Novosti, August 08, 1946

              i
n
l
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 8 augusta 1946 NOVOSTI
Pub'iaicd cverv Tuesdav ThurBday and Saturdar bv the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Languago
AotlMrited as Second Oui MaiL Tost Office D?artment OtUwa
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom ]eziku
Registered in tho Registry Office for the Citr of Toronto
on tbe 24th day of October 1941 a
No 46052 CP
ADRESA: 20S Adelcride St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcddo 1642
"Željezni zastor" u Kanadi
Poslije poraza fašističke osovine u Europi reakcija je na
va usta otpočela govoriti o tako zvanom "željeznom zastoru '
oko zemalja u kojima se narod oslobodio i postao nezavisan
Oru krilaticu su odmah prihvatili svi oni koji su ostali neza-dovoljni
ishodom drugog svjetskog rata i koji prijekim okom
gledaju na narode onih zemalja čija je sudbina u vlastitim ru
kama
Gdje god se narod rješio samo stranih okupatora do-maćih
izdajnika i zločinaca nego vjekovnih izrabljivača tam-nica
i logora svagdje tu po logici zagovaratelja starog i sre-dovječnog
života postoji "željezni zastor" Ti ljudi se pričinja-vaj- u
tako kao da su odjednoć postali "zabrinuti" o narodu o
kojim nikada prije nisu vodili računa osim Sto su ga samo iz-rabljivali
i tlačili Za njih "željezni zastor" postoji u Jugoslaviji
Srednjoj i lugo-istočn- oj Europi Sovjetskom Savezu itd
6to se toga tiče o "željeznom zastoru" i što se iza njega
radi mogli bi mnogo govoriti u Indiji Indoneziji Kini Palesti-ni
Grčkoj engleskoj i američkoj okupacionoj zoni u Njema-čkoj
i drugim zemljama gdje se još uvjek nalaze anglo-ame-rič- ke
okupacione trupe No pustimo za sada ono što se doga-dj- a
u tim zemljama Osvrnimo se samo na to što se danas radi
Iza "željeznog zastora" — ovdje u Kanadi o čemu nije obavje-ite- n
ni sam kanadski narod
U pitanju je kanadski atomski projekt Oko atomskog pro-jekta
premijer Kmg je u Kanadi izgradi ) pravi željezni zastor
Prema uvodniku kanadske radničke novine na engleskom je-ziku
Canadian Tribune evo za to dokjza:
"Mr Howe je rekao da izabranim predstavnicima kanad-skog
naroda poslanicima dakle neće biti dozvoljeno pos-jetiti
Chalk River Atomic Energy Plant
"Great Bear Eldorado Uranium ludnik Port Hopo rafine-rija
i atomsko poduzeće kod Chalk River — sve jo to pod stro-gom
kontrolom RCMP (federalne policije)
"Premijer King nije pobio vijesti da vlada Sjedinjenih Dr-žava
traži pravo na izgradnju atomskog pojasa i baza kroz
cijelu sjevernu Kanadu" I
Kad u pomenuta poduzeća i krajeve nije aozvoijen posjet
čak ni po narodu izabranim članovima parlamenta znači da
se tu nešto krije pred narodom Zašto se krije? Kad bi se nala-zili
u ratnom stanju to bi se donekle moglo opravdati Ali mi
danas nismo u ratu Oružane sile fašističke osovine su pred
godinu dana i više uništene Sumnja da se nešto krije iza za-stora
pred vlastitim narodom je zaista opravdana
Premijer King nas želi uvjeriti da se tu proizvodi energija
2a borbu protiv raka i drugih teških bolesti Pa zar je projekt
o tome potrebno držati u tajnosti Postoji bojazan da se vlada
premijera Kinga rukama i nogama povezala sa opasnom
atomskom politikom Trumana Bvrnesa Vandenberga Attleeja
i drugih grupa koje se svijetu prijete atomskom bombom
Takva politika nije u interesu kanadskog naroda Željez-ni
zastor u Kanadi mora se ukinuti i zabraniti sve što se radi
bez narodnog znanja i odobrenja
Lice i naličje ustaške
perjanice Giunia
Major Branko Vukehć jugoslavenski iseljenički atašej u
Ottawi govorio je nedavno na jednom pikniku naših organi-zacija
u Kirkland Lake Medju ostalim dijelom govora kojeg
su naši iseljenici u spomenutom mjestu pažljivo saslušali i po-zdravili
Branko je potpunoma skinuo patriotske "haljine iz
bjeglice Giunia prikazavši ga narodu u goloj ustaškoj spodo-bi
Evo što jugoslavenski zvaničnik Vukelić kaže o dru Giuniu
"Taj dr Giunio kaže da je bio komandant ni manje
ni više nego 40000 partizana što da o tome rečem?
"Prema tome on bi morao biti komandant jednog kor-pusa
a po činu u najmanju ruku general-majo- r a kako Je
nama poznato on nije bio komandant ni jednog našeg
korpusa niti jedne naše čete I ne samo to nego čak po
nama nije nikad bio ni proizveden u čin oficira On je bio
po činu kapetan (Restek kaže da je bio pukovnik) ali usta-ško-domobran- ski
gdje je kao takav i zarobljen po našim
jedinicama prilikom kapitulacije Italije Plakao Je kao ku-kavica
da nije kriv što je bio u službi Pavclića i toj kuka-vici
Je oprošteno i uključen Je bio u našo jedinice kao i
mnogi drugi da se popravi i opravda svoje grijehe Me-djuti- m
on i opet kao najveća kukavica predajo se u prvoj
borbi neprijatelju pred kojim Je i opet plakao i opravdavao
se da nije kriv jer da je po nama (partizanima) zarobljen
i nasilno uvršten u našu vojsku Neprijatelj videći zaista
pred sobom kukavicu koja mu je sklona pustio ga je I
sada s njime "zakoniti vodja na bijelcu" operira kao sa
"partizanom"
Takav je to "partizan" bio doktor Giunio Ta izbjeglička
nesreća putuje sada po našim naseljima i predstavlja se "biv-šim
partizanom" Slikaju ga reakcionarni novinari uvrštavaju
njegove lažne izjave a mačekovci mu priredjuju bankete Sve
k ima svoju svrhu a ta je- -
da još Jednom pokušaju zavesti našeg iseljenika i nastro-jit- i
ga protiv nove narodne Jugoslavije
da od njega stvore štrajkolomca i pokornog roba
Ali naš se iseljenik neda više zavesti Njega su izvarali
razni Basančeki i Krnjevići još prije rata Njega su izvarali vo-dj- e
Seljačke Stranke i poslije rata On nije vile ovisan o kom-panijskim
špijunima kojih je bila puna Hrvatska Seljačka
Stranka u Kanadi Naš hrvatski iseljenik vam više ne vjeruje
On vjeruje onom što se dana stvara u Jugoslaviji On vjeruje
njihovoj borbi i pomoći će im u toj borbi On je danas organi-ziran
u radničkim sindikatima i ne boji se vaših špijuna
mm
Gdje je prava demokracija?
Joi u staro doba vodile su se
borbe izmedju naroda sujeta
Veći jači i borbeniji narodi uvi-jek
su navaljivali na slabije a
možda i brojem veće narode ali
mirnije ćudi I tako su jači i
borbeniji širili svoje granice na
račun slabijeg ili mirnijeg na-roda
Mi Južni Slaveni vodili smo
nekoliko stoljeća tešku i krvavu
borbu protiv turske najezde
koja je navaljivala iz Azije preko
nas u Europu Fotoke krvi pro-lili
su Južni Slaveni u borbi
protiv Turaka ne samo za sebe
nego i za čitavu Europu Nas
Hrvate prozvali su "predzidjem
kršćanstva Jest punim su nas
pravom tako prozvali jer smo
mi bili obranbeni zidi ispred
srednje i zapadne Europe da su
se zapadni i srednjozapadni na-rodi
mogli u miru gospodarski
i kulturno razvijati Narodi za-padne
Europe osobito francu-ski
i engleski borili su se protiv
svojih domaćih tlačitelja i izvo-jeva- li
su davno prije nas demo-kratsku
slobodu s kojom se oni
pred čitavim svijetom ponose I
neka se ponose jer su i prolili
mnogo krvi dok su postigli tu
slobodu — osobito francuski na-rod
Poznato nam je iz povijesti
Francuske revolucije da je rad-ni
francuski narod srušio Bas-til- u
tu najstrašniju kaznionu i
mučilište i izvojevao sebi jedna-kost
bratstvo i slobodu
Mi im to priznajemo jer su
tom svojom borbom pomogli ne
samo sebi nego i čitavom čov-ječanstvu
Ali dužnost je i nji-hova
da i oni nama priznaju
našu tešku borbu za našu i opću
slobodu Mnogo se govorilo i pi-salo
o "zapadnoj demokraciji"
ali nije demokracija u tome ako
ti se nešto svidja da sebi uz-meš
i ako ti to ni po kojem pra-vu
ne pripada Nije prava de-mokracija
ako svaki čini što ho-re
i što može jer po takvom
zakonu bogati mnogo više može
postići nego siromah i on siro-maha
lako zarobi Siromah više
nije svoj gospodar nego boga-taše- v
rob Ako je taj siromah
pametan i dodje do spoznaje da
mu je krivo učinjeno on se buni
Mnogi će se naš seljak kada
ovo bude čitao pitati: što je to
zapravo demokracija i gdje se
ona nalazi? Iza prvog svjetskog
rata tadanji predsjednik Sjedi-njenih
Sjevero-amcriiki- h Drža-va
YVilon izdao je svojih 14 to-čaka
u kojima je dokazao da
se može trajni mir sklopiti sa-mo
na temelju "samoodredjenja
naroda" koliko velikih toliko i
malih Ali na žalost našu i mno-gih
drugih naroda u svijetu to
je Wilsonovo samoodredjenje
naroda bilo izigrano na konfe-renciji
mira u gradu Versalju
(Versaillesu) u Francuskoj I
zato onaj mir nije dugo trajao
U toku ovog drugog još
strasnijeg rata dok su se vodile
DOLORES IBMURI LA PASSI0NARIA
PODPREDSJEDNICA MEDJUNARODNOG DEMOKRATSKOG
La Passionaria To ime je sim-bol
i izraz borbe španjolskoj? na-roda
protiv fašizma Lik velike že-ne
i borca živ je u srcima naših
naroda Nije zaboravljeno da je
špan ija bila prva žrtva fašističkog
napada U danima kad slavimo pe
desetgodi&njicu La Passionarie
sjećamo se da španija još inijeK
stenje pod fašističkim jarmom jer
je sudbina La Passionarie neraz-dvojno
vezana za sudbinu španjol-skog
naroda
Dolores Ibaruri rodila se 9 pro-sinca
1895 u biekajskom mjestu
Guallarte Otac joj je bio rudar
Njeni preci u se spuštali u tamno
rudničke rovove da bogatima za-rade
još veća bogatstva A šturi j-s- ki
rudnici stoljećima su poznati
po ovom bogatstvu dok radnici ko-ji
ta bogatstva kidaju iz zemljino
utrobe žive u mraku i bijedi
Njeno djetinjstvo protkano je
sjećanjem na rudničke nesreće
eksplozije plinova štrajkove i or-ganizacije
radnika u borbi za nji-hova
prava U očinskoj kući sluša-la
je mala Dolores pri sastancima
radničkih kružoka kako se radnici
bore za poboljšanje svojih životnih
uslova Tu se ona upoznala s abe-čedo- m klasne borbe
Kad je završila životnu školu
pošla je služiti u bogataškim ku-ćama
Prala je rublje u biskajskim
kupalištima bogatim ljudima koji
se cijelog života Dolo-res
je tada upoznala klasne razli-ke
spoznala je da postoje dva mje-sta
Mjesto bogataša i mjesto rad-nika
I siromaha Kad joj je bilo
17 Rodina postala je socijalistki-nja
Udala se za mladog rudara I
to joj je pomoglo da se dalje raz
najveće borbe izmedju Hitlero-vo- g
njemačkog fašizma i slobo-doljubivih
naroda svijeta sas-tali
su se u glavnom gradu Ira-ka
(Perzija) Teheranu rukovo-dioci
SSSR Engleske i Ameri-ke
Na tom sastanku donijeli su
zaključak da će se zajedničkim
silama boriti dok ne dotuku fa-šizam
a onda da će se Europa i
čitavi svijet urediti na temelju
samoodredjenja naroda jer se
samo na tom temelju može pos-tići
i ustaliti pravi mir u svije-tu
kako bi već jednom i to za
uvijek prestalo klanje i mrcva-renje
medju narodima svijeta
Taj zaključak Teheranske kon-ferencije
ulio je novu snagu u
sve borce koji su se borili pro-tiv
fašizma i fašizam je konač-no
do temelja pobijedjen
Svi su se slobodoljubivi naro-di
svijeta veselili miru i mislili
su: no sada je ratu za uvijek
kraj jer će se sada svijet ure-diti
na temelju samoodredjenja
naroda a ne tajnom diplomaci-jom
Tako više ne će Moći doći
do spora medju narodima a po
tom ni do rata
A što mi sada vidimo? Eto
prošla je godina dana što je fa-šizam
s oružjem pobijedjen a
mir još nije službeno zaključen
nego kao Damaklov mač nad
glavama čitavog svijeta visi bo-jazan
da bi se rat mogao još
nastaviti A zašto i komu je joS
potreban rat? Zašto medju na-šim
saveznicima koji su pobije-dili
Hitlerov i Mussolinijev fa-šizam
nije došlo do potpunog
sporazuma o miru kad je ideja
za koju smo se borili tako jas-na?
Zato tako teško dolazimo do
pravednog mira što još uvijek
ima ljudi na visokim položaji-ma
u državnim diplomacijama
koji rata nisu ni pomirisali i
kojima je samo na jeziku demo-kracija
i samoodredjenje naro-da
a u duši su egoisti (sebič-njac- i)
najgore vrste koji su
naučeni trgovati s kožom dru-gih
naroda samo da njima po-jedincima
bolje izadje Kako-god
su godine 1918 takvi ljudi
na mirovnoj konferenciji izigra-li
AVilsonova načela o samood-redjenj- u
naroda te za volju od
vajkada pokvarenog imperijali-stičkog
Kima ukrali našu Istru
i Slovensko Primorje 8 Trstom
i darovali Italiji tako isto i sa-da
misle izigrati zaključak Te-heranske
konferencije o samood-redjenj- u
naroda Sada kada je
naša hrabra Jugoslavenska ar-mija
uz veliku pomoć naroda
koji živi u Julijskoj Krajini i
samom Trstu oslobodila te na-ma
ukradjene krajeve sada
nam ih hoće opet oteti Italiji
koja je tisuće i tisuće nevinih
života našega naroda zajedno 8
Nijemcima uništila a koja još
uvijek imade onu staru volju da
prodire sve dublje i dublje u na-še
krajeve u naše narodno me
2ENA
vija i otrese posljednjih okova ka-toličke
crkve i potpuno se posveti-la
radničkom pokretu Proučavala
je klasike socijalizma učila iz
Aa'r'' v- -7 iiA' "fcfe- -
Dolores Ibaruri La Passionaria
knjige i iz života Organizirala je
(štrajkove govorila na radničkim
zborovima počela je da piše u rad-ničkim
novinama Njeni dopisi u
socijalističkoj štampi bili su omi-ljeni
Na masovnim zborovima nje-ni
u govori oduševljavali sluSao-c- e
Njen ugled se naglo podizao
Uskoro je preuzela vodstvo radni-čke
strukovne organizacije u Bis-ka- ji
Tata je klasni neprijatelj
njenu aktivnost l počeli
su progoni i hapšenja Više puta
na masovnim zborovima masa je
istrgla Dolores iz ruku policije
Drugovi u joj govorili: Ime ti je
Dolores jer mnogo trpiš Mi ćemo
so
Da se mi za ovog rata nismo
borili protiv fašizma da smo
bili neutralni ne bi nam smjeli
uzimati ono što je naše I sami
Englezi i Amerikanci vidjeli su
kako su se nadčovječanski borili
naši narodi protiv fašističkih
okupatora Nijemaca i Talijana
kao i protiv domaćih izdajica i
divili se našem junaštvu i pat-njama
To su nam javno pred
čitavim svijetom priznali
Vidjeli su na licu mjesta u
Istri i Slovenskom Primorju
kao i u samom Trstu što želi
narod i koliko je taj narod sam
dao žrtava za svoje olobodje-nj- e
Nakon svega toga pojedini
ljudi turaju poput noja glavu u
pijesak i drže se onih nasilnih
imperijalističkih poslovica: "Ve-ća
riba manju ždere" i "Tudje
kvači da budeš jači" Ali mi
imademo pravo da se držimo
one stare i poštene naše poslo-vice:
"Tudje poštuj a svoje ču-vaj
i brani"
I mi ćemo poštivati tudje ali
ćemo svoje čuvati braniti i ob-raniti
Na našoj strani na stra-ni
pravde nalaze se svi pošteni
ljudi čitavoga svijeta Na našoj
strani nalaze se i sva naša sla-venska
braća: Ilugari Poljaci
Česi i Slovaci Uz nas je veliki i
moćni naš stariji brat Sovjet-ski
Savez Svi nas oni potpuno
razumiju te nas svojski i istin-ski
pomažu Tako nam pomaže
i najveći slavenski narod ruski
koji je u Sovjetskom Savezu
brojčano daleko veći od drugih
pojedinih naroda a koji ne davi
ne gnječi druge manje narode
kako je to nekad bilo u Rusiji za
raznih carskih režima Kuski je
narod kako smo rekli najjači
po broju najjači je gospodarski
i u prosvjeti i taj narod je dru-gim
manjim narodima u Sovjet-skom
Savezu kao dobra majka
koja svoju djecu podjednako lju-bi
Ruski veliki narod u svemu
pomaže pa i najmanje narode
da se dignu u prosvjeti indus-triji
i gospodarstvj Tamo ne-ma
izrabljivanja podvaljivanja
nadmudrivanja i ugnjetavanja
Tamo postoji jedino natjecanje
u radu tko će bolje više i za
kraće vrijeme nešto uraditi za
opću korist
Mi mali narodi ali ne samo
Slaveni nego i Neslaveni mora
mo biti zahvalni moćnoj i hrab-roj
Crvenoj Armiji najjačoj ar-miji
svijeta što smo doživjeli
slobodu a tako i svoj poštenoj
demokratskoj javnosti svijeta a
nada sve pravednim sovjetskim
državnicima koji onako svojski
brane našu pravednu stvar u
pogledu Julijske Krajine i Tr-sta
Filip Lak uš
pođpred Prezidiuma
Narodne skupštine
FNRJ
( SI Dom)
SAVEZA
odmaraju
pri-mijetio
ti dati drugo ime jer posvuda bu-diš
strasni interes za stvar prav-de
Zvat ćemo te Passionaria
(strastvena)
Pobjeda Oktobarske revolucije
duboko je utjecala na njen put
Godine 1920 stupila je u Komunis-tičku
Partiju OJ tada neumorno
radi u pokretu Kad su je pitali
o njenom životu odgovorila je
skromno: "Borila sam se Devet
puta sam bila u zatvoru Tri puta
sam pobjegla jednom čak preobu-čena
kao opatica Da bi zavarala
potjeru potrčala sam na samostan-ska
vrata i tražila da me prime
Borila sam se u stotinama štraj-kova
Bila sam agitator i delegat-kinja
radničke potporne akcije To
što sam učinila učinilo je stotine
drugih žena"
Kad su izdajnički generali zajed-no
sa njemačkim i talijanskim fa-šizmom
započeli rat protiv špa-njolskog
naroda bila je Passiona-ria
zajedno sa Jose Diesom sekre-tarom
Komunističke Partije 5pa-nij- e
pionirka velikog narodnog
pokreta protiv fašizma Govorila
je na mnogo mjesta seljacima i na
bojištu vojnicima: "Sam ri 'čvrš-će
jedinstvo svih slojeva španjol-skog
naroda rodit će silu koja će
biti u stanju da se odupre fašiz-mu"
Passionaria je neumorno pro-pagirala
Narodni front okupljala
sve napredne stranke u veliku na-rodnu
zajednicu u borbu za samo-stalnost
i život špan i je
Pred ogromnom materijalnom
premoći fašizma iscrpljeni i Iskr-vare- ni
španjolski narod itgubio je
jednu bitku Ali ni tada se nije na-šao
na koljenima Passionaria je
odlučno protestirala protiv lažnih
Stjepan Radić o
Sovjetskoj Rusiji
STANIĆ EUGEN
3
U ožujku 1920 god "Dom" izlazi ponovno Već u pivom
broju Stjepan Radić piše dva velika članka o Sovjetskoj Rutiji
U prvom pod naslovom "Jedini spas čovječanstva" (Dom god
1920 br 1) govori o velikoj nepravdi koja vlada svijetom a
po kojoj lijena gospoda — Radić izričito naglasuje lijena gos-poda
za razliku od radine gospode — zauzimaju odlučujuće
položaje i beru masne plaće a radni im narod mora robovati
te kaže- -
"Ali tom Je sada došao kraj osobito tim što se naša sla-venska
Rusija pretvorila u republiku Rada
Poslije ove prave svjetske revolucije rada ne ćo više za-povijedati
dangubo i lijenčine Još za malo pa ćo i s Istoka i
sa Zapada zahujiti takav novi i snažni vihor radinosti i zduš-nos- ti
i taj će se vihor združiti s vjetrom naše hrvatske radino-sti
seljačke te će sve lijenčine i dangube otpuhnuti a na po-vršini
će ostati samo seljački i radnički narod s valjanom i
poštenom radinom gospodom
Zato taj seljački narod ima pravo i dužnost da u toj
našoj domovini Hrvatskoj preuzme svu upravu u svoje ruko
onako kako se to ovih zadnjih mjeseci provodi u Rusiji kako
se to već sprema u Francuskoj u Americi i u Australiji i kako
će to za malo vremena biti po cijelom svijetu čim radnički
vodje priznaju seljačko pravo onako kako je seljačko pravo
priznao Lenjin vodja prvak ruske a sada već i svjetske rad-ničko
(boljševičke) revolucije"
U drugom članku pod naslovom "Što je s Rusijom i u Ru-siji"
(Dom r 1920 br 1) napada gospodsku štampu koja "piše
c ruskoj republici takve strahote kao da su ti boljševici sve
same krvoločne zvijeri u ljudskoj spodobi" te završava:
"Rusija je danas zapravo seljačka republika pod radni-čkom
vladom za to Je Rusija danas no samo najveća i naj- jača nego i najpravednija država na svijetu"
Početkom 1922 godine zasjeda u Genevi medjunarodna
konferencija pod predsjedanjem talijanskog delegata Faktl-- a Na tu ru konferenciju prvi put od revolucije nozvnni nrarl
stavnio Sovjetske Rusije Već na prvom tom medjunarodnom
istupu njihov stav oduševi sve potlačene narode a osobito
hrvatski Hrvatski je narod naime toi konferenciji nolrn ftr%
i-ira- n memorandum u kojem je tražio da mu se prizna i omo
ngaurćoidapranvaojennejerggiočvnaijesasmu opooddreudpjrelinjabaš pTraejdsztaahvtnjeicvi hSrovvajUetskkoeg
Rusije te Radić s oduševljenjem piše o tom u nekoliko člana- ka U jednom od njih ("Medjunarodna konferencija u Genevi" Domg 1932 br 19 kaže:
"Zato batinaške "Novosti" od 4 svihnirr !i?„„ j_ s_
pGreendesvjesdkneikkornufsekreencdijeolegFaackitjio nisĆmičoeriun kouiepmravmioori pre„dcs#je„dt~niku
javljuje da Rusija predlaže i Drisfaio nn in Ar rc™„„ei„ _
fGeerennecviuja iisdpaitasvpimritumžbaolimsvinharomdailmiha nuaproradvao kGoejonosvua sotisgigleurau
pravo njihovog samoodredjenja Ćičerin to pismo pišo Fakti
tim povodom što se neki privatnik iz Goorgije pritužio u Ge-ndeavsue
nbaoljnšeavsiilčjkea ivokjrsvkoalomštvakanoboilzjšeGvoičokrgeijevojTsikme potovozdaohmtijedva-a kle Ćičerin mudro odgovara: Ova pritužba i ovaj zahtjev do-lazi
doduše samo od jednoga privatnika no Rusija je ipak za
to da so pitanje Georgije u Genevi ispita i riješi ali Rusija
istodobno predlaže i zahtijeva da so tom prilikom ispitaju i
riješe pritužbe i svih drugih malih naroda koji su se obratili
na konferenciju u Genevi
Po ovom so možo prosuditi da jo istinita vijest koja jo
pred više dana stigla u Zagreb da jo Ćičerin Ninčića upitao
za junačko zdravlje i da mu je kazao da će so upravo Rusija
svom snagom založiti za to da se ova! out Dravo narodno
samoodredjenja potpuno prizna i provede"
U drugom jednom članku ("Sva istina o Genevi" Dom
god 1922 br 21) opisujući oduševljenja s kojim je talijanski
narod dočekivao Ćićerina za vrijeme njegovog puta po Italiji
i boravka u Genevi Radić piše:
"Ali nije to samo talijansko radništvo i većina ostaloga
naroda talijanskoga koji u Rusiji vide novo načelo novi put
i novi pravac poštenih iskrenih i zdravih medjunarodnih od-noša- ja
I sav ostali svijet vidi u Rusiji onaj novi medjunarodni
politički faktor koji ruši strahovitu silu grabežljivoga kopita-lizm- a
a koji podiže pravo narodnoga samoodredjena na te-meljni
kamen svjetske politike"
(Nastavit će se)
"odbora za nemijeSanje" koji su
pomagali falisam Na velikim zbo-rovima
u Parizu govorila je Tas-sionar- ia
francuskim radnicima da
je pobjeda faiiima u španiji po-bjeda
nad demokratskom Francu-skom
1939 čim je rat u španiji
završen Španjolski narod se i dalje
borio protiv falističke neprijatelj-ske
Frankove falange Podzemna
borba Španjolskih partizana u
svim pokrajinama Asturije uže
domovine Passionarie priključila
se velikoj borbi slobodoljubivih na-roda
protiv fažizma
Po smrti Jose Diesa postala je
Dolores Ibaruri sekretar Komuni-stičke
Partije španije i vodja naj-naprednijeg
dijela Španjolskog
naroda u njegovoj borbi za slobo-du
"Bolje je umrijeti stojeći nego
živjeti na koljenima" — rekla je
Passionaria na jednom zboru u
Madridu Prvi put sam je vidjela
na velikoj demonstraciji madrid-ski- h
žena listopada 1936 Dlijeda
visoka jasnoga čela I crne kose
protkane bijelim nitima: — tako
je Louisa Michel govorila partfkim
Komunardima Dilo je to u dani
ma nemira i strave kad se nepri-jatelj
približavao Madridu Tada
su se digle madridkc žne — voj-ska
žena Na ulicama su ustavlja-I- e
ljude i pitale: "Zalto niate na
bojiStu?" Riječi Passionarie vodilo
su madridske žene: "Radije ću biti
udovica borca nego žena kukavi-ce"
Mnoitvo lena slijedilo Je Pas-siona- riu
Mnoge su se borile na bo-jiStu
sa svojim muževima i dru-govima
protiv faSizma kako su se
borile i naSe Žene Mnoge su pale
i narod pamti njihova imena i nji-hova
djela Pala je mlada vodnica
Lempina koja je vodila ženski odio
bataljona "Gorki" Tala je osam-naestogodišnja
Lina Odena mlada
junakinja Saveza socijalističke om-ladine
Narodne pjesme opjevale
su njeno junaStvo Streljana Je
bila Meschitta Esculano u blitini
Escuriala i petnaesto-godilnj- b An-gelit- ta
Cabrera koje su se od u pi-rate
faSistima Djg je red imena
junačkih Španjolskih žena Ali me-dju
svim imenima u srcu Španjol-skog
naroda i svih slobodoljubivih
naroda najslavnije je ime Passio-narie
Bihaljl Mevii