Novosti, October 26, 1946

              7
IL llJLHUU(lilJlfiPiPWPWfPP
STRANA 2 NOVOSTI Subota 19 oktobra 1946
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorized as Second Class Mail Office Department Ottavva
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Ollice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052
ADRESA: 206 Adelaide
Telephone:
Post
CP
St W Toronto 1 Ontario
ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Oslobodjenje Beograda
Dvadeseti oktobra 1944 oslobodjen je Beograd prijestolj-nic- a
Jugoslavije I taj dan kao i druge znamenite dane nove
Jugoslavije slave narodi Jugoslavije Oslobodjenje Beograda
slavi se ne samo u Beogradu i Srbiji već po cijeloj zemlji Ono
se slavi u Zagrebu i Hrvatskoj Ljubljani i Sloveniji Sarajevu
i Bosni i Hercegovini Cetinju i Crnoj Gori Skoplju i Macedo-nij- i
Beograd nije više samo srpski grad To je prijestoljnica
federativne Jugoslavije To je grad na kojeg imaju jednako
pravo svi narodi Jugoslavije Nad Beogradom se danas ponos-no
vije plav bijel i crven sa petokratom u sredini U njemu
sjedi najveći sin nove Jugoslavije maršal Tito U njemu je sa-vezna
vlada Za Beograd proljevali su krv pored braće Srba i
Hrvati Slovenci Macedonci i Crnogorci U Beogradu je krvlju
zapečaćeno bratstvo i jedinstvo svih naroda Jugoslavije Za
njegovo oslobodjenje proljevali su krv svoju i narodi velikog
Sovjetskog Saveza Za to je bratstvo naroda Jugoslavije i na-roda
Sovjetskog Saveza krvlju zapečaćeno — a ono što je
krvno to je trajno
Beograd nove Jugoslavije nije više onaj stari Beograd u
kojem su bijesnih razni protunarodni režimi Nije više onaj
Beograd po kojem marširaju bande žandara špijuna bjelo-gardijaca
nacista nedićevaca i drugih narodnih zločinaca
Beograd nove Jugoslavije nije više kovačnica lanaca ni sijelo
robije U novcr Beogradu ne caruju više razni Kosmajci Vu-kovi- ći
i Račići Nema više glavnjače u kojoj bi svoje kosti pu-štali
najbolji sinovi naroda Jugoslavije Nema više u novom
Beogradu 2ivkovića Jeftića Stojadinovića Korošeca Spaha
Cvetkovića Mačeka Aleksandra Petra ni Pavla Karadjorđje-vić- a
Nema više zloglasnih vlastodržaca koji su sa tog navi-še- g
mjesta sijali laž razdor bratsku mržnju i neopisivi teror
nad slobodarskim pokretima Nema ih više Više se nikada
vratiti neće Nikada više ime Beograda okaljati neće
Beogradski vlastodršci su nestali Uskrsnuo je novi Beo-grad
onaj Beograd kojeg su proganjali onaj Beograd koji se
nije slobodno ni pokazati smio na ulicama onaj Beograd koji
je čamio u glavnjači Pored starog Beograda bio Je i novi Beo-grad
koljovka naprednih ideja bratstva i jedinstva koljevka
svijesnih radnika i narodnih ljudi — muškaraca i žena radni-ka
i seljaka intelektualaca i borbeno omladine
Taj se Beograd digao 27 marča i pronio borbeni poziv na
cijelu zemlju "Bolje rat nego paktl Bolje grob nego robi" Pod
ovim parolama vodili su narodi Jugoslavije dugu četirigodiš-nj- u
borbu i oslobodili ne samo Beograd nego i cijelu zemlju
Borba je počela u Beogradu i prenesena na sve krajeve zem-lje
Borba je pobjedonosno i završila u Beogradu ne samo na
dan dvadesetog oktobra već i na dan proglašenja Federativ-ne
Narodne Republike Jugoslavije u Narodnoj Skupštini 29
novembra 1945 godine
Na 20 oktobra došli su u Beograd oslobodioci — Narodno
oslobodilačka Vojska na čelu sa maršalom Titom i vojska brat-skog
Sovjetskog Saveza Pobijedili su oni koji su stoljećima ži-vi- li
u lancima Pobjedio je narod Pobijedila je pravda Beo-grad
je rasadnik bratstva i jedinstva naroda Jugoslavije Sa
Beogradom se danas ponose svi narodi Jugoslavije — on je
simbol nove Jugoslavije novog svijeta
Zašto je Maček utekao iz
Amerike?
Namjera izdajnika Mačeka i onih koji su ga u ovu miju
zvali bila je da ostane u Sjedinjenim Državama i Kanadi ne-koliko
mjeseci Za to vrijeme Maček je trebao održati niz kon-ferencija
posjetiti više naselja eventualno održati i nekoliko
radio govora — uopće trebao je pojačati i učvrstiti ustaško-mačekovs- ki
pokret
Medjutim te planove ustala i mačekovaca je netko pok-vario
Maček je morao napustiti zemlju i bježati tamo od kud
j došao bez da je obavio predvidjeni posao
Što je to bilo? Koja je to sila bila koja je izdajnika Mačeka
istjerala iz Sjedinjenih Država i Kanade?
Ostavljajući po strani polu-služben- e primjedbe i proteste
medju kojima je bila i ona od sovjetske novinske agencije
Tass jugoslavenske demokratske štampe ovdje i u kraju Ame-ričko-slavensko-g
kongresa i drugih tijela koja su isticala da
je puštenje izdajnika Mačeka u Sjedinjene Države i Kanadu
neprijateljski čin prema novoj Jugoslaviji Mačeka su istjerali
natrag i brojni protesti i negodovanja naših iseljenika Maček
je ostao poražen Naš narod u ovim zemljama ga je dočekao
sa prezirom i mržnjom On je i na samom ustaško-mačekov-sko- m
kongresu mogao opaziti da kongres nema masovne po-drl- ke hrvatskih i seljenika da su na kongresu bili okupljeni
samo vodje — generali bez vojske
Najveći pako poraz bio mu je doček kojeg su mu naši ise-ljenici
priredili u Hamiltonu Kanada Tu bal u Hamiltonu do-čekan
je sa prezirom Hamilton je progovorio u ime svih Kako
j Hamilton onog časa mislio tako su mislili Windsor Vancou-ve- r
Port Arthur Montreal i druga veća i manja naselja u koji-ma
našeg naroda ima
Pak kako nebi doživio još nekoliko takvih poraza a drži-mo
da bi ih bio sigurno doživio da je dublje zakoračio medju
naše iseljenike u Sjedinjenim Državama i Kanadi odlučio jo
da će biti bolje za njega i preostatke njegovog pokreta da što
prijo napusti zemlju
TRADES AND LABOR CONGRESS NA STRANI
SILA KOJE ZAGOVARAJU MIR I PROGRES
Nekoliko riječi o pripremama za proslavu 29 no-vembra
i o zadaćama odnoseći se na
povratak iseljenika
Medju zadaćama koje stoje ne-posredno
pred Vijećem Kanadskih
Južnih Slavena — dakle čijem iz-vodje- nju
u život treba pristupiti
odmah — na prvo mjesto dolazi
organizovanje proslava 29 novem-bra
dotično godišnjice proglaše-nja
Federativne Narodne Republi-ke
Jugoslavije
Izvršni odbor Vijeća razaslao je
mjesnim organizacijama već dva
eirkulara s uputama Sto sve u ve-zi
toga treba poduzeti i učiniti Ti
cirkulari doći će pred članstvo Vi-jeća
na njihovim sjednicama Nije
stoga potrebno ovdje ponavljati
ono što je tamo rečeno Osvrnuti
ćemo se samo na nekoliko pitanja
općeg značaja
Prvo — Ako hoćemo da prosla
ve budu što uspješnije da nadma-še
sve slične priredbe do danas —
što zaista treba biti cilj — onda
treba izvršiti dobre pripreme To
znači organizovati dobar program
naći govornike dobro oglasiti itd
A to je nemoguće učiniti za par
dana Pogrešna je teorija "ima još
vremena" koje se po svemu izgle-da
još pridržava veliki broj kolo-nija
Nema vremena! Do proslave
nije ni 6 tjedana Kolonije koje još
nisu ništa poduzele — a ima ih
gdje još nisu ni sjednice sazvate
da se pitanje raspravlja — potreb-no
je da to učine čim prije
Drugo — Pripreme za proslavu
nisu samo stvar Vijeća To je ta-kodj- er
zadaća sviju organizacija
prisajedinjenih Vijeću Proslave
organizuje Vijeće ali Vijeće su
stvarno prisajedinjene organizaci-je
Nepravilno je stoga pripreme
za proslavu prepustiti isključivo
odborima Vijeća tim više što je
Vijeće posljednjih mjeseci prilično
zapušteno i zapostavljeno u veli
kom broju kolonija Potrebno je
stoga da i prisajedinjene organi-zacije
na svojim sjednicama pove
du riječ o proslavama dotično da
traže od svojih predstavnika u Vi-jeću
izvještaj što je učinjeno u
pogledu pripreme za proslavu i da
vide što još treba učiniti
"Naša osnovna parola izgradnja domovine" -r-ekao
predsjednik hrvatske vlade Bakarić
Zagreb — Na poziv zagreba-čkih
studenata predsjednik lade
X K Hrvatske dr Vladimir
održao je predavanje u ko-me
je izložio stav narodne vlasti
prema crkvi Prije nego je prešao
na izlaganje dr Ilakarić je izja-vio
da neće govoriti o onim pita-njima
koja imaju vezu sa radom
suda da se ne bi tumačilo kao na-stojanje
da se utiče na stvaranje
odluke suda
"Naša je osnovna parola danas
rekao je u toku svog izlaganja dr
Bakarić izgradnja naše domovine
likvidiranje njezine zaostalosti
stvaranje njezinog napredka i baš
zbog toga nije nam poželjno stva-rati
nove neprijatelje Izmedju
i tim se razlozima može tu-mačiti
stav maršala Tita kada je
2 juna prošle godine na prijemu
klera i svećenika u Zagrebu upu-tio
istima poziv da izrade platfor-mu
za saradnju sa narodnim vlas-tima
Odgovarajući na pitanje zašto
nije doći do sporazuma sa
katoličkom dr Bakarić je
rekao da je narodna vlast sve uči-nila
da dodje do jednog razumnog
sporazuma ali krivicom crkve do
toga sporazuma nije došlo Ta či-njenica
ne može se objasniti samo
reakcijom samo jednog dijela kle-ra
na reformu niti na
novi položaj crkve u Jugoslaviji
jer se u takvom položaju nalazi
već dugo većina katoličkih vjerni-ka
u svijetu
"Razlozi su u tome na-glasio
je Bakarić Sto se u vrhov-nim
crkvenim redovima nalaze re-dom
narodni elementi koji
nikad nisu gledali na dobro naro-da
i kojima nije bilo stalo do brat-stva
i do napretka naših naroda
To je zato Sto su ti elementi pro
Treće — Proslave 20 novembra
takodjer nisu samo stvar većih ko-lonija
Znači proslave treba orga-nizovati
i u manjim mjestima Toč-no
je da se u manjim mjestima ne
mogu priredjivati skupštine kon-certi
ili bilo kakve veće priredbe
Ali svugdje se mogu organizovati
kućni sastanci i priredbe ako ni-šta
drugo sastati se na razgovor
o značaju 20 novembra To će biti
značajni doprinos proslavama
što se tiče pitanja povratka ise-ljenika
to je svakako jedna od naj-zamašni- jih
zadaća pred nama Vi-jeće
je preuzelo na sebe zadaću
pružiti svaku moguću pomoć ise-ljenicima
koji žele da se povrate
u staru domovinu Tu smo obavezu
preuzeli na sjednici glavnog odbo-ra
Vijeća u februaru ove godine
Na inicijativu Vijeća nekoliko sto-tina
iseljenika se već organizovalo
u grupe za povratak je ta-kodjer
pomoglo izaslati delegaciju
grupa u Jugoslaviju — da se us-tanovi
gledište narodnih vlasti po
ovom pitanju i kakvu pomoć grupe
od njih mogu dobiti Delegacija je
taj posao obavila uspješno Pita
je
je dr
lia-kar- ić
os-talog
moglo
crkvom
agrarnu
osnovni
protiv
Vijeće
nje je rješeno pozitivno Konkret-no
usvojen je u osnovnom plan
prema kojem su grupe do danas
radile Dobit će se pomoć u pogle-du
prevoza mašinerije pokućstva
itd Sada je na redu da se grupe
prošire i pojačaju Potrebno je ta-kodjer
pristupiti nabavci mašine-rije
U nedjelju 20 oktobra biti će u
Torontu konferencija grupa čije
je sjedište u provinciji Ontario Na
toj konferenciji biti će doneseni
zaključci o neposrednom radu i za-daćama
grupa
U izvodjenju tih zadaća Vijeće
će grupama pružiti svestranu po-moć
I to ne znači samo Izvršni
odbor Vijeća nego tu pomoć tre-baju
pružiti i lokalni odbori Vije-ća
kao i pojedine prisajedinjene
organizacije Drugim riječima tre- -
jba to biti zadaća cijelog našeg
progresivnog pokreta
Iz ureda V K J Slavena
žeti ustaškim duhom što su ti ele-menti
koristili pozicije crkve za
razbijanje medjusobne mržnje kod
Hrvata i razvijanje bratoubilačke
mržnje zato što su postali agen-ture
okupatora u toku rata i što
žele da ostanu strana agentura i
dalje To je glavni razlog što oni
neće sporazum To je jedini razlog
zašto smo nekih morali hapsiti i
predavati sudu i zašto ćemo tu
agenturu kao i svaku drugu uni-štiti"
OBAVIJEST
Ambasada Federativne Na-rodne
Republike Jugoslavije u
AVashingtonu želi obavjestiti
naše iseljeništvo o slijedećem:
"V američkim novinama na
hrvatskom srpskom i sloven-skom
jeziku zapaženi su oglasi
pojedinih privatnih trgovačkih
poduzeća koja nude upute za
putovanje putne isprave vize
pitanja vlasništva ostavština
itd u vezi sa Jugoslavijom
Jugoslavenskoj ambasadi je
rast skrenuti pažnju svima koji
se interesiraju za bilo kakvo pi-tanje
u vezi sa Jugoslavijom da
se za sva obavještenja obrate na
jugoslavenska predstavništva tj na poslanstvo FNKJ u Otta-- i
i konzulatu FNKJ ir Monl-real- u
gdje će dobiti sve auten-tične
informacije besplatno
Dok se ne uspostave zvanično
ovlaštena poduzeća samo ov-dašnja
predstavništva FNK Ju-goslavije
mogu davati vjerodo-stojne
upute informacije i obav-ještenja
Ambasada FNK Jugo-slavije
Washington"
Dolazak Mačekov u ove zemlje koristio je demokratskom
pokretu našeg naroda u ovim zemljama Njegov dolazak na
ustaški kongres njegovo povezivanje sa poznatim ustašama i
neprijateljima demokracije njegovo obijanje pragova kanad-ske
i američke prijestoljnice njegova molba za oružanu inter-venciju
protiv nove narodne Jugoslavije njegovo lažno prika-zivanje
stvari u zemlji itd —- sve to je pomoglo da je naš narod
s ovu stranu Oceana zaista došao do spoznaje da je Maček
izdajnik i da su narodne vlasti u pravu kad ga optužuju za
suradnju sa najvećim zločincima svijeta
Vindsor — Nedavno je ovdje
održana šesdesetprva konvencija
Trades and Labor Congress of Ca-nad- a
gdje su bile zastupane sve
kanadske unije Američke Federa-cije
Rada Jedna stvar koja je sva-kom
upala u oči je to što je na
ovoj konvenciji prisustvovao pre-težni
dio mladih delegata punih
volje i energije Oni su zastupah
sve članstvo ovog zanatsko unij-sko- g
središta koje broji preko 330-00- 0
članova
Značajno je što se konvencija
TLC — koja je toliko doprinijela
ratnim naporima za savezničku
pobjedu — održavala u Windsoru
Windsor je bio prvi poslije rata
gdje su radnici u većem broju iza-šli
na štrajk i dali znati vlastima i
poslodavcima da će se kanadski
radnici žestoko boriti protiv odu-zimanja
njihovih tekovina koje su
stekli u toku rata
Većina delegata ogromna veći-na
radila je i nastojala da ova
konvencija dobije progresivni ka-rakter
u svakom pogledu da za
svoje radnike izgradi liniju neza-visne
ekonomske i političke borbe
To se na prvom mjestu odražavalo
u jedinstvu delegata pred kojim je
mala ali uporna grupa sljedbenika
Williama Greena bila nemoćna da
konvenciji narine svoju reakcio-narnu
politiku Prvi poraz doživila
je ova grupa pri otvaranju konfe-rencije
kada je pokušala zabraniti
pristup uniji kanadskih mašinista
Ogromna većina je zabacila optuž-bu
protiv mašinista i odglasala da
i njihovi delegati kao ravnopravni
predstavnici prisustvuju konvenci-j- i
Nekoliko dana kasnije konvenci-ja
je sa isto takvom odlučnošću
odglasala za nezavisnost Trades
and Labor Congress-- a U vezi to-ga
usvojena je rezolucija koja svim
prisajedinjenim unijama daje pra-vo
na učestvovanje u političkim
aktivnostima prema vlastitom na-hodjen- ju
bez ičijih naredjenja
Time je zadan teški šamar reakci-ji
unutar ovog središta Time su
poražene namjere William Greena
koji je htjeo da se TLC stavi na
platformu anti-sovjets- ke politike
da podupre politiku atomske dip-lomacije
crvenog strašila i sprije-čavan- ja
medjunarodnog jedinstva
Sve je to konvencija odlučno od-bacila
i prešla na liniju koju dik-tiraju
interesi naroda napose rad-nika
Kada je članstvo TLC preko ove
konvencije uzelo sudbinu u vlastite
ruke ono će bez ikakvog oklijeva-nja
odlučiti i o prisajedinjenju
Svjetskoj Federaciji Zanatskih
Unija Ono će prekinuti umjetan
zid kojeg su izgradili vodje na vr-hovima
Američke Federacije Ra-da
i pružiti svoju žuljevitu ruku
ostalim radnicima svijeta Kada je
konvencija proglasila nezavisnost
ovog zanatsko unijskog središta
time je položen temelj za priklju-čenje
svjetskoj radničkoj organiza-ciji
Odbačeno je takodjer i crveno
strašilo Konvencija koja se odr-žala
u danima napete anti-sovjets- ke
kampanje i novinske propagan
de koja nas podsjeća na one dane
Minhena stavila se na rekord po-dupiranja
jedinstva vodećih savez-ničkih
zemalja potvrdila je pravo
komunistima da ostanu i provode
svoje dužnosti na vodećim položa-jima
u svim prisajedinjenim unija-ma
i osudila politiku federalne vla-de
u podizanju špijunskog straši-la
Na pitanju čuvanja mira i si-gurnosti
konvencija se izrazila is-to
tako jasno i odlučno Trades
and Labor Congress će bez ikak-vih
rezervacija raditi i podupirati
one sile koje se zalažu za medju-narod- ni
mir i spriječavanj po-novne
ratne agresije Konvencija
je zatražila da federalna vlada pro-vodi
takvu medjunarodnu politiku
koja će se zasnivati na jedinstvu
velike trojice i prijateljskoj surad-nji
sa svim zemljama sa kojima
smo porazili oružane sile fašizma
Zabačen je predlog da se konven-cija
složi sa dopremom poljskih fa-šističkih
trupa u Kanadu i usvoje-na
je rezolucija za prekidanje dip-lomatskih
i trgovačkih odnosa sa
fašističkim režimom u španiji
Svi delegati su isticali potrebu
za veće i čvrMe jedinstvo sa ota-li- m
zanatsko unijekim pokretom u
Kanadi Jedinstvo svih organizira-nih
radnika i njihovi zajednički is-tupi
po svim zajedničkim proble-mima
mogu predstavljati snažnu
silu u borbi kanadkog naroda za
bolji i sigurniji život U takvo je-dinstvo
treba uključiti i farmere
jer i oni su izloženi napadu mono-polističk- ih
interesa koji tele za još
većim profitima na račun ogromne
većine kanadskog stanovništva
flfclj km RCcndemC 4 PrPP Si
Rasna mržnja se mora
Ako uzmemo u obzir da Trades
and Labor Congress predstavlja
330000 organiziranih radnika i da
Canadian Congress of Labor pred-stavlja
preko 400000 organiziranih
radnika možemo zaključiti da je
ovo danas najorganiziranija sila u
Kanadi I ne samo to radnici su
po svom ekonomskom položaju i
političkoj sposobnosti najzdravija
i najprogresivnija sila nacije
Konvencija je posvetila veliku
pažnju svojim domaćim ekonom-skim
političkim i drugim proble-mima
Konstantirano je da uslijed
sve većeg porasta cijena robi eko-nomski
život kanadskog naroda
naglo opada Federalna vlada sva
više popušta bogatašima i ekonom-ski
teret svaljuje na ledja milijuna
sitnih potrošača Vlada je napusti-la
svoja obećanja koja je davala za
Pitanje Dunava
očistiti i baciti na smetište
vrijeme rata i u izbornim kampa-njama
stavivši se potpuno na stra-nu
poslodavaca i protiv naroda To
se najbolje odrazuje u njezinoj da-našnjoj
politici prema zahtjevima
organiziranih radnika i štrajkovi-ma
koji se održavaju od obale do
obale Radi toga konvencija je v
svim svojim rezolucijama podila
čila potrebu za veće i još oštrije
akcije za spriječavanje naleta po-slodavaca
i vlasti na već dosta mi-zerni
život kanadskog stanovni-štva
Ovo je u kratko pregled rada !
zaključaka konvencije Trades and
Labor Congress-- a u Windsoru U
slijedećem broju objaviti ćemo isto
takav pregled rada i zaključaka
konvencije Canadian Congress of
Labor koja se nekako u isto vri-jeme
održavala u Torontu
U uvodnom članku pod naslovom: "Pitanje Dunava je stvar
podunavskih zemalja" beogradska Borba ističe da su i u
ovom važnom problemu predstavnici anglo-saksonsk- ih sila is-tupili
jedinstveno protiv interesa svih podunavskih naroda
Prema predlogu delegacije SAD i delegacije Velike Britanije
uspostavio bi se takav sistem plovidbe po kome bi Dunav
njegovi pritoki i kanali bili slobodni za plovidbu pod uslovima
potpune jednakosti za gradjane trgovačke brodove i robu svih
"zainteresiranih država ' Tim predložimo direktno se ugroža-va
sloboda suverenitet i nacionalna nezavisnost podunavskih
država Nastojanje država anglo-američko- g bloka koje su da-leko
od Dunava da zagospodare ovom velikom europskom ri-jekom
koja spaja narode zahvaćene dubokim demokratskim
preporodom izraz je pretećih imperijalističkih i reakcionarnih
tendencija Njihov zahtjev za nesmetanom i ravnopravnom plo-vidbom
na Dunavu praktično se svodi na davanje slobode dr-žavama
koje imaju jaku trgovačku plovidbu (Engleska i Ame-rika)
da truju suverenitet i ugrožavaju slobodu i nezavisnost
podunavskih država Uporno nastoje anglo-američ- ki imperija-listički
krugovi za internacionalizaciju Dunavu što nije ništa
drugo nego borba za uspostavljanje ekonomske političke i
strateške dominacije u ovom dijelu Europe Ničim neopravda-no
zadržavanje jugoslavenskih brodova u gornjoj Austriji
predstavlja tipičan primjer politike ucjenjivanja i pritiska koja
je postala svakodnevna praksa engleskih i američkih vodećih
krugova
Postavlja se pitanje podvlači se dalje u članku da li na-rodi
Jugoslavije mogu pristati na to da izgube vlast na Duna-vu
koji na dužini od hiljade kilometara svoje plovne mreže
prolaze kroz Jugoslaviju i da li se mogu pomiriti sa tim da du-navski
režim odredjuju države koje su daleko od Dunava i
koje su prema Jugoslaviji tako uporno pokazale svoj neprija-teljski
stav? Jugoslavenska delegacija na konferenciji u Parizu
već je dala odgovor na ovo pitanje Iza toga odgovora stoje
svi narodi Jugoslavije Pitanje Dunava mogu suvereno rješa-vati
samo državo kroz koje Dunav protiče i obalne države Set
jugoslavenske delegacije Kardelj podvukao je da se Jugo-slavija
neće moći saglasi'i ni sa kakvim zaključcima koji bi
bih doneseni bez njezinog učešća utoliko više što se već po-stavljaju
izvjesni predloži koji u konačnoj liniji i sa ograniča-vanjem
njihove ekonomske nezavisnosti
Jugoslavija je voljna kako je to istakao Kardelj da pa
svim pitanjima pa i po pitanju dunavske plovidbe na bazi
prijateljskih odnosa i uzajamnog sporazumijevanja uspostavi
saradnju i primi potrebne obaveze u interesu ekonomske i po-litičke
suradnje medju narodima u koliko to ne krnji njezin
suverenitet i njezine privredne političke i druge valne intere-se
Jugoslavija nije protivna upotrebi Dunava u trgovačke svr-he
od sirane svih zainteresiranih zemalja ali pod uslovom
slobodnog sporazuma Sama konferencija suverenih podunav-skih
zemalja na principu potpune jednakosti i ravnopravnosti
može odlučiti o režimu slobodne dunavske plovidbe i da utvr-di
medjunarodni statut Dunava Narodi Jugoslavije neće nika-da
dozvoliti da se na Dunavu utvrde sile koje su prema njima
ispoljile otvoreno neprijateljstvo i na praksi pokazale 6a rade
protiv njihove slobode i državne samostalnosti
Narodi Jugoslavije su svijesni da bi kontrola plovidbe Du-navom
kakvu predlaše analo-američ- ki blok bio put ka pot-punom
potčinjavanju svih država podunavskog bazena Zato
narodi Jugoslavije neće i ne mogu prihvatiti ničiji diktat niti
će usvojiti odluke u kojima nije izražena njihova slobodna
volja"