000227 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
гташажта
;TEGA U JUGOSLAVIA
Dawe Ortega i Veselin Duranovid na svedanoj vederi u Paladi fe-derac-ije'
BEOGRAD — Predsjednik Repub-lik- e
Nikaragve Daniel Ortega Saave-dra- ,
koji je na poziv Predsjednistva
SFRJ boravio u visednevnom sluzbe-no- m
i prijateljskom posjetu Jugosla-via,
otputovao je iz Beograda. Uz naj-vis- e
drzavne i vojne po£asti nikara-gvansko- g
predsjednika je na aero-drom- u
"Beograd" ispratio predsjed-nik
Predsjednistva SFRJ Veselin Du-ranovi- c.
U toku posjeta naSoj zemlji pred-sjednik
Ortega vodio je u viSe navrata
razgovore sa svojim domacinom pred-sjedniko- m Predsjednistva SFRJ Ve-selino- m Duranovicem. U razgovo-rim- a
su razmotrena pitanja bilate-raln- e
suradnje Jugoslavije i Nikara-gve
i aktuelna medunarodna situaci-ja- .
Predsjednika Ortegu je u Ka-radorde- vu primio i predsjednik
Predsjednistva CK SKJ Ali Shukrija.
Nikaragvanski predsjednik polozio
je cvijece na grob predsjednika Tita
u Memorijalnom centru "Josip Broz
Tito" i upisao se u spomen knjigu po-sjetilac- a.
Delegacija Skupstine grada
Beograda predala je zlatnu spomen
plaketu grada Beograda predsjed-nik- u
Ortegi, koji je u Parku prijatelj-stv- a
u Novom Beogradu zasadio drvo
mira.
U razgovorima u Beogradu i Ka-radorde- vu dosla je do izrazaja sugla-sno- st
u ocjeni da je Nikaragva izlo-zen- a
stalnim i snaznim vanjskim pri-tiscim- a
i prijetnjama ciji je cilj da se
omete, zaustavi ili sprijeci napor ni-karagvans- kog naroda da pod vods-tvo- m Sandinisticke fronta, u okvirima
politickog pluralizma, mjesovite pri-vred- ne
i nesvrstane vanjske politike,
ucvcrsti u revoluciji osvojenu nezavi-snos- t
i ostvari svoje pravo na vlastiti
izbor puteva preobrazaja i izgradnje
novog drustva.
S jugoslavenske strane osobito je
naglasena puna podrska koju Jugo-slavia
i SKJ pruzaju miroljubivim
naporima Kontadorske skupine cije
je mirovne prijedloge Nikaragva pri-hvati- la
za stvaranje realisticke
osnove i okvira za mir, sigurnost i su-radn- ju
u Srednjoj Americi. Ti prijed-loz- i
koji uzivaju aktivnu podrsku po-kre- ta
nesvrstanih zemalja, vode smi-rivanj- u
i osiguravanju mira u Sred-njoj
Americi, sto bi stvorilo uvjete za
dalju mirni razvoj Nikaragve.
Istaknuta je i odlutnost SKJ i San-dinisticke
fronte da razvijaju ravno-pravn- u
suradnju i solidarnost, sto je,
kako je ocjenjeno, krupan doprinos
jacanju prijateljstva naroda Nikara-gve
i Jugoslavije.
Trgovinski embargo protiv Nikara-gve
samo je "jos jedan izraz samovo-lj- e
americkog predsednika Ronalda
Reagana u odnosu na ovu zemlju Cen-traln- e
Amerike". U torn smislu su
prve i za sada prilicno ogorcene reak-cij- e
zemalja Srednje Amerike. Zajed-nick- i
im je strah da najnoviji embar-go,
koji je i sam po sebi grub oblik
intervencije, ne eskalira do sukoba i
ne preraste u direktnu intervenciju..
Prema misljenju srednjoamerickih
i meksickih politickih krugova, ame-ric- ki
trgovinski embargo je "nizak
udarac" nikaragvanskom narodu u
izuzetno teskim uslovima koji ce se
sada zasigurno jos pogorsati. Mnogi
smatraju da je Reaganov embargo
cak i najveca greska u celom jednom
nizu pogresnih politidkih poteza ame-rick- e
administracije, koji nece na po-liticko- m
planu unutar Nikaragve pro-meni- ti
nista, ali ce zato ceo region,
pa cak i celu Latinsku Ameriku baciti
u jo§ tezu politicku krizu.
Nikakva ekonomska blokada ili
trgovinski embargo nece ugroziti dru-stveno-ekonom-ske
ciljeve sandini-stik- e
revolucije i jedini put koji stoji
ispred Nikaragve je da istraje u borbi
protiv grube agresije i njenih posle-dic- a
— to su prve reakcije same Nika-ragve
na ekonomsku blokadu i trgo-vinski
embargo SAD.
Govoreci na konferenciji za stam-pu- ,
potpredsednik Nikaragve Serhio
Ramires pozvao je sve miroljubive
zemlje i snage u svetu na solidarnost
sa nikaragvanskim narodom u "ovim
teSkim trenucima".
Prema re£ima Ramiresa, americki
embargo ce svakako imati negativan
uticaj na privredu zemlje, ali najvise
na privatni sektor. "Treba podsetiti"
— rekao je on — "da je privreda Nika-ragve
mesovita". Oko 65 odsto izvo-znik- a
mesa su privatnici i oni su prvi
na udaru.
Trgovinski embargo pokazuje na
ocigledan cilj Bele kuce da ekonom-sk- i
"udavi" sandinisti6ku revoluci-ju- ,
koju nije uspela destabilizovati do
sada.
Yugoslav Weekly
Community Newspaper
1931 # 1985
,
VOL., 54, NO. 20 (651)
THURSDAY, MAY 16, 1985
SSSR: Moskovske ocjene sadasnjeg stanja odnosa s Amerikancima
pokazuju da je malo sansi za susret Gorbacova i Reagana
1ACOWNEMA ILUEIJA
MOSKVA — Sto bi mogao rijesiti
americko-sovjetsk- i susret na vrhu
ukoliko zenevski pregovori zapadnu
u corsokak? To pitanje postavlja se u
Moskvi poslije prve runde dijaloga
dviju velesila o nuklearnom oruzju i
odbijanja Bijele kuce prve mirovne
inicijative novog sovjetskog vode Mi-hai- la
Gorbacova. Njegova dva govora,
na Plenumu CK KP SS i u Varsavi, po
ocjeni ovdasnjih promatraca poka-zal- a
su da on vise nema iluzija da se
sa administracijom Reagana moze
postici bilo kakav kompromis o razo-ruzanj- u.
Takav zaklju6ak izvla6i se iz ze-sto- ke optuzbe Goprbacova protiv vla-dajuc- ih
krugova SAD i iz nagovjestaja
da ce Sovjetski Savez sa svojim save-znicim- a
biti primoran da na trku pen-tagonsk- og
oruzja odgovori "svojim
protumjerama". Iz njegove posljed-nj- e
dvije analize medunarodne situa-cij- e
nestale su "pozitivne ocjene" o
prepisci koju je vodio s Reaganom i
ocekivanja da bi susret na vrhu pomo-ga- o
normalizaciji odnosa izmedu
dvije velesile. On vi§e i ne spominje
taj susret, iako domaci sluzbeni izvori
nesluzbeno tvrde da se on u Kremlju
"ne dovodi u pitanje", premda su, po
pisanju moskovske Stampe, americk-o-
sovjetski odnosi ponovo kre-nu- li
prema njihovoj najnizoj tocki.
Sve sto je Bijela kuca do sada ura-dil- a,
po ovdasnjim sluzbenim ocje-nam- a
govori da Reagan "ne zeli spo-razu- m
sa SSSR", jer ostaje na "staroj
liniji pregovora sa pozicije sile i dik--
tata".
Cak i "rat" koji se vodi izmedu 61a-nic- a
antihitlerovske koalicije oko po-vijesn- ih cinjenica drugog svjetskog
rata, produbljava ionako duboku pro-valij- u
koja postoji ne samo u odno-sim- a
SAD i SSSR, nego i na relaci-jam- a
Istok-Zapa- d u cjelini. Reaganu
i Margaret Thatcher sluzbena Moskva
ne moze oprostiti §to su godiSnjicu
pobjede stavili u funkciju "antikomu-nizm- a
i antisovjetizma" i Sto negiraju
ulogu SSSR u drugom svjetskom ratu
i sve sporazume "velike trojice" iz an-tihitlerovske
koalicije. Vec sama ti- -
Predsjednik Nikaragve Daniel Or-tega
doputovao je u Budimpestu, u
kraci radni posjet Madarskoj u
okviru svoje turneje po nekim socija-listifki- m zemljama Evrope.
Kako se ocekuje, u razgovorima s
generalnim sekretarom Madarske so-cijalisti- cke radnitke partije Јапобот
Kadarom i predsjednikom Predsjed-nitko- g
vijeca Republike Palom Lon-soczije- m bit ce govora o bilateralnoj
suradnji, u prvom redu na ekonom-sko- m planu. Madarska, kao i ostale
socijalisticke zemlje, iskazuju punu
solidarnost s Nikaragvom u obrani
njenih revolucionarnih tekovina, is-ti- ce
se u uvodniku vladinog lista "Ma-gyar
Hirlap", kojim se pozdravlja do-laza- k
Ortege u glavni grad Mad arske.
njenica da London i Washington nece
poslati svoje delegacije na svecanost
povodom 9. maja na Crvenom trgu, iz-nevjer-ila
je ocekivanja onih koji su
gajili nade da bi se "iz slavne save-znick- e
proslosti mogla izvuci lekcija
za sadaSnjost."
Moskovska stampa ostro kritizira
pokusaje zapada da 40 godisnjicu po- bjede iskoristi za stavljanje znaka
jednakosti izmedu faSizma i borbe
protiv njega, odnosno hitlerovaca i
njihovih zrtava. Ovdje je i sve viSe
analiza koje to pripisuju "suStini kri-zarsk- og antikomunizma" kojeg pred-vod- e
SAD i koje "ne prezaju ni od gru-bi- h krivotvorenja povijesti, kako bi
doveli u pitanje zna6aj pobjede save-znik- a
u drugom svjetskom ratu i njene
tekovine, kao sto su drzavne granice
u Evropi".
Tanjug
DIZDAREVIC —
BEOGRAD — Savezni sekretar za
vanjske poslove Raif Dizdarevic i mi-nist- ar vanjskih poslova Argentine
Dante Hario Caputo poceli su u Beo-gradu
sluzbene politicke razgovore.
Razmjena misljenja dvojice mini-star- a obuhvatit ce pitanja o suradnji
Jugoslavije i Argentine, te o aktual-ni- m medunarodnim pitanjima. Po-sebn- a paznja bit ce posvecena aktiv-nostim- a
u okviru pokreta nesvrstanih
zemalja i prilikama u podru6ju Latin-sk- e
Amerike. Argentinskog ministra
vanjskih poslova primio je i predsjed-nik
Predsjednistva Jugoslavije Vese-lin
Duranovic.
PARIZ — Sudionici francuskog po-kreta
otpora i prezivjeli logorasi na-cistitk- ih
koncentracijskih logora or-ganizir- ali
su velike demonstracije is-pred
americke ambasade u Parizu,
osudujuci "neshvatljivu" odluku
americkog predsjednika Reagana da
posjeti groblje u Bitburgu, gdje su sa-hranj- eni
i pripadnici Hitlerovih elit-ni- h
jedinica.
"Odavanjem poste njemafkim naci-stim- a" americki predsjednik je,
prema ocjeni sudionika francuskog
pokreta otpora i logoraSa "stavio znak
jednakosti izmedu zrtava i njihovih
krvnika".
Francuska stampa, radio i televi-zij- a
listom osuduju potez americkog
predsjednika, a "L'Humanite" ocje-njuj- e
u uvodniku da je Reaganov od-laz- ak
na nacistiko groblje u Bit-burgu
"nepristojna ceremonija". List
Komunistitke partije Francuske is-ti- 6e takoder da u politickoj deklara-cij- i
bonskog samita, koju je potpisao
i "francuski predsjednik Mitterrand"
nema ni rijeci osude Reaganovog
"klanjanja" poginulim nacistima.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, July 04, 1985 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1985-05-16 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000251 |
Description
| Title | 000227 |
| OCR text | гташажта ;TEGA U JUGOSLAVIA Dawe Ortega i Veselin Duranovid na svedanoj vederi u Paladi fe-derac-ije' BEOGRAD — Predsjednik Repub-lik- e Nikaragve Daniel Ortega Saave-dra- , koji je na poziv Predsjednistva SFRJ boravio u visednevnom sluzbe-no- m i prijateljskom posjetu Jugosla-via, otputovao je iz Beograda. Uz naj-vis- e drzavne i vojne po£asti nikara-gvansko- g predsjednika je na aero-drom- u "Beograd" ispratio predsjed-nik Predsjednistva SFRJ Veselin Du-ranovi- c. U toku posjeta naSoj zemlji pred-sjednik Ortega vodio je u viSe navrata razgovore sa svojim domacinom pred-sjedniko- m Predsjednistva SFRJ Ve-selino- m Duranovicem. U razgovo-rim- a su razmotrena pitanja bilate-raln- e suradnje Jugoslavije i Nikara-gve i aktuelna medunarodna situaci-ja- . Predsjednika Ortegu je u Ka-radorde- vu primio i predsjednik Predsjednistva CK SKJ Ali Shukrija. Nikaragvanski predsjednik polozio je cvijece na grob predsjednika Tita u Memorijalnom centru "Josip Broz Tito" i upisao se u spomen knjigu po-sjetilac- a. Delegacija Skupstine grada Beograda predala je zlatnu spomen plaketu grada Beograda predsjed-nik- u Ortegi, koji je u Parku prijatelj-stv- a u Novom Beogradu zasadio drvo mira. U razgovorima u Beogradu i Ka-radorde- vu dosla je do izrazaja sugla-sno- st u ocjeni da je Nikaragva izlo-zen- a stalnim i snaznim vanjskim pri-tiscim- a i prijetnjama ciji je cilj da se omete, zaustavi ili sprijeci napor ni-karagvans- kog naroda da pod vods-tvo- m Sandinisticke fronta, u okvirima politickog pluralizma, mjesovite pri-vred- ne i nesvrstane vanjske politike, ucvcrsti u revoluciji osvojenu nezavi-snos- t i ostvari svoje pravo na vlastiti izbor puteva preobrazaja i izgradnje novog drustva. S jugoslavenske strane osobito je naglasena puna podrska koju Jugo-slavia i SKJ pruzaju miroljubivim naporima Kontadorske skupine cije je mirovne prijedloge Nikaragva pri-hvati- la za stvaranje realisticke osnove i okvira za mir, sigurnost i su-radn- ju u Srednjoj Americi. Ti prijed-loz- i koji uzivaju aktivnu podrsku po-kre- ta nesvrstanih zemalja, vode smi-rivanj- u i osiguravanju mira u Sred-njoj Americi, sto bi stvorilo uvjete za dalju mirni razvoj Nikaragve. Istaknuta je i odlutnost SKJ i San-dinisticke fronte da razvijaju ravno-pravn- u suradnju i solidarnost, sto je, kako je ocjenjeno, krupan doprinos jacanju prijateljstva naroda Nikara-gve i Jugoslavije. Trgovinski embargo protiv Nikara-gve samo je "jos jedan izraz samovo-lj- e americkog predsednika Ronalda Reagana u odnosu na ovu zemlju Cen-traln- e Amerike". U torn smislu su prve i za sada prilicno ogorcene reak-cij- e zemalja Srednje Amerike. Zajed-nick- i im je strah da najnoviji embar-go, koji je i sam po sebi grub oblik intervencije, ne eskalira do sukoba i ne preraste u direktnu intervenciju.. Prema misljenju srednjoamerickih i meksickih politickih krugova, ame-ric- ki trgovinski embargo je "nizak udarac" nikaragvanskom narodu u izuzetno teskim uslovima koji ce se sada zasigurno jos pogorsati. Mnogi smatraju da je Reaganov embargo cak i najveca greska u celom jednom nizu pogresnih politidkih poteza ame-rick- e administracije, koji nece na po-liticko- m planu unutar Nikaragve pro-meni- ti nista, ali ce zato ceo region, pa cak i celu Latinsku Ameriku baciti u jo§ tezu politicku krizu. Nikakva ekonomska blokada ili trgovinski embargo nece ugroziti dru-stveno-ekonom-ske ciljeve sandini-stik- e revolucije i jedini put koji stoji ispred Nikaragve je da istraje u borbi protiv grube agresije i njenih posle-dic- a — to su prve reakcije same Nika-ragve na ekonomsku blokadu i trgo-vinski embargo SAD. Govoreci na konferenciji za stam-pu- , potpredsednik Nikaragve Serhio Ramires pozvao je sve miroljubive zemlje i snage u svetu na solidarnost sa nikaragvanskim narodom u "ovim teSkim trenucima". Prema re£ima Ramiresa, americki embargo ce svakako imati negativan uticaj na privredu zemlje, ali najvise na privatni sektor. "Treba podsetiti" — rekao je on — "da je privreda Nika-ragve mesovita". Oko 65 odsto izvo-znik- a mesa su privatnici i oni su prvi na udaru. Trgovinski embargo pokazuje na ocigledan cilj Bele kuce da ekonom-sk- i "udavi" sandinisti6ku revoluci-ju- , koju nije uspela destabilizovati do sada. Yugoslav Weekly Community Newspaper 1931 # 1985 , VOL., 54, NO. 20 (651) THURSDAY, MAY 16, 1985 SSSR: Moskovske ocjene sadasnjeg stanja odnosa s Amerikancima pokazuju da je malo sansi za susret Gorbacova i Reagana 1ACOWNEMA ILUEIJA MOSKVA — Sto bi mogao rijesiti americko-sovjetsk- i susret na vrhu ukoliko zenevski pregovori zapadnu u corsokak? To pitanje postavlja se u Moskvi poslije prve runde dijaloga dviju velesila o nuklearnom oruzju i odbijanja Bijele kuce prve mirovne inicijative novog sovjetskog vode Mi-hai- la Gorbacova. Njegova dva govora, na Plenumu CK KP SS i u Varsavi, po ocjeni ovdasnjih promatraca poka-zal- a su da on vise nema iluzija da se sa administracijom Reagana moze postici bilo kakav kompromis o razo-ruzanj- u. Takav zaklju6ak izvla6i se iz ze-sto- ke optuzbe Goprbacova protiv vla-dajuc- ih krugova SAD i iz nagovjestaja da ce Sovjetski Savez sa svojim save-znicim- a biti primoran da na trku pen-tagonsk- og oruzja odgovori "svojim protumjerama". Iz njegove posljed-nj- e dvije analize medunarodne situa-cij- e nestale su "pozitivne ocjene" o prepisci koju je vodio s Reaganom i ocekivanja da bi susret na vrhu pomo-ga- o normalizaciji odnosa izmedu dvije velesile. On vi§e i ne spominje taj susret, iako domaci sluzbeni izvori nesluzbeno tvrde da se on u Kremlju "ne dovodi u pitanje", premda su, po pisanju moskovske Stampe, americk-o- sovjetski odnosi ponovo kre-nu- li prema njihovoj najnizoj tocki. Sve sto je Bijela kuca do sada ura-dil- a, po ovdasnjim sluzbenim ocje-nam- a govori da Reagan "ne zeli spo-razu- m sa SSSR", jer ostaje na "staroj liniji pregovora sa pozicije sile i dik-- tata". Cak i "rat" koji se vodi izmedu 61a-nic- a antihitlerovske koalicije oko po-vijesn- ih cinjenica drugog svjetskog rata, produbljava ionako duboku pro-valij- u koja postoji ne samo u odno-sim- a SAD i SSSR, nego i na relaci-jam- a Istok-Zapa- d u cjelini. Reaganu i Margaret Thatcher sluzbena Moskva ne moze oprostiti §to su godiSnjicu pobjede stavili u funkciju "antikomu-nizm- a i antisovjetizma" i Sto negiraju ulogu SSSR u drugom svjetskom ratu i sve sporazume "velike trojice" iz an-tihitlerovske koalicije. Vec sama ti- - Predsjednik Nikaragve Daniel Or-tega doputovao je u Budimpestu, u kraci radni posjet Madarskoj u okviru svoje turneje po nekim socija-listifki- m zemljama Evrope. Kako se ocekuje, u razgovorima s generalnim sekretarom Madarske so-cijalisti- cke radnitke partije Јапобот Kadarom i predsjednikom Predsjed-nitko- g vijeca Republike Palom Lon-soczije- m bit ce govora o bilateralnoj suradnji, u prvom redu na ekonom-sko- m planu. Madarska, kao i ostale socijalisticke zemlje, iskazuju punu solidarnost s Nikaragvom u obrani njenih revolucionarnih tekovina, is-ti- ce se u uvodniku vladinog lista "Ma-gyar Hirlap", kojim se pozdravlja do-laza- k Ortege u glavni grad Mad arske. njenica da London i Washington nece poslati svoje delegacije na svecanost povodom 9. maja na Crvenom trgu, iz-nevjer-ila je ocekivanja onih koji su gajili nade da bi se "iz slavne save-znick- e proslosti mogla izvuci lekcija za sadaSnjost." Moskovska stampa ostro kritizira pokusaje zapada da 40 godisnjicu po- bjede iskoristi za stavljanje znaka jednakosti izmedu faSizma i borbe protiv njega, odnosno hitlerovaca i njihovih zrtava. Ovdje je i sve viSe analiza koje to pripisuju "suStini kri-zarsk- og antikomunizma" kojeg pred-vod- e SAD i koje "ne prezaju ni od gru-bi- h krivotvorenja povijesti, kako bi doveli u pitanje zna6aj pobjede save-znik- a u drugom svjetskom ratu i njene tekovine, kao sto su drzavne granice u Evropi". Tanjug DIZDAREVIC — BEOGRAD — Savezni sekretar za vanjske poslove Raif Dizdarevic i mi-nist- ar vanjskih poslova Argentine Dante Hario Caputo poceli su u Beo-gradu sluzbene politicke razgovore. Razmjena misljenja dvojice mini-star- a obuhvatit ce pitanja o suradnji Jugoslavije i Argentine, te o aktual-ni- m medunarodnim pitanjima. Po-sebn- a paznja bit ce posvecena aktiv-nostim- a u okviru pokreta nesvrstanih zemalja i prilikama u podru6ju Latin-sk- e Amerike. Argentinskog ministra vanjskih poslova primio je i predsjed-nik Predsjednistva Jugoslavije Vese-lin Duranovic. PARIZ — Sudionici francuskog po-kreta otpora i prezivjeli logorasi na-cistitk- ih koncentracijskih logora or-ganizir- ali su velike demonstracije is-pred americke ambasade u Parizu, osudujuci "neshvatljivu" odluku americkog predsjednika Reagana da posjeti groblje u Bitburgu, gdje su sa-hranj- eni i pripadnici Hitlerovih elit-ni- h jedinica. "Odavanjem poste njemafkim naci-stim- a" americki predsjednik je, prema ocjeni sudionika francuskog pokreta otpora i logoraSa "stavio znak jednakosti izmedu zrtava i njihovih krvnika". Francuska stampa, radio i televi-zij- a listom osuduju potez americkog predsjednika, a "L'Humanite" ocje-njuj- e u uvodniku da je Reaganov od-laz- ak na nacistiko groblje u Bit-burgu "nepristojna ceremonija". List Komunistitke partije Francuske is-ti- 6e takoder da u politickoj deklara-cij- i bonskog samita, koju je potpisao i "francuski predsjednik Mitterrand" nema ni rijeci osude Reaganovog "klanjanja" poginulim nacistima. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000227
