000155 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i'&%~тiMдIаHеiтMv3' -- м, т w.lffrSiiyw;;r rifS'VntWff" у'"1!, --Г itTfpVHFTCjrV" Г''"'!"- - " № n&, l. ..K iH7 1 - 1 I W v t Ji № w ISTRAZIVANJA: 17 dvije analize kanadskih znanstvenika o utjecaju zemalja razlicitih drustvenih uredjenja na medjunarodnu politiku, nasa je zemlja izbila na visoko mjesto. Џ Ј чЈС ЧЗ-Н-Јхж- . w ЈИ@Л jlJL OTTAWA — Institut "Sjever-Jug- " iz Ottawe upustio se u ambi-cioza- n pothvat ciji je cilj da utvrdi kakvu ulogu u medunarodnim od-nosi- ma imaju tzv. "srednje sile". Iako je ovaj pojam samo uvjetno primjenjiv zanimljivo je da se medu 33 zemlje sa svih strana svi-jet- a — sjevera i juga, istoka i za-pa- da — nasla i Jugoslavia. Objasnjavajuci povode za istra-'zivan- je koje ce trajati vise od dvije godine Institut zakljucuje kako se u medunarodnoj politici danas sve vise osjeca utjecaj tzv. "srednjih si-la- ". U grupi zemalja s razlicitim drustvenim i ekonomskim urede-nje- m sa svih kontinenata nasla se tako i Jugoslavia. Ako je u anketi Institute "Sjever-Jug- " pojam "srednje sile" samo hi-potetic-kog i otuda uvjetnog karak-ter-a, u analizi profesora politickih nauka sa sveucilista Carleton u Ot-ta- wi Peytona Lyona ovaj pojam do-biv- a ne samo odredene obrise vec i utvrdeno mjesto na rang-list- i ugleda i utjecaja. UGLED U UN Za svoja ispitivanja kanadski profesor je izabrao zaista repre-zentativ- ni uzorak kakav sa 159 ze-malja clanica predstavljaju danas Ujedinjeni narodi. Da bi utvrdio kakav utjecaj one pojedinacno imaju, Lyon je nacinio listu od 12 osnovnih i cetiri dodatna pitanja. Prva grupa pitanja ticala se znanja i vjestine clanova misije, utjecaja unutar jedne ili vise grupa zema-lja, licnosti stalnoga predstavnika, uceSca u radu, vojne snage zemlje, privrzenosti UN, spremnosti za kompromis, reputaciji nezavisno-sti-, doprinosa budzetu UN, velicini misije, borbenosti u obrani stajali-st- a i broja stanovnika zemlje. Do-datna pitanja bavila su se neslu-zbeni- m djelovanjem, poznatijim u diplomatskom zargonu kao lobira-nje- , glasanjem, raspravi unutar grupe i ucescu u izradi rezolucija. Vise stotina diplomata, novina-ra- , sluzbenika i drugih ispitanika imali su mogucnost da na svako pi-tan- je odgovore bodovima od jedan do sedam. Kada su se svi bodovi zbrojili, Jugoslavia je — medu 159 zemalja — dospela na sesto mjesto odmah iza stalnih clanica Vijeca sigurnosti i Indije. Pokazalo se, ta-ko, da vojna sila, ekonomska moc i velidina i broj stanovnika jedne zemlje ne moraju biti srazmjerni i njenom utjecaju. PORUKE Mnogi primjeri potvrduju spo-menu- tu ocjenu. Ekonomski moc-ni- ji clanovi zapadne zajednice — Japan i SR Njemacka — su iza Ve-lik- e Britanije i Francuske kojima je svakako pomogao status stalnih clanova Vijeca sigurnosti. Odgova-raju- ci na pitanje o utjecaju tako-zvani- h zemalja u razvoju ispitanici su stavili Jugoslaviju iza Indije, a ispred Alzira i Kube i divova kao sto su Kina, Meksiko, Nigerija, Bra-zil i Pakistan. Da nije sve u vojnoj moci potvrduje takoder visoki plasman Kanade i evropskih nordijskih ze-malja koje su oznacene kao "naj-uporni- ji privrzenici" Ujedinjenih naroda. To, naravno, ne znaci da su velike sile zaobidene jer njihov utjecaj u svjetskim poslovima objektivno je velik. Cetiri prva mjesta u anketi mogu se objasniti posebnim statusom kao stalnih cla-nica Vijeca sigurnosti. I najzad, ve-ci- m doprinosom budzetu Ujedinje-nih naroda, ali svakako i svijeScu o njihovim posebnim odgovorno-stima- . Kako se, tada, moze objasniti ci-njen- ica da su visoko plasirane zemlje koje se ne isticu vojnom i ekonomskom moci i medu njima zemlje koje ne pripadaju blokovi-ma- . U prvoj grupi su sve nordijske zemlje. Kanada i Australija, a u drugoj Indija i Jugoslavia. Mo-ral- ni integritet, dakle, Jos ima svoju vrijednost. YUGOSLAV COMMUNITY NEWSPAPER ESTABILISHED 1931 VOL. 55, NO. 14 (694) THURSDAY, APRIL 10, 1986 MOGU LI SE DUGOVI UOPCE VRATITI? Nesvrstane zemlje, koje cine vecinu zemalja u razvoju, vje-ruj- u da se duznicke nevolje mogu rijesiti jedino zajedni-cki- m naporima i duznika i po-vjerila- ca. Tisucu milijardi dolara dugova ze-malja u razvoju, a cak 140 milijardi dolara — koliko je, prema podacima Ujedinjenih naroda, kostalo njihovo "servisiranje" samo u 1985. godini — namecu ozbiljno pitanje: "Mogu li se dugovi uopce vratiti?" Odgovarajuci na to pitanje, koje ce biti u vrhu dnevnoga reda predstoje-ci- h skupova nesvrstanih, nesvrstane i druge zemlje u razvoju jednodusne su u ocjeni da postojeci uvjeti takvu mogucnost cine "malo vjerojatnom, ako ne i iskljucenom". Objasnjava-juci takvu ocjenu, diplomatski pred-stavni- ci zemalja u razvoju u UN isticu jos uvijek visoke kamatne stope, ogra-nice- ni pristup proizvoda zemalja u razvoju na trziSta razvijenih nacija i skucen. ako ne i potpuno zamrznut priliv kapitala namijenjenog razvo-ju. Kumulativnim djelovanjem tih faktora tumatfi se "evolucija u obr-nuto- m smjeru" zemalja u razvoju, potvrdena i podacima UN o opadanju privrednog rasta u tim zemljama od 3,7 posto u 1984. godini na 2,5 posto u proSloj. Takoder su u prosloj godini cijene sirovina opale za 9,4 posto (u realnoj vrijednosti) uz istodobno ostajanje na istom nivou ili poveca-nj- e cijena kapitala i usluea. Nesvrstane zemlje, koje cine ve-cinu zemalja u razvoju, vjeruju da se duznicke nevolje mogu rijesiti jedino zajednickim naporima i duznika i po-vjerila- ca, tim prije Sto dramaticni pad cijena nafte prakticno dovodi neke od najvecih duznika — kakvi su Meksiko i Nigerija na primjer — u si-tuac- iju da dug "povecaju umjesto da ga smanjuju". Premda su i sami povjerioci sve vise svjesni cinjenice da se — u posto-jeci- m okolnostima — dugovi ne mogu istjerivati klasicnim mehanizmima, PORUKA RADNICKOG KONGRESA njihjovo "razumijevanje" ne ide da-lj- e od privremenih mjera koje duz-nik- u omogucuju da "dode malo do da-ha- ", ali ne i da u potpunosti stane na noge. Povjerioci su, drugim rijecima, spremni na razgovore ponaosob, ali ne i na zajednicke medunarodne do-govo- re u cilju trazenja sustinskih rje-senj- a, kakvo je na primjer dovodenje u medusobnu vezu otplate dugova i razvoja. Industrijski razvijene zemlje jos su manje spremne da prihvate ci-njeni- cu o nuznosti uspostavljanja no-vo- g medunarodnog ekonomskog po-retk- a. Odgadanjem se, naravno, stanje na medunarodnoj ekonomskoj sceni samo jos vise pogorsava. "PROGRAM DEZINFORM ACIJA" SAD SISTEM NAORUZANJA KOJI—NEPOSTOJI Pentagon u suradnji sa CIA lansirao "program dezinfor-macija- " koji se odnosi na po-dat- ke o broju aviona u SAD i na sve programe naoruzanja WASHINGTON, marta (KUNA-PUK- ) — Americki Pentagon je u su-radnji s Centralnom obavjestajnom agencijom (CIA) lansirao "program dezinformacija" koji se odnosi na po-dat- ke o broju aviona u SAD i na sve programe naoruzavanja, a cilj je da se sprijeci transfer tocnih tehnolo-ski- h podataka u Sovjetski Savez. Casopis "Aviation Week and Space Technology" u posljednjem broju ot-kri- va da je ovakva politika uvedena prije dvije godine, a da u njoj su-radu- je velik broj drzanih agencija. CIA je glavni koordinator citave ak-cij- e s ukupno dvadesetak programa, od kojih su sest ili sedam pod mini-starstvo- m obrane SAD. Funkcioner Pentagona, cije ime nije navedeno, objasnio je da se program zavodenja na pogresan trag sastoji od razlicitih metoda rada — od stanja netocnih po-dataka o funkcioniranju nekog pro-jekt- a do izmisljanja sistema naoruza-nja koji uopce ne postoje. PINOCHET SMRKOVIMA PO ZENAMA Deset zena je uhapseno u precigradu San-tiago de Chilea zbog mahanja glasackim lecima kojima se trazi povratak denwkracije u poli-tick- i zivot ove juznoamerieke zemlje. Jedna druga zenaje tesko ozlijedena ugradu Victori-ji- . Ona je pokusala da na zidu jedne zgrade za-lije- pi plakat s pozivom na opci protest protiv Pinochetove diktature i policija joj je, kako kazu ocevici, pucala u leda. Na slid: Fanny Pol-larol- o, voda Komunisticke partije Cilea, iako se nasla pod udarima smrkova policije, ne ispu-st- a transparent iz ruku, za vrijeme demonstra-cij- e u Santiagu. — (Telefono: Router)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 12, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-04-10 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000292 |
Description
Title | 000155 |
OCR text | i'&%~тiMдIаHеiтMv3' -- м, т w.lffrSiiyw;;r rifS'VntWff" у'"1!, --Г itTfpVHFTCjrV" Г''"'!"- - " № n&, l. ..K iH7 1 - 1 I W v t Ji № w ISTRAZIVANJA: 17 dvije analize kanadskih znanstvenika o utjecaju zemalja razlicitih drustvenih uredjenja na medjunarodnu politiku, nasa je zemlja izbila na visoko mjesto. Џ Ј чЈС ЧЗ-Н-Јхж- . w ЈИ@Л jlJL OTTAWA — Institut "Sjever-Jug- " iz Ottawe upustio se u ambi-cioza- n pothvat ciji je cilj da utvrdi kakvu ulogu u medunarodnim od-nosi- ma imaju tzv. "srednje sile". Iako je ovaj pojam samo uvjetno primjenjiv zanimljivo je da se medu 33 zemlje sa svih strana svi-jet- a — sjevera i juga, istoka i za-pa- da — nasla i Jugoslavia. Objasnjavajuci povode za istra-'zivan- je koje ce trajati vise od dvije godine Institut zakljucuje kako se u medunarodnoj politici danas sve vise osjeca utjecaj tzv. "srednjih si-la- ". U grupi zemalja s razlicitim drustvenim i ekonomskim urede-nje- m sa svih kontinenata nasla se tako i Jugoslavia. Ako je u anketi Institute "Sjever-Jug- " pojam "srednje sile" samo hi-potetic-kog i otuda uvjetnog karak-ter-a, u analizi profesora politickih nauka sa sveucilista Carleton u Ot-ta- wi Peytona Lyona ovaj pojam do-biv- a ne samo odredene obrise vec i utvrdeno mjesto na rang-list- i ugleda i utjecaja. UGLED U UN Za svoja ispitivanja kanadski profesor je izabrao zaista repre-zentativ- ni uzorak kakav sa 159 ze-malja clanica predstavljaju danas Ujedinjeni narodi. Da bi utvrdio kakav utjecaj one pojedinacno imaju, Lyon je nacinio listu od 12 osnovnih i cetiri dodatna pitanja. Prva grupa pitanja ticala se znanja i vjestine clanova misije, utjecaja unutar jedne ili vise grupa zema-lja, licnosti stalnoga predstavnika, uceSca u radu, vojne snage zemlje, privrzenosti UN, spremnosti za kompromis, reputaciji nezavisno-sti-, doprinosa budzetu UN, velicini misije, borbenosti u obrani stajali-st- a i broja stanovnika zemlje. Do-datna pitanja bavila su se neslu-zbeni- m djelovanjem, poznatijim u diplomatskom zargonu kao lobira-nje- , glasanjem, raspravi unutar grupe i ucescu u izradi rezolucija. Vise stotina diplomata, novina-ra- , sluzbenika i drugih ispitanika imali su mogucnost da na svako pi-tan- je odgovore bodovima od jedan do sedam. Kada su se svi bodovi zbrojili, Jugoslavia je — medu 159 zemalja — dospela na sesto mjesto odmah iza stalnih clanica Vijeca sigurnosti i Indije. Pokazalo se, ta-ko, da vojna sila, ekonomska moc i velidina i broj stanovnika jedne zemlje ne moraju biti srazmjerni i njenom utjecaju. PORUKE Mnogi primjeri potvrduju spo-menu- tu ocjenu. Ekonomski moc-ni- ji clanovi zapadne zajednice — Japan i SR Njemacka — su iza Ve-lik- e Britanije i Francuske kojima je svakako pomogao status stalnih clanova Vijeca sigurnosti. Odgova-raju- ci na pitanje o utjecaju tako-zvani- h zemalja u razvoju ispitanici su stavili Jugoslaviju iza Indije, a ispred Alzira i Kube i divova kao sto su Kina, Meksiko, Nigerija, Bra-zil i Pakistan. Da nije sve u vojnoj moci potvrduje takoder visoki plasman Kanade i evropskih nordijskih ze-malja koje su oznacene kao "naj-uporni- ji privrzenici" Ujedinjenih naroda. To, naravno, ne znaci da su velike sile zaobidene jer njihov utjecaj u svjetskim poslovima objektivno je velik. Cetiri prva mjesta u anketi mogu se objasniti posebnim statusom kao stalnih cla-nica Vijeca sigurnosti. I najzad, ve-ci- m doprinosom budzetu Ujedinje-nih naroda, ali svakako i svijeScu o njihovim posebnim odgovorno-stima- . Kako se, tada, moze objasniti ci-njen- ica da su visoko plasirane zemlje koje se ne isticu vojnom i ekonomskom moci i medu njima zemlje koje ne pripadaju blokovi-ma- . U prvoj grupi su sve nordijske zemlje. Kanada i Australija, a u drugoj Indija i Jugoslavia. Mo-ral- ni integritet, dakle, Jos ima svoju vrijednost. YUGOSLAV COMMUNITY NEWSPAPER ESTABILISHED 1931 VOL. 55, NO. 14 (694) THURSDAY, APRIL 10, 1986 MOGU LI SE DUGOVI UOPCE VRATITI? Nesvrstane zemlje, koje cine vecinu zemalja u razvoju, vje-ruj- u da se duznicke nevolje mogu rijesiti jedino zajedni-cki- m naporima i duznika i po-vjerila- ca. Tisucu milijardi dolara dugova ze-malja u razvoju, a cak 140 milijardi dolara — koliko je, prema podacima Ujedinjenih naroda, kostalo njihovo "servisiranje" samo u 1985. godini — namecu ozbiljno pitanje: "Mogu li se dugovi uopce vratiti?" Odgovarajuci na to pitanje, koje ce biti u vrhu dnevnoga reda predstoje-ci- h skupova nesvrstanih, nesvrstane i druge zemlje u razvoju jednodusne su u ocjeni da postojeci uvjeti takvu mogucnost cine "malo vjerojatnom, ako ne i iskljucenom". Objasnjava-juci takvu ocjenu, diplomatski pred-stavni- ci zemalja u razvoju u UN isticu jos uvijek visoke kamatne stope, ogra-nice- ni pristup proizvoda zemalja u razvoju na trziSta razvijenih nacija i skucen. ako ne i potpuno zamrznut priliv kapitala namijenjenog razvo-ju. Kumulativnim djelovanjem tih faktora tumatfi se "evolucija u obr-nuto- m smjeru" zemalja u razvoju, potvrdena i podacima UN o opadanju privrednog rasta u tim zemljama od 3,7 posto u 1984. godini na 2,5 posto u proSloj. Takoder su u prosloj godini cijene sirovina opale za 9,4 posto (u realnoj vrijednosti) uz istodobno ostajanje na istom nivou ili poveca-nj- e cijena kapitala i usluea. Nesvrstane zemlje, koje cine ve-cinu zemalja u razvoju, vjeruju da se duznicke nevolje mogu rijesiti jedino zajednickim naporima i duznika i po-vjerila- ca, tim prije Sto dramaticni pad cijena nafte prakticno dovodi neke od najvecih duznika — kakvi su Meksiko i Nigerija na primjer — u si-tuac- iju da dug "povecaju umjesto da ga smanjuju". Premda su i sami povjerioci sve vise svjesni cinjenice da se — u posto-jeci- m okolnostima — dugovi ne mogu istjerivati klasicnim mehanizmima, PORUKA RADNICKOG KONGRESA njihjovo "razumijevanje" ne ide da-lj- e od privremenih mjera koje duz-nik- u omogucuju da "dode malo do da-ha- ", ali ne i da u potpunosti stane na noge. Povjerioci su, drugim rijecima, spremni na razgovore ponaosob, ali ne i na zajednicke medunarodne do-govo- re u cilju trazenja sustinskih rje-senj- a, kakvo je na primjer dovodenje u medusobnu vezu otplate dugova i razvoja. Industrijski razvijene zemlje jos su manje spremne da prihvate ci-njeni- cu o nuznosti uspostavljanja no-vo- g medunarodnog ekonomskog po-retk- a. Odgadanjem se, naravno, stanje na medunarodnoj ekonomskoj sceni samo jos vise pogorsava. "PROGRAM DEZINFORM ACIJA" SAD SISTEM NAORUZANJA KOJI—NEPOSTOJI Pentagon u suradnji sa CIA lansirao "program dezinfor-macija- " koji se odnosi na po-dat- ke o broju aviona u SAD i na sve programe naoruzanja WASHINGTON, marta (KUNA-PUK- ) — Americki Pentagon je u su-radnji s Centralnom obavjestajnom agencijom (CIA) lansirao "program dezinformacija" koji se odnosi na po-dat- ke o broju aviona u SAD i na sve programe naoruzavanja, a cilj je da se sprijeci transfer tocnih tehnolo-ski- h podataka u Sovjetski Savez. Casopis "Aviation Week and Space Technology" u posljednjem broju ot-kri- va da je ovakva politika uvedena prije dvije godine, a da u njoj su-radu- je velik broj drzanih agencija. CIA je glavni koordinator citave ak-cij- e s ukupno dvadesetak programa, od kojih su sest ili sedam pod mini-starstvo- m obrane SAD. Funkcioner Pentagona, cije ime nije navedeno, objasnio je da se program zavodenja na pogresan trag sastoji od razlicitih metoda rada — od stanja netocnih po-dataka o funkcioniranju nekog pro-jekt- a do izmisljanja sistema naoruza-nja koji uopce ne postoje. PINOCHET SMRKOVIMA PO ZENAMA Deset zena je uhapseno u precigradu San-tiago de Chilea zbog mahanja glasackim lecima kojima se trazi povratak denwkracije u poli-tick- i zivot ove juznoamerieke zemlje. Jedna druga zenaje tesko ozlijedena ugradu Victori-ji- . Ona je pokusala da na zidu jedne zgrade za-lije- pi plakat s pozivom na opci protest protiv Pinochetove diktature i policija joj je, kako kazu ocevici, pucala u leda. Na slid: Fanny Pol-larol- o, voda Komunisticke partije Cilea, iako se nasla pod udarima smrkova policije, ne ispu-st- a transparent iz ruku, za vrijeme demonstra-cij- e u Santiagu. — (Telefono: Router) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000155