Nase Novine, October 13, 1982

              Mjgoslav Afeekly
A Community
Newspaper
Established 1931
Kwa.aw wtv ж жтгдвдгаЕерА
VOL 51, NO. 33(517) TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 1, 1982. 50 CENTS PER COPY
ЧЦ11?ШД1ЦШ?.Д1ВВ''1ЦИД „"Wipi'irag'mw pw'iHW!WP..t л.ид?удт ip'.jjy'ff ГдКИиГ Ti-'Srt'tiMi'-l'T--
1"''
----Д-
Ј-1- jwregminargaa
22SS2Z332 VTi""'ii.i Ч.ВВ 3222X222EE jj2 глггпИШЈа a ©ш© W ©
iflfe J1 @
Kanada je suocena s veoma
teSkim ekonomskim problemima.
Federalna vlada misli da ce sve biti
dobro ako se pla6e ove godine ne
pove6aju za vise od 6 posto, a idu6e
godine 5 posto. Odekivalo se da ce
neSto bolji plan usvojiti provincijalni
premijeri proSle srijede i Cetvrtka.
AN to se nije dogodilo. Oni su
uglavnom prihvatili prijedloge Kon-zervativ- ne
stranke (sedam provinci-jalni- h
premijera su konzervativci,
trojica pripadaju drugim partijama).
EB3
su da
Trudeau njima sastane
13. radi
tog
je odbacio
im je Sto
(6 5).
je da njihov
su
vlada od
ka--
BEOGRAD, Tanjug — Predsjednik oslobodi-ladk-e
organizacije Jaser uputio je Predsjed-nistv- u
SFRJ se odnosi na razvoj
i sadrzi PLO toj
U poruci se izrazava na politidkoj,
i jugoslavenski narodi i
rukovodstvo od samog palestinskom
narodu, i oslobodiladkoj organizaciji borbi
protiv za legitimnih prava
naroda.
U poruci se takoder istide da su okupiranom
zahvalnoScu pratili napore i akcije Jugoslavije,
njenih naroda i i
palestinskom narodu i PLO teSkoj borbi.
Е-ЈИЗЕЕШЕИЕ-
ППШШХШа --ЈшпаппншшшЕизишшштшазЕшш
Prije Torontu je bio
zlo6inac Albert Rauca, ima 73
On biti
On je ranije bio za 10.500 osoba,
gradu
su doSle nove informacije iz i
ga za 11.584 osobe.
Rauce je dosao u Kanadu 1950. i je
do , "
kad
se je North York. On je
dobio drzavljanstvo.
U Kanadi se nalazi visestotina
i ovo je prvi
put da se poduzimlje protiv
njih.
..j.l.TOiii.ijNJWHMmMllJMMlHl'La'''nimuL1.iui..vniniaWf!Mar.'i'.MJIJ
REAGAM KAZNJAVA
Odnosi izmedu Sjed. Drzava i
zapadrW-evropski'aemal- ja se zaa&-travaj- u.
Uzrok je ad-ministra- cije da zaustavi
u
Zapadno-evropskezeml- je se s tim
ne slaiu. je ovih
tri velika kompresora za
taj je odmah
protiv dviju
kompanija koje su proizvele
i, po nalogu francuske vlade, otpre- -
"Г та 4 J II
, :
"а
Zatrazili se predsjednik fed-erate
vlade
septembra sprovodenja' u
zivot njihovog plana.
Federalni financija Allan
njihove pr-ijedloge.
Zamjerlo nisu
usvojili federalni prijedlog i
Rekao je plan nejasan,
ni§ta odredeno.
Provincijalni premijeri zatrazili
da federalna odustane
daljnjeg povezivanja kanadske
ESFRJ
Palestinske
Arafat poruku
koja najnoviji situacije u
Bejrutu koja stavove u situaciji.
najtoplija zahvalnost
moralnoj materijalnoj pomoci koju
podetka pruzaju
Palestinskoj u
izraelske agresije,a ostvarenje
palestinskog
Palestine'! u
Bejrutu sa
omladine u cilju pruzanja podrske pomoci
u njihovoj
имтшиии
nekoliko mjeseci u uhapSen
nacistidki ratni koji sada
godine. treba deportiran.
optuzen ubijstvo
vedinom 2idova, u Kaunas, Latvija.
Sada Zapadne Njema6ke
okrivljuju ubijstvo
zivio u Huntsville
(Ontario)
umirovlienia priie deset godina
preselio u
kanadsko
hacisti6kih zlo6inaca
nesto
рокибај Reaganove
izgradnju
sovjetskog plinovoda Zapadnu
Evropu.
Francuska dana
otpremila
plinovod. Reagan
primjenio sankcije fran-cusjs- ih
s
ministar
MacEachen
"Ne treba strahujeS, Fritze. Kelnska katedrala ie stajati
stoljedma sa ovom ogradom".
WASHINGTON — Americki senat
odobrio je budzet za obranu u godini
1983. od oko 176 milijardi dolara. To
ЕХЗЗЕ Д2Д22И 2ДЈ
mile te kompresore.
Jedna od tih kompanija je podruz-nic- a
ameriCke kompanije Dresser
Industries Inc. iz Dallasa, Teksas.
Vlade'Francuske, Zap. Njema6ke,
Britanije, Italije i drugih zemalja su"
za izgradnju polinovoda jer bi isti
zadovoljio njihove potrebe.
One se takoder protive primjeni
americkih zakona kod njih.
Reagana nije briga.
Cak i americki list "New York
Times" opominje Reagana protiv
mjera koje bi mogle ugroziti zapad-- ni
vojni savez (NATO).
matne stope sa amerifikom kamat-no- m stopom. Oni su takoder zatrazi-li
da se ukine Foreign Investment
Review Agency i da se promjeni
anergetska politika, Sto bi povecalo
priliv ameri6kog kapitala u zemlju.
(Атепбке investicije u Kanadi ve6
prelaze 50 milijardi dolara).
Oni su dalje trazili da federalna
vlada ne smanjuje svoj doprinos
provincijama za zdravlje i Skolstvo.
Takoder da se usvoji federal no- -
(Nastavak na str. 12)
ЦЈМ1Ш!ШМЈ11иИДЈММЧ111ЛМШЦ1ИУИШиМ1]1а1
da
(Cr{eiJ ,VQnov)
je najveci vojni budzet u mirno
vrijeme.
Izamerickogvojnog budzeta, 86,5
milijardi dolara upotrijebit ce se za
kupnju novih aviona, brodova, ten-kov- a,
raketa i drugog oruzja, 23
milijade dolara za istrazivanje i
razvoj novih oruzja, 68,3 milijarde za
odrzavanje oruzanih snaga i 200
milijuna dolara za civilnu obranu.
A
BILANS2RTAVA
IZRAELSKE INVAZIJE
Agencija Associated Press javlja:
— Najmanje 30 hiljada mrtvih i
ranjenih, 10 hiljada nestalih, milion
ljudi bez doma, 14 logora palestin-ski- h
izbeglica sravnjenih sa
zemljom.
To je, kako se iznosi u poruci vode
Palestinske oslobodiladke organiza-cije
Jasera Arafata dlanicama Islam-sk- e
lige, tragidan bilans izraelske
invazije Libana.
POLITSKI
Ronald Reagan joS priCa da je tako-zvan- a
"supply-side- " ekonomija jedlnl pravi i trajni
Mjek za ameriCku privredu, all I medu
njegovim govorljivim prlstaSama, za6aranlm
njegovim govorancijama, Izblja dvojbenost.
Sumnja se je uvlafcila i medu njegove
republikanske kolege u Kongresu јоб ranije
ove godine, kad je umjesto ofiekivanog
oporavka nakon usvojenja njegova ekonom-sko- g
programa prije godinu dana, privreda
sve dublje klizila u zastoj.
Bilo je koprcanja i jaukanja medu jednim
dijelom republikanskih zakonodavaca. Upo-zorav- ali
su gazdu u Bijeloj Kudi da ce se
glasaCi okrenuti protiv njih i njihove partije u
dolazecim jesenskim kongresnim izborima,
ako se na vrijeme ne izvedu nekoje nuzne
promjene u ekonomskom programu.
Predsjednik i njegovi blizi savjetnici nisu
htjell ni 6uti o bilo kakvom revidiranju
programa. Bilo je zahtjeva da bi se poreznl
popust od 10 posto namijenjen za slijededu
godinu odgodio ill barem smanjio za
poiovicu, sa ciljem da se smanje zastraSuju-c- i
rastuci deficit! i tako stvori ve6e
pouzdanje u financijskim krugovima za
investiranje novca u industrijsku moderni-zacij- u.
Gosp. Reagan je odgovarao da je poreznl
popust, koji, uzgred гебепо, pogoduje
korporacijama i bogataSima, temeljni kamen
njegova oporaviliSnog programa, pa stoga
mora ostati netaknut.
Republikanski vodeci u Senatu i Predstav-niCko- m
domu Kongresa uvidall su da bi vrag
mogao odnijeti Salu ako se §to ne poduzme
za snizenje budzetnog deficita. Reagan je
trubio da se mora nastaviti sa snizavanjem
izdataka za socijalne programe, ali je uporno
odbijao svaku sugestiju da bi trebalo
smanjiti predlozenu povisicu za nova nukle-arn- a
oruzja.
Kongresni vodidi su копабпо doSli do
zakljuika da nema drugog izlaza vec da se
proturi porezni raspored koji bi donio u
federalnu blagajnu kojih stotinjak milijardi
dolara u razdoblju od tri godine. Reagan je
isprva paradirao kao protivnik bilo kakvog
novog poreza, ali je postepeno, kao po
nekom sporazumu sa svojlm partijskim
vodicima u Kongresu, davao znakove da bi
se pod stanqvitim uvjetima suglasio s nekim
poreznim prijedlozima.
Ta igra "табке-miSa- " nastavila se je kroz
nekoliko mjeseci. Dok su partijski vodici u
Kongresu, izgjedno sporazumno s vodicima
demokratske "opozlcije" dotjerivali porezni
prijedlog, Reagan je joS sredlnom jula
izjavljivao da je odlufiio stajati 6vrsto na
svom ekonomskom programu rade nego da
izvede bilo kakve drastidne izmjene ove
godine.
Medutim, on je zakulisno ved pripremao
teren za proturenje poreznog prijedloga u
iznosu od 98.3 milijarde dolara u tri godine.
Najzad je otvoreno stupio u politiCku arenu.
U vlastitoj partiji pojavila se dosta snazna
opozicija. Morao je odgoditi i Ijetni odmor
da ju predoblje. Uzelo je nekoliko tjedana
dok je obraden dovoljan broj zakonodavaca,
razumije se, straSenjem, prljetnjama I
obedanjima — da se prijedlog proturi, i to,
uz pomoc lojalne "demokratske" opozlcije.
U nastojanju da opravda svoje prekoprca-vanj- e
od ljutog poreznog protivnika u
vatrenog zagovaratelja, Reagan je naglasa-va-o
da je to u glavnom porezna reforma koja
ce omoguciti da se lakse uberu razni porezi
(Nastavak na st. 4)