Jedinstvo, May 26, 1961

              m
ЈРШ
s.1 ~лГ W
Tridtseta godina кШтја
н hlazi tvahog ulorka i petbi
Godiinja pretpleta:
$a Keme&u C deism,
омШе ttndje 7 dolara " ' — Adrcsa: ~шгШ$ 479 Queen Street West
Toronto 2-- D, Ontario
Tclrfon ПМ 3-16-
42
VOL. XIII No ::) (Ц.-Ј.Ј- ) TORONTO, FIUhAV MAY 2 l!".l PRICE Xe PER COPY
ianada i Шпа
Ovo je predmet vclikih diskusija. Evo nekoliko pri-mjer- n:
Svakome je poznato da ce Kina do kraja ove go-di-ne
kupiti 129 milijuna dolara kanadske pienicc, a u
toku idude dvijc godine skoro 300 milijuna dolara. Ali
koliko je onih koji znadu da jc Kina bila spremna ku-piti
jos toliko kanadske pSenice — oko 700 milijuna dola-ra
vrijednosti? Ovo tvrdi autoritativni biznismanski list
Financial Post. To se nije ostvarilo zato Sto Kanada nije
htjela da Kini odobri vccl kredit. Kanada je u torn po-gle- du
pokazala veliku Skrtost, kaze "Financial Post".
Isti list navodi јоб ovo:
Ф Smatra se da Kina moze postati stalni kupac ka-nadske
psenico.
O Ameri6ki predstavnici na Dalekom Istoku krivim
okom gledaju na trgovinu izmedju Kanadc i Kino.
Trgovina sa Kinom bi se brie razvijala ako bi
izmedju nje i Kanadc bili uspostavljeni normalni diplo-mats- ki
odnosi.
To sada priznaje i bivSi kanadski prcmijer Louis
St. Laurent, koji jo u jednom govoru u Winnipegu rckao :
"Zar mi no priznajemo crvenu Kinu kad joj proda-jem- o
pScnicu? Kakva bi Steta bila ako bi kineski pre-dtavn- ici
dosli u Ottawu, a mi da imamo predstavniko
kodnjih?"
Iz ovoga so villi da jo St. Laurent iz tcmclja izm
jemo svoje stanoviite. Mcdjutim, njegova partija joS
nije odrcdjeno istupila za priznanje Kine.
Prom a pisanju stampc, ministar poljoprivredo Al-vi- n
Hamilton (koji je zaklju6io pSenicnu pogodbu sa
Kinom) rckao jo u Vancouvcru, da je Kinu trcbalo pri-zna- ti
u snmom pocetku, ali je odmah dodao, da je to
onemogucio korejski rat.
Osvrcuci se na Hamiltonovu izjavu torontski (kon-zcrvativn- i)
list "Globe and Mail" primjecuje da jo ko-rejski
rat "zavrsen prijc viSe godina, ali vlada ciji jc
gosp. Hamilton clan joS uvijck zavlaci sa priznanjem.
Kako izglcda, znprcka sada nije Korcja ncgo Formoza".
"Globe and Mail" smatra da bi "prvi korak" ka
kanadskom priznanju Kine trcbao biti "povlaScnjo pri-znanj- a"
Cang Kaj-sekov- e klike na Formozi. Mcdjutim,
"Globe and Mail" nije za povratak Formozc Kini, ncgo
kaze da o tome treba da odluci narod Formozc. "Globe
and Mail" vjcrujc da bi so na toj osnovi moglo uroditi
odnoso sa Kinom i podvlaci da jc "uzaludno" ocekivati
na kinesko odricanje od Formozc.
Iz ovoga so vidi da su kanadski burzoaski politicari
uvidili da je potrebno normalizirati odnose sa Kinom.
DosadaSnja politika prcma Kini je postala neodrliva —
ona je stctna za kanadske intcrcse. Ali svi oni — cak
i "Globe and Mail" — zaobilaze glavni razlog za nc-priznava- nje
Kine. Nije to ni zbog Koreje ni zbog For-mozc.
Glavni razlog jc knnadska potcinjenost YVashing-ton- u.
Dicfcnbakcrova vlada bi to uradila sutra kail bi
Washington dao "zclcno svijctlo". Ali Washington nc
pokazuje ni najmanje sklonosti da izmjeni svoju poli-tik- u
ncprijateljstva prcma Kini, da napusti njczin teri-tor- ij
(Formozu). Naprotiv . . .
Dokle co to tako ici? Doklc ce kanadski narod do-xvoljav- ati
da ido?
Glavni zahtjr amerifkog
predsjednika Kfiinodya pri-liko- m
nedavnog po.sjota Ot-tawi
bio je da Kanada pri-stu- pi
Organizaciji americkih
drlava (OAS).
Dlcfenbaker je obedao
Kennedy da ce o tome raz-misl- it.
Poeljcdnje vijesti iz
Ottawe kaiu da e razmat- -
spitr President Kennedy ur-ging
last week that immedi-ate
Canadian membership
would be most welcomed).
U vijesti se dalje kaze da
"promatraCi u Ottawi vje-ruj- u
da se Kanada suzdrza-v- a
od prietupanja u OAS za-to
s4o no zeli da bude uvu-ccn- a
u politiSkii eksploziju
ranje trajati dugo vrijeme u Latinskoj Americi koja se
( u engleskom originalu : A . ocekiva u toku nekoliko
medjunarodnog dana djece — 1.
19G1. — Medju narodna deniokratska
zena izdala
Svake Medjunarodna deniokratska
zona Medjunarodni dan djece,
dan koji veliki festival za malene i
prilika za odnisle da o svojoj odgovornosti
prema inlndim.
I zaista, ncma nego vidjeti —
po njihovim srelnim licima i malim rucicaina koje
ti-az- e nase — koje djeca iniaju u nas,
njihove roditelje i
postoje zemlje odgovaraju
TREDUNUSKA DELEGACI
PR IP R EM E U VANCOUVER U
Pod konac mjeseca jula
Kubu ce posjetit kanadska
trodunijska delcgacija od 15
tlanova.
Delegaciju salju radniike
unije iz Drttanske Kolumbi- -
Prvu odluku o Siljanju
delcgacijc u Kubu donijeln
je konvencija
rada Britanske
Kolumbijc. ove
odluke sprijeSio je IzvrSni
jiezaposlenih se nesto smanjio, ali izgledi
za potpuno uklanjanje besposlice
U mjesecu aprilu u Ka-na- di
jc bilo G22.000 nezapo-slcni- h.
To je za 83.000 ma-nj- e
ncgo u ali
72.000 vise nego u istom
mjesecu proSlc godine.
Pitanje jc da li ovo
broja nezaposlonih
odrazava zaokret u okono-msk- oj
situaciji ili je uglav-no- m
povczano sa
otvaranjem sozonskih rado-v- a.
Laoska komisija
trazi
svih stranih ,
vojnih sila
Geneva. — Mcdjunarodna
komisija za nadziranjc pri-mir- ja
u Laosu jo zatrazila
da se ncposrodno povuku sve
stranc vojno sile iz Laosa, u-klj- uttv
vojno stru5njake.
Komisija takodjer da
se obustavi svako Siljanje ra-tn- og
materijala u Laos. Ko-misi- ju
sacinjavaju Indija,
Kanada i Poljska.
'-onfe-rencijo
o Laosu
kineski ministar vanjskih po-slo- va marsal Ccn Ji je optu-zi- o
Sjed. Driave za pripro-man- jc
terenn zn ponovnu
kolonizaciju Laosa.
Kanada otigadja odluku o pristupu н OAS?
merici postao jak( tezak.
Poku.viji Washingtona h
Latinsku Ameriku dobije zj
novo akcije protiv Kube na-isa- o
je na snazan otpor i
bi mogla da mu po-mog- ne
ako bi pristupila u
OAS. Medjutim, Kanada bi
time eigurno izgubila ugled
u Latinskoj Americi.
Krupan faktor vladinu
kolebanju je gotovo jedno-duin- o
odbor Kanadskog radnickog
Na to su neke u-ni- je
u Vancouvcru donijele
odluku da osnuju komitct
za Siljanje delegacije u Ku-bu
(Vancouver Trade Union
Delegation to Cuba Commit-tee).
Komitet je u ve-z-u
sa kubanskim tredunijs-ki-m
pokretom od kojega je
ovih dana, preko kubanskog
ambasadora u Ottawi dobio
odgovor da delcgacija no
Broj
dosta slab!
februaru,
ponovnim
Dok vlndini predstavnici
tvrde da so radi o prvom, e-kono- mski struenjaci drze da
se ekonomski onoravak ncce
znatnije osjetiti jo§ za neko
vrijeme. Ncki struenjaci ta-kodj- er tvrde da ce armija
nezaposlonih ostati i poslijc
toga. Drugim rijecima, slabi
su izglcdi 2a puno I
svih nezaposlonih. To se mo-2- e
postici samo dubokom
opce politikc zc-mlj- c.
Zapndnonicmacki
ministar izaziva
Cchoslovacku
Bonn. — Reuters pronosi
izjavu zapadnonjcmnSkog
ministra za transport Secbo-m- a
koji jo ponovno zatrazio
da so iscljcni Nijemci Tate
u znpadne teritorijc Cehos-lovack- e
(bivsi sudotski kra-jevi- ),
pa cak i da im so pri-zn- a
"pravo na samoopredje-ljenjc.- "
Soobom je govorio u Bon-n- u
na konferenciji za 2tam-p- u,
sazvanoj radi propagira-nj- a
skorog zborovanja su-dcts- kih
Nijcmaca koji co se
snkupiti u Kolnu. Secbom
jo ina5c izabran govori u
imo zapadnonjemackotf u-druz- enja sudetskih Nijcma-ca.
John Weir olpulovao
u SSSR
John Weir, urednik lieta
"Ukrainian Canadian" i se-kret- ar
Kanadskog slavens-ko- g
komiteta otputovao je u
Sovjetski Savez. Weir je
prevodilac nekih djela ukra-jinsko- g
pjesnika Taras Sev-cen- ka
na engloski i u Kijevu
ce prieustvovati konferenciji
-- azvanoj za populariziranjo
Sevcenkovih djela.
goverment source said today mieeeci". kanad- - da njihova zemlja podriava
that Lanada will continue Лек! komentaton isticu ske javnosti protiv uplitanja ' dobre odnose sa svim zom-t- o take "a measured appro-- j da je poloiaj americkog im- -, u Latinskoj Americi. Ogro- - j Ijama Latinske Amerike, u-ac- h" to the membership dc- -' u Latinskoj A- - mna vecina Kanadjana traii ! kljuiv Kubu.
I'oruka 3Ic(ljur.aro(lnc demokratskc fedcracije zena 3Icdjunarodnoff dana djece — 1. juna
Povodom ju-na
federacija
je slijederi proglas:
godine fe-deracija
proslavljn
je istovremeno
razmisle
nisla vrednijeg
povjerenje
ui-ilelj- e.
koje potpuno
jo.
proSlogodiJnja
Fedcracije
Sprovodjenje
sma-njlvan- jo
povlacenjc
Na zasjcdanju medjuna-rodn- e
kongresa.
doSao
uposlenjo
promjenom
da
raspolozenje
perijalizma
povodom
na ovo povjerenje. U ovim zemljama mogu so vidjeli
mladi ljudi i zene kako smjelo napreduju po putu
zivota sa pouzdanjem u sebe. Ncdavno sino imali
primjer Jurija Gagarina, prvog putnika u svemir.
I to ncce za dugo biti osamljen slucaj, poslo je So-vjetski
Savez pokazao svoju vjeni u lovjeka i u
nauku. dijele koje ima talentn moze da ga
razrije do kraja, o cemu svjedoci veliki broj nau-cenjak- a, inzinjera, umjetnika, sportasa i kvalifiko-vani-h radnika u svim republikama ove velike zem-lje.
Majke svih zemalja imaju velike ambicije za
svoju djecu. Ali u mnogim zemljama one se suoca- -
samo mole da dodje, ncgo
treba da ostane dva mjese-ca.
Ambasador je sugerirao
da delcgacija dodje oko pod
konac jula.
Kako javlja "Pacific Tri-bune",
u Vancouvcru se vrse
priprcme za Siljanje delega-cije
u Kubu. Marine Work-ers
Union je vec izabrala
svog delegate — drugog
podpredsjednika Charles
Wilsona.
Syd Thompson, predsjed-ni- k
najvcceg lokala Interna- -
tional Woodworkers unne
na posljcdnjoj sjednici tre-dunijsk- og
vijeca (Vancouv-er
Labor Council) apelirao
je na sve lokalno unije da
se prikljuco Siljanju delega-cije.
U srijedu 24. maja odrzan
je izvanredni miting Komi-tet- a
za Siljanje delcgacijc
kome jo prisustvovao veliki
broj tredunionista.
Katolicki profesor pobija
lazi o Kulji
Medju onima koji nastojo
da kanadski narod bude sto
tacnije obavjesten o Kubi i
njczinoj rcvoluciji nalazi so
profesor Leslie Dewart sa
katoli6kog kolcdza u Toron-t- u
(St. Michael's College).
On je, naimc, uputio vi5c pi-sa- ma
dnevnoj Stampi protiv
ncistinitog pisanja u Kubi.
Prvo pismo uputio jo uro-dniSt- vu
"Toronto Daily Sta-ra- "
protiv njegovih tvrdnji
da jc kubanski prcmijer Ca-stro
u svom govoru u Havani
kazao da zarobljcnim napa-dacim- a
ncco biti pokazana
nikakva samilost i da u Ku-bi
nikad viSe necc biti izbo-ra- .
Dewart kaze da jc cijcli
Castrov govor 6uo na radiu
(na Spanjolskom) i on to nijo
kazao.
U pismu urcdniStvu "Globe
and Mail" profesor Dewart
navodo njegovog do- -
pisnika J. D. Harbrona o su-zbija- nju
nepismenosti na
Kuhi. Dewart pise da Har-bor- n
moze da im svoje mi-Sljen- je
o kubanskoj revolu-cij- i,
ali on "ncma prava da
krivo obavjeStava kanadsku
javnost o stvarima koje su
opce poznato".
Dewart ka2e da je kuban-sk- a
vlada poslala 100.000
uJitelja-dobrovoljac- a da ибе
seljake 6itati i pieati. Лгес su
postignuti takvi rezultati da
ce do kraja ove Kuba
imati manji postotak nepis-meni- n
oil bilo koje latinsko-amorik- e
zemljc.
JA IDE U
Borba za slobodu n Sjed, Drzavama
Paznja svijeta posljednjih dana bila je usredotoCe-n-a na amencki jug, gdje jedna grupa hrabrih ljudi, Amo-rikana- ca erne i bijele koze, pokusava razbiti rasnu seg-regac- iju
i osigurati ravnopravnost covjeka erne koie sa fovjekom bijele koze.
Ovi dogadjaji su pokazali ne samo odlucnost bijelih
rasista da odrze svoju "supcriornost" na crncima, ncgo
i ncspremnost Kcnnedyeve vlade da sprovede u iivot
ameridke zakone koji garantiraju ravnopravnost crnaca
sa bijelcima. Poslije niza incidenata, u kojima jo bio
ugrozen zivot "Freedom Raidere-a- " i stotina drugih crna-ca
u Alabami (oko 1.500 njih morali su sprovesti nod
u crkvi!), Kennedycva vlada je bila prisiljena poduzctl
mjere da ih zaStiti oil fizickih napadaja, ali je ih istov-reme- no pozvala da s tim prestanu(izjava drzavnog odv-jetni- ka Roberta Kenncdya, predsjednikovog brata) jor
da se narusava ugleil Sjcdinjenih Drzava u svijetu. Bracl
Kennedy nije ni na kraj pameti da bi im cijeli svijet apla-udir- ao ako bi se cnergi6no suprostavili ruljaSi-m- a
i scgrcgacionistinia i dokazali da je u Sjed. Drzava-ma
crnac isto toliko Slobodan kao bijolac. Ono to ubija
ugled Sjed. Dr2ava u svijetu je potemjeni polo2aj crna-ca,
odlufinost bijclih "supremacista" da odrfe to sta-nj- e, pri cemu se nc suzdrzavaju od nikakvih sredsta-v- a,
a centralna vlast im ne samo dozvoljava da to radc,
ncgo u izvjesnom smislu ide na ruku. Posmatrajudi sve to
narotli svijeta mogu da samo kaiu : Hvala vam gospodo,
na takvoj "slobodi" !
(Posljednjc vijesti kazu da su Freedom Raiders-i- )
uhapSeni u Jacksonu, glavnom gradu dr2ave Missis-sippi).
No mozo so takodjer izbjcci da so ovi postupci sa
americkim crncima no uporede sa postupcima Vocnvor-dov- e
vlade u Juznoj Africi, gdjo ih jo posljednjih dana
uhnpScno preko 10.000.
Danas so u Sjcdinjenih Drzavama, poput mnogih
drugih zcmalja, ukljuciv i nasu Kanadu, vodi borba iz-medju
sila mira i slobodc na jednoj strani, i sila rata i
reakcijo na drugoj. Kao ljubitelji mira i slobode mi ka-zem- o:
Cast slobodoljubivim i miroliubivim Amerikanci-m- a
koji se pod cijenu vclikih licnih zrtava bore za istin-sk- u
slobodu u svojoj zemlji! Zi jeli Freedom Raiders-i- !
CLANICE NATO POMAzU PORTUGAI.S
KOLONIJALESTIMA U ANGOLI
London. — Londonski list
"Daily Miror" pise da su
portugalski kolonijalisti u
Angoli dosad pobili Г.0.000
ljudi, 2ena i djece i da sada
otvoreno govore da ce pobiti
joS 100.000 Angolaca.
Dopisnik Iista, koji je no-dav- no
posjetio Angolu, izno-s- i
niz podataka o teroristi£-ko- j
vladi portugalskih kolo- -
nijalista u Angoli. koja Je
prostrana koliko pola zapa-dn- e
Evrope i u kojoj iivi ie-ti- ri
i po milijuna Afrikanaca
i 300.000 bijelih ljudi.
Formula vladanja portu-galsko- g
diktatora Salazara
nad Angolcima, ka2e "Daily
miror" jo vrlo prosta: igno-riea- ti
ih, tjerati ih na rad '
dr2ati ih u vjecitom strahu.
Prakti5ni rezultati ovo poll-tik- e
su da svega oko -- 1.000
afri6ke djece pohadja §kolu
i da je ona za milijun djece
nepristupana.
Svega oko 100 oil 1,500.-00- 0
domorodaca pohadja
ZA SRETNU BUDUCNOST MLAD1H U MIRNOM SVIJETU!
Danas
trnzj;
Kanada
Svako
pobija
godine
bijelim
vaju sa hiljadama poteskoca: siromastvo, bolest,
pomanjkanje prikladnog stana za svoju obitelj, ne-doslat- ak
skola i ucitelja za svoju djecu. Sve je to
zbog ratova i pripremanja za ratove, sto oduzima
veliki dio nacionalnih resursa.
Na medjunarodni dan djece 1961., vise nego
ikad prije, zene se trebaju ujediniti i djelovati da
postignu polrebno j)oboljsanje.
Medjunarodna demoki-atsk- a federacija zena,
odgojena u duhu solidarnosti, apelira na sve zene
da se bore Jirabro i sa svom snagom za sretnu budu-cno- sl inladih u svijetu bcz rata.
Eugenic Cotton, predsjednica MDF
KUBU
srednju Skolu. Samo jednom
od svakih 3.000 Afrikanaca
dostupno je neSto nallk na
na6in zivota bijclih stanov-nik-a
Angolo : da jedo pristo-jn- o
i da ne 2ivi u kolibi. Sva-- ki
Afrikanac moze da so o-dr- edi
na prinudan rad u tra-jan- ju
od Sest mjesoci svako
godine. Na ovoj rad no j sna-z- i,
koja se placa dnevnim o-brok-om
hrano, po2iva danas
angolska ekonomika, pile
"Daily Miror'_
U izvjeenim oblastima,
prema manCeetcrskom "Gu-anlianu- ",
Angolci su obave-za- ni
da gaje pamuk i da ga
isporueuju portugalskoj ko-mpa- niji
po cijoni koja jo-Ses- t
puta niza od one po ko-joj
ga kompanija prodaje.
Svaki protest afriiikog sta-novniSt- va,
koje je i formal-n- o
i prakticno li?eno svih
prava. nailazi na nemilosrd-n- u
odmazdu okruthe Sala-zarov- o
tajno policije.
"Daily Miror" smatra
da Salazar ncce uspjctl da
uguli ustanak okrutnim ma-sakriranj- em Afrikanaca, a
zatjm podsjeca da je Portu-galij- a
clanica Atlantskog
pakta i da je, u stvari. zapa- -
dne zemlje snnbdjevaju o-ru2- jem koje ona upotreblja-v- a
u borbi protiv ustanika.
Prema miSljenju lista. jedi
no rjeSenje jo da se Salaza-r-u
kategoricki kale da pre-stan- e
ubijatl i da sa Afrika-ncim- a
stupi u politike pre-govor- e.
AVra. — I'rrd-ijrdni-k (.np
NLruham оКатјгоИп jo diplomat-t- e
trrdtta-rniki- - afrifkih remalja
u Akri rfa j- - ituarija u Angoli urla "ozhiljn? i Iracirn' ramjp-rp-"
i prrtiloJio la afrifkc zrmljt
raimolrr Mtuariju u oni remlji.
w.
.. .