Novosti, August 02, 1947

              ft
STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by Ihe
Novosti Publishing Corapanv
In the Croatian Language
Astfeerized a Second Class Mail
doli svaki utorak četvrtak
Post Office Department Otta- -
Regittered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — RukopUl se ne vraćaju
Druga grupa povratnika
Za nekoliko dana oprostiti ćemo se i sa drugom grupom
naših povratnika
Vraća se drugih 500 naših iseljenika u svoju staru domo-vinu
koju su prije dvadesetak godina bili prisiljeni napustiti
Vraćaju se svojim kućama svojim porodicama i svojoj domo-vini
koja će ih objeručke primiti i pozdraviti
Iako je već dva mjeseca da je prva grupa naših povratni-ka
napustila Montreal čini nam se kao da je to bilo jučer Još
su nam svježe drage uspomene onog dirljivog rastanka u
Montrealu ona obećanja da će učiniti sve da olakšaju i po-mognu
svom narodu u izgradnji boljeg i sretnijeg života i on-da
onaj ponos i nepokolebivost pred neprijateljskom propa-gandom
koja je išla za tim da disorganizira oteža i spriječi
njihov odlazak Još nam u ušima zuji radio a pred očima leb-de
veliki naslovi prvih stranica kanadske štampe koja je sa
časnim izuzetcima zauzimala neprijateljski stav prema njima
i prema zemlji u koju se vraćaju Pokušalo se onda sve i sva
šta nebi li se ustrašilo tog našeg povratnika nebi li se ga
odvratilo da ne putuje u Jugoslaviju Govorili su "Tamo nije
dobro Tamo je teror i diktatura Tamo će vas opljačkati pos-lije
ubiti Biti ćete gladni Vi ste žrtve komunističkih agenata
i drugo" Mačekovci i četnici ti zakleti neprijatelji nove narod-Jugoslavi- je
predvodili su te napade na naše iseljenike Zare-dali
su bili sa izjavama a gladna senzacija buržoaske štam-pe
donašala je te njihove izjave na svojim prvim stranicama
Za momenat kanadski narod nije znao o čemu se zapravo
radi Bio je u neizvjesnosti sve dok sama vlada nije bila pri-siljena
da izda izjavu i na legalnu bazu postavi odlazak a ka-nadska
demokratska štampa raskrinkala tu kampanju kao ne-prijateljsku
ne samo po Jugoslaviju i naše iseljenike nego ne-prijateljsku
i prema samoj Kanadi
Sto se željelo postići sa takvom propagandom U glavnom
troje Prvo odvratiti našeg iselenika da se no vraća u svoju
staru domovinu već da i dalje ostane ovdje kao predmet iz-rabljivanja
kaandskih industrijalista — kao jeftina rudna sna-ga
drugo ustašama četnicima i mačekovcima trebala je
jedna ovakva kampanja laži i kleveta kako bi opravdali svoj
bijeg iz zemlje u kojoj su toliko zločina počinili i kako bi iz-nudili
odobrenje kanadsko vlade da se drugom dijelu njihove
braće izdajnika i zločinaca otvore vrata ove zemlje treće ka-nadskoj
reakciji u glavnom torijevcima trebala je ova kam-panja
za borbu protiv vladine politike i protiv dijela demo-kratskih
zakona koji svakom gradjaninu Kanade dopuštaju da
ostavi zemlju kad hoće i putuje kuda hoće Medju ostalim ovo
su glavni razlozi one odvratne kampanje koja je ispratila na-šu
prvu grupu povratnika u svoju staru domovinu
Mi nećemo biti iznenadjeni a neka se ne iznenade ni oni
koji se vraćaju sa drugom grupom ako se slična kampanja
ponovi i za vrijeme odlaska druge grupe Mi smo sigurni u
jedno a to je da nikakva kampanja protiv naših iseljenika i
rjihovog povratka u zemlju svog rodjenja nemože više uspje-ti
Nali iseljenici su svijosni kuda idu i zašto idu Oni znaju
da u novoj Jugoslaviji još nema svega kao ovdje Znaju i zašto
nema Ali su svijesni i toga da je novoj Jugoslaviji potrebno
radne snage da bi se postiglo narodno blagostanje i sretniji
iivot i za to kao pravi narodni sinovi kao narodni patrioti
žrtvuju "pogodnosti" koje su imali ovdje i — odlaze
Ne napuštaju naši iseljenici Kanadu kao neprijatelji Ka-nade
kako to želi prikazati neprijateljska štampa Obratno
oni odlaze kao prijatelji naroda Kanade i kao najvjerniji tu-mači
prijateljstva i poštovanja kojeg narod Kanade goji pre-ma
narodima Jugoslavije
Nitko se nemože kamenom nabaciti na bilo kojeg našeg
i subotu hrvatskom jeziku
ponosa naro
naroda Kanade A mi koji
mjesta u našem pokretu popu
povratnika Nitko mu nemože predbaciti da nije bio lojalan
zemlji kojoj je našao kruha i krova je bio iz svoje vla-stite
zemlje istjeran Nitko mu nemože reći da je ovdje živio na
ledjima naroda Kanade ili da je radi toga što je on tu bio
bilo manje nekome drugome Naši su iseljenici izgradjivali Ka-nadu
kroz dvadeset i više godina Ovdje su ostavili svoje naj-bolje
godine rada i života Zajedno sa kanadskim narodom
borili su se u dvim ratovima zajedno sa narodom Kanade bo-rili
su se za bolu i sigurniji život ovdje Pa ipak usprkos toga
što je bio takav naš iseljenik što je za ovu zemlju davao sve
što je imao dolaze danas oni koji niti crnog pod noktom za
Kanadu nisu učinili i pred kanadskim narodom pljuju na čes-titi
obraz našeg iseljenika naš povratnik nemože shvatiti
To ga ogorčava To ga pravi da odlazi nezadovoljan ne
razočaran Ne krivi on zbog toga narod Kanade Daleko od
toga On krivi vlasti koje dopuštaju švrljanje po zemlji raznim
fašističkim agentima (tipa Giunia) zavadjaju naše iseljenike
i krivo obavještavaju kanadski narod Naši povratnici znaju
da kampanju koju se vodi protiv njihovog odlaska vode
glavnom neprijatelji naroda Kanade i neprijatelji naših pov-ratnika
To znaju naii povratnici no iseljenici ali bi trebali
znati i ostali Kanadjani
Na kraju našim povratnicima sa kojima smo proživjeli
dvadesetak godina u ovoj zemlji želimo sretan put Želimo i
očekujemo da ćete i u novoj
du kao što ste bili na ponos i
jemo starat ćemo se da vcia
u
Jugoslaviji biti od
osta
u kad
To
ah
u
nimo novim silama da i nadalje ostanemo nepokolebivi bra-nioci
i naše Kanade i naše Jugoslavije
--fp-r
ELO I SELJACI 0
GOVOR NARODNOG ZASTUPNIKA MARKA ŠENIĆNJAKA
Predsjednik je zatim dao rije"
narodnom zastupniku Marku še-ničnja-ku
koji je najprije općenito
govorio o značenju i važnosti Pe-togodišnjeg
plana a zatim se po-sebno
osvrnuo na plan s obzirom
na seljaitvo i poljoprivredu On je
izmedju ostaloga o tome rekao '
ovo:
"Naša zemlja naš narod je u 8l
postotaka seljački dakle poljopri
vrednik On se je mučio a muči w
još i danas primitivnim spravama
za obradu zemlje Cijene njegovim
proizvodima diktirao je krupni ka-pital
iznutra i izvana i naš seljak
nije mogao kupovati poljoprivredne
mašine iz industrijskih zemalja
jer su mu eksploatatori uništili
njegovu kupovnu snagu Oživotvo-nje- m
Petogodišnjeg plana stvara-mo
jaku industriju koja će proiz-voditi
poljoprivredne mašine u
dovoljnoj mjeri i pristupačne se-ljaku
Velik dio ljudske radne sna-ge
bit će( primjenom mašina u po-ljoprivredi
oslobodjen te će se moći
korisno upotrebiti bilo u industriji
bilo na melioraciji ili na izgradnji
saobraćajnih veza što je sve pred-vidjen- o
Petogodišnjim planom
Naša radna snaga koja je uglav-nom
proisticala iz sela a koja je
do sada bježala u inozemstvo tu-dji- nu
na eksploataciju naići će na
korisnu primjenu u našoj zemlji
Danas već radi na hiljade radnika
koji potječu ili iz patuljastih po-sjeda
ili iz velikih porodica na iz-gradnji
saobraćaja na pronalaže-nju
nafte ili slično Pred par dana
sam bio kod nalazišta nafte kod
Poljane (Bujovica) gdje radnici iz
okolišnih sela buše zemlju u dubini
od 1500—2000 metara te rade dan
i noć bez prestanka u tri smjene
ali sa oduševljenjem i perspekti-vom
Na desetke hiljada jutara naše
najplodnije zemlje leži veći dio
neiskorišteno pod vodom Već pe-deset
godina pišu stručnjaci studi-je
o isušenju tih polja a bile sa
obrazovane i razne komisije i
ustanove koje su kroz niz godina
pravile nacrte a da od toga danas
nisu ostali niti ti nacrti jer su
jedni druge uništavali U Petgo-dišnje- m
planu predvidjeno je isu
šenje tih polja gdje opet industri-ja
sa svojim mašinama treba da
odigra važnu ulogu u pomoći se-ljaku
u osvajanju od vode otete mu
zemlje
Zemlja koju naš seljak obradju-j- e
nije svuda plodna Samo intei-zivno- m
odbradom moći će se ova-kov- a
zemlja i njezina obrada is-platiti
Primjenom savremenih
strojeva i radila koji se mogu
samo tamo uspješno upotrebiti
gdje se provodi kanalizacija ze-mljišta
i uz stajsko i umjetno gno-jivo
podići će se plodnost ovakoe
zemlje I do sada su postojala
umjetna gnojiva ali niska cijena
poljoprivrednih proizvoda nije
omogućivala njihovu primjenu
Uzalud su pisane reklame i pre-poruke
za uporabu umjetnih gno-jiva
jer računica seljaka makar
OBNOVA NJEMAČKE
MOŽE DOVESTI
Piše: J OKAHOVIĆ
Tek što se završila konferencija
zapadnih država Europe na čelu
sa Britanijom i Francuskom u Pa-rizu
po pitanju "Maršalovog pla-na"
o "ekonomskoj pomoći" ame-rička
lada je istupila sa svojini
planom za izgradnju Njemačke
Prema ovom američkom planu
glavna koncentracija imala bi biti
na obnovi i podizanju velike nje-mačke
industrije dok bi obnova i
izgradnja drugih zemalja koje su
stradale njemačkom agresijom j
ratu bila zabačena i zapostavlje-na
U obnovi Ituhra kao i u razvi
janju svih drugih grana njemačke
industrije davaju se slobodne ru
ke njemačkim industrijalistima i
financijskim magnatima
Poslije ove konferencije "zapad-nog
bloka" u Parizu i nakon što
je američka vlada izašla sa svo-jim
planom iz Washingtona su se
počele širiti vijesti i propaganda
u kojima se tek sada tvrdi da
Amerika nije u stanju dati neku
veliku pomoć Europi I pošto Ame-rika
"nije" u stanju dati takvu po-moć
vlada istupa sa planom za
podizanje najprije njemačke indu-strije
koja bi tobože pomogla ob-novi
ostalih zemalja Europe
Na osnovu takvih planova i ka-ko
se podnose čovjek dolazi do za-ključka
da ovi nastoje opet podići
na noge moćnu njemačku industri-ju
koja bi se mogla upreći u rat-ne
pustolovine Najprije je bio iz-rndi- en
nlan koti te služio kao ma
mac da se u njega uvuče europske
' države odnosno u "zapadni blok"
NOVOSTI Subota 2 augusta 1947
i na prste nije pokazivala korist
Mnogi seljački proizvodi i ze-maljski
plodovi nisu bili nikako
iskorištavani Na stotine hiljada
raznovrsnog voća propadalo je od-mah
pod stablom Prehrambena in-dustrija
moglo bi se reći bila je
jednaka nuli a u koliko je i po-stojala
preradba voća to su 83
najvrijednije sastojine našeg voća
pretvarale u otrov — u alkohol
Poduzimanjem prehrambene indu-strije
pred vid jene ovim planom
omogućit će se seljaku unovčenje
svega voća te bolja ishrana kako
radnika tako i seljaka
Mene kao seljaka osobito zani-maju
ona pitanja našeg sela čije
se izravno rješenje nalazi u Peto-godišnjem
planu Medju mnogi
takva već spomenuta pitanja spa-da
jedno bolno pitanje naših seli
u krševitim predjelima a to je
pitanje opskrbe naroda pitkom —
zdravom vodom Petogodišnjim
planom riješit ćemo stanovnike o-v- ih
sela ovog tereta donošenja
vode na desetke kilometara
Ja vjerujem u to da će već 1951
godine srp i kosa biti malo upotre-bljavano
orudje čija je upotreba
do sada iziskivala mnogo najbolji
ljudske snage na selu a nju će za-mijeniti
u potpunosti kosilice i sa-movezač- ice
koje se i sada u ma-njoj
mjeri kod na3 upotrebavlja-vaj- u
Jasno je da ćemo mi u toku
izvadjanja ovog plana nailaziti na
mnoge poteškoće ali će nas i borba
s tim poteškoćama očeličiti a s
time ćemo steći i nova iskustva
za izvršavanje novih zadataka
Jedno je važno pri izvodjenju
ovog plana a to je upoznati s nji-me
što bolje seljački narod i sa
prednostima koje će on s njime
dobiti Osim toga važno je upo-znati
sa strane našeg rukovodstve-no- g
aparata sve mogućnosti koje
selo pruža na bržu izradu plana
kao i sve zapreke koje ako se na
vrijeme ne uoče izazivaju zabuna
i neraspoloženje na selu što naši
neprijatelji nastoje iskoristiti
Stoga je važno seljački život upo-znati
u detalje i to posebice za
svaku pokrajinu za svaki kotar i
svako domaćinstvo Kod ocjene
snaga jednog domaćinstva nije do-voljno
da ustanovimo u kojoj se
ono pokrajini nalazi nego je važna
i ispitati njegovu radnu snagu to
produktivnu vrijednost svake nje-gove
parcele zemljišta Ako to bu-demo
činili ne će se dogadjati da
nekoje domaćinstvo opteretimo
zadacima a da se s druge strana
netko sakriva iza ledja Da je selo
spremno da nas svesrdno pomaže
u izvršenju Petogodišnjeg plana
to pokazuju dobrovoljni radovi
seoske omladine i razne otkupne
i sabirne kampanje A da l seb
reagira na svaku nepravdu i u
tom sam se imao prilike uvjeriti
kao i svaki objektivni politički
radnik koji radi na selu i to zati
što želi da se nepravilnost ukloni
i da bude bolje"
obećavajući im ekonomsku pomoć
samo da pristanu na taj plan po-moću
kojeg bi se mogla kontroli-rati
proizvodnja svake pojedin
države Kada su već neke od tih
država uvučene u tu zamku tek
onda dolazi drugi plan plan za iz-gradnju
jake njemačke industrije
pošto kako ele Amerika neo
moći mnogo pomoći u obnovi Eu-rope
i zato treba ojačati njemačku
industriju da ona posluži u te svr-he
Kakav bi imao doći treći plan
u vrijeme kada bi njemačka indus-trija
bila podignuta do zamišlje-nog
stupnja tj prije nego bi se
obnovile ostale zemlje u Europi —
to je drugo vrlo važno pitanje Da
li bi to zaista bio plan da obnov-ljena
njemačka industrija plaća
ratne oštete i tim% pomogne u ob-novi
nastradalim zemljama u ratu
ili bi onda mogao doći recimo
plan u kojem bi bile ispisane pa-role
zapadnih "vitezova": Sada
je vrijeme za krstaški pohod na
istok za "obranu kršćanstva i
svjetske civilizacije" Dakle jedno
ili drugo
Potrebno je ovdje naglasiti či-njenicu
da je na predlog Sovjet-skog
Saveza stvorena suglasnost
i na konferenciji Vijeća ministara
vanjskih poslova u Moskvi da se
poveća proizvodnja čelika u Nje-mačkoj
do 12 milijuna tona godiš-nje
Sovjetska vlada je tražila da
se tim povećanjem proizvodnje če-lika
pomogne isplaćivanje repara-cija
i da ujedno za izmjenu čelika
njemački narod bude u stanju do
t~~ ri Mf 1
PETOGODIŠNJEM PLANU
Trumanova "doktrina"
suočena porazom u Kini
Kineska Narodna Oslobodilačka
Vojska je u ratu tokom prošle
godine postigla tako važne pobjeda
nad trupama Chiang Kai-Shek- a
koje opremaju Amerikanci da je
danas po broju i po kvaliteti mno-go
jača nego ikada ranije i da je
danas u stanju prelaziti u velike
i odlučne ofenzive
Vojne pobjede Narodne Oslo-bodilačke
Vojske u Kini otvorile
su put za novu demokratsku ko-alicionu
vladu o kojoj se prema
izvještaju američkog dopisnika
Christophera Randa pregovara
negdje u sjevernoj Kini
Reakcionarna Trumanova ad-ministracija
čini još jedan očajni
pokušaj u zaustavljanju snažnog
vala kineske demokracije U tu
svrhu je u Kinu poslan američki
general Albert Vedemeyer koji
ima za dužnost da tamo "istraži
prilike" i podnese izvještaj pred-sjedniku
Trumanu i državnom taj-niku
Marshallu
Jasno je kao dan da general
Wedemeyer ne može pronaći ni-kakvog
razloga za američku inter-venciju
u Kini što se toga tiče
američka vlada eć ima tamo svoje
ljude od kojih dobiva informacije
Kadi toga odlazak Wedemeyera u
Kinu nema druge svrhe nego da
se kod američkog naroda nadje
neki novi izgovor za daljnje podu-piranje
Chiang Kal-she- ka koje
podupiranje američki narod ne
odobrava
Odlazak Wedemeyera u Kinu
daje naslućivati da se američka
vlada ponovno priprema za uniš-tenje
kineskog oslobodilačkog po-kreta
kao što je to pokušano 1945
godine odmah po svršetku rata sa
Japancima Pošto je danas situa-cija
u Kini drugačija nego je bila
ondaf naime sile oslobodilačkog
pokreta su danas mnogo jače do'c
je položaj Chiang Kal-she-ka
slabi-ji
to američka vlada namjerava
poslati u Kinu još veći broj avl-jon- a
i drugog materijala
A kad američka javnost dozna
o novim pošiljkama Chiang Kat-she- ku
može se očekivati da će
Trumanova administracija odmah
otpočeti propagandom kako je
tobože Daleki Istok "ugrožen"
sovjetskom opasnošću Takva pro-paganda
nas neće iznenaditi jer
ona je uvjek stvar kojom se služi
imperijalizam
Vojni i politički položaj vlade
Chiang Kai-shek- a se pogoršao do
tolikog stupnja da ga ništa više
nije u stanju popraviti i spasiti
Borba nankinške vlade protiv de-mokratskog
pokreta kojeg ni jedna
sila nije u stanju uništiti svakog
dana donaša nove poteškoće kines-kom
narodu
što u zarobljavanju što u pre-daji
Narodna Oslobodilačka Voj
biti drugu robu koja bi mu trebala
Medjutim i tada se američka
delegacija protivila da se ratne ok-tete
uopće plaćaju novim proizvo-dima
njemačke industrije Tako-djer
se i u sada njem novom ame-ričkom
planu za podizanja jake
njemačke industrije protivi plaću-nj- u
ratne štete sa novim proizvo-dima
iz Njemačke
Čemu onda treba poslužiti kon-centracija
najprije na obnoi i iz-gradnji
jake njemačke Industrija
kakd se predvidja u ovome planu
američke vlade kada se ne dozvo-ljava
da se novim proitodima pla-ćaju
ratne štete državama koje su
stradale u ratu uslijed njemačke
okupacije? Pomoću kakvih sred-stava
će se onda pomoći obnova
drugih europskih zemalja?
Istina u američkom planu za
Njemačku naredjuje se američktm
komandantu Kleyu da postupi pro-m- a
Potsdamskom ugovoru u odno-su
na eliminaciju njemačke ratne
Industrije Ali se u isto vrijenv
naglašuje da ona (eliminacija)
mora biti ograničena tako da to-bože
potpuno uništenje ratne indu-strije
nebi nanijelo štetu ostaloj
industriji U planu se ne predvidja
nacionalizacija industrije nego
na protiv daju se potpuno slobod-ne
ruke njemačkim industrijalisti-ma
da oni upravljaju i proširuju
svoja poduzeća
Ovdje se opet može postaviti pi-tanje:
Ako se uništi sadanja ratna
Industrija u Njemačkoj djelomič-no
kako se predvidja u planu zar
ska je uništila izmedju 100 do 224
divizije nankinške vlade U njezi-noj
pozadini su ostale još samo 24
divizije
Od 250000 vojnika nankinške
vlade koji su sačinjavali devet
armija poslanih u Mandžuriju oka
180000 se predalo ili je zarobljeno
po Narodnoj vojsci Od toga preko
90000 se priključilo oslobodilač-kim
silama i sada se bore na nji-hovoj
strani Ovo tumači za koliko
je porasla borbena snaga Narodne
vojske jer se većina nankinških
vojnika predalo zajedno sa američ-kim
oružjem
Diktatura Chiang Kai-shek- a
šalje u svijet propagandu sa optuž-bama
protiv Sovjetskog Saveza 1
Vanjske Mongolije da tobože ove
zemlje snabdjevaju oslobodilačke
sile ratnim materijalom To je
najprostija izmišljotina slična
onoj koju šire grčki monarho-fašis- ti
da Demokratsku armiju
snabdjevaju njezine susjedne
zemlje U stvari je to da oslobodi-lačke
sile u Kini snabdjeva sam
Chiang Kai-she- k kroz predaja
Dok milijuni gladuju
INDUSTRIJE
DO NOVE AGRESIJE
"Tragedija rasipanja" — tako
se zove knjiga koju je pred neko-liko
godina napisao Stuart-Chas- e
funkcionar Odjela rada američke
vlade Ta je knjiga veoma zanim-ljiva
jer objašnjava čudne boles-ne
pojave američke privrede Vlak
od trideset vagona prepunih zre-lim
prekrasnim Krastavcima pre-vezen
je do rijeke Potomac i tamo
na jednoj padini istovaren: kras-tavci
zaploviše strujom niz rijeku
Pisac dalje bilježi da je u isto
vrijeme izliveno oko 1000 galona
mlijeka u rijeke i njihove pritoke
u južnim krajevima države Illi-nois
Dalje: u Middlevvestu postav-ljeni
su uz ceste natpisi u kojima
se pozivaju farmeri da pale je-čam
umjesto ugljena U državi
Maine svake treće četvrte godin}
ostavlja se velik dio krumpira da
sagnjije u zemlji U nasadima
pamuka gaje se kukci koji uništa-vaju
sjemenke da bi pamuka bilo
što manje U Kaliforniji čitavi
golemi voćnjaci naranča potpuno
su napušteni jer gospodari ne
znaju što da rade s plodovima
Tvoničari automobila troše mili-june
da otkupe tisuće rabljenih
automobila koje uništavaju da bi
mogli prodavati nove Parobro-darska
društva uništavaju stotini
parobroda i motornih čamaca
Motiv je isti kao i kod uništavanja
krastavaca bacanje mlijeka u vo-du
paljenja žita i upropaštavanja
pamuka: smanjiti količinu robe da
bi njezina cijena bila veća To čini
američki gigantski kapital u tež-nji
da se Još više poveća bez ob- -
I se velika moderna industrijska po-- I
duzeća tj tvornice traktora au
tomobila i avijona kao i slične
druge tvornice nebi mogle za kra-tko
vrijeme reorganizirati sa mir-nodobs- ke
na ratnu proizvodnju
Sve u svemu ovo nekako izgleda
ovako:
1 "Maršalov plan" za "ekonom-sku
pomoć" Europi najprije je
imao uvući te zemlje u jednu mre
iu u kojoj bi bile svezane i iz koje
nebi mogle da svaka na svoj vlas-titi
način izgradjuju i razvijaju
svoju privredu nego gdje bi mora-te
proizvoditi ono što bi im se na-redilo
tako da se ne ometa ameri-čkim
trustovima izvlačenje profita
ic tih zemalja prodajom svoje ro-be
2 Da se ukoči opća obnova svih
europskih država a naročito da se
onemogući ostvarenje privrednih
planova u demokratskim narod-nim
državama nego da one i dalje
zaostaju iza njemačke u privred-nom
razvoju
Podizanjem njemačke industrije
na ovaj način cilja se na dvoje: a)
ulaganje američkog kapitala u
njemačka industrijska poduzeća i
dominiranje nad tim poduzećima
sa strane američkih monopolista i
b) da Njemačka opet postane baza
za novi rat ako bude trebalo
Pošto je sada očito da takvi pla-novi
stavljaju zapadne države Eu-rope
u ekonomsku lavisnost i
spriječavaju njihoV ekonomski na- -
(Prenos na str 4)
njegove ojske
Chiang Kai-she- k je takodjer
izmislio priču da Sovjetski Savez
na svom sektoru u Koreji obučava
artiljerce i da se oni šalju u borba
na strani komunista Zapravo istina
je to da su artiljerce obučavali
merikanci za borbu na strani Chi-ang
Kai-shek- a i da su ti artiljercl
prešli na narodnu stranu
U krugu Chiang Kai-she- ka se
pojavljuju sve veće pukotine Ima
takvih koji su počeli uvidjatl da
je stvar za koju se bore na čelu
sa Chiang Kai-sheko- m izgubljena
pa su počeli osjećati da brod tone
te bježe iz njega To dolazi u korist
demokratskoj svari za koju se bori
kineski narod
Tako je situacija u Kini do5!a
na novi viši stupanj čiji će rezul-tat
biti od velikog demokratskog
značaja za daljni razvitak Kine
Rezultat će biti odlučni poraz
američkom imperijalizmu i težak
udarac Trumanovoj "doktrini"
Marshallovom planu i drugim po-litičkim
manevrima američkog
imperijalizma na Istoku i Aziji
žira na to što svako četvrto dijete
u Nevv Vorku gladuje bez obzira
na to što tisuće 1 tisuće Amerika-n- a
nemaju krumpira krastavaca
mlijeka
Velika američka revija "Time"
donosi u jednom od svojih posljed-njih
brojeva impresivnu sliku: či-tavo
brdo prekrasnog krumpira
To se brdo od 200 tona krumpira
nalazi blizu Foleya u Alabami
Čovjek pomišlja: koliko će se ljudi
nahraniti tom zalihom! Ali ispod
slike piše da je taj krumpir po
naredbi vlade poliven petrolejem
da ne bude upotrebljiv za hranu
da ga "nesavjesni" ljudi ne bi raz-nijeli
rasprodali ili — pojeli pri-je
nego što se spali Taj krumpir
je uništen jer u Americi ima pre-više
za velike farmere kapitaliste
koji bi morali oboriti cijenu kad
bi se na tržište bacio sav krumpir
koji je zemlja rodila Takvih brda
petrolejem politog krumpira ima
ne samo u Alabami nego i po dru-gim
državama Amerike i drugdje
gdje se krumpir pali
U to isto vrijeme domaćice u
sjevernim američkim zonama mo-raju
kupovati kanadski krumpir
po C dolara po bušelu a mnogi
gladuju jer nemaju krumpira ili
zato jer ga ne mogu tako skupo
platiti
Troškovi za prijevoz u sjeveru'
države USA — zahvaljujući željez-ničkim
trustovima — tako su veli-ki
da ne preostaje drugo nego po-lijevanje
petrolejem i palež I lanj-ske
godine je vlada otkupila 90
milijuna bušela krumpira i platila
farmerima 80 milijuna dolara
Uništeno je bilo 22 milijuna buše-la
u vrijednosti od 20 milijuna do-lara
30 milijuna bušela prodano
je s gubitkom za proizvodnju al-kohola
10 i po milijuna bušela za
proizvodnju škroba 10 i po mili-juna
bušela bilo je izvezeno a 14
milijuna bušela bilo je upotreblje-n- o
za hranu
Taj zakon koji je doveo do ap-surda
koji se ne da opravdati ni
privredno ni moralno ostat će na
snazi i g 1948 I taj sakon i brda
krumpira koji se pali rezultat su
kapitalističkog ekonomskog siste-ma
u kojem se proizvodnja ne ru-kovodi
realnim potrebama i po-trošnjom
nego isključivo principom
profita To rasipanje nije poslje-dica
stvarnog preobilja ono ne na-staje
zato jer nema ljudi kojima
bi krumpir trebao nego zato jer
je bolji busineM raspačati mala
količinu robe uz visoku cijenu ne-go
veliku količinu uz malu cijenu
To je "unosniji posao" Dok u Eu-ropi
Aziji pa i u samoj Americi
milijuni gladuju i pate od nestaši-ce
odvratni zgrtači profita bezob-zirno
rasipaju bogatstva koja pru-S- a
priroda i rad milijuna ljudi
II
BRODOVLASNICI POKUSA
VAJU IZAZVATI ŠTRAJK
Montreal 31 Jula — Vodstvo
United Seamen's unije optužuje
vlasnike brodova da su odlučili
pomorce izazvati na štrajk rrije
nego se obnovi ugovor Brodovlas-nici
ne samo što odbijaju obnoviti
ugovor sa pomorskom unijom već
stalno naru šuju onaj ugovor od
prošle godine
S
t