Novosti, November 12, 1946

              -£- -—
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 12 novembra 1946 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Auihorfccd as Serond Class Mail Post Office Department Ottavva
Mazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Hefislered in the Regwtry Oifice for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Ratne huŠkače treba razgolićavati
Medjuncrrodna reakcionarna propaganda koja svjetsku
političku atmosferu ispunjuje prijetnjom propovjedanjem još
jednog rata i umjetnim stvaranjem histerije do temelja je raz-goliće- na
nedavnom izjavom generalisima Staljina
Sa Churchillom u Britaniji kao govornikom svjetske reak-cije
odkriveni su i mnogi drugi Churchilli kojih imamo dovolj-no
ovdje u Kanadi i u Sjedinjenim Državama Oni sanjaju sa-mo
o jednoj stvari i to kako bi mogli izolirati Sovjetski Savez
i odkloniti ga sa puta njihove imperijalističke politike Oni ne
mogu napraviti niti jednog koraka u porobljavanju i suzbijanju
borbe naroda za nezavisnost a da im Sovjetski Savez nebi
stao na put Radi toga provode kampanju ogovaranja stvara-nja
intriga i provokacija — sve sa ciljem nebi li se koga za-strašilo
i prisililo na popust pod prijetnjom atomske bombe i
"neizbježnosti još jednog rata"
Na te ljude pokazao je generalisimo Staljin i rekao da ih
treba na svakom koraku razgolićavati Staljin je protiv njih
poveo borbu i pozvao da se toj borbi priključe svi miroljubivi
narodi svijeta Rata više nitko ne želi nego samo one grupe
po čijoj se volji nije završio prošli svjetski rat Narodi svijeta
mogu na miran prijateljski i hladnokrvan način rješavati me-djusob- ne
probleme podržavati mir i spriječavati rat
Medjutim Churchill i razni drugi Churchilli rade na tome
kako bi svijet uputili u neki drugi pravac u razdor u napeto
stanje medju vodećim savezničkim silama i podjelu svijeta u
dva neprijateljska tabora želju za takav svijet izrazio je
Churchill kada je održao onaj famozni govor u Fultonu Sta-ljin
je razgolićio Churchilla i rekao da nema "prave opasnosti
za ponovni rat"
Churchill je zatim otpočeo propagandom da "Sovjetski
Savez podržava 200 divizija u raznim zemljama Europe" Sta-ljin
je i ove tvrdnje Churchilla prikazao kao neistinite i zlona-mjerne
On je to dokazao činjenicama rekavši da Sovjetski
Savez nema više od 60 divizija u Europi i te divizije nisu pot-pune
Skoro će se i taj broj sniziti kada otpočne doljnjn demo-bilizacija
vojnih sila u Sovjetskom Savezu
Staljin je rekao da Sovjetskom Savezu treba sedam ako
ne i više godina za ponovnu izgradnju porušenih gradova i
sela Od te zemlje svijetu ne prijeti opasnost od atomske bom-be
na temelju koje Sjedinjene Države provode svoju vanjsku
politiku Sto Sovjetskom Savezu pored stabilnog mira treba je
trgovina i zajmovi u stranim zemljama za rekonstrukciju
Na planove za pretvaranje Njemačke u tvrdjavu protiv
Sovjetskog Saveza Staljin je odgovorio sa predlogom za pret-varanje
Njemačke u demokratsku državu koju treba očistiti
od fašizma i fašističke opasnosti
I po pitanju cmglo-američk- ih trupa u stranim zemljama
Staljin je dao jasan odgovor On je pokazao svijetu da se
bankrotirani režimi u Grčkoj Kini i drugdje drže na upravi
samo zato što uživaju potporu anglo-američki- h oružanih sila
Riječi nisu dosta treba pokazati
na djelu
Kada je sovjetski komesar vanjskih poslova Maksim Lit-vin- ov
predložio Ligi Nacija da se prihvati politika sa sveopće
razoružanje protiv njega su se tada diaU svi ratni zavojevači
Njegov predlog nije uvažen i Liga Nacija nije mogla spriječiti
natječaj za naoružanjem Fašisti i umirivatelji fašizma su vješ-to
iskoristili tadanje prilike i tako otvorili put sa drugi svjetski
rat
Radnički pokret je u to vrijeme bio još dosta slab da bi se
mogao oduprijeti agresiji anti-ratn- e sile bile su razbijene i
rastresene narodno jedinstvo nije bilo dovoljno snažno da bi
moglo spriječiti rat Liga Nacija se u takvoj situaciji počela
raspadati Ona nije više bila u stanju ispunjavati dužnosti za
koje je uspostavljena
U današnjoj situaciji koja se zahvaljujući savezničkoj
pobjedi nad oružanim silama fašizma razlikuje od one kada
je Maksim Litvinov predlagao sveopće razoružanje Molotov
je Ujedinjenim Nacijama predložio četiri točke programa za
osiguranje trajnog i sigurnog mira
Sve vlade Ujedinjenih Nacija trebaju znatno sniziti nao
ružanje Atomsku bombu se mora zabraniti uništi proizve-dene
zalihe i spriječiti daljnje razvijanje atomske energije za
ratne svrhe Ujedinjen Nacije su dužne pozvati sveje članice
da pruže svu moguću pomoć Vijeću Sigurnosti u ispunjavanju
ove velike zadaće jer će time biti skinuti i tereti troškova koje
narodi nose radi naoružavanja
Predlog Molotova je vrlo jasan i jednostavan On je pri-hvatljiv
za miroljubive narode sviju zemalja Kanadski pred-stavnici
se prema izjavi ministra St Laurenta slažu sa pred-logom
Molotova Slaže se i američki senator Austin koji je o
tom pitanju govorio Ali jednostavno odobravanje nije dovolj-no
Sovjetski Savez ne može sam provoditi politiku snižavanja
naoružanja kao što je nije mogao ni u onim danima kada je
Litvinov predlagao sveopće razoružanje RifeSi niu dosta već
treba preći na dj'e-l-a
Na prvom mjestu treba prekinuti sa imperijalističkom po-litikom
i namjerom za dobivanje prevlasti nad svijetom Treba
sa javnih mjesta odstraniti ratne raspirivače i zauzdati njihovu
&JQlazea
Dani izboaa za nove općinske up-rave
počeli bu se približavati U
većim industrijskim gradovima
već su u toku pripreme za postav-ljanje
kandidata i provodjenje iz-bornih
kampanja
Kao i obično pred narod će iza-ći
cijela grupa buržoaskih kandi-data
— advokati trgovci doktori
i dragi Donašati će svoj program
i davati demagoška obećanja na
koja će zaboraviti odmah nakon
stupe u općinsku upravu U mno
gim gradovima pred narod će sa
svojim programima izaći i istinski
radnički kandidati koje će organi-zirani
radnici sami imenovati i
podupirati
Izbori za nove općinske uprave
su danas vainiji nego ikada u his-toriji
jer danas se pred kanadski
narod ozbiljno postavlja pitanje da
li ćemo u prosperitet ili ponovnu
depresiju Mnogo u tome ovisi i o
samim općinskim upravama Krup-ni
interesi industrijalaca i bankira
rade na tome kako bi općinske up-rave
pretvorili u svoja uporišta za
sprijećavanje progresa i rekon-strukcije
Kadi toga oni već danas
mobiliziraju 9va moguća sredstva
protiv progresivnog pokreta i spri
jećavanje izbora radničkih kandi-data
Od kolike su važnosti općinske
uprave i kako značajnu ulogu one
igraju u borbi naroda za progres
najbolje su potvrdile štrajkovne
borbe radnika u Windoru Hamil-ton- u
Vallevfield i drugdje Naro-čito
je važnu ulogu igrala općin-ska
uprava za vrijeme Štrajka če-ličnih
radnika u llamiltonu gdje
u pod vodstvom načelnika Som
Lavrenca i vijećnice Helen Ander- -
TRUMAN NEĆE DATI
OSTAVKE
Washington 8 Nov — Po izbo-rima
koji su obavljeni 5 novembra
i pobjedi Kepublikanske partije u
oba doma pronijele su se glasino
da će predsjednik Truman obzirom
na ishod izbora dati ostavku Iz
kancelarije predsjednika se dozna-j- e
da predsjednik Truman ne mi-sli
dati ostavke već će nastaviti sa
svojim programom sve do izbora
1948 godine Štoviše javlja se d3
ishod izbora "neće" utjecati ni na
sadanju vanjsku politiku Sjedinje-nih
Dižava
Premijer King zagovara
većo emigraciju
zanatski: JAUK PKOTDSTI- -
KAjr
OtUwa 8 Nov — Premijer King
je na konferenciji štampe jučer iz-javio
da vlada namjerava ozbiljno
pristupiti pitanju veće emigraci-je
u Kanadu Prvenstveno u Ka-nadu
će se doseljavati lica koja
imaju svoje rodjake ili roditelje
već u Kanadi na drugo mjesto do-laze
lica koja su se tokom rata na-lazila
u raznim savezničkim armi-jama
kao na primjer poljski voj-nici
koji su služili u korpusima
reakcionarnog poljskog generala
Andersa i drugi
U tu svrhu vlada premijera Kin-g- a
namjerava poslati posebnog
emigracionog oficira u Europu ko-ji
će vršiti izbor u duhu postojećih
emfgracionih zakona Novi doselje-nici
pogotovo bivii poljski vojnici
i vojnici drugih zemalja koji se iz
jednog li drugog razloga ne žele
povratiti u svoju staru domovinu
namještavani će biti po farmama
gdje ć obavezatno raditi km? i u-ma- nje
dvije godine
Zanatske unije i narod Kat uli -- p
ne slale sa vladinim planom u- -
Ijavanju raznih pro-faistuk- ih lu i
u zemlju U tom pravcu nm ire a
natske unije su već uložilo pnt --
te i traže od vlade promjmu pnli
tike "Naši su m vojnici borili na
raznim europskim frontovima pro-tiv
fašizma a naša vlada namjera
va useljavati profašfctičke elemen-te
koje će he kanije UKomtavat
kao štrajkolomce u borbi protiv po-pravka
ekonomskog Manja naeg
naroda" — kale se u rezoluciji
električara
Izbori
son suzbijani pokušaji reakcije o
nepravednom optuživanjem radni-ka
i zahtjevu za dopremanje pro-vincijalne
i federalne policije pro-tiv
mirnih štrajkaških straža
Kontroler Nora Henderson i dru-gi
reakcionare! u općinskom vijeću
Ilamiltona razgolićeni su kao sluz-nici
Stelco i ostalih hamiltonskih
tvornićara Federalne i provinci-jalne
vlasti nisu mogle reći da u
Hamilton šalju policiju na zahtjev
općinske uprave i stanovništva Is-to
je tako bilo i u Timminsu gdje
je općinska uprava zajedno sa
načelnikom usvojila unijsku rezo-luciju
protiv dopremanja provinci-jalne
policije u Štrajkašku zonu
radnika šumske industrije
U svakoj općini ispoljuju se dva
suprotna pitanja — pitanje obič-nog
stanovništva i bogataša Sva-gdje
narod teži za promjenom za
rekonstrukcijom koja će zajamčiti
dovoljno uposlen ja izgradnju no-vih
stanova škola bolnica parko-va
itd Medju najslavnija pitanja
opadaju porezi koji ujek predstav
i
U staroj Jugoslaviji rukovodeću
ulogu opozicionih snaga imala j
Hrvatska seljačka stranka Ali je
iza smrti Stjepana Radića oportu-nističko
u političkoj boibi nedo-sljedno
gospodsko vodstvo HSS s Ir Mačekom na čelu otišlo u da-nima
najsudbonosnijim za hrvat-ski
narod u sporazumaške vade 3
najcrnjom reakcijom — monarhi-jom
i nosiocem te monarhije — ve-likosrpskom
reakcionarnom izrab-Ijivačko- m
čaršijom i tako svoju
rukovodeću ulogu za vodstvo opo-zicionih
snaga naših naroda proi-gralo
i za uvijek izgubilo!
Takva politika I)r Mačeka u
HSS bila je izdaja borbenog radi-ćevsk- og
pokreta hrvatskog selja-čkog
naroda i njegovih borbenih
teinji Jasno je da je istinski ra-dićevac
borbeni hrvatski seljak u
svojoj veličini bio politički razoča-ran
i tako prevaren otišao dolas-kom
fašizma u borbu protiv tog
zla i nesreće odbacivši kolebljivost
u koju ga je u prvim danima uvu-kao
svijesno i po planu baS svojim
držanjem Dr Maček "Vod ja" se
kukavički pokorio okupatoru čak
se dao i u političku službu reakci-je
(na kojoj izdajničkoj liniji je i
danas u inozemstvu) i tako posve
izdao i nauku braće Radića i sam
hrvatski seljački narod prepustiv-š- i
ga na milost i nemilost fašisti-čkom
osvajaču On takav jadan
i bijedan po svojim moralnim i
političkim kvalitetama jasno da
nije bio u stanju niti pomisliti a
kamoli povesti narod u borbu pro-tiv
fašizma i okupacije već na-protiv
uklopljavao ga je u tudjin-sk- i
imperijalistički ratni stroj
Njegovom su zaslugom tako I
oni koji se nisu znali otresti ko
"Udarničkim obnavljamo
propagandu za rat protiv Sovjetskog Saveza
Naša vlada u Kanadi treba u pravcu ovog pitanja uskla-diti
svoju vanjsku politiku Promjenom vanjske politike treba
u isto vrijeme prestati sa anti-- sovjetskom propagandom u zem-lji
i obustaviti kampanju špijunskog strašila Odobravati ra-zoružanje
i kod kuće dozvoljavati sirenje anti-sovjetsk- ih strasti
izaziva sumnju kod svakoga tko potanko razmisli prilike u ko-jima
se nalazimo
Riječi Molotova nije dosta samo odobriti i onda ništa ne
učiniti nije govorio samo za Sovjetski Savez nego i
za druge miroljubive narode kada je rekao:
"Saveznici su se borili protiv imperijalističke Njemačke i
Japana zato da bi oslobodili narode svijeta od fašističke pre-vlasti
Mi se nismo borili zato da bi neka druga zemlja zauze-la
njihovo mjesto Naši narodi nisu prolili potoke krvi da bi
put drugoj sili za vladanje nad svijetom
Op £a€L
ljaju teški teret na ledjima obič-nog
stanovništva Porezni sistem
je u svakoj općini stvoren tako da
srazmjerno veliki posjednici uvjek
manje plaćaju poreza nego ostalo
stanovništvo Progresivni kandida-ti
u svakom lokalu predlažu takve
reforme koje će porezni teret pre-baciti
na ledja bogatih i narodu
olakšati jedan dio života A borba
sa reformu u poreznom sistemu je
tijesno povezana sa programom
za progresivne reforme po svim
pitanjima jednog grada ili mjesta
Kad smo na čisto sa pitanjem da
je svakoj općini potrebno imati
progresivne sile na upravi koje će
se brinuti i raditi za interese sta-novništva
onda je dužnost svakog
progresivnog gradjana da neumor-no
radi i pomogne osigurati izbor
takvih sila Sve demokratske orga-nizacije
i grupe trebaju se zainte-resirati
u općinske izbore i podu-pirati
izbor onih kandidata koji
su svojim dosadanjim radom do-kazali
da će u općinskoj uprai
najviše učiniti za interese naroda
lebljivosti ostali ili pasivni ili su
oportunistički prišli fašizmu pod
plaštem mačekovskih parola "do-mobranske
puške na svom rame-nu"
"čuvanja glave" i slično pa
dosljedno tom svom stavu — kako
za vrijeme velike narodno-oslobo-dilač- ke
borbe pa tako i nakon os-lobodje- nja
— dali su se povući od
reakcije svih boja i dlaka u redo-ve
protiv radnog naroda i njego-vih
izvojevanih tekovina
To je činjenički bilans rukovod
stva Dr Mačeka!
Radnička klasa Hrvatske kao i
ostalih naroda Jugoslavije dala je
našim narodima ono najbolje iz se-be
svoju avangardu — Komunisti-čku
partiju partiju sposobnu za
rukovodstvo u najtežim danima za
naše narode za rukovodstvo u us-tanku
i revoluciji naših naroda
Ona je dala i rukovodioca kakvog
je povijesni momenat tražio u li-cu
heroja naših naroda našeg
maršala Josipa liroza Tita Da
dala nam ga je radnička klasa na-iih
naroda — iškolovala nam ga
je Komunistička partija!
Uorbene vrline istinsko rodolju-blje
organizacione sposobnosti u
svakom pravcu brzo su pribavile
IKJvjerenje svih naših naroda na- -
ročilo širokih seljačkih slojeva pr-- !
voborcu i rukovodiocu ustanka —
naše svenarodne revolucije — mar-šalu
Josipu Brozu Titu
Tako su se kovali u toku narod-no-oslobodilačk- og rata novi odnosi
medju našim narodima odnosi is-tinskog
bratstva i jedinstva te od-nosi
koji su ostvarili i skovali ne-razor- ivi
savez radnih lojeva na-ših
naroda savez seljaka i radni-ka
r
JO SE NIJE PRONAŠLO
POLJSKO ZLATO
OtUws 11 Nov — Više od dva-deset
milijuna poljskog zlata na-kita
i historijskih uspomena koje
je pred hHlerovim zločincima po-hranjeno
bilo n Kanadi nije još
pfonadjeno Poljski ministar z
Kanadu dr Alfred FlderkJevich
je izjurio da se nad da će kanad-ska
vlada pomoći pronaći to zlato
i dragocjenosti
II - ssf !9a£ 1
Tvornica cementa u Podsusedu započela jo radom Na ulazu
tvornice stoji ispisano: radom zemlju'
Molotov
otvorili
(JL&ldke Uprave
Čuvajmo odlučno nepokolebivo našu
veliku tekovinu savez radnika
U strahu pred
Naročito za naš hrvatski selja-čki
narod za nas istinske borbene
radićevce pristaše HRSS okuplje-ne
oko našeg Izvršnog Odbora
HRSS niklog iz borbenih radićev-ski- h
snaga za vrijeme same velike
narodno-oslobodilač- ke borbe ti no-vo
nastali odnosi na svim linijama
našeg narodnog života jesu od
presudne važnosti i značaja
Seljački pokreti sami po sebi
bili bi u staroj Jugoslaviji pocije-pani
i ideološki nejedinstveni Sam
naš hrvatski seljački pokret pred-stavljen
u Hrvatskoj u HSS pored
sve borbenosti širokih seljačkih
slojeva bio je po svom vodstvu
neborben i oportunistički Vodstvo
ga je podvelo velikosrpskoj reak-ciji
otvorilo kod sebe vrata fašis-tima
izvršilo sramnu izdaju n
travnju godine 1941 itd itd sve
do izdaje danas u emigraciji na
strani najcrnje svjetske imperija-lističke
reakcije tJ medjunarod-ni- h
pljačkaša i porobljivača rad-nog
naroda
To staro vodstvo pobjeglo pred
vlastitim narodom koje za sebe
još i danas svojata naziv da je je-dino
"zakonito" i "legalno" vod-stvo
— politički Je i moralni mrt
vac u očima hrvatskog seljačkog
naroda fj radno naroda IIr
vatske Napose hrvatski seljački
narod ogradjuje se od njihove iz-dajničke
rabote u inostranstvu i
čvrsto se danas zbio oko svog Iz-vršnog
odbora HRSS u Narodnom
frontu u nerazorivom savezu sa
bratom RADNIKOM a pod jednim
rukovodstvom — kao i u vrijeme
velikog narodno-oslobodilačk- og ra
Pariz — Bugarski politički
predstavnik u Washingtonu gene-ral
Vladimir Stojčev predvidja da
će se odnosi iz medju Sjedinjenih
Država i Bugarske popraviti na-kon
su u Bugarskoj održani nacio-nalni
izbori Stojčev se vraća u
Washington poslije tri mjeseca
boravka u Sofiji
On je kod pojedinih Amerikana
ca uključiv i američkog ministra
Mavnard D Bernesa opazio da su
"in zadovoljni sa načinom kojim
-- u ip održali izbori Oni su potvr-dili
da su izbori bili slobodni i osi-mna- na
sva prava opozicionim
partijama
(Američka vlada nije do sada
htj la priznati bugarske vrtate pod
i govorom da vlada "nije" ispuni-la
odluke Vijeća ministara vanj-skih
poslova u Moskvi od decem-bra
1945 odnoseći se na priklju-čenje
predstavnika opozicije)
General Stojčev ističe da je po-grešno
shvaćanje bugarske vlade
glavni razlog što se Sjedinjene Dr-žave
ponašaju tako neraspoloteno
prema bugarskoj republici On
smatra da su prošlim izborima u
Bugarskoj odstranjeni svi razlozi
sa ovakvo stanovište Sjedinjenih
Država Pored 3fi4 poslanika Ota-eestven- og
Fronta opozicija je iza-brala
101 svojih poslanika
Govoreći o medjunarodnoj poli-tičkoj
situaciji Stojčev e nad da
će se odnosi ismedju Sjedinjenih
Država i Sovjetskog Saveza pop-raviti
Ovome je Još nadodao to
da Je oružani sukob ismedju ove
dvije zemlje jer narodi
neće ratovati
i - ' - 2
- :a
sutrašnjicom
i seljaka
ta tako i sada u vrijeme obnove
i izgradnje naše zemlje — pod ru-kovodstvom
vodje i učitelja svih
naših naroda našeg maršala Tita
Ra5 to jedinstveno rukovodstvo
svih naših istinski demokratskih
snaga u cijeloj našoj državi ba§
taj naš nerazoriv savez radnog
naroda grada i sela jedna je od
naših najvećih tekovina na politi-čkom
polju u povijesti naših naro-da
Narušavati tu jedinstvenost tu
snagu našeg progresivnog kreta-nja
htjeti opet politički život vra-titi
na staro na podvojenost u rad-ničkim
i seljačkim redovima znači
biti protiv svih tekovina izvojeva
nih u narodno-oslobodilačko- m ra-tu
i do danas ostvarenih znači biti
danas protiv istinske obnove i iz-gradnje
naše zemlje obnove i iz-gradnje
koja će omogućiti i osi-gurati
našim narodima milijuni-ma
radnika i seljaka našoj djeci
budućim pokoljenjima trajni os-no- v
za podizanje sve većeg blago-stanja
i kulturnog stupnja a na-ročito
koja će stvoriti našim naro-dima
trajni temelj za punu njego-vu
životnu sigurnost i čvrsti ne-razor- ivi
oslonac protiv svjetskih
imperijalističkih pljačkaša i poro-bljivača
kao i domaćih njihovih
slugu — reakcije
Tko radi protiv jedinstva rad-nog
naroda grada i sela taj stvara
razdor tko je protiv jedinstveno-sti
rukovodstva — neprijatelj je
osnovnih interesa naših naroda!
Joza Milivojević
član Izvršnog odbora HRSS
Glavni problem u Europi uvjek
je bila i sada je Njemačka — re-kao
je ovaj general koji Je tokom
prošlog rata predvodio bugarske
trupe u borbi protiv Nijemaca On
je upozorio da će Njemačka ponov
no pokušati pripremiti se za agre-siju
Jer se njemački imperijalisti
nisu odrekli svojih namjera ra pu-stolovinu
On je požalio što zapad-ni
saveznici i ovaj puta ponavlja-ju
one pogreške prema Njemačkoj
koje su učinili 1919 godine Zapad-ni
saveznici bi trebali radikalno
čistiti sve uzroke sa prošli svjet-ski
rat i onemogućiti bilo kakvu
pomisao na ponovne ratne pustolo-vine
General Stojeev koji odlazi na
svoju dužnost u Washington sata
tra da će se po vremenu vratiti u
Sofiju ako se ne poprave odnosi
ismedju Bugarske i Sjedinjenih
Država odnosno ako američko dr-žavno
odjeljenje ne prisna bugar--
ske vlade
TEKSTILNI RADNICI ODR2A-VAJ- U
KONFERENCIJU
Ottavva 9 Nov Danas i sutra
United Textile Vt'orkers of Ameri-ca
AFL) održati će ovdje svoje
godi nje za jedan je Delegacija je
došla iz nekih 2 tekstilnih središ
ta u Nova Scotia Quebeca i Onta-nja
Pored izvještaja o dotada-njim
štrajkovnim borbama u tek-stilnoj
industriji ovo zasjedanje
će položiti temelje i izraditi prog-ram
za daljnje borbe radnika u
tekstilnoj industriji
STOJČEV SE NADA BOLJIM ODNOSIMA
IZMEDJU BUGARSKE I SDA
nemoguć