000216 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
" Bpilsiifepiiisiiiiiiiii
3
"%
£€# a --t
STRANA 2 NOVOSTI Subota 17 maja 1947 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Scrturday by the
Novosti Publishing Corapanv
In the Croatian Language
Authorized m Seconđ Cimu Mail Post Office Department OtUna
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the Qty of Toront
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopn
Trst i mačekovci
Poznato je da je narodna vH :
se učiniti rhoglo da uvjeri zapada
siavije na Trst i Slovensko Primorc
tog opravdanog zahtjeva Jugoslavi --
goslavije već da je to bila želja i og --
nika i onda želja naroda Europe i Anc:
vilnom rješenju pitanja Trsta gledali mir
dijelu Europe i ispravak davne
u
uke n
e rv I
vec no s
Svi : pr
i ' noi
počinjer r ijar
n i iaro
nepravde
skim i njemačkim imperijalističkim silama prema
♦raca
sigurr
dima
Medjutim poznato je i to da su ustaše i mačekovci za
vrijeme borbe oko Trsta bili na strani onih koji su bili protiv
da se Trst pripoji Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji
Vodja njihov Maček je u eri tog pitanja rekao da je "svejed-no"
ma kome pripadne Trst jer da će "živjeti" pod diktaturom
teko i lako Njihova štampa se za cijelo vrijeme tog pitanja
obarala na opravdane jugoslavenske zahtjeve i isticala da bi
sa Trstom "komunistička Jugoslavija bila jača i prema tome
teža za oboriti" "Mi nemamo interesa za Trst" — pisala je Na-ša
Nada "Ako ćo Jugoslavija ostati i dalje ovakva kakva je
onda ne pravi razlike koma će pripasti Trst" — pisala je Dani
oa itd
I nakon svega toga dolaze mačekovci sa svojom ' posla-nicom"
usvojenom 23 ožujka u Pittsburghu i kažu da je Jugo-slav- ij
Izgubila Trst krivnjom današnjih narodnih vlasti
Ovako drske laži mogu iznijeti samo mačekovci i njihovi
bračni drugovi ustaše i četnici Dok je bila borba za Trst bili
su protiv da se Trst pripoji Jugoslaviji Danas kad je pitanje
Trsta "rješeno" onako kako su oni željeli i u kojem pravcu su
radili dolaze i krive narodne vlasti da su one krive
Po njihovom mišljenju Trst bi se bio pripojio novoj Jugo
slavni kad bi Jugoslavija bila izgradjena po starom kalupu:
kad bi u Jugoslaviji pašovali razni Mački Cvetkovići 1 Kara-djordjevi- ći
kad bi Jugoslavija postala druga Grčka i kad bi
sirani kapitalisti i dalje mogli izrabljivati naš narod i cksploa-tisa- ti
njegova dobra Onda bi po rezonovanju mačekovaca Ju-goslavija
"dobila" Trst i svu drugu pomoć koju bi zatražla od
svojih zapadnih saveznika
Ali tada bi narodi Jugoslavije izgubili cijelu Jugoslaviju
no samo Trst Po takvim okolnostima Jugoslavija bi pripadala
drugima ne narodu Njezina bogatstva bi bila u rukama tu-dji- na
dok bi narod grcao u bijedi i pod terorom kao što je gr-cao
i za vrijeme starih anti-narodn- ih režima
Narodi Jugoslavije su so tog vašeg "raja" za uvjok riješili
Privremeno "izgubljen" Trst no znači da je izgubljen za uvjek
Trst jo jugoslavenski i on će prije ili kasnije postati jugoslaven-ski
grad '
U obranu radničkih prava
Napadaj provincijalne policije na mirne štrajkaške straže
u Lachute i Ottawi je pitanje o kojem treba razmisliti svaki
radnik
Oko 500 tekstilnih radnika u Lachute i 300 metalurgijskih
u Ottavvi predmet su drskog napadaja provincijalne policije
Za to što su se usudili izaći na štrajk da putem štrajka pri-sile
poslodavce na povišicu nadnica od 15 centi po satu pro-vincijalna
policija je napala na štrajkaške straže pozatvarala
vodje štrajka i zaredala od kuće do kuće štrajkaša prijeteći im
da st vrat na posao ili da uopće ne izlaze na ulicu Policija
r zakon Policija je gospodar u ovom malom mjestancu tek
tllne industrije
Ovakve metode quebeške policije podsjećaju nas na faši-stičke
metode njemačke i talijanske policije prije rata Hitler
je upotrebljavao slične metode za razbijanje sindikalnog pok-reta
u Njemačkoj Mussolini i Hirohito isto Sindikalne i druge
progresivne organizacije trebalo je razbiti i vodstvo pozatva-rati
da bi se poslije toga prešlo na opći napad na demokrat-ska
prava naroda
To se dogadjalo u Njemačkoj i Italiji prije rata To je bio
početak nasilnog nametanja i učvršćivanja fašističke vlasti
Hitlera i Mussolinija Poslije toga slijedili su napadi na ostale
organizacije na vjeru i crkvu na Zidove i strance — na sve
što je bilo na putu mrskom fašizmu da bi otpočeo teškim
naoružanjem i ratom za osvajanje cijelog svijeta
Sinovi Kanade borili su se i padali u borbi protiv njema-čkog
i talijanskog fašizma Narod Kanade je radio i proizva-d)a- o da bi ta pobjeda bila brza i sa manje žrtava dobi se
narodi oslobodili zločinačkog fašizma i nastavili mirnim i sigur-nim
životom Preko dvadeset milijuna najboljih sinova palo je
u toj borbi
Mi ne telimo da se to opetuje
Ali ono što se početkom ovog tjedna dogodilo u Lachute
zabtinjuje svakog poštenog radnika Ono što se ovih dana
dogodilo u Lachute dogadjati će se sutra u drugom mjestu
ako organizirani radnici dopuste ovakvo drsko kršenje njiho-vih
prava ako ne ustanu u obranu i traže od federalnih i
provincijalnih vlasti da se zakonom zaštićeno pravo štrajko-vanj- a
poštuje
STO JE POZADINA Kl
Veličanstvena prvomajska proslava u Zacrcbu Prošla i su u velikom broju sudjelovali i seljaci iz
okolice Zacreba Naša lika prikazuje Krupu seljaka i seljanka u povorci na Trnu Republike
u
u
JE IZGUBILA NACIONALNU IMOVINU U
OD 9 MILIJARDI I 100 MILIJUNA DOLARA
(Iz govora predsjednika Priv-rednog
savjeta i ministra industii-j- e
Savezne vlade Borisa Kidrići
održanog 31 marta u Narodnoj
frkupšlini Federativne Narodne
Republike Jugoslavije)
"Jugoslavija je izgubila u borbi
u logorima u zatvorima i na faši-stičkim
stratištima 1706000 ljudi
Prema podacima koji su bili pod-nijeti
Pariškoj reparacionoj kon-ferenciji
ukupan gubitak 18 za-padnih
savezničkih zemalja iznosi
oko 5 milijuna ljudi lrema tome
jugoslavenski ratni gubici pred-stavljaju
34 posto ukupnih gubitaka
u ljudstvu 18 zapadnih savezničkih
zemalja Jugoslavija je izgubila
108 posto od ukupnog broja svogt
stanovništva 18 zapadnih savezni-čkih
zemalja izgubile su 07 posto
U ratu je dakle izgubio život sva-ki
deseti Jugoslaven dok je pm-seč- ni
gubitak 18 zapadnih savezni-čkih
zemalja svaki sto četrdeset
treći čovjek
Sto se tiče neposrednih gubitaka
u borcima prema podacima podnje-ti- m
Pariškoj reparacionoj konfe-renciji
poginulo je u ratu ukupno
1217000 savezničkih boraca (bez
SSSR i Poljske) Znači da j po-ginulo
017 posto od ukupnog bro-ja
stanovnika savezničkih zemalja
bez SSSR i Poljske Jugoslavija
ama izgubila je 305000 boraca
tj 2 posto od ukupnog broja svo-ga
stanovništva I roj poginulih
jugoslavenskih boraca predstavlja
dakle 26 posto od ukupnog gubitka
boraca 18 zapadnih savezničkih ze-malja
što znači da jugoslavenski
ratni gubitak u borcima iznosi llS
puta viie od prosječnog savezni
čkog gubitka sto se tiče jugosla-venskih
ranjenika njihov broj Iz
nosi 24 posto od ukupnog broja sa-vezničkih
ranjenika bez SSSR i
Poljake
Sto se tiče mate
rijalnih irtava dovoljno ubjedljivo
govore sljedeće brojke:
U ratu je uništeno 365 posto in-dustrije
razoreno je ili oštećeno
223 rudnika Kemiske industrije
uništeno Je u ratu 572 posto tek-stilne
634 posto metalne 498 pos-to
električne 302 posto prehran-ben- e
22 posto gradjevineke 175
posto'
Razoreno Je 52 posto pruga nor-malnog
kolos Jeka 3 posto pruga
uskotračnog koloejeka
Od predratnog voznog parka za-tekli
smo sa oslobodjenjem na ju-goslavenskoj
teritoriji svega 234
posto predratnog broja jugoslaven-skih
lokomotiva i 161 posto vago-na
Od velikih željezničkih mosto-va
koje Je imala stara Jugoslavija
uništeno Je svih 13 od drvenih
mostova uništeno Je 553 posto pu-tevi
je razoreno i oštećeno 28380
km potopljeno ili odvučeno Je 6 15
potto brodova duge i 667 posto
brodova obalne plovidbe Teško
oštećene su 103 luke uništena su
ili teše oštećena sva brodogradili-šta
Iz rata Je izišlo 3300000 stanov-nika
bez krova uništeno je ili teš-ko
oitečeno 207 posto kuća
U roj konja pao Je za 616 posto
od predratnog broja goveda za
566 posto svinja za 587 posto
ovaca za 633 posto Uništeno je
242 posto predratnog broja voća-ka
38 posto vinograda uništeno
ili odnjeto 56 posto poljoprivred-nog
inventara i opljačkano 1900-00- 0
vagona žitarica i ostalih poljo-privrednih
proizvoda Devastirano
je 293555 ha šuma 185000 ha kra-tkih
šuma pretvoreno je u kame-njare
Opljačkane su sve zatočeno
zaliho drveta a nanovo pn-ectn- o
S PRAKnOV
Potpisivanje mirovnog ugovora
omogućilo je Ilugarskoj da kon-centri- še
sve svoje snage u cbnovi
i razvijanju njezine nacionaln
ekonomije na novoj demokratskoj
osnovi
Krivnjom bivših reakcionarnih
vladara Dugarska je sve do ne-davno
bila dosta zaostala zemlja
sa primitivnim obradjivanjem po-ljoprivrede
i slabašnom industri-jom
U toku prošlog rata Nijemci
su iz te zemlje odvukli robe i raz-novrsnog
sirovog materijala u vri-jednosti
od 75 bilijuna leva Na-cionalna
ekonomija Bugarske bila
Je u jadnim i nesnosnim prilika-ma
Industrija je opadala poljo-privreda
Je bila narušena i zapu-štena
financijalni sistem Je bio
osakaćen Da se vidi u kakvom
stanju Je bila bugarska ekonomija
dovoljno je spomenuti to da Je
1944 godine u usporedbi sa 193'J
godinom tekstilna industrija proiz-vodila
samo 25 posto od mogućeg
kapaciteta metalurgijska 20 pos-to
industrija koie 15 posto itd
Mase naroda su izbacile monar-hiju
— taj instrumenat bugarskog
i njemačkog fašizma — i usposta-vile
istinsku demokratsku vladu u
kojoj vrhovna vlast pripada radni-cima
seljacima narodnoj inteli
genciji te demokratskom i progre-sivnom
dijelu buržoazije Usposta-vom
narodne republike uspostav-ljeni
su preduslovi koji Bugarskoj
davaju mogućnost za plansko raz-vijanje
njezine ekonomije
Demokratski preobražaj u poli-tičkom
životu doveo je do dubokih
promjena u ekonomiji Država sa-da
posjeduje sredstva transportaci-j- e
rudnike električne stanice tr-govačku
flotu i 80 posto bankov-nog
kapitala Pored toga nakon
rata zaplijenjena su poduzeća fa-šista
i ratnih zločinaca Oko 200
od 3460 poduzeća je zaplijenjeno 1
postalo državno vlasništvo Pove-zujući
to sa likvidacijom privatnih
monopolittičkih organizacija (eko-nomske
osnove bivših fašističkih
režima) agrarnom reformom koja
Je provedena u interesu seljaštva
i porastom zadružnog pokreta u
gradovima i selima stvorena Je
nova ekonomska osnova za novu
demokratsku Bugarsku Ovaj novi
ekonomski sistem čiji sastavni dio
sačinjava i privatno vlasništvo da-je
odlučujuću ulogu državnom sek-toru
u ekonomskom razvijanju
zemlje Zahvaljujući tome država
koja se oslanja na zadružni sektor
i koja uživa stanovitu kontrolu
nad privatnim sektorom postigla
Je mogućnost uvadjanja planske
ekonomije
Za ostvarenje tih mogućnosti ko
je je stvorio demokratski socijal- -
no-ekonom- ski poredak odredjen Je
ekonomski plan za 1947 i 1948 go-- 1
FRANCUSKOJ
Gubitci Jugoslavije toku prošlog rata daleko
nad mašu] gubitke zapadnih saveznika
JUGOSLAVIJA
VRIJEDNOSTI
jugoslavenskih
jo 487 milijuna m drva
Slične brojke bih mogao navesti
u pogledu zdravstvenih socijalnih
prosvjetnih i naučnih ustanova hi-storijskih
spomenika itd
Gubitak postojeće nacionalne
imovine procjenjen je na 9100000- -
Prvi ekonomski plan nove
RIZE U
' (100 dolara proma vrijednosti ml
1938 godine Neposredna materi
' jalna tota koju je pretrpjelo H
'zapadnih savezničkih emalia i bez
dinu Izradjen po državnom orga-nu
— Vrhovnom ekonomskom vi-jeću
— i prihvaćen 2 aprila u Na-rodnoj
skupštini dvogodišnji plan
ima glavnu zadaću savladati po-teškoće
koje su ostale od fašizma
i rata povraćanje i podizanje
predratnog stupnja proizvodnje
Velika pažnja posvećena je pla-nu
poljoprivrede kao glavnom
zaostalom i narušenom dijelu bu-garske
nacionalne ekonomije Pri-mitivni
plugovi još uvjek su glav
no poljoprivredno orudje a volovi
i krave su u većini jedina zaprež-na
snaga Štoviše preko 25 posto
seljačkih posjeda nije u posljed-njim
vremenima imalo uopće ni-kakvog
poljoprivrednog orudja ili
tegleće marve U poljoprivrednoj
proizvodnji Dugarska Je zauzimala
jedno od najzadnijih mjesta u Eu-ropi
Opustošena i opljačkana po
hitlerovcima za vrijeme rata bu-garska
poljoprivreda Je pored toga
još oštećena sušom u toku 1945 i
1946 godine Gubitak koji Je pro-šle
godine nanesen sušom procje-njen
Je na 20 bilijuna levi Radi
toga Je i usprkos obnove sijanja u
usporedbi sa predratnim stupnjem
proizvodnja pšenice dostigla samo
60 posto Suša Je spriječila proiz
vodnju i stočne hrane pa Je to
mnogo otežalo napore uzgajanja
blaga
Dvogodišnji plan ima cilj povisi
ti poljoprivredu u usporedbi sa
1939 godinom za 13 posto u 1947
godini i za 34 posto u 1948 godini
To će se učiniti većim obradjiva-njem
zemlje i mehaniziranjem po-ljoprivrede
Mehanizacija poljopri
vrede će se pojačati izgradnjom
mašinskih i traktorskih stanica
koje će se povećati sa 21 stranicu
u 1946 godini na 50 u 1948 godini
Uzimajući u obzir potrebe svih
grana nacionalne ekonomije i svih
sekcija bugarskog naroda dvogo-dišnji
plan predvidja viši razvoj
industrije i veću proizvodnju koja
u 1948 godini mora biti za C7 po-sto
iznad predratnog stupnja
Proizvodni kapacitet raznih grana
industrije povisiti će se ovako:
proizvodnja ncetala za 67 posto
gradjevinskog materijala za 85 po-sto
tekstila za 66 posto industrij-ske
hrane za 49 posto gume sa
145 posto kemije za 141 posto
Mnogo pažnje dvogodišnji plan
posvećuje i elektrifikaciji zemlje
Električna snaga će se znatno oja-čati
tokom 1947 i 1948 godine
U nlanu ie takodier nredvfdiena
mnogo veća proizvodnja bugarskih
rudnika veći promet na željezni-cama
i drugim granama narodne
ekonomije
U posljednjih 50 godina bugar-sko
seosko i gradko stanovnitvo
se nije skoro ništa izmijenilo To
je jedan od mnogih drugih dokaza
kako je razvoj zemlje bio ukočen
London — Posljednjih par tje-dana
Francuska je zašla u duboku
knu Iz koalicione vlade isključe--i
i -- u komunistički ministri Soci-jalistički
katolički i republkanski
n mi-t- ri poduzeli su taj korak na-kon
su komunistički ministri od-Kla-- ah
protiv predloga sa povjere-nje
ladi
L objašnjavanju pred Narodnom
kuptinom Jacques Duclos jedan
d odja komunista istakao je da
njegova partija nije više u stanju
i "dupirati vladu koja ne uspjeva
u poduzimanju odgovarajućih mje-l- a
za snižavanje cijena i povećanje
l!oizodnje
Francuska je sada u Šestoj krizi
po-ii- je oslobodjenja Pozadina te
krize je vrlo jednostavna i jasna
Ona se može vidjeti pogledom na
pariške ulice i radničke četvrti
gdje posljednjih tjedana rano u
jutro stoje duge linije naroda pred
pekarnama Francuske kućedoma-ćic- e
su se našle pred novim sniža-vanjem
obroka hrane Kruh je sni-žen
na 250 grama dnevno
Vremenske prilike u Francuskoj
bile su te-k- e tako da je već treća
SSSR i Poljske) iznosi 534 mili
jarde dolara Gubitak nacionalne
imovine Jugoslavije iznosi dakle
17 posto od ukupnog gubitka 18
zapadnih savezničkih zemalja U
apsolutnim ciframa naš gubitak Je
72 puta veći od gubitka Sjedinje-nih
Država :i6 puta veći od gubi-tka
Grčke 2 puta veći od gubitka
llolandije 2 4 puta veći od gubitka
i like Itritanije"
Bugarske
Ugradnja i širi razvoj industrije
u novoj Bugarskoj trebati ćo više
od 100000 novih radnika Iz ovog
jasno proizlazi da se u takvim
prilikama ne može ni zamisliti be-sposlica
već na protiv zemlja se
suočujc zadaćom kako najuspješni-je
rješiti problem pomanjkanju
radne snage
Ispunjenje dvogodišnjeg plam
— od 1917 do 1948 godine — poja-čati
će položaj državnog i zadruž-nog
sektom proširiti vanjsku tr
govinu još vile učvrstiti demokra
ciju i na novi stupanj podići eko-nomski
i kulturni život bugarskog
naroda
U planiranju ekonomije demo-kratska
vlada Jamči ne samo puno
uposlenje sa sve radnike nego i
nadnicu veću od 15 do 20 posto
Prilike bugarskih seljaka će se ta-kod- jer
znatno popraviti u ove dvi-je
godine
Dvogodišnji plan u cijelosti od-govara
interesima radnih masa
Bugarske On Je postao program
sveg bugarskog naroda koji po-svuda
manifestira svoju odlučnost
u mobiliziranju sveopćih snaga sa
ostvarenje velikog demokratskog
plana i za svestrani preobražaj na-rodne
ekonomije To je najbolja
garancija da će se dvogodišnji plan
u Bugarskoj sa uspjehom ispuniti
Abbott se protivi eko-nomskoj
izalaciji
Ottavva 17 Maja — Ministar fi-nancija
federalne vlade Dougla
Abbott smatra da Kanada treba
prekinuti sa ekonomskom i politi-čkom
izolacijom i u svim zemljama
otvoriti tržišta Njegovo Je mišlje-nje
da bi u tome trebale predvodi-ti
Sjedinjene Države a Kanada će
ih slijediti
Uspostavom medjunarodne trgo-vačke
organizacije mogla bi se
svijetu pružiti prilika za obnovu
ekonomskog sistema i odstranjiva-nje
nekojih opasnosti na m!ju na-rodnom
polju Medju ostalim on u
opasnosti predvklja da će se ras-pasti
i ona ntedjunarodna suradnja
koja Je uspostavljena za vrijeme
rata
Sjedinjene Države — kaže mi-nistar
Abbott trebaju sniziti tari-fe
i odstraniti onu upravu koja
ograničuje izvoz
NKV OBLIH — Ponovni nemi-ri
buknuli su u provinciji Lahore
Broj ubijenih u prošlih 48 sati Je
dvadeset Vlada Je poslala trupe i
policiju da krši pobune u samom
začetku ali ne uspjeva Pobune so
naglo šire po cijeloj provinciji
Uzrok pobuna je nestaška hrane
zimska pšenica zamrzla Ona pše
nica koja dolazi iz Sjedinjenih Di
žava ne može udovoljiti potrebama
Sada se iznenadno i sasvim neoče-kivano
osjetio manjak u dovažanju
pšenice iz vana za 245000 toni
Dalje francusko seljaštvo nera-do
prodaje pšenicu po službeniu
cijenama kad im vrlo aktivna crna
burza daje dva puta više Razum-ljivo
Je da pod takvim uslovima
mogu živjeti samo oni sa punit
džepovima dok milijuni naroda
stradaju
Takodjer se osjeća pomanjkanje
masnoća vina mesa voća povrća
i svega što je potrebno sa uzdrla
vanja Jedne obitelji Dohodak rad-nika
je pak takav da nije moguć
udovoljiti cijenama ni onih proiz-voda
koji se nalaze na tržištu
U posljednja tri mjeseca vlada
Je dva puta izdala naredjenja
snižavanju cijena za pet posto ah
nikakve koristi Situacija se ne po-pravlja
nego pogoršava
Nadnice su mizerne i saostal
daleko iza cijena robi Sindikalni
pokret je u početku marta predlo-žio
nadnicu od 69 dolara mjesečno
za radnike Pariza i okolice prema
čemu su se imale ravnati nadnice
i ostalih francuskih radnika Povi
šica nije rješila problema u onoj
mjeri koja bi bila dovoljna za po-kriće
troškova života
Medjuvremeno komunisti su
opetovano podstrckivali radnika
na veću proizvodnju za narodne
potrebe Pozivali su radnike da vr-š- o
svoju dužnost u proizvodnji i
usprkos toga što je tako zvana
"elita" izgubila interes za buduć-nost
zemlje
Radnici su se žrtvovali i sa svo-je
strane činili što su najvife mo-gli
za popravak ekonomskog sta-nja
Ali socijalisti republikanci i
drugi u vladi nisu htjeli poduzeti
odlučnih mjera za spriječavinje
crne burze Sto bi pomoglo pravil-nije
trošenje hrane i robe
Tako su se cijene još jednoć oda-lečile
od nadnice i još jednoć su
radnici potporom komunista traži-li
da se njihove nadnico povise
Ali stvar ne leži samo u tome
Neuspjeh vlado na jednoj strani
odrazuje neuspjeh i na drugoj
Georgo Bidault ministar vanjskih
poslova vratio se sa konferencije
u Moskvi sa sporazumom o uglje-nu
Za ovaj sporazum — koji ipak
nećo udovoljiti potrebama Francu-ske
— Bidault je dobio neke male
koncesije od Lrnest Devina i Geor-g- a
Marshalla Sto bi moglo biti u
tim koncesijama nikome u javnosti
nijo poznato ali u Parizu se pret
postavlja da će planom Bidaultn o
ugljenu znatno oslabiti francuske
zahtjeve za reparacije u zapadnoj
Njemačkoj
Bidault je takodjer Francusku
stavio us zapadni blok sa kojeg je
američka delegacija radila cijelo
vrijeme zasjedanja u Moskvi
Francuski narod govori da nišo to-liko
u pitanju blokovi nego ciljevi
blokova Nitko medju običnim
francuskim narodom ne Seli da se
njegova zemlja pretvori u instru-menat
za podupiranje materijalnih
i političkih interesa monopolisti --
čkih grupacija
Francuska vlada nije uspjela
provesti ni onaj program na kojem
su se složile vodeće partije Prema
Ustavu četvrte republike i progra-mu
vlade Ramadiera imao se or-ganizirati
Francuski savez — bovo
demokratsko udruženje svih onih
naroda koji su jednoć sačinjavali
francusko carstvo
Ono što Je obećano nije učinje-no
Umjesto demokratskog saveza
razvijaju se kolonijalni ratovi po-gotovo
u Imlo-Ki- nl Borbu protiv
kolonijalnog naroda podupiru sve
partije u Francuskoj osim komu-nističke
Krize u vladi se stalno redaju
Jedna se rješi druga dolazi Kat
protiv kolonijalnih naroda koji tra-že
veća prava i slobodu se provodi
najbrutalnijim metodama Jedina
komunisti i njihovi sljedbenici u
Francuskoj dižu glas protesta pro-tiv
proljivanja krvi
Ovako se iz tjedna u tjedan raz-vijaju
dogadjaji u Francuskoj
dok komunisti sve više kritiziraju
vladu i predlažu one mjere koje
bi Francusku stavile na put prog-resa
i omogućile pravilno rješava-nje
unutarnjih i vanjskih proble-ma
Pa umjesto da su prihvatili
komunističke predtoge i tljesntje
se povetall u radu na vladinem
programu socijalisti u bili Jedni
od onih koji su radili na isključe-nju
komunističkih ministara ft vla-de
Borba se sada razvija u samoj
Socijalističkoj Partiji To Je borba
izmedju onih koji žele podržavati
suradnju samo u vladi sa komuni-stima
i onih koji namjeravaju od-vesti
Socijalističku Partiju js više
na desno
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, May 17, 1947 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1947-05-17 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot001074 |
Description
| Title | 000216 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | " Bpilsiifepiiisiiiiiiiii 3 "% £€# a --t STRANA 2 NOVOSTI Subota 17 maja 1947 NOVOSTI Published every Tuesday Thursday and Scrturday by the Novosti Publishing Corapanv In the Croatian Language Authorized m Seconđ Cimu Mail Post Office Department OtUna Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registry Office for the Qty of Toront on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopn Trst i mačekovci Poznato je da je narodna vH : se učiniti rhoglo da uvjeri zapada siavije na Trst i Slovensko Primorc tog opravdanog zahtjeva Jugoslavi -- goslavije već da je to bila želja i og -- nika i onda želja naroda Europe i Anc: vilnom rješenju pitanja Trsta gledali mir dijelu Europe i ispravak davne u uke n e rv I vec no s Svi : pr i ' noi počinjer r ijar n i iaro nepravde skim i njemačkim imperijalističkim silama prema ♦raca sigurr dima Medjutim poznato je i to da su ustaše i mačekovci za vrijeme borbe oko Trsta bili na strani onih koji su bili protiv da se Trst pripoji Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji Vodja njihov Maček je u eri tog pitanja rekao da je "svejed-no" ma kome pripadne Trst jer da će "živjeti" pod diktaturom teko i lako Njihova štampa se za cijelo vrijeme tog pitanja obarala na opravdane jugoslavenske zahtjeve i isticala da bi sa Trstom "komunistička Jugoslavija bila jača i prema tome teža za oboriti" "Mi nemamo interesa za Trst" — pisala je Na-ša Nada "Ako ćo Jugoslavija ostati i dalje ovakva kakva je onda ne pravi razlike koma će pripasti Trst" — pisala je Dani oa itd I nakon svega toga dolaze mačekovci sa svojom ' posla-nicom" usvojenom 23 ožujka u Pittsburghu i kažu da je Jugo-slav- ij Izgubila Trst krivnjom današnjih narodnih vlasti Ovako drske laži mogu iznijeti samo mačekovci i njihovi bračni drugovi ustaše i četnici Dok je bila borba za Trst bili su protiv da se Trst pripoji Jugoslaviji Danas kad je pitanje Trsta "rješeno" onako kako su oni željeli i u kojem pravcu su radili dolaze i krive narodne vlasti da su one krive Po njihovom mišljenju Trst bi se bio pripojio novoj Jugo slavni kad bi Jugoslavija bila izgradjena po starom kalupu: kad bi u Jugoslaviji pašovali razni Mački Cvetkovići 1 Kara-djordjevi- ći kad bi Jugoslavija postala druga Grčka i kad bi sirani kapitalisti i dalje mogli izrabljivati naš narod i cksploa-tisa- ti njegova dobra Onda bi po rezonovanju mačekovaca Ju-goslavija "dobila" Trst i svu drugu pomoć koju bi zatražla od svojih zapadnih saveznika Ali tada bi narodi Jugoslavije izgubili cijelu Jugoslaviju no samo Trst Po takvim okolnostima Jugoslavija bi pripadala drugima ne narodu Njezina bogatstva bi bila u rukama tu-dji- na dok bi narod grcao u bijedi i pod terorom kao što je gr-cao i za vrijeme starih anti-narodn- ih režima Narodi Jugoslavije su so tog vašeg "raja" za uvjok riješili Privremeno "izgubljen" Trst no znači da je izgubljen za uvjek Trst jo jugoslavenski i on će prije ili kasnije postati jugoslaven-ski grad ' U obranu radničkih prava Napadaj provincijalne policije na mirne štrajkaške straže u Lachute i Ottawi je pitanje o kojem treba razmisliti svaki radnik Oko 500 tekstilnih radnika u Lachute i 300 metalurgijskih u Ottavvi predmet su drskog napadaja provincijalne policije Za to što su se usudili izaći na štrajk da putem štrajka pri-sile poslodavce na povišicu nadnica od 15 centi po satu pro-vincijalna policija je napala na štrajkaške straže pozatvarala vodje štrajka i zaredala od kuće do kuće štrajkaša prijeteći im da st vrat na posao ili da uopće ne izlaze na ulicu Policija r zakon Policija je gospodar u ovom malom mjestancu tek tllne industrije Ovakve metode quebeške policije podsjećaju nas na faši-stičke metode njemačke i talijanske policije prije rata Hitler je upotrebljavao slične metode za razbijanje sindikalnog pok-reta u Njemačkoj Mussolini i Hirohito isto Sindikalne i druge progresivne organizacije trebalo je razbiti i vodstvo pozatva-rati da bi se poslije toga prešlo na opći napad na demokrat-ska prava naroda To se dogadjalo u Njemačkoj i Italiji prije rata To je bio početak nasilnog nametanja i učvršćivanja fašističke vlasti Hitlera i Mussolinija Poslije toga slijedili su napadi na ostale organizacije na vjeru i crkvu na Zidove i strance — na sve što je bilo na putu mrskom fašizmu da bi otpočeo teškim naoružanjem i ratom za osvajanje cijelog svijeta Sinovi Kanade borili su se i padali u borbi protiv njema-čkog i talijanskog fašizma Narod Kanade je radio i proizva-d)a- o da bi ta pobjeda bila brza i sa manje žrtava dobi se narodi oslobodili zločinačkog fašizma i nastavili mirnim i sigur-nim životom Preko dvadeset milijuna najboljih sinova palo je u toj borbi Mi ne telimo da se to opetuje Ali ono što se početkom ovog tjedna dogodilo u Lachute zabtinjuje svakog poštenog radnika Ono što se ovih dana dogodilo u Lachute dogadjati će se sutra u drugom mjestu ako organizirani radnici dopuste ovakvo drsko kršenje njiho-vih prava ako ne ustanu u obranu i traže od federalnih i provincijalnih vlasti da se zakonom zaštićeno pravo štrajko-vanj- a poštuje STO JE POZADINA Kl Veličanstvena prvomajska proslava u Zacrcbu Prošla i su u velikom broju sudjelovali i seljaci iz okolice Zacreba Naša lika prikazuje Krupu seljaka i seljanka u povorci na Trnu Republike u u JE IZGUBILA NACIONALNU IMOVINU U OD 9 MILIJARDI I 100 MILIJUNA DOLARA (Iz govora predsjednika Priv-rednog savjeta i ministra industii-j- e Savezne vlade Borisa Kidrići održanog 31 marta u Narodnoj frkupšlini Federativne Narodne Republike Jugoslavije) "Jugoslavija je izgubila u borbi u logorima u zatvorima i na faši-stičkim stratištima 1706000 ljudi Prema podacima koji su bili pod-nijeti Pariškoj reparacionoj kon-ferenciji ukupan gubitak 18 za-padnih savezničkih zemalja iznosi oko 5 milijuna ljudi lrema tome jugoslavenski ratni gubici pred-stavljaju 34 posto ukupnih gubitaka u ljudstvu 18 zapadnih savezničkih zemalja Jugoslavija je izgubila 108 posto od ukupnog broja svogt stanovništva 18 zapadnih savezni-čkih zemalja izgubile su 07 posto U ratu je dakle izgubio život sva-ki deseti Jugoslaven dok je pm-seč- ni gubitak 18 zapadnih savezni-čkih zemalja svaki sto četrdeset treći čovjek Sto se tiče neposrednih gubitaka u borcima prema podacima podnje-ti- m Pariškoj reparacionoj konfe-renciji poginulo je u ratu ukupno 1217000 savezničkih boraca (bez SSSR i Poljske) Znači da j po-ginulo 017 posto od ukupnog bro-ja stanovnika savezničkih zemalja bez SSSR i Poljske Jugoslavija ama izgubila je 305000 boraca tj 2 posto od ukupnog broja svo-ga stanovništva I roj poginulih jugoslavenskih boraca predstavlja dakle 26 posto od ukupnog gubitka boraca 18 zapadnih savezničkih ze-malja što znači da jugoslavenski ratni gubitak u borcima iznosi llS puta viie od prosječnog savezni čkog gubitka sto se tiče jugosla-venskih ranjenika njihov broj Iz nosi 24 posto od ukupnog broja sa-vezničkih ranjenika bez SSSR i Poljake Sto se tiče mate rijalnih irtava dovoljno ubjedljivo govore sljedeće brojke: U ratu je uništeno 365 posto in-dustrije razoreno je ili oštećeno 223 rudnika Kemiske industrije uništeno Je u ratu 572 posto tek-stilne 634 posto metalne 498 pos-to električne 302 posto prehran-ben- e 22 posto gradjevineke 175 posto' Razoreno Je 52 posto pruga nor-malnog kolos Jeka 3 posto pruga uskotračnog koloejeka Od predratnog voznog parka za-tekli smo sa oslobodjenjem na ju-goslavenskoj teritoriji svega 234 posto predratnog broja jugoslaven-skih lokomotiva i 161 posto vago-na Od velikih željezničkih mosto-va koje Je imala stara Jugoslavija uništeno Je svih 13 od drvenih mostova uništeno Je 553 posto pu-tevi je razoreno i oštećeno 28380 km potopljeno ili odvučeno Je 6 15 potto brodova duge i 667 posto brodova obalne plovidbe Teško oštećene su 103 luke uništena su ili teše oštećena sva brodogradili-šta Iz rata Je izišlo 3300000 stanov-nika bez krova uništeno je ili teš-ko oitečeno 207 posto kuća U roj konja pao Je za 616 posto od predratnog broja goveda za 566 posto svinja za 587 posto ovaca za 633 posto Uništeno je 242 posto predratnog broja voća-ka 38 posto vinograda uništeno ili odnjeto 56 posto poljoprivred-nog inventara i opljačkano 1900-00- 0 vagona žitarica i ostalih poljo-privrednih proizvoda Devastirano je 293555 ha šuma 185000 ha kra-tkih šuma pretvoreno je u kame-njare Opljačkane su sve zatočeno zaliho drveta a nanovo pn-ectn- o S PRAKnOV Potpisivanje mirovnog ugovora omogućilo je Ilugarskoj da kon-centri- še sve svoje snage u cbnovi i razvijanju njezine nacionaln ekonomije na novoj demokratskoj osnovi Krivnjom bivših reakcionarnih vladara Dugarska je sve do ne-davno bila dosta zaostala zemlja sa primitivnim obradjivanjem po-ljoprivrede i slabašnom industri-jom U toku prošlog rata Nijemci su iz te zemlje odvukli robe i raz-novrsnog sirovog materijala u vri-jednosti od 75 bilijuna leva Na-cionalna ekonomija Bugarske bila Je u jadnim i nesnosnim prilika-ma Industrija je opadala poljo-privreda Je bila narušena i zapu-štena financijalni sistem Je bio osakaćen Da se vidi u kakvom stanju Je bila bugarska ekonomija dovoljno je spomenuti to da Je 1944 godine u usporedbi sa 193'J godinom tekstilna industrija proiz-vodila samo 25 posto od mogućeg kapaciteta metalurgijska 20 pos-to industrija koie 15 posto itd Mase naroda su izbacile monar-hiju — taj instrumenat bugarskog i njemačkog fašizma — i usposta-vile istinsku demokratsku vladu u kojoj vrhovna vlast pripada radni-cima seljacima narodnoj inteli genciji te demokratskom i progre-sivnom dijelu buržoazije Usposta-vom narodne republike uspostav-ljeni su preduslovi koji Bugarskoj davaju mogućnost za plansko raz-vijanje njezine ekonomije Demokratski preobražaj u poli-tičkom životu doveo je do dubokih promjena u ekonomiji Država sa-da posjeduje sredstva transportaci-j- e rudnike električne stanice tr-govačku flotu i 80 posto bankov-nog kapitala Pored toga nakon rata zaplijenjena su poduzeća fa-šista i ratnih zločinaca Oko 200 od 3460 poduzeća je zaplijenjeno 1 postalo državno vlasništvo Pove-zujući to sa likvidacijom privatnih monopolittičkih organizacija (eko-nomske osnove bivših fašističkih režima) agrarnom reformom koja Je provedena u interesu seljaštva i porastom zadružnog pokreta u gradovima i selima stvorena Je nova ekonomska osnova za novu demokratsku Bugarsku Ovaj novi ekonomski sistem čiji sastavni dio sačinjava i privatno vlasništvo da-je odlučujuću ulogu državnom sek-toru u ekonomskom razvijanju zemlje Zahvaljujući tome država koja se oslanja na zadružni sektor i koja uživa stanovitu kontrolu nad privatnim sektorom postigla Je mogućnost uvadjanja planske ekonomije Za ostvarenje tih mogućnosti ko je je stvorio demokratski socijal- - no-ekonom- ski poredak odredjen Je ekonomski plan za 1947 i 1948 go-- 1 FRANCUSKOJ Gubitci Jugoslavije toku prošlog rata daleko nad mašu] gubitke zapadnih saveznika JUGOSLAVIJA VRIJEDNOSTI jugoslavenskih jo 487 milijuna m drva Slične brojke bih mogao navesti u pogledu zdravstvenih socijalnih prosvjetnih i naučnih ustanova hi-storijskih spomenika itd Gubitak postojeće nacionalne imovine procjenjen je na 9100000- - Prvi ekonomski plan nove RIZE U ' (100 dolara proma vrijednosti ml 1938 godine Neposredna materi ' jalna tota koju je pretrpjelo H 'zapadnih savezničkih emalia i bez dinu Izradjen po državnom orga-nu — Vrhovnom ekonomskom vi-jeću — i prihvaćen 2 aprila u Na-rodnoj skupštini dvogodišnji plan ima glavnu zadaću savladati po-teškoće koje su ostale od fašizma i rata povraćanje i podizanje predratnog stupnja proizvodnje Velika pažnja posvećena je pla-nu poljoprivrede kao glavnom zaostalom i narušenom dijelu bu-garske nacionalne ekonomije Pri-mitivni plugovi još uvjek su glav no poljoprivredno orudje a volovi i krave su u većini jedina zaprež-na snaga Štoviše preko 25 posto seljačkih posjeda nije u posljed-njim vremenima imalo uopće ni-kakvog poljoprivrednog orudja ili tegleće marve U poljoprivrednoj proizvodnji Dugarska Je zauzimala jedno od najzadnijih mjesta u Eu-ropi Opustošena i opljačkana po hitlerovcima za vrijeme rata bu-garska poljoprivreda Je pored toga još oštećena sušom u toku 1945 i 1946 godine Gubitak koji Je pro-šle godine nanesen sušom procje-njen Je na 20 bilijuna levi Radi toga Je i usprkos obnove sijanja u usporedbi sa predratnim stupnjem proizvodnja pšenice dostigla samo 60 posto Suša Je spriječila proiz vodnju i stočne hrane pa Je to mnogo otežalo napore uzgajanja blaga Dvogodišnji plan ima cilj povisi ti poljoprivredu u usporedbi sa 1939 godinom za 13 posto u 1947 godini i za 34 posto u 1948 godini To će se učiniti većim obradjiva-njem zemlje i mehaniziranjem po-ljoprivrede Mehanizacija poljopri vrede će se pojačati izgradnjom mašinskih i traktorskih stanica koje će se povećati sa 21 stranicu u 1946 godini na 50 u 1948 godini Uzimajući u obzir potrebe svih grana nacionalne ekonomije i svih sekcija bugarskog naroda dvogo-dišnji plan predvidja viši razvoj industrije i veću proizvodnju koja u 1948 godini mora biti za C7 po-sto iznad predratnog stupnja Proizvodni kapacitet raznih grana industrije povisiti će se ovako: proizvodnja ncetala za 67 posto gradjevinskog materijala za 85 po-sto tekstila za 66 posto industrij-ske hrane za 49 posto gume sa 145 posto kemije za 141 posto Mnogo pažnje dvogodišnji plan posvećuje i elektrifikaciji zemlje Električna snaga će se znatno oja-čati tokom 1947 i 1948 godine U nlanu ie takodier nredvfdiena mnogo veća proizvodnja bugarskih rudnika veći promet na željezni-cama i drugim granama narodne ekonomije U posljednjih 50 godina bugar-sko seosko i gradko stanovnitvo se nije skoro ništa izmijenilo To je jedan od mnogih drugih dokaza kako je razvoj zemlje bio ukočen London — Posljednjih par tje-dana Francuska je zašla u duboku knu Iz koalicione vlade isključe--i i -- u komunistički ministri Soci-jalistički katolički i republkanski n mi-t- ri poduzeli su taj korak na-kon su komunistički ministri od-Kla-- ah protiv predloga sa povjere-nje ladi L objašnjavanju pred Narodnom kuptinom Jacques Duclos jedan d odja komunista istakao je da njegova partija nije više u stanju i "dupirati vladu koja ne uspjeva u poduzimanju odgovarajućih mje-l- a za snižavanje cijena i povećanje l!oizodnje Francuska je sada u Šestoj krizi po-ii- je oslobodjenja Pozadina te krize je vrlo jednostavna i jasna Ona se može vidjeti pogledom na pariške ulice i radničke četvrti gdje posljednjih tjedana rano u jutro stoje duge linije naroda pred pekarnama Francuske kućedoma-ćic- e su se našle pred novim sniža-vanjem obroka hrane Kruh je sni-žen na 250 grama dnevno Vremenske prilike u Francuskoj bile su te-k- e tako da je već treća SSSR i Poljske) iznosi 534 mili jarde dolara Gubitak nacionalne imovine Jugoslavije iznosi dakle 17 posto od ukupnog gubitka 18 zapadnih savezničkih zemalja U apsolutnim ciframa naš gubitak Je 72 puta veći od gubitka Sjedinje-nih Država :i6 puta veći od gubi-tka Grčke 2 puta veći od gubitka llolandije 2 4 puta veći od gubitka i like Itritanije" Bugarske Ugradnja i širi razvoj industrije u novoj Bugarskoj trebati ćo više od 100000 novih radnika Iz ovog jasno proizlazi da se u takvim prilikama ne može ni zamisliti be-sposlica već na protiv zemlja se suočujc zadaćom kako najuspješni-je rješiti problem pomanjkanju radne snage Ispunjenje dvogodišnjeg plam — od 1917 do 1948 godine — poja-čati će položaj državnog i zadruž-nog sektom proširiti vanjsku tr govinu još vile učvrstiti demokra ciju i na novi stupanj podići eko-nomski i kulturni život bugarskog naroda U planiranju ekonomije demo-kratska vlada Jamči ne samo puno uposlenje sa sve radnike nego i nadnicu veću od 15 do 20 posto Prilike bugarskih seljaka će se ta-kod- jer znatno popraviti u ove dvi-je godine Dvogodišnji plan u cijelosti od-govara interesima radnih masa Bugarske On Je postao program sveg bugarskog naroda koji po-svuda manifestira svoju odlučnost u mobiliziranju sveopćih snaga sa ostvarenje velikog demokratskog plana i za svestrani preobražaj na-rodne ekonomije To je najbolja garancija da će se dvogodišnji plan u Bugarskoj sa uspjehom ispuniti Abbott se protivi eko-nomskoj izalaciji Ottavva 17 Maja — Ministar fi-nancija federalne vlade Dougla Abbott smatra da Kanada treba prekinuti sa ekonomskom i politi-čkom izolacijom i u svim zemljama otvoriti tržišta Njegovo Je mišlje-nje da bi u tome trebale predvodi-ti Sjedinjene Države a Kanada će ih slijediti Uspostavom medjunarodne trgo-vačke organizacije mogla bi se svijetu pružiti prilika za obnovu ekonomskog sistema i odstranjiva-nje nekojih opasnosti na m!ju na-rodnom polju Medju ostalim on u opasnosti predvklja da će se ras-pasti i ona ntedjunarodna suradnja koja Je uspostavljena za vrijeme rata Sjedinjene Države — kaže mi-nistar Abbott trebaju sniziti tari-fe i odstraniti onu upravu koja ograničuje izvoz NKV OBLIH — Ponovni nemi-ri buknuli su u provinciji Lahore Broj ubijenih u prošlih 48 sati Je dvadeset Vlada Je poslala trupe i policiju da krši pobune u samom začetku ali ne uspjeva Pobune so naglo šire po cijeloj provinciji Uzrok pobuna je nestaška hrane zimska pšenica zamrzla Ona pše nica koja dolazi iz Sjedinjenih Di žava ne može udovoljiti potrebama Sada se iznenadno i sasvim neoče-kivano osjetio manjak u dovažanju pšenice iz vana za 245000 toni Dalje francusko seljaštvo nera-do prodaje pšenicu po službeniu cijenama kad im vrlo aktivna crna burza daje dva puta više Razum-ljivo Je da pod takvim uslovima mogu živjeti samo oni sa punit džepovima dok milijuni naroda stradaju Takodjer se osjeća pomanjkanje masnoća vina mesa voća povrća i svega što je potrebno sa uzdrla vanja Jedne obitelji Dohodak rad-nika je pak takav da nije moguć udovoljiti cijenama ni onih proiz-voda koji se nalaze na tržištu U posljednja tri mjeseca vlada Je dva puta izdala naredjenja snižavanju cijena za pet posto ah nikakve koristi Situacija se ne po-pravlja nego pogoršava Nadnice su mizerne i saostal daleko iza cijena robi Sindikalni pokret je u početku marta predlo-žio nadnicu od 69 dolara mjesečno za radnike Pariza i okolice prema čemu su se imale ravnati nadnice i ostalih francuskih radnika Povi šica nije rješila problema u onoj mjeri koja bi bila dovoljna za po-kriće troškova života Medjuvremeno komunisti su opetovano podstrckivali radnika na veću proizvodnju za narodne potrebe Pozivali su radnike da vr-š- o svoju dužnost u proizvodnji i usprkos toga što je tako zvana "elita" izgubila interes za buduć-nost zemlje Radnici su se žrtvovali i sa svo-je strane činili što su najvife mo-gli za popravak ekonomskog sta-nja Ali socijalisti republikanci i drugi u vladi nisu htjeli poduzeti odlučnih mjera za spriječavinje crne burze Sto bi pomoglo pravil-nije trošenje hrane i robe Tako su se cijene još jednoć oda-lečile od nadnice i još jednoć su radnici potporom komunista traži-li da se njihove nadnico povise Ali stvar ne leži samo u tome Neuspjeh vlado na jednoj strani odrazuje neuspjeh i na drugoj Georgo Bidault ministar vanjskih poslova vratio se sa konferencije u Moskvi sa sporazumom o uglje-nu Za ovaj sporazum — koji ipak nećo udovoljiti potrebama Francu-ske — Bidault je dobio neke male koncesije od Lrnest Devina i Geor-g- a Marshalla Sto bi moglo biti u tim koncesijama nikome u javnosti nijo poznato ali u Parizu se pret postavlja da će planom Bidaultn o ugljenu znatno oslabiti francuske zahtjeve za reparacije u zapadnoj Njemačkoj Bidault je takodjer Francusku stavio us zapadni blok sa kojeg je američka delegacija radila cijelo vrijeme zasjedanja u Moskvi Francuski narod govori da nišo to-liko u pitanju blokovi nego ciljevi blokova Nitko medju običnim francuskim narodom ne Seli da se njegova zemlja pretvori u instru-menat za podupiranje materijalnih i političkih interesa monopolisti -- čkih grupacija Francuska vlada nije uspjela provesti ni onaj program na kojem su se složile vodeće partije Prema Ustavu četvrte republike i progra-mu vlade Ramadiera imao se or-ganizirati Francuski savez — bovo demokratsko udruženje svih onih naroda koji su jednoć sačinjavali francusko carstvo Ono što Je obećano nije učinje-no Umjesto demokratskog saveza razvijaju se kolonijalni ratovi po-gotovo u Imlo-Ki- nl Borbu protiv kolonijalnog naroda podupiru sve partije u Francuskoj osim komu-nističke Krize u vladi se stalno redaju Jedna se rješi druga dolazi Kat protiv kolonijalnih naroda koji tra-že veća prava i slobodu se provodi najbrutalnijim metodama Jedina komunisti i njihovi sljedbenici u Francuskoj dižu glas protesta pro-tiv proljivanja krvi Ovako se iz tjedna u tjedan raz-vijaju dogadjaji u Francuskoj dok komunisti sve više kritiziraju vladu i predlažu one mjere koje bi Francusku stavile na put prog-resa i omogućile pravilno rješava-nje unutarnjih i vanjskih proble-ma Pa umjesto da su prihvatili komunističke predtoge i tljesntje se povetall u radu na vladinem programu socijalisti u bili Jedni od onih koji su radili na isključe-nju komunističkih ministara ft vla-de Borba se sada razvija u samoj Socijalističkoj Partiji To Je borba izmedju onih koji žele podržavati suradnju samo u vladi sa komuni-stima i onih koji namjeravaju od-vesti Socijalističku Partiju js više na desno |
Tags
Comments
Post a Comment for 000216
