Jedinstvo, May 05, 1961

              S
Jedmrvo
гтлХп
Ж ДБС1ЈЕ PROTIV NUKLE
Pokrenuta nova
Pokrenuta jo nova peticija za zabranu nuklearnog
oruzja u Kanadi.
Mcdju prvim potpisnicima nalazi sc predsje-dni- k
univcrzitcta, rimokatoli5ki i jedan
kanadskog Vrhovnog
pokrenuo Kanadski komitet za kontrolu
radijacije (Canadian Committee for Control Radia-tion
Hazards).
U su i pripremc za siljanjc delegacijo
majada i £lanovima parlamcnta pos-ta- vi
zahtjev. Ovo podhvat kanadskog mirovnog
pokreta (Canadian Peace Congress).
Kanadska treba us-ko- ro
da donese odluku da li
da primi атепбко nukloar-no
oruzje ili ne.
Rabin L. Feinberg, pre-dsjednik
torontskog ogranka
Kanadskog komiteta za kon
trolu radijacije (prije To-rontskog
za razo- -
ruzanje) jo izjavio, so
vladi -- mora dati na znanjc
prije nego tu prcsu-dn- u
odluku — da je narod
protivan.
Feinberg je rekao da ce
peticija biti dostavljcna na
potpisivanje svim crkvama.
radniSkim unijama i drugim
grupama i organizacijama u
zemlji.
iznio so medju
prvim potpisnicima peticije
nalazi Claude Rissell,
predsjednik Torontskog uni-vcrzitcta
(najvoco naucne
ustanove u zemlji). Dr.
Brock Chisholm, bivSi pred-sjednik
Svjetsko zdravstvo-n- e
organizacije, c4tveni foto-gra- f
Yousuf Karsh, iz Otta-av- o,
rimokatolicki nadbiskup
J. MacDonald iz Edmon-ton- a
i bivSi predsjednik ka-nadskog
Vrhovnog suda I. C
Rand.
Feinberg izrazio nnd-- i
ce peticiju potpisati sto-tin- e
hiljada Kanadjana.
Peticija poziva kanadsku
vlndu odbijp nukloarno
oruije za kanadske vojne si-lo
i da zabrani njogovo in-stalira- nje
na kanadskom te-ritori-ju.
Peticija se protivi davanju
nuklearnog oruzja bilo ko-j- oj
zemlji sada no
posjeduje ill vojnom savo-z- u.
Ona izraiava bojazan
bi nukleami rat mogao
uniiti civilizaciju i veci dio
covjeCanetvn. Nuklearnog o-vu- ija
ima viSe nego jo
potrebno da so uniSti 1-- vo
na naSoj planeti.
bi se nukloarno nao-ruzan- je
prosirilo na zemlje
ga sada ne posjeduje
— ka2e se u pcticiji — to bi
povecalo opasnost izbijanja
rata i otezalo pregovorc o
razoruzanju.
Peticija takodjer ka2c
noma obranc nuklearnog
oruzja i ako ga Kanada pri-mi,
ona se necc moci uspje-sn- o
zalagati za razoruzanje.
Istovremcno sa tim Kana-dski
kongres mira
da se u Torontu, Montrealu
i drugim gradovima rse pri-premc
za mirovni pohod na
Ottawu u ponedjeljak 15.
maja.
U saopccnju se kaze:
"ZaSto opet idemo u Otta-wu?
"Nikada svijet nije
bio toliko rastrgan izmcdju
nado i straha. Glasovi za po-tpu- no
i razoruianje
postaju i ni jedna
vlada ne mo2e da odbaci
zahtjev.
Trideseta godina izlaienja
1г1агг svakog utorka i petka
Godisnja pretplata:
га Kanadxt.6 dolara,
ostalc zemlje 7 dolara
Adrcsa:
479 Queen Street West
Toronto 2-1- 1 , Ontario
Telefon EM 3-16- 42 VOL. XIII No. 33 (1127) TORONTO, FRIDAY. MAY 5, 1961 PRICE 8c PER COPY
peticija, organizira se delegacija u Otlawu
jedan
jedan biskup
bivii 6Ian suda.
Peticiju je
of
toku masovne
u Ottawu 15. vladi
isti jc
vlada
A.
komiteta
da
donese
On je da
Dr.
II.
jc
da
da
koja gR
da
da
vec
sve
Ako
koje
da
od
saopcava
prije
svcopce
sve jail
ta)
"Na fcenevskoj konfercn-cij- i
o zabrani pokusa nukle-arnog
oruzja razlike u sta-vovi- ma
su smanjene. Cine so
ozbiljni pokusaji da se ob-no- ve
pregovori o razoruza-nju.
"Ali, istovremcno trka u
naoruzavanju se nastavlja
pospjescnom brzinom, Nu-kloarno
oruzje se Siri na ze-mlje
koje ga dosad nisu po-sjedova- le,
iako je jasno da
bi njogova upotreba znacila
samoubistvo covjecanstva.
"Ova kontradikcija ispo-ljav- a
se i u stanoviStu kana-dske
vlade. Dok ministar va-njsk- ih
poslova Groon poziva
na obustavljanje trko u na-oruzan- ju,
ministar obrano
Harknoss napada pristalico
razoruzanja.
1953
je
tome
zblizi
"U
nas,
vladi da
put sa-m- o
rije5inia nego
oru-zja
tlu ili
"To je zaSto moramo o-p- ct
poci
i
Ncki politicari traze
amcrickih drzava U tome se isticu
liberal!.
Sta bi time postigla? Da H bi ona pomogla
u otporu nmeric-ko- m
Ili bi pak pomogla americkom
u nasrtaju na Amerike?
americkih drzava' je dosad bila oru-dj- e
americkog protiv
biti ce u Ta biti
Kanade; jedini rezultat ce biti to
da ce biti izravno uvueena u
u Americi i obavezana da ju podupire.
treba da stane na stranu naroda
protiv americkog Ona to sada
mole najbolje uciniti ako podrzi narod u nje-gov- oj borbi za nezavisnost pravo da ide putem
jc ce time braniti isto pravo za sebc,
jer doktrina" jasno kaze da ce Sjedinje-n- c
Drzave postupiti isti nacin (kao sada prema Kubi)
prema zemlji zapadnc hemisfere ciji narod podje
putem otpora americkim
treba jacati vcze sa
zcmljama Amerike, po-rnoc.
Beograd.
Jugoslavija ima, prema
prvim rezutatima popisa od il. marta ove 18,-512.8- 05
stanovnika.
podaci mo2da ce pokazati
odstupanja od ove
ali ce ona kako izja-vljuj- u
u Saveznom zavodu
za statistiku, biti minimalna
i uglavnom se broj
mozc nesto povecati. Istovre-mcno,
u zemlji ima
1,655.788 sto
govori da u prosjeku na je-dn- o
domacinstvo dolazi oko
6etiri clana.
Uporedni podaci o broju
stanovnika tokom po-pisa
sliku o
Prema 1953. go-di-ni
prira§taj stano-vnika
do danas iznosi 1,521.-35- G. To zna5i da je godiSnji
stanovni§ta od
do 1961. godine iznosio 190.-17- 0
novih stanovnika. U o-dn- osu
na 1921. godinu, kada
(Napomena: Ministar
poslova
Green u ponedjeljak iz-javio
da ce poraditi na
da stavove Sovjetskog
Saveza i Sjedinjenih Drzava
u razoruzanju).
ovakvoj situaciji sta-noviS- te
kanadskog naroda,
svakoga od postaje od-Iu5uju-cc.
Mi moramo kazati
svojoj ona treba da
pokazc razuman ne
i djclima :
odbijanjem nuklearnog
na kanadskom u
kanadskim rukama.
mi
u Ottawu."
Kanada Latinska Ameriha
da Kanada pristupi Organiza-cij- i
(OAS). narocito
Kanada
zcmljama Latinske Amcrike njihovu
impcrijalizmu? im-perijaliz-mu
zemlje Latinske
Organizacija
imperijalizma naroda Latinske
Amcrike i buduce. organizacija necc iz-mjenj- ena
pristupom
Kanada amcricku poli-tik- u
Latinskoj
Kanada Latinske
Amerike imperijalizma.
kubanski
i kojega
odabrao. Kanada
"Kennedycva
na
svakoj
monopolima.
Kanada prijateljske i trgovinu
Latinske pruziti im ekonomsku
godine,
Копабп!
izvjesna
brojkc,
ukupan
ukupno
ranijih
pruzaju dinami-c- i
porasta.
ukupan
prirast
va-njsk- ih
-- Howard
Napomena "Jedinstva":
Pozivamo nasc citaoce da
potpisuju peticiju Komi
. ,~ i„i., ,t::,::„
i da pozovu druge da jn
potpisu. Treba takodjer
podrzati delegaciju Kana-dskog
kongresa mira na
Ottawu. TrazJ se od sva-kog
progresivnog i miro-ljubivo- g
covjeka da dop-rlne- se
svoj dio spasavanju
covjecanstva od nuklear-nog
rata — od propast! —
! to treba uraditi sada.
jo Jugoslavija imala 1 1 .98 1.-9- 11 stanovnika, broj se po
vecao sa preko 6.5 m bona.
Hedosljed republika po
broju stanovnika nije se iz-mje-nio
u ovom period u, iako
postoje znatne razlike u vi-si- ni
prirastaja izmedju po-jedin- ih
krajeva. Slijcdeca
tabela pokazuje broj stano-vnika
po na
dan popisa:
NRSrbija 7,29.113
od toga —
u2e podru6je 4,814.100
Vojvodina 1,851.448
Kosmet 963.565
NR Hrvatska 4,148.122
NR Bill 3,274.886
NR Slovenija 1,584.338
NR Makedonija 1,401.883
NR Crna Gora 471.433
Godisnji prirastaj stanov-ni§tv-a
iznosio je u ovom pe-rio- du
11,2 na hiljadu stano-vnika.
Gustina naseljenosti naj-vec- a
jc u Srbiji. U ovoj rc--
Jugoslavija ima 18,512.805
domacinstava,
republikama
G
"Globe and Mail"
protiv nuklearnog
naoruzanja
Torontski list ' Globe and
Mail" u broju od 4 maja ob-jav- .o
je uvodnik protiv nukle-arnog
naoruzavanja Kanade
List kaie da Kanadi nije po-trebno
atomsko oruJje, ono ne-c-e
pojadati njezinu obranu —
samo ce koristiti Sjed. Drirava-m-a
u borbi protiv Sovjetskog
Saveza.
"Atomski Bomarci nee osi-gur- ati
ni jedan kanadski £ivot
protiv nuklearnog napadaja, a
oduzeti 6e Kanadi jedini efek-tiv- ni
argumenat u kampanji
za zabranu nuklearnog oruz
ja ivrai iod ana мсш . U, kanadske vanjske poli- -
tike treba biti osiguranje mira
u svuetu, a toj stvan ce na,bo--
lie poslu7,t- - ako -- o odrekne
nuklearno i cazio рЉ list
KINA CE KUPITI PREKO 400 MILIJUNA DOL,
VRIJEDNOSTI zITA U ROKU OD 3 60DINE
Kincska trgovinska delegacija
pozvana u Kanadu
Do konca 1963. godine Narodna ЛергЉНка Kina ce
u Kanadi kupiti 422 milijuna dolara vrijodnosti zita.
U februaru ove godine Kina je kupila -- 10 milijuna
buseli zifa u VTijednosti od 60 milijuna dolara. Sada jo
sklopljcna pogodba o prodaji jos 186,700.000 buseli pse-nic- e
i 16,700.000 buseli jecma, u ukupnoj vrijednosti
od 362 milijuna dolara.
Zakljuccnje sporazuma
sa Kinom saopcio je ministar
poljoprivrede Alvin Hamil-ton
na povratku iz I long
Konga.
Saopcenje jc pozdravljc-n- o
u parlamentu i cijeloj ze-mlji,
osobito u zapadnim
provincjjama.
Kina ce platiti 25 posto
prilikom isporuke 2ita, a o-sta- lo
u roku od 270 dana.
Isplata do biti u britanskom
novcu (sterlingama), §to jc
takodjer velika novost, jer
je Kanada dosnd prodavala
svoje proizvode samo za a-mer- icke dolare.
Kanada je takodjer odob-ril- a
Kini kredit od 50 miliju-na
dolara.
Do kraja ove godine Kini
co biti isporuccno oko 130
milijuna dolara vrijednosti
zita (uklju5iv ono kupljeno
u februaru). Isporuke ce se
vriiti preko Vancouvcra. Vi-jee- ti
kazu da je Kina vec iz-najm- ila
preko 50 brodova'za
prevoz zita.
stanovnika
ublici na jedan kvadratni
kilometar dolazi 86,3 stano-vnika.
Iza Srbije dolazi Slo-venija
sa 78,2 stanovnika.
zatim Hrvatska i drugi. Naj
manja naseljenost je u Crnoj
Gori — 31,1 po kvadratnom
kilometru.
U citavoj zemlji 18 grado-v- a
imaiu preko 40.000 sta-novnika.
U njima zivi blizu
2,400.000 nasih gradjana.
Redosljed ovih nasih najve-ci- h
gradova, po broju stano-vnika,
moie se vidjeti iz cli- -
jedece tabele :
Beograd 587.899
Zagreb 427.219
Skoplje 161.983
Sarajevo 142.423
Ljubljana 133.386
Novi Sad 102.385
Rijeka 100.339
Split 99.462
Maribor 82.387
Ш 81.076
Subotica 74.433
Osijek 71.843
ORUZJA
Rczolucija unije
elektricarskih
radnika
Protiv nuklearnog naoru-zavan- ja
Kanade izjasnila se
unija elektriJarskih radnika
(United Electrical, Radio
and Machine Workers) na
zasjedanju u Niagara Falls.
Ova unija u Kanadi ima oko
25.000 clanova.
U rezoluciji sc kaze da
"pravilna medjunarodna u-lo- ga
Kanade, u interosu njo
i mira" zavisi od odbijanja
atomskog oruzja.
UE jc izrazila zelju za i
zbli2cnjo raznih тјгоч.пП1
jrrupa '. saradnju u borbl za
,
sprecavanje nuklearnog ra- -
ta.
Ministar poljoprivrede
Hamilton jc saopcio da je
prilikom boravka u Ilongu
pozvao N. It. Kinu da posa-Ij- e
trgovinsku misiju u Ka-nadu.
On je rekao da postoji
mogucnost za izvoz drugih
kanadskih proizvoda u Ki
nu, na prvom mjestu drva i
aluminija.
Vjerujo se da je ova pogo-dba
od velike ekonomskc i
politifike vaznosti za Kana-du.
U parlamentu je vec po-stavljo- no
pitanje normaliza-cij- o
odnosa sa Kinom. 'Vlada
pada u smijeSnu situaciju
kad na jednoj strani razvija
trgovinu sa Kinom a na dru-g- oj
odbija da je prizna, re-kao
je liberalni lider Pear-son.
Priznanje bi otvorilo put
za joJ vecu trgovinu.
Canadian Press u izvjeSta-j- u
iz Washingtona kaze da
je vijest izazvala voliko "iz-nenadjen-je"
u americkim
shizbonim krugovima. Oni
sigurno uvidjaju da ce sada
biti te2e Kanadu suzdrzati
od normalizacije odnosa sa
Kinom, §to su oni dosad
sprecfavali.
Dopulovala madjarska
trffovinska deleracija
Тгебеа ггкгја u Ottawu je
doputovala madiarska trgovin- -
ska delegacija da pregovara o
povecdnju traovine izmedju
Kanade i Madjarske.
Banja Luka 50.463
Bitolj 49.101
Zrenjanin 48.956
Kragujevac 44.271
Panfevo 40.740
PriStina 40.071
Najveci porast mcdju gra-dovima
zabilje2io je Titog-ra- d
koji se sa 87,8 posto go-to- vo
udvostru2io. Na drugom
mjestu je Pristina koja so
od 1953. povecala za dvije
trecine i Skoplje (za 36 po-sto).
Iza toga je Beograd 6i-- ji
se broj stanovnika od
1953. povedao za 32,4 posto.
Sa ukupno 838.249 stanovni-ka
Beograd ima najvise iz-gle- da da uskoro postane pr--vi
jugoslavenski milijunski
grad.
iKnAbig' — —
Narodi Balkana siiogu ziveti
u miru i prijateljstvu
— Pise: Stamatis Markuris —
"Proslo je vile od dve
godine od kako su prets-tavni- ci raznih politickih
partija Grcke — liberal!,
progresivci, stanoviti cla-no- vi EDA i drugih levicar-ski- h
grupa kao i mnogi i-sta-knuti
drustveni radnici,
svi oni koji su iskreno oda-n- i
stvari mira i koji smat-raj- u
svojom duznoscu bo-ri- ti
se za njegovo ostvare- -
nje, doneli odluku za u-spost- avu jednog sirokog
pokreta za saradnju svih
naroda Balkanskog poluo-strv- a.
Na njihovu inicijati-v- u
uspostavljeno je "U-druzen- je
za balkansku sa-radnju".
Udruzenje smat-r- a
svojom osnovnom zada-co- m
mobilizaciju grcog na-roda
u borbi za razvitak
prijateljstva i saradnje iz-medju
svih balkanskih dr-zava,
za ucvrscenje princi-p- a
mirne kocgzistencije
medju narodima ovoga
podrucja.
Ucesnici nascg Udruze-nj- a
smatraju takodje da
bi primer saradnje bal-kanskih
naroda posluzio i
drugim prcdclima kao
dokaz mogucnosti mirnog
zivljenja razlicitih politi-ckih
sistema. To bi takodje
potvrdilo cinjenicu da ra-zvitak
tih sistema samo po
scbi ne mora sluziti kao
prepreka za razvitak do-bri- h
odnosa mcdju narodi-ma.
Nasa inicijativa je nais-l- a
na nemalo oduscvljcnje
i odjck i redovima drugih
balkanskih naroda i tako
su slicni odbori bili uspos-tavljc- ni
u Rumuniji, Bu- -
garskoj, Albaniji i Jugo.
I aviji.
Moja nedavna poseta
susednim balkanskim zc-mljama
i moji razgovori
sa rukovodiocima Komite
ta za saradnju balkanskih
naroda, potpuno potvrdju-j- e
nesalomivu resenost na-roda
Balkanskocr poluostr-v-a
za postignuce te sarad-nje
na polju razvitka bo-Iji- h
odnosa medju nasim
vladama baziranim na pri-ncip- u
mirne koegzistenci-je- .
Kampanja u
Sjed. Drzavama
protiv prijema Kinc
u UN
U Sjedinjcnim Americkim
Drzavama pokrenuta je in-tenziv- nija
kampanja protiv
prijema N. R. Kine u Ujedi-njen- e
Nacije i priznavanja
Kine od strane SAD.
AMERlGKA POMOc JUGOSLAVIJi
Kako javlja Tanjug, 28.
aprila u Beogradu je potpi-sa- n
sporazum vlada FNRJ i
vlade SAD kojim se predvi-dj- a
da SAD isporucc Jugo-slavia
oko 200.000 tona p5e-nic- e,
30.000 tona jestivog
ulja i 11.000 tona pamuka u
ukupnoj vrijednosti od 30,4
milijuna dolara. Isporuka
koja се poceti odmah, izvr-S- it
ce se uz placanje u dina-rim- a,
na osnovu americkog
zakona o unapredjenju trgo-vin- e
poljopriTednim proiz-vodim- a.
Kako sam ja vise puta
izjavio, mi smo doneli o-dlu- ku
o stvaranju Udrule-nj- a
za saradnju balkans-kih
naroda zato, sto mi
iskreno verujemo u mogu
cnost mirne koegzistencije
izmedju zemalja Balkans-kog
poluostrva. Pretvore-n- e
u zivot, ideje saradnje
izmedju svih balkanskih
naroda, omogucilo bi sma-njivan- je
oruzanih snaga.
To bi otvorilo put za bo-lj- u
i siru ekonomsku sara-dnju,
zajednicko iskoris-cavanj- e
prirodnih bogats-tav- a
poluostrva, kao na
primer energiju reka, mo-ra
itd. Sve bi to podiglo
zivotni standard nasih
naroda, omogucilo bi cko-noms- ko
jacanje balkans-kih
zemalja.
Narocito vaznu ulogu za
sudbinu nasih naroda i-g-rao
bi sporazum o zab-rani
sada i za navck isko-riscavan- je
teritorijc Bal-kana
za uspostavu atoms-ki- h
i raketnih baza . . .
Razvitku Udruzcnja za
saradnju balkanskih naro-da
pomogla je ncsumnjivo
izjava i predlog rumunske
vladc, u kojem se pozivaju
sve zemlje Balkana da se
dnu za okruglim stolom i
da se dogovorc o mirnom
resenju odnosa izmedju
njih, prihvativsi obavezu
da odbace atomsko oruzje.
Glavnu ulogu u razvitku
ovog masovnog pokreta
igrali su i igraju ceste iz-ja- ve
pretsednika sovjetske
vlade N. S. Hruscova o ze-l- ji
da se Balkansko polu-ostrv- o
i Jadranskn zona
pretvori u zonu mira, bez
atomskog i raketnog oru-zja.
Sovjetski je Savez iz-javio
gotovost da garantu-j- e
neprikosnovenost te zo-ne.
On je pozvao i vladu
SAD da se prikljuci torn
prcdlogu.
Sadasnja grcka vlada,
medjutim, zauzima protiv-n-o
stanoviste u odnosu na
predlog SSSR-- a i NR Ru-muni- je,
kao i drugih vlada
balkanskih zemalja. Ona i
dalje sledi onu negativnu
politiku koja jc tudja vo-I- ji
i zcljama grckrg naro-da.
Narod Grcke je u celoj
istoriji dao ubedljivu po-tvr- du
svoje odanosti miru
i demokratiji. On duboko
veruje u mogucnost da svi
narodi zive u miru i prija-teljstvu.
Zato on aktivno
istupa za pretvaranje u
(Nastavak na str. 3)
Prema sporazumu dinars-k- a
protuvrijednost iz ove
prodaje u iznosu od 45 posto
stavit ce se na raspolaganje
Jugoslaviji kao zajam na 30
godina za izgradnju objeka-t- a
u industriji, rudarstvu, sa-obrac- aju
i poljoprivredi, a
45 posto kao poklon za iz-gradnju
objekata u poljop-rivredi
i drugim oblastima.
Ostatak od 10 posto od vri-jednosti
sporazuma koristi
ce vlada SAD za svoje pot-reb- e.
NOVA