Jedinstvo, January 13, 1961

              if MUffTHMiiiTi iiinlii i iTWufi ffltrffffWraa 'eSA-ti5si#ip'#i- & "ew-£Sfef.vj#4vu:frji%-
4
,-- a,- а„-?-д ачишиншм—винчнм—ажд— м—jga— ииии—шм
#
...I MI SMO DELIC OVOG PROGRESA
итШј STO CUDA STVARA ..." — Petar Mracevic, 1952.
Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo Publishing Company,
479 Queen Street West, Toronto 2-- B, Ontario, Canada.
VOL. XIII. No. 3. (109G) TORONTO, FRIDAY, JANUARY 13, 1961 PRICE 8c PER COPY
v.
Zadaci radnika
William Kashtan pi§e u
"Canadian Tribune" :
"Na jednoj strani radnike
te okrivljuje za gubitak tr-iiS- ta
(to jest da su oni krvi
za visoke cijcne kanadskih
proizvoda koje smetaju nji- -
hovoj prodaji u drugim zem-Jjam- a
— napomena "Jedin-slva"- ),
a na drugoj nezapo-slcn- e
radnike okrivljuju za
iscrljcnjo i bankrotstvo fon-d- a
besposlenidkog osigura- -
nja. Ovaj dvostrani napadaj
ima isti cilj : staviti organizi-ran- i
radnidki pokrct (tredu-nijc- )
u dcfcnzivu i priprcmi-t- i
tcrcn za potkopavanja po
ttignuca do kojih su radnic1
doSli u poslijeratnim godina-m- a
putcm teske borbe. Rea
kcionarni krugovi vec pozi-vaj- u
na ukidanje toboznje
'dobrotvornc drzavc' (wel
fare state) i uvodjcnjc austc-ritet- a.
Kao dio ovoga, vladi-n- a
politika je usmjerena na
odriavanje izvjcsnog stup-nj- a
bcsposlice sa ciljem da
6C no samo sprijedi poveca-nj- c
nadnica u 19G1. nego i
da ih so snianji."
0 tome govori vladino dr-zan- je
na posljcdnjem zasjc-danj- u
parlamcnta, k a i. e
Kashtan. Obicno so dr2alo
da jc parlamenat sazvan da
rjeSava o rnstucoj ckonom-sko-j
krizi i njezinim posljc- -
dicama. Ali predlozenc mjc-r- e
ce biti od male koristi nc- -
zaposlenima ove zimc.
Trcdunijo su trazile siro-k- i
program javnih radova.
povocanjc drzavnih invosti-cij- a
u privredu da so osigu-r- a
rad nezaposlenima i mjc-l'- o
koje do povedati kupovnu
mod naroda. Medjutim, vla-din- a
politika je umjerena
na pomaganje monopolima
po pravilu da ono §to jo do-br- o
za monopole mora biti
dobro i za narod. Ali iskust-v- o je vec pokazalo da stvari
stojc obrnuto.
Organizirani radnidki po-krct
co uciniti tesku pogreS-k- u ako bude cekao skrStenih
Dorha protiv zatvaranja
rudnika
Javljaju iz New Watcr-ford- a,
Nova Scotia, da se ta-mo
nastavlja borba protiv
zatvaranja rudnika ugljena.
Jedan rudnik koji uposliva
800 radnika treba biti zatvo-rc- n
11. januara, ostali kasni-je- .
Ncdavno je Ottawu pos-jeti- la
dclegacija da trazi in-ten-enc- iju
federalne vlade,
ali izgleda da nijc pomoglo.
— Suzbiti ofcnzivu monopola —
ruku rezultate mjera koje je
najavila vlada. Cinjenica da
je vlada odbacila prijedloge
koje su predlagale unije u-kaz- uje
na potrebu jade, bor-beni- je
i jedinstvenije akcije
radnika da prisile vladu da
aktuje u interesu naroda.
U ovoj godini vodit ce so
pregovori izmedju mnogih
Liberalna obecanja i - propusti
Liberali su odrzali i stvaranje uvjeta
venciju u Ottawi da lzrade doseljenike da prave
program sa kojim ce istupa
ti u iducoj izbornoj kampa-nji- .
Nastojali su stvoriti do-ja- m da oni imaju rjesenje
za sva probleme zemlje, ali
u stvari nisu dalcko odmakli
od svojih dosadasnjih stavo-va- .
Najvise istidu program o
besposlici, ali i ako bi neke
mjere iz toga programa (na
pnmjer snizenje poreza na
lidni dohodak) bile korisne,
one no ce rijcsiti krizu i o-sigur- ati puno zaposlenjc,
kako se nastoji prikazati.
Prijedlog o zdravstvenom
osiguranju izgleda nesto oz-biljni- ji, ali no treba zabora-vit- i da liberali obecaju zdra-vsten- o osiguranje u jednoj
ili drugoj formi od 1919.
Treba se takodjer sjetiti da
ovo dolazi od istih onih lju-- d koji su prosle godine vo-di- li kampanju protiv
idravstvenog osiguranja u
provinciji Saskatchewan.
Izmedju ostalog obecana
jc "veca protekcija protiv
deportacije" i "otvaranje
M'ata za useljevanje svako- - me bcz razlike na rasu, vje-r- u ili boju koze" kad prodjc
hcspoMcnicka kriza. Novim
doscljenicima co se pruziti
veca pomoc u udenju engle-sko- g ili francuskog jezika
Ali je zaobidjeno ono Sto jo
najvaznije — osiguranje de-niokrats-kih
prava i rnvnop-ravno- st novih doseljenika
(ukidanje svake diskrimina- -
18
12.3 na 1.000
na Peru
saopcava Dominion
Bureau of Statistics.
To jo za 370.000 viSe ne-go
koncem 1959. (porast za
2.1 posto). Od popisa 1950.
pucanstvo je poraslo
1,939.000 posto).
U Kanadi ima vi§e mus-kara- ca
nego zona — 8,813
hiljade prema 8,598.100
(podaci od 1. 1959.).
na koje
prvom mje- -
SSSR 19G1.
CAN'ADIAX TRADE UNION' PAPERS SAY:
zivlje- -
zudnu
Two crucial face the movement
and fact all Canadians in 1961. Both of them are self
One is peace and the
In many ways indivisible. Peace if it's
on disarmament must lead to areas of trade
and more means more
Obviously a lot more connected peace that employment. Having a job mean in
nuclear war.
We all have important in peace —life
itself. Our kids have the same but they can't do
about the situation so got their in
our
The way some are talking and acting, they
not very concerned about the They speak of
war as though were a academic matter
of frightening danger involving big which can
unija i kompanija za obno-v- u
ugovora o uvjeti-m- a
i placama. To so tide ci-je- le
radnidke klase i zato u-nija- ma
budu pregova-ral- e
treba dati punu podrs-k- u.
Ne smije so dozvoliti mo
nopolima da terct
jucc krize bace na radnike.
kon-lcij- e) za
nje.
Na konvenciji je do§Io do
podvojenosti u vaznim pita-njim- a vanjske i obrambene
politikc. Bilo jc prijedloga
da se Kanada povuee iz
NORAD-- a
o zradnoj obrani),
da se izjasni za zabranu nu-klearn- ih pokusa, da se od-lek- ne nuklearaog oruzja (to
bi i likvidiranje Po- -
marc baza koje su sada u iz-grad- nji)
i da prizna Narod- -
nu Kepubhku Kinu. Intere-santn- o je da su svi ovi prije-dlo- zi
prosli u konvencijskim
komitetima. Na primjer, pri-jedlog
o priznanju Kine je
komitetu usvojen sa 32 gla-s- a protiv 15. Ali na konad-no- m glasanju prijedlog je
propao — za njega je
samo 11G delcgata, a
protiv 21G. To je posljedica
manevara konvencijskih ru-kovodila- ca.
Slicno se dogodilo pitanju
nuklearnog oruzja i povla-denj- a
iz NORAD-- a t. j. us--
su kompromisni"
pnjedlozi Pearsona. Umje-st- o povladcnja iz NORAD-- a Pearson je za "ogranidenjo"
kanadske uloge u njemu.
Pearson je nekim slucaje-yim- a protiv atomskog oruz- ja, a u drugima ga prihva-c- a (putcm NATO). Sve ovo
Enaci da se HWralna partija
u pitanju borbe za mir ni-j- e udaljila od dosadasnjih
stavova.
Kanada ima preko
milijuna stanovnika
Koncem godine Kanada, braka stanov- -
jo imala 18.020.000 stanov- - nika. a posljcdnjem
nika,
za
(12.1
juna
issues trade union
other unemployment.
based
trade jobs.
won't much
stake
stake
much we've
koje
(amerlcko-kana-ds- ki pakt
vojcni
sa 2.3).
U radjanju djece prvo
mjesto ne.zauzima provinci-j- a
Quebec, kako se obicno
pretpostavlja, nego New-foundland,
zatim New Brun-swick.
Cak je i Ontario isp-re- d Quebeca.
Financial Post u preglcdll
ekonomskih 19Г.1.
U prosloj godini skloplje-navo- di da 63 posto kompa-n- o je 7.7 brakova 1.000 nija trguju sa hranom
sianovniKa. ла ocekivaju vede nrofite
stu u svijetu stoji sa godini.
in
evident.
they're
widened
there's with
a
a pretty
futures
hands.
people
are future.
it purely instead
a bombs
radnim
nastupa
znadilo
u
gla-sal- o
u
u
izcleda u
U
---
Mjcscc slavcnskc solidarnosti
SNAZAN APEL ZA MIR
Izasla je iz Stampe brosura Gregorija Okulevica od
Kanadskog slavenskog komiteta pod naslovom "At the
Crossroads — For Peace and Happiness" (Na raskrsnici
za mir i srecu). Brosura jc Stampana u tri jezika (cn-glesko- m, ruskom i ukrajinskom), namjera je da se pre-ve- de
i na ostale slavenske jezike, ukljudiv srpsko-hrvat-sk- i.
Ovaj pamflet predstavija snazan poziv slavenskim
Kanadjanima da pojadaju aktivnost za mir i razoruzanje.
U njemu su raskrinkane mracne silo koje spredavaju
razoruzanje i nastoje izazvati svjetsku katastrofu. Po-red
izjava predstavnika slavenskih zemalja pamflet sa-dr- zi
i istaknutih ljudi na Zapadu (u kapitalisti-dko-m
svijetu) koji su zabrinuti srljanjem svijeta u rat.
Povodom Jljeseca slavensk0 solidarnosti Kanadski
slavenski komitet je objavio poziv slavenskim Kanadja-nima
da se odlucnije bore za razoruzanje i dokrajccnje
hladnog rata, kako u svijetu tako i u Kanadi. Ovaj apel
je objavila sva napredna stampa na slavenskim jezici-m- a,
a u obliku plakata bit ce 'dostavljen onima koji ne
ditaju tu §tampu.
(Jugoslavenski Kanadjani koji zele pomodi u ras-padavan- ju proglasa neka pi§u sekretaru Saveza Jugo-slavensk- ih Kanadjana : V. Grbid, 179 Queen Street W„
Toronto, Ontario).
Svcslavcnske priredbe : Toronto, koncert u nedjelju
29. januara, poslije podne u Ukrajinskom radnidkom do-m- u, 300 Bathurst Street. Istog dana odr5at ce se izlozba
umjetnosti slavenske djece. Vancouver: Koncert u petak
uveder 20. januara. Queen Elizabeth Theatre. Montreal:
Banket u subotu 21. januara, St. Catharines: Banket u
nedjelju 21 januara.
Vidi i posebne objave na drugom mjcstu).
Javljaju iz Indije da je
premijer Nehru u jednom
govoru insitirao da se od-m- ah
i neposredno izvrsi pot-pun- o
razoruzanje.
"Najvcci problem koji po- -
stoji jesto razoruzanje, re-ka- o
je on. Ne bi trcbalo da
so ono ostvari u etapama ili
putcm malih mjera, o- - poraza, samo potpuno
dmah. Etapo neco rijesiti taj unistenje.
Dr. Endicnlt cc povorili
o Kubi
Dr. James G. Endicott,
predsjednik Kanadskog
kongresa mira govorit ce
o Kub! u cetvrtak 19. ja-nuara,
u Carpenters Hall,
169 Gerrard Street East
(izmedju Jarvis i Sherbo-rune- ),
Toronto. Pocctak u
8 sat! uvecer.
Dr. Endicott je upravo
posjetio Kubu kao izasla-ni- k
Svjetskog vijeca mira.
On je uputio poziv kanad-sko- j
vladi da trail od Wa-shingto-na
da izmjenj sta-novis- te
prema Kubi.
Prcko G0.000
u Torontu
Broj nczaposlcnih u To-rontu
je presao 60.000, sao-pcav- a
mjesni ured za upos- -
hvanje (National Employ
ment Sen-ice)- .
Now Is Indeed Hie Time
RAZORUZANJE TREBA OSTVARITI ODMAH
nczaposlcnih
cause agony and death to millions in mere seconds.
That kind of fantastically inhuman talk we've got to do something about. We must do a different kind of
gtarlekaint gdeaanl dofdoletitterlowudriltyinagn,dancdlearirnlyg. iWn eas nmeeadnytonedigoh-a
bors as possible to convince our government we don't
Wwaen'vtewgaort ntoorsaaynythoaft twhee Cthainnagdsiatnhsatdomn'at kweanftornucwleaarr.
bombs stored in our country, we don't want our own or
anyone else's nuclear bases, we don't want foreign war
ippnlasarantneeosfbfalayntiytnlegpoolviceyr atohnuayrto'scnoeluiaenbltsrleye.—towgeet us idnovno'ltvewdanint aannyy
We havc to say those things for the future of the
human race.
And now is a appropriate time to say them.
—The Fisherman
KHBiMMHHaHaB39aMi£raE&aireiS№L
izjave
problem. Ako jedna zemlja
ima hiljadu atomskih bombi
i odludi da taj broj smanji
na sto, opasnost ostaje isto
onoliko velika".
Premijer Nehru je podvu-ka- o
da su potrebni novi na-po- ri
u pravcu razoruzanja i
da u atomskom ratu ne bi ni
za nikoga bilo ni pobjede ni
nego nego
just
with
very
Sovjctska (vomica
autoniobila u Kanadi?
Veliku paznju u zemlji
izazvala je vijest da je So-vjcts- ki
Savez spreman podi-c- i
tvornicu automobila u Ka
nadi.
Vijesti kazu da se o tome
vode pregovori izmedju sov-jctsk- e
trgovinske delegacije
i nekih kanadskih kompani-ja.
Uprava mjesta Trafalgar
(izmedju Toronta i Hamilto
na) je ponudila zemlju za
izgradnju tvomicc. Za to su
zainteresirane i neke kom- -
panije u Montrealu.
Kampanja unije eclicnih
radnika
Sedam hiljada radnika
celidne industrije (od ukup-n- o
70.000) je besposleno. Na
inicijativu svoje unije oni
Salju ovakva pisma premije-r- u
Diefenbakeru :
"Ja sam nezaposlen. Spre-man
sam i hocu da radim.
Vi ste 15. februara 1958.
izjavili da nitko ne ce stra-da- ti
od besposlice i da ce
svima biti osigurana pomoc
putem javnih radova. Ja tre-ba- m
tu pomoc sada. Molim
da mi javite gdje da se ob- -
ratim. Ja trazim posao, ne
besposlenidko osiguranje ili
dobrotvornu pomod".
Nastavlja se kampanja iz-gradnju
naftovoda od Al-ber- te do Montrcala. R.
Brown, predsjednik Home
Oil Co. je izjavio bi naf-tovo- d
osigurao zaposlenjc
Dva konzervativca (ministar i student)
razgovaraju o Kfni
Ministar vanjskih pos-Iov- a Howard Green govo-ri- o
je u Torontu (St. Ge-orge
Church u Etobicoke)
i Hamiltonu (na sastanku
kluba konzervativnih stu-dena- ta
na McMasters u-niverzite- tu). Na oba mi-ting- a
postavljeno mu je
pitanje zasto Kanada ote-z- e
sa normalizacijom od-no- sa
sa Narodnom Repub-liko- m
Kinom. Evo kako jc
tekao razRovor izmed hi
ministra i studenta John
Bradena na McMasters u-niverz- itetu (prema izvjes-taj- u "Toronto Daily
Star") :
Na Bradenovo pitanje
zasto Kanada nije prizna-l- a
Kinu, Green je odgovo-rio- ;
"Crvena Kina hoce
priznanje samo pod uvje-to- m ako joj prcdamo For-moz- u,
sto mi necemo ura-dit- i.
"Oni moraju da izmje-n- e
stanovisle prema For-mo- zi
i Tibetu prije nego
dobiju kanadsku simpati-ju"- .
Green je zatim kazao da
Kanada ne moze priznati
Kinu zato sto ona provo-d- i
"agresivnu politiku", i
ako bi to uradila, onda bi
morala da otkaze prizna-vanj- e
Formoze (Cang
Kaj-sekov- e klike).
Braden mu je odgovo-rio- :
"Ja drzim da Kanada
treba priznati Kinu zato
sto je to zemlja sa 700
milijuna stanovnika, koje
ce se povecati na jednu
milijardu do 1980. "... Mi trebamo priz-nati
crvenu Kinu — da bj
doprinjeli ublazenju na-petos- ti
izmedju Istolca i
Zapada .
Narodi Latinske Amerike
podupiru Kubu
Oruzane prijetnie Sjedi-njeni- h
Drzava izazvale su
veliko nezadovoljstvo u ze-mlja- ma Latinske Amerike.
To nezadovoljstvo so ispolji-l- o
u javnim demonstracija-ma- ,
koje su narodito bile
burnc u Montevideu, glav-no- m
gradu Urugvaja. U po-kuSa- ju
da sprijeci novo de--
Gntisnc klevclc
Povodom vijesti da se u
Kubi izgradjuju sovjetske
raketne b a z c sovjetski
premijer Hruscov je izja-vi- o
da su to gnusne kleve-te- .
On je kazao da na Ku-bi
ne postoje nikakve so-vjetske
baze, kao sto ne
postoje ni u drugim zem-Ijam- a.
Hruscov je rekao da nit-ko
ne smije da ometa na-rod
Kube da u svojoj via-stit- oj kuci uvodi poredak
l izgraajuje svoj zivot o
nako kako to zeli.
30.000 poslova — kad bi dozvolile
amcricke kompanijc
A.
da
30.000 radnika. Izgradnji sc
protive velike americke ko-mpani-je
(Imperial Oil itd.),
koje kontrolisu kanadsko tr-zis- te.
"Mnogi istaknuti misli-o- ci
u svijetu su za prizna-nje
crvene Kine, a isto ta-ko
i mnogi Kanadjani.
"Jedini zakljucak koje-g- a
se (iz vaseg govora)
moze povuci jeste to da
je americki pritisak odgo-vora- n
za nase nepriznava-nj- e Kine".
Green mu je odgovorio:
"Pravilno je sto navodite
razlogc u prilog svoga
stanovista, ali ne bisle tre-ba- ll navoditi motive zbog
kojih drug! donose svoje
odluke".
Braden je dalje pitao:
"Da li ocekivate da ce
Kina izmjeniti svoje sta-novis- te
prema Zapadu u
buduce?"
Green je odgovorio:
"Mozda".
"Onda smo mi spremni
sjediti i cekati, nije li ta-ko?"
Green se razljutio. "Va-rna
je crvena Kina na mo-zgu- ",
rckao je Bradenu i
presao da odgovara na
druga pitanja.
Poucan je ovo razgovor.
On pokazuje da Green vi-se
nije moguc da uvjeri ni
politicke pristalice vlade
u pravilnost njezina sta-novista
prema Kini.
O kanadskom priznava
nju Kine bilo je govora i
na konvenciji Libcralnc
partije, koja je ovih dana
odrzana u Ottawi — i ta-mo
su mladji clanovi ove
partije trazili da se s Ki-nom
normaliziraju odnosi,
stavivsi u nezgodan polo-za- j
"staru gardu", koja
puze prcd americkim im-pcrijalisti-ma
u svim pita-njim- a,
pa i u tome.
monstracije policija je izvr
sila velika hapsenja.
Americki prckid odnosa
sa Kubom izazvao jo zgra-?an- je
dak i u burzoaskim
kiugovima Latinske Ameri-ke.
Tako utjccajni brazilski
list "Journal de Brasil" osu-dju- je
ameridki postupak i
podvladi da Sjedinjene Dr-zavc
ne shvacaju da Itin- -
ska Amerika zeli razumije- -
vanje kubanskog revolucio-narno- g
procesa. List kazc da
ce ameridka primjena politi
kc sile prema Kubi donijeti
samo gubljcnje ameridkog
prestiza. Dalje kaze da Sje-dinjene
DrzaVe sada preii-vljuj- u najteu krizu u me--
djunarodnim odnosima i po-zi- va
novog predsjednika
Kennedy da ne poduzme ni
jednu mjcru koja ce fu situ-acij- u
pogorSati. List pod
vladi da u nastaloj situaciji
zemlje Iitinske Amerike
treba da postupe samostal-n- o
i ne ponove korak Wash
ingtona.
Dosad je samo Peru slije
dio Washington u prpkida
nju odnosa sa Kubom. Istov-reme-no
s tim zabranjena jc
Komunistidka partija i sve
progresivne organizacijc i.
Peru.
i1