Jedinstvo, April 18, 1961

              GoiliZiija pretplata: 4 м Kenedu 6 dolara,
ostalt temlj$ 7 dolara — —шгШј Adrcsa:
179 Queen Street West
Toronto 2 II. Ontario
Tfh inn EM i H,iJ
OI XIII No 2 (11221 TORONTO TUESDAY APRIL 18 1961 PRICE 8c PER COPY Ban
Poccla je americka agre ima irau -- ,.i ,ц i н ma dins
sija na Kubu. I tra d,ip it 1н mac kinm. on -
Invaziju su izvrsili kuban- - dvaput podmukliiim, dva- - ma, a
jki koje put idainickium i )ct ima pravo da ga smatra
su organizirali, hnanciraii,
naoruzali i predvode Ameri
kanci. Napadaj je izvrsen sa
baza iz Sjed. Drava i Gua-femal- e.
U ovoj borbi svl demokra--
tski ! slobodoljubivi Ijudi u
svijctu stoje na strani ku- -
banskog naroda i zele mu
pobjedu.
(Slijodece jo napisano pri-j- o
vijosti da jo invazija po-ccla).
Zlocina6kj napadaj na Ku-bu
potrosao je cijeli svljet.
Amori6ki pokusaji da so od-rck- nu
cdgovornosti za avi-ons- ko
napadajc na kubansko
gradovc primljoni su sa ske-pso- m
cak i u krugovima ko-- ji
su ina5o skloni da povjc-ruj- u
svc Sto Washington ka-z- o.
(Svracamo pozornost cita-oc- a
na izvjeStaj o pisanju a-mori- cko
Stnmpe o priproma-m- a
za napadaj na Kubu, ko-jeg- n
donosimo na IrccoJ
stranici).
Kubanski prcmijor Fidel
Castro jo napadaj nazavao
"kubanski Pearl Harbour".
"Ako ameri5ki narod na
Pearl Harbour gleda kao na
2lo5inncki, izdnjniSki i ku-kavic- ki
cin, onda na narod
Uorba olio skola u
provinciji Quebec
U provinciji Quebec sko-l- e
su dosad bile pod kontro-lo- m
katolicke crkve. Nova li-bera- lna
vlada nastoji da to-me
ucini kraj. NaiSla jc na
oStru opoziciju. To so prika-zuj- o
kao napadaj na katolifc-k- u
vjcru. Cak su i djeca upu-ccn- a
da pi5u pisma premije-r- u
Lasago, sto jc on okarak-tcrisa- o
kao kriminal.
Katolicki nadbiskup Slier-brook- o
jo premijera i njego-v- u
vladu proglasio "silama
zla".
Opccnito so vjerujo da cc
u ovoj borbi pobjediti vlada,
jcr je skrainje vrijeme da
so ucmi Trai crkvenoj kont-ro- li
?kola.
fov
Prcmijer Diefenbaker jo
робео govoriti kao njegov
konzcn'ativni predsasnik R.
B. Rcnnett prijo 30 godina.
Naime, da je "prosperitct i-- za
kornera".
Prcmijer je to izjavio
govoru na televiziji.
U Kanadi sc odavno nijc
5ulo tako hvalisavog govora.
Prcmijer je rekao da je
vlada ispunila obecanja "da
nijedan Kanadjanin nece o- -i
nada ce bitl boljcm po-loSa- ju
nego ikoja ze- -
1 oLSski napada;
€3 cm
kukavickijim", lazovom", rckao je
je kubanski prcmijer.
Castro govorio na sah-ra- ni
ubijonih u Havani.
On je da nijc istina
-- la je bombardiranje izvrSe-n- o
po odbjeglim kubanskim
avijaticarima. Noka amcriS-k- i
predsjednik Kennedy po--
o r
u
no uradi, koji su prti
stotmu
puta rekao Castro
rokao
tjera
O KieIio mojii
O Kubo nioja!
pale su bombe na to
Kidaju ncvino meso tvoje
Sto robljo nce biti
zbog grijeha
klo&it nede
pokajnice euze
0 Kubo mojal
koliko dalckih srea
kucaju za te i s tobom
iz daljina,
Koljko uzaTele
htljolo bl kanut
na tvoje tobom 1 za
koliko briinih glara
u iieroljl tvojoj
mlril na te.
O Kubo niojaj
1Ш Mo puea
kolont krttjo оШгевоа.
udarc dbik1 nemo.
Tt lo el avijctl,
odija tavjettl nefo.
ta dlJ-- o ivoje i sale,
a borbi ti nll ввша.
Al Kubo moja,
!obolo ee
zntrtl na
i ee so u crno svitl,
irtva u boju
za tvoju Kubo,
ja bl
J, П. — Uroanac
Toronto, 15. apnla 19C1.
Pad proizvodnjc
automobila
U prva tri mjosoca go-din- G
u Kanadi jo proizvede-n- o
85.185 putnidkih automo-bila
prema 101.912 u prvom
tromjese6ju proSle godino —
pad od 17 posto.
Koliko kota
naoru.anjc
U toku proslib petnaest
godina naoruzanio je svaku
kanadsku obitolj (prosjef-no- )
koitalo SS 220
Dicfcnbakcrov
mlja da bore plodove ekono-msko- g
oporavka"
Inogi se pitaju ovo
znaci. ilozda nijc daleko ra-spi- s
izbora? Jedno jc posvc
jasno : Diefenbakerova vla-da
ne namjerava da ista
poduzme za pomoc neza-poslenim- a.
Usprkos Diefonbakerovim
o "prosperitetu
kornera" situacija je gora
nego ikad vclikc ekono-msk- e
krizc trkicsetih godi- -
skudijevati zbog j lia.
PriznPO je da je broj neza- - trcma sluzbenim drlav-poslcn- ih
dosta velik. ali u j nim podacima polovicom
Sjedinjenim Driavama jo I mjeseca februara u zemlji je
јоб veci. okonomskom o-- 1 bilo 719.000 nezaposlenih.
bzorju sc vec opaia prom-- To svakako nije tacna broj-jeH- R
i zahvaljujuci mjeramalka. Kako objasnitj to da jc
koje je vlada poduzela — a koncem februara kod Un-on- e
su bez primjera — Ka-- i employment Insurance bilo
"u
drug
jc
ovo
sto
od
872.800 potrazivanja? A
gdje su opet oni koji uopce
CJ €D isfa
u
"ui. — pilote l avi- - logata Stovensona da st rad
l itdmicnim Nacija- - o akcijama kubanskih ana
ako to ticara "ustali
kontrarevolucioneri,
AmeriCku vladu u
laz i hvalisanje kubanskog
"rcvolucionarnog vijeca" u
Floridi.
U Ujedinjcnim Nacijama
Kuba jo optuzila Sjedinjene
Drzave za agrosiju.
Na tvrdnjo ameri6kog de- -
prve
neskrivljenih
niti liti.
krvl
tlo, в to
л nrti
tvojom
naJo
Jer
ako trag
tebl mora
poeljwlnja
lobodu,
ielio bitl.
vi-se
pricama ira
Na
svi- -
e
Poruka iz Afrikc
Tom Mboya, poznati bo-ra- c
za slobodu africkih
naroda iz Kenije prilikom
posjete u Torontu je rekao
da Kanada i ostale zemlje
Britanskog komonvelta
moraju da prekinu trgovi-n- u
sa Junom Afrikom. A-k- o
to ne urade africki na-rod
i cc ih smatrat; licem-jerni- m.
Mboya je bio i u Ottawi
i sastao premijera Diefen-baker- a.
nisu osigurani protiv bespo-slice?
Stampa je upravo saopci-I- a
da je u Torontu u martu
pomoc (relif) primalo 21.-81- 7
osoba (to su oni koji ne-ma- ju
bcsposleniJko osigura-nj- e
ili su ga iscrpili).
Jeli ta?no da je besposlica
gora u Sjedinjenim Driava-ma
? Toronto Daily Star na-vo- di
da je u Kanadi 11 posto
radne snage bez posla, a u
Sjedinjenim Driavama 7 po-sto.
Federacija rada Britan-sk- o
Kolumbije tvrdi da je u
Kanadi 1 1 posto radno sna-ge
boz posla, a ako se isk-lju- 2i
manadzersko osoblje,
profesionalec i posjednikc,
onda 17 posto.
Koliko su koristile mjere
koje je vlada poduzela?
Koliko nezaposlenih jc do- -
Castrove tiranije", so.iethki
dclcgat Zorin je odgo on-to
ne mozc zadovoljiti t'x'di-nien- e
Nacije. Zorin jo tako
djer rokao neka amoneki u
pravljaci ne zaboravo da
Kuba nijo sama i da se m
dju njezinim najboljim pn
jatcljima nalazi Sovjetski
Savez.
sire rijeci
licit rand Iiussclla
Javljaju iz Londona da
je filozof Bertrand Russell
nazvao americkog predsje-dnik- a
Kennedya i britans-ko- g
premijera Macmillana
"arhitektima masovnog u- -
b.ij.anja ti .
Russell ih je nazvao
"najzlocestijim ljudima"
koje narod nesmije slijedi- -
ti.
On je kazao da svatko
tko "u sebi ima i iskru hu-manos-ti"
mora biti protiv
nuklearnog oruzja.
Karamanlis u OKawi
Gr6ki prcmijer Konstan-ti- n Karamanlis proveo jc u
Ottawi nekoliko dana. Rio
je svecano doSekan i ispra
ccn. Razgovarao jo s prcmi-jcro- m
Diefcnbakcrom, koji
jo pristao da posjeti Crcku.
Daklc, sasvim drukcijo od
doCeka jugoslavenskog mi
nistra vanjskih poslova Po-povic- a,
kojega Diefcnbakcr
nijc htjco ni da vidi.
Arpriic za nacionali-zacij- u
zeljeznica
Hazon Argue, nacionalni
lider CCF jo lckao u parla-mont- u
da CPU trcba nacio-nalizira- ti
i spojiti sa CNR.
Argue je to rekao povo-do- m
objavo izvjeStaja drza-vn- c
komisijo o zoljeznica-ma- ,
koja jo preporucila su- -
bvoncioniranje zeljeznica
do 100 milijuna dolara go--disnj- e.
NE NAMJERAVA NISTA VISE PODUZETI ZA BEZPOSLENE
besposlice.
bilo zaposlenie na javnim
radovima? Koje mjere 6c
donijeti zaposlenje u buduc-nosti- ?
Sve je to jadno i mr-sav- o.
Gdje su znakovi oporav-ka?
Mozda Diefenbaker vi-di
dalje od ekonomista. Ne-k- i
od njih kazu da cc sadas-nj- a
kriza trajati pet godina.
Nezaposleni radnici ne
vjeruju da je "prosperitet i-- za
kornera". Oni Diefenba-kerov- u
irjavu tumafe kao
rilak da vlada ne namjerava
i5ta poduzeti. To je zaprcpa-scujuc- e.
Sta бека nezaposlc-no- ?
Mnogi od njih se spre-maj- u
poci u Ottawu da Die-Xenbake- ru kaiu da je ekono-msk- a
situacija te§ka, da su
izgledi za oporavak i njihov
skori poTatak na rad dosta
slabi i da vlada treba da ak-tuj- e.
W44
A. &u k.o - р°Ш!ДУВЦл ivrurfcjjftita" LsjS
I frubrlu 15. aprila pred amcrickim konzu lalom u Toronlu ifemonstnralo c if .
Ima onba protiv zlocinacko bomhardiranja kubanskih gradoa,
loskva je velicanstao docekaia
prvog sovjetskog kozmonaufa
MOSKVA, И aprila. — Glavni grad Sovjet-skog
Saveza danas je trijumfalno docekao pn'og
kozinonauta svijela Jurija Gagarina. Moskovljani
su izrazili odusevljenje koine je tcsko naci primje-ra- .
Tocno it 13 sati po moskovskom vreinenu "Ilju-si- n
— 18" sa kozmonautom Gagarinom spustio se na
aerodrom pracen pbcasnom pratnjom od sedam re-aktivn- ih lovaca. Stoline kino i foloreportera neu-morn- o
snimaju dolazak na llo Moskve itTog koz-inonauta
koji je svega prije dva dana izvrsio histo-rijsk- o
putovanje u svemir.
S aviona kojim je Jurij
Gagarin putoao u Jloskxu,
prvi astronaut poslao je sli-jode- cu poiuku slusaocima
Radio-Moskv- e:
"Saljem vam svojc pozd-rav- o
s aviona koji me nosi a
Moskvu. S nestrpljunjem o-coku- jem cas kada cu biti s
vama".
Radio-JIoskv- a prenosio je
ovu Gagarinovu poruku
pruko zticnika koji su po-stalje- nj
na moikov'skim u-lica- ma, gdje milijuni Mosko-vljan- a
ocekuju njogov dola-zak
poslije uspjesnog leta u
svemir.
Po izlasku iz aviona u uni-for- mi zrakoplovnog majora
Jurij Gagarin so upucuje
pravo pocasnoj tribini gdje
podnosi raport premijeru
llruscovu o uspjesno izvrse- -
nom zadatku Centralnog ko
miteta Sovjets- - iskiccne za-ko- g Saveza, ostvarivsi prvi
svijctu kozmidki let na sov
jetskom kozmickom brodu
"Vostok". Oigledno veoma
predsjednik sovjetskc
vlade Hruscov se grli i
s Jurijem Gagarinom.
Sovjetski prcmijer je up-ravo
za tu priliku prije dva
sata doputovao avionom
Socija. Za to vrijeme vnuko-vski- m aerodromom odjeku-j- u
sovjetskc himne.
Iza poCasne tribine preko
cijelog zida nalazi se portrct
Jurija Gagarin izmedju por- -
treta Lenjina i Hruscova. Is-p- od portreta pozdrav "Cast
i drugu Juriju Gagari-nu- .
pnom kozmonautu".
Nastupa trenutak:
susret Gagarina sa suprugom
i roditeljima koji ga sada vi-de
prvj put poslije njegovog
historijskog puta u svemir
Nasmijan i radostan, Gaga- -
UPOREDBA
Neki S. Lynn piSe u
Toronto Daily
"U toku 12 godino Sovjet-ski
Savez zaostale zemlje
so pretvorio u jednu od naj-napredni- jih
u svijctu. On je
naprijed na polju balistikc.
Nasuprot sovjetskim postig-nucim- a,
Sjedinjenc Driave,
kao tvrdjava zapada, niso
jo§ dobro podigle raketu sa
zemlje, a da i no govori o
covjeku u svemir".
Trideu Qodim Ша1епјп
hlazi svakog ulorka i pcllta
rin sc grli s mnogim prijato-ljima- ,
a zatim zajedno s pro-mijero- m Hruscovom pozdra-vlj- a
sa 61anovima Uiplo-matsko- g zbora.
Na celu dugc kolonc auto-mobila
Jurij Gagarin i prc- mijer Ilrusov prolazo bc-njinsk-im
prospektom oduSo-vljcn- o
pozdravljenj od maso
okupljenih Moskovljana. Ot-vore- na kola s Jurij em Gaga-rinom
i premijerom IlruJco-o- m zasuta jiotpuno cvi-jece- m. Gradjani glavnog
grad a aplaudiraju odusev-Ijen- o
i masu buketima cvije-c- a
smjelom kozmonautu. Ko-lon- a
se upucuje preko Crve-no- g trga gdje se u 1 1 sati o-drfa- va veli6anstveni miting.
I SVECANI MITING
I NA CRVENOM TRGU
Citava Moska pra- -
KPSS i vlade znuje. Ulice su
u stavama i shkama prvog ko
ganut,
ljubi
iz
zvuci
: slava
dirljiv
John
Star:
iz
se
ta
so
su
lanas
zmonauta. a tutros su sc gu
Prvomajske parole.1 Jedinstvo trudbenika mir
vanjsku pohtiku
parolama politiku
poziaju so radnici trudbc--
nici cijelog svijeta da ucrs-t- e
jedinstvo akcije solidar-nos-t
u borbi za mir, nacio-naln- u
demok-racij- u
socijalizam. Narodi
svih zemalja pozivaju se da
likvidiraju "liladan rat"
dovedu do popustanja mc- -
djunarodne zategnutosti, da
Sc bore za obustavu eksperi-menat- a
sa atomskim oruz-je- m
za njegovu zabranu.
Parole sadrie pozdrave
trudbenicima socijalistickih
zemalja, a posebno narodi-m- a
Azije, Afrikc Latinskc
Amcrike. U jednoj od 99
parola se kaie "Bratski po-zdrav
trudbenicima FNRJ.
Neka se razvija jaca prija
teljstvo saradnja sovjets-kog
jugoslavenskog naroda
u interesu borbe za mir so-cijalizam".
Centralni komitct KP SS
u svojim parolama pozdrav-li-a
priiatelistvo sa narodima
Englesko, U. S. A. Francu-sk- e
privrednu kulturnu
saradniu izmedju naro-da
SSSR u interesu u5vrS-civan- ja mira u cijelom svijc-tu.
Parole posebno pozdrav-Ijaj- u
lenjinisti5ku miroljubi- -
sto povorke gradjana s bu-ketima
c-uje-ca,
zastavama I
transnaretitinia kretah. da
Jdocokaju svoga slavnog su
gradjanma. Crveni trg 1апаз
nije mogao da primi ni dc-se- ti
dio koji su zoljcli
da s njega upute svoj0 srda-en- c
pozdravc Juriju Gagari-nu- .
Danas jo pravi proljetni
suncani dan kojj takodjer
pridonosi ojicoj praznickoj
atmosferi. JoJ prije 12 sati
saobracaj u ccntru grada je
potpuno obustavljcn.
"Slava Juriju Gagarinu"
ori so sa svih strana Jaki
zvuenici po svim trgovima 1
glawiim ulicama prcnoso tok
doceka Gagarina na vnukov-sko-m acrodromu.
Danasnji sovjetskj llstovi
odrazavaju potpuno atmos-fer- u
slavlja triumfa u Sov
jetskom Savozu. "Pravda"
je na prvim stranicama obja-vil- a
puiie tekstovc pozdriiv-ni- h
brzojava najistaknutijih
driavmka svijeta predsjed
niku Prezidijuma Vrhovnog
sovjeta Breznjevu premicj-r- u
Hruscovu povoiom pivog
leta covjoka u svemir.
Listovi su prcpuni izjava,
pjesnma, clanaka roporta-z- a
posvecenih letu u svemir
prvom kozmonautu Gagari-nu.
Ucenjaci isticu da jo let
u svemir otvorio novu eru u
historiji nauke tchnike.
Akademik Semjonov piSct
(Nastava na ntr 4)
za
Moskva. — U piovomajs- - u SSSR —
kim CK КГ bSbK mirnL' kocgzistenci- -
i
i
nezavisnost,
i
i
i
j
:
i
1
i
i
j
i i
ovih
i
onih
i
i
i
i
lo drava sa razbcitim dru- - ihenim porctkom, uevrfec-nj-e mira i sigumosti naroda,
postovanja njihovc slobode i
nezavisnosti, razvoja Sirokih
privrcdnih i kulturnih vcza.
Zakljucna parola CK KP
SSSR glasi :
"2ivio komunizam — svi
jetla buducnost citavog 6ov
jecanstva".
"iivot u dvadeset
i prvom sloljecu"
IzdavaCko poduzece Ry
erson Press iz Toronta izdalo
je knjigu grupe istaknutih
sovjetskih naucenjaka pod
naslovom "2ivot u dvadeset
i prvom stoljecu".
Iako mnoge stvari koje su
u knjizi najavljeno izgleda
ju fantastiSne (na primjor
beskn'no i bezbolne opera
cijc). one nisu pretjerana u
svijetlu dosadaSnjih postig
nuca.
Jedan od pieca knjige,
profesor K. P. Stanukovic jc
napieno da co iduce stoljec'e
bill "velianstveno'.
%
&