u ekonom-skom programu ротобј zemljama Kariba. Stimulirat 6e se i privatna атепбка ulaganja, kao Sto 6e Kon-gres- u biti predlozeno da ozakoni neke povlastice zemljama Kariba i Central ne Amerike u razmjeni sa SAD. Bogdan De6ermic O Q sa Poveljom u cilju obuzda-vanj- a agresora. I ovaj najnoviji akt izraelske agresije potvrduje da je potrebno bez odgadanja pristupiti ostvarenju procesa sveobuhvatnog rjeSenja bliskoistocne krize na bazi primjene rezolucija Uje-dinjenih naroda i odluka skupova nesvrstanih ze-malja, koji su bliskoisto6nu krizu ocijenile kao jednu od najopasnijih globalnih kriza." |
Tags
Comments
Post a Comment for 000222