Novosti, August 15, 1946

              BTRANA 2
NOVOSTI
PubEaied every Tuesdav Thursdav and Strtuidar bv tbo
Novosti Publishing Compcny
In the Croatian Language
AetfciKl as Second Cla-- a MalL Post Office Departnent 0Uw
temi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Beffeltred In tho RegUtrv Office for the City of Toronto
on the 2ith day ol October 1941 a
No 46052 CP
ADRESAj 266 AcMaide St W Toronto 1 Ontario
Tflephene: ADelaide 1642
tepisi be potpba se ne uvrićuju — Rukop se ae Tečaju
Rat u Kini se mora obustaviti
Rat u Kini zauzima sve većeg maha Usprkos dogovora o
primirju provokacije i napadi trupa centralne vlade na polo-žaje
koje drže komunisti dnevna su pojava Generali Kuo-mintan- g
bacaju u bratoubilačku borbu na hiljade vojnika
Krv kineskog naroda u potocima teče za interese kineske pn-vUegisa- ne
klike i interese stranih imperijalističkih sila
Kina danas krvari pomoću američkog oružja kojeg vlada
Kai-she- ka dobiva od američkih imperijalista u velikim količ-inama
Jest Sjedinjene Države šalju ratni materijal u Kinu i
provod neproglašeni rat protiv demokratskog naroda Kine
onog dijela kineskog naroda koji se otresao feudalnih okova
i zauzeo put progresa
Kako inače protumačiti sadanje ratovanje u Kini Sto se
tiče odnosa snaga izmedju sila progresa i reakcije koja se
okupila oko generalisima Chiang Kai-shek- a sukobi bi već
odavno bili lokalizirani Sile progresa su moćne i brojne K-ineski
narod sve vise dolazi do spoznaje da au unutarnjim tr-zavicama
i oružanoj borbi krivi u glavnom strani imperijalisti
koji podržavanjem feudalnog sistema u zemlji nemilosrdno iz-rabljlv- cju
i narod i narodno bogatstvo Brzo bi narod Kine
koraknuo naprijed i lišio se bijede koja ga vjekovima prati
da se strane imperijalističke sile ne upliću u njegove poslove
Američki imperijalisti su se naročito odlikovali u tom poslu
Klevetama protiv kineskog naroda nema kraja Američka
i kineska reakcija služi se svim mogućim izgovorima da oprav
da svoju otvorenu intervenciju u Kini Nedavno je JB američJun
reakcionaraca medju njima i grupica trockista objavila izja-vu
da se demokratskom dijelu Kine ne smije nikako pomagati
Dok se tako pctupa sa onim dijelom Kine gdje je narod preu-zeo
vlast u svoje ruke centralnoj vladi na čelu sa poznatim
neprijateljom demokracije Kai-sheko- m šalje se pomoć u nov-cu
lirani oružju brodovima i odjeći Dok se u sjeverne predje-le
Kine šalju američke kaznene ekspedicije" da krče put voj-ski
Kuomintanga u Chungking se šalju posebne "istražne ko-misije"
koje imaju za dužnost da istraže mogućnosti novog
zajma i novih tržišta za američku Industriju
Kad god govorimo o pomoći koju Sjedinjene Države daju
centralnoj vladi u Kini za raspirivanje borbe protiv demokrat-skog
pckreta Kine moramo znati da se to ne čini sa odobre-njem
američkog naroda Ali to ipak ne znači da se ova stvar
nimalo ne tiče američkog naroda Američki imperijalizam pro-vad- ja
to na ime Amerike Američki sinovi sačinjavaju te "kaz-nene
ekspedicije" Američki novac l oružje kojeg Amerikanci
proizvede tura se u ruke kineskih reakcionaraca itd
Tiče s to dakle Amerikanaca naroda Sjedinjenih Drža-va
O Amerikancima ovisi do koje mjere će američki Imperija-listički
krugovi nastaviti sa ratom protiv demokratskog kine-skog
naroda
Maddme Sun Yat-se- n je bila u pravu kad je nedavno po-zvala
američki narod da masovnim pritiskom prisili američku
vladu da obustavi daljnje pomaganje šačice feudalnih despo-ta
u Chungkingu ako ne želi da kineski narod smatra ameri-čki
narod učesnikom u sadanjem bratoubilačkom ratu u Kini
Masovnim protestima američki narod je to zaista u stanju
učiniti Svi demokratski slojevi Sjedinjenih Država dužni su
energično protestirati protiv sadanje Intervencije i tražiti da
se američke trupe neposredno povuku Iz kineskog teritorija i
obustavi ratna pomoć centralnoj vladi
Na koncu svega Kina je bila naš saveznik u ratu U njoj
nije potrebno savezničkih trupa iznim da su te trupe poslane
za provociranje gradjanskog rata
Skrajnje Je vrijeme da već jednom prestane topovska pa-ljba
u Kini
Gdje su dopisi za veću Zajednicu
Mi znamo da se u našim kolonijama živo radi na kampa-nji
Zajednice Rezultati koje su do sada polučili kanadski od-sjeci
ističu se i mogu se usporedjivati sa najboljim odsjecima
u Sjedinjenim Državama Kad još kampanja nebi bila saboti-rana
po jednom dijelu odsjeka u kojima na čelu stoje maće-kov- ci sada zaposleni ljubljenjem sa ustašama rezultati bi
biH i bolji
Nego mi ptimjećujemo i jednu drugu slabu stranu u sa-danj- oj
kampanji za novo članstvo A ta je- - premalo se piše u
novinama
Kad bi se dosadanji rezultati u pojedinim odsjecima ob-javili
u našoj štampi kad bi se i ostalom članstvu Zajednice
reklo kako su se ti rezultati postigli — nema sumnje koristilo
bi kampanji
Kampanja Zajednice je važna važnija nego bilo koja
kampanja do sada Ona mora uspjeti a uspjeti će ako se
iskreni Zajedničari posiaraju da dobiju svaki po jednog novog
člana i onda što više pišu u našim novinama o pogodnostima
koje Zajednica daje svom članstvu
KOMENTARI JUGOSLAVENSKE ŠTAMPE PO
PREDLOZIMA O TRSTU I JULIJSKOJ KRAJINI
Beograd — "Borba" donosi čla-nak
u kome naglašava da Bidaul
tov predlog predstavlja teku uv
rijedljivu i neshvatljivu nepravdu
prema narodima Jugoslavije i na
rodu Trsta Ističući da je nai
predlog apsurd ne samo u etni-čkom
nego i u geografskom pogle
du "Borba" pile:
"PariSka odluka ostavlja na za-padu
od granične linije oblasti
kompaktno naseljene Jugosla on-ima
Tako bi po toj odluci Italiji
ostala čitava Kanalska Dolina Be-neš- ka
Slovenija sa Regijom za-tim
od oblasti zvane Brda tri slo-venska
sela veći dio grada Gorice
i sela Sovodnje Doberdob i Sti-va- n
Tako bi u sjevernom dijelu
"internacionalne ione" ostala slo-venska
obala od Devina do Tršćan-skog
predgradnja Barkovlje koja
obuhvaća potpuno slovenska sela
historijske opčine Trsta"
Na teritoriju kojeg pariška od- -
luka ieli baciti u talijansko rop-stvo
živi 60000 Slovenaca a samo
20000 Talijana od toga oko 14000
u Gorici Isto ovako bilo bi i sta-nje
u "internacionalnoj zoni" od
Devina do Uarkovlja a na jugu od
Trsta "slobodna teritorija" bi obu-hvatila
dio Mre sa 40000 Jugo-slavena
i 30000 Talijana
Prema odluci Vijeća ministara
u Jugoslaviji bi ostalo 30 do 40-0- 00
Talijana dok daleko veći
broj Jugoslavena ostao bi pod Ita-lijom
Odluka o Julijskoj Krajini nije
neosnovana i nepravedna iz etni-čkih
razloga već predstavlja ap-surd
i u ekonomskom saobraćaj-nom
administrativnom i kultur-nom
pogledu Takozvana pontep-sk- a
željeznica jedna od veza Trs-ta
sa Centralnom Europom ostaje
izvan jugoslavenskog teritorija a
druge dvije željezničke linije osta-ju
Jugoslaviji Apsurdnost ovak-voc- r
riiešenja leži u tome Sto se
Trst odvaja od teritorija preko ko
jeg prelaze oe dvije željezničke
linije koje su neophodne za eko-nomski
prosperitet grada
Zatim se u članku podvlači ap-surdnost
riješenja Gorice u kojoj
granična linija prolazi kroz grad-ske
ulice pa čak historijski Gori-čki
zamak dijeli na dva dijela
Osim toga do slovenskog etničkog
teritorija preko rijeke Soče na ko-me
živi 20000 Slovenaca takodjer
se dijeli na dva dijela
Ostavljajući Goricu na zapad od
graničke linije čitava jedna pro-vincija
sa 115000 Jugoslavena os-tal- a
bi bez svog gradskog admin-istrativnog
i kulturnog centra Naj-veća
naseobina u njoj nebi brojila
više od 3000 stanovnika Gorica
bi ostala i bez vode i električne
energije bez svoje slovenske oko-line
bez koje ne može da živi Dva
važna druma bila bi presječena
tako da bi se nova veza izmedju
Sočke i Vipavske doline morala
presjecati na vrlo teškom terenu
Pored toga Gorica je već 1000 go-dina
kulturni centar za Slovence
od isto tolike važnosti kao i Ljub-ljana
"Politika" objavljuje članak u
kome se razmatra nepravednost
odJuke Vijeća ministara vanjskih
poslova da takozvanoj "slobodnoj
teritoriji" Trsta pripadne i sje-vero-zapa- dnl
dio Istarske obale
Ovaj dio Istre naseljen je Hrvati-ma
još od dolaska Slavena na Bal-kan
a na svom sjevernom dijelu
Slovencima O tome svjedoče 1
mnogobrojni historijski spomeni-ci
Danas o ovome kraju Istre ta-lijanska
manjina živi samo u gra-dićima
dok su sva sela ili čisto
hrvatska ili u ogromnoj većini hr-vat#- ka
Skoro sva geografska ime-na
na ovom području su sloven-ska
Svoju nacionalnu svijest narod
ovog kraja Istre pokazao je za vri-jeme
X O borbe kada je uzeo
masovnog učešća u borbi protiv
okupatora
"Očevidno Je kaže se na kraju
članka da se Jugoslavija ne može
pomiriti sa ovakvom odlukom a
još manje se sa takvom odlukom
može pomiriti narod sjevero-za-padn- e
obale Istre koji bi bio lišen
svojih nacionalnih i političkih pra-va
i osudjen na sigurnu privrednu
propast"
ZAKON O PRINUDNOM RADU
BESPOSLIČARA
Sofija — Ministar unutrainjih
poslova Anton Jugov podnio je mi-nistarskom
Savjetu na odobrenje
projekt zakona o prinudnom radu
besposličara Na osnovu tog za-konskog
projekta narodna vlast
može mobilizirati za rad sva lica
koja nemaju odredjeno zanimanje
koja ju sposobna za rad a rte rade
Sva takva lica ruše društveni mo-ral
i izazivaju nezadovoljstvo kod
ostalih gradjana
-- MMUP-NOVOSTI
Četvrtak 15 augusta 1946
Generalni upravitelj l NRRE La Guardia i maršal Tito igraju šah za vrijeme ožnje na specijalnom vlaku u Jugoslatiji S lijeva na
desno: La Guardia Sef UNUKE u Jugoslaviji Sergejčuk ministar unutarnjih poslova FNRJ Aleksandar Kanković i maršal Tito
SAMO JEDNODUŠNOST JE U STANJU SVIJETU
DATI PRAVEDAN MIR
JUGOSLAVENSKA DELEGACIJA SE NEĆE SMATRATI OBA- -
VEZANA ODLUKAMA KOJE BI BILE SUPROTNE ŽIVOTNIM
I NACIONALNIM INTERESIMA NJEZINE ZEMLJE
Beograd — Beogradske novine
opiirno komentiraju raspravu ko
misije za proceduru mirovne kon
ferencije
Na sjednici komisije jugosla
venski delegat Moia Pijade je u
svom govoru istakao potrebu po-državanja
jedinstva koliko je naj-više
moguće pri donašanju odluka
Pijade je rekao da se radi o tome
hoće li konferencija 21 država biti
prava konferencija mira sa ciljem
da postigne što više moguću jed-nodušno- st
koja je jedina u stanju
uati svijetu pravedan mir ili ce
svojim pravilima o glasanju biti
svedena na običnu skupštinu gdje
bi nadglasavanje oduzelo moguć-nost
da se taj cilj postigne
Pijade je dalje istakao da su na
konferenciji zastupani narodi koji
nisu podjednako i neposredno zain-teresirani
u nacrte mirovnih ugo-vora
o kojima konferencija odlu-čuje
"Prema tome — podvukao je
Pijade ako ne smatramo da se
medju sobom sporazumimo ako
manje zainteresirane nacije nebi
pokazale razumijevanj za zemlje
koje su nacistička Njeinačka ili
fašistička Italija ta njihoVim sa-telitima
regazile vršile pokolje i
pljačkanje već ako bi te nacije na
protiv nastojale odlučivati o na-šoj
sudbini predobivanjem jeda-naestog
glasa za rješenje koje bi
po našem sudu bilo protivno našim
nacionalnim životnim interesima [
onda bi naši narodi bili potpuno u !
Piej V1CTOR M BIENSTOCK
New York (ONA) — U New
Yorku proda vaju putar za $130
od funte — bar dva puta preko ra-nijeg
OPA ograničenja A hiljadu
milja dalje u Beču zabrinuti či-novnici
nalaze da je šiling aus-trijska
novčanica iznenadno poja-čan
time što je putar u Nev Yor-k- u
dva put skuplji a uz njega bez-broj
drugih dnevnih potreba Ame-rikanaca
Austrijanci su shvatili znak vie-me- na
oni očekuju inflaciju u Sje-dinjenim
Državama i zato neće da
plaćaju bezrazmjerne cijene za
američki dolar U istinu američki
dolar je pao na 70 austrijskih ši-linga
u pored jen ju s maksimumom
od 140 šilinga prije pola godine
kad su cijene u Ameriei počele
skakati a dolar padati
Za nas ovdje izgleda nevažno da
dolar pada na austrijskoj crnoj
burzi Ali dok cijene dolara pada
ju u Beču one padaju u švajcar-sk- oj
Francuskoj i svakoj drugoj
zemlji Svjetska poaljt ratna priv-reda
se dobrim dijelom ravna po
dolaru Obnova svjetske trgovine
pravu da se pitaju zašto je naša
delegacija došla prisustvovati tak-vom
djelu"
Pri kraju te rasprave jugosla-venski
delegat Sava Kosanović
podnio je u ime Jugoslaenske de-legacije
slijedeću izjavu:
"Mi smo došli na ovu konferen-ciju
kao suerena država i mi radi
toga ne možemo unaprijed prista-ti
na to da budemo vezani sa od-lukama
koje bi bile suprotne život-nim
i nacionalnim interesima naše
zemlje Mi smo došli na ovu kon-ferenciju
očekujući da će pravila
procedure biti primljena u suglas-ju
sa predlozima koji su uneseni u
pozhe za ovu konferenciju
Smatramo da pitanje utvrdjiva-nj- a
pravila procedure predstavlja
pitanje suštinskog značaja a ne
samo pitanja procedure koja odre- -
djuje primjenu već primljenih
pravila Na generalnom zasjeda-nju
Organizacije Ujedinjenih Na-cija
sva važna pitanja a naročito
pitanja koja se odnose na održava-nje
mira a ml smo mirovna kon-ferencija
moraju biti usvojena
dvo-trećinsko- m ećinom Na svim
medjunarodnim konferencijama
uvjek se izražava tendencija da se
postigne jednodušnost na takav
način koji ne povredjuje suvere-nitet
država učesnica na konferen-ciji
Radi toga jugoslavenska dele-gacija
izjavljuje da se neće sma-trati
obavezana odlukama koje
nebi bile donesene većinom od dvi-je
trećine glasova"
Kontrola cijena i vanjska
politika Amerike
za isi od podmazivanja kojim inter
I nacionalni kanali dobivaju trgovi-nu
pomoću američkog dolara bi-lo
pozajmnicama iz Svjetske ban-- I
ke zajmom iz američkih resora
I
(Britaniji i Francuskoj n pr) i
(kupovanje na kredit mašinerije za
obnovu razbijenih privreda
Ako cijene u Americi skoče tri i
više puta šta će biti od zajmova?
Koliko će Britanija dobiti za dola-re
koje smo tako nevoljeno kredi-tirali?
Koliko će mašina Francu-ska
kupiti za 2 milijarde dolara
zajma? Oslabljeni dolar nije samo
katastrofa za američku domaćicu
i nadničara već i za zemlje koje
traže od Amerike pomoć da se iz-vuku
iz sadašnje krize
Kontrola cijene je iigledala pro-sječnom
gradjaninu kao čisto do- -
I maci dogadjaj Smrt OPA poka-- i
zuje već poslije nekoliko dana da
' se domaća i vanjska politika ne
mogu odijeliti u današnjem vrije- -
menu Ako hoćete još jedan dokaz
pročitajte vijest iz Washingtona
i da će vlada ako OPA ne bude ob- -
morati da izmjeni cijeli
Inovljen pomoći gladnim
Stjepan Radić o
Sovjetskoj Rusiji
Zatim govori o Finskoj kojoj je Sovjetska Rusija priznala
potpunu nezavisnost bez obzira na to što je Finska bila osvo-jena
ruskim oružjem i što je preko sto godina bila sastavni dio
Rusije Dalje govori o baltičkim republikama koje
" sačinjavaju ono naime primorje Baltičkog mora kojo
je Rusija naročito poslije Petra Velikoga konačno osvojila i
tu sagradila glavne svojo luke Rigu Dornat i Libavu Bez toga
primorja dotično bez tih luka Rusija nema gotovo nikakva
izlaza na Baltičko more jer Petrograd nijo luka a Kronstadt
pred Pctrogradom samo Je ratna luka"
Osim toga u svim tim državama nakon što je ugušena
kratkotrajna radničko-seljačk- a vlast
" vladaju domaći velikaši u slozi s gradjanstvom po
prilici kao u današnjoj Madjarskoj: Radnici i seljaci a no sa
mo komunisti u svim tim državama imaju političke slobodo
malo a vlasti nimalo"
Ah najvažnije je to da su kapitalističke velesile upotrije-bile
te države kao bazu za svoj napad na Sovjetsku Rusiju
Kad je taj napad 1920 godine bio skršen sovjetska je vojska
mogla sve te države okupirati ali sovjetska vlada nije htjela
oružanom silom uništiti nezavisnost tih država:
"I narodima na Kavkazu — ka? daljo Radić — priznala
jo Sovjetska Rusija potpunu nezavisnost Kavkaski narodi stvo-rili
su veliku federaciju i ta je federacija stupila sa sovjetskom
Rusijom u slobodno ugovorenu konferenciju
Gotovo na vlas ovako bilo jo i u srednjoj Aziji (Turke
stan Buhara Hiva) i u nepreglednoj Sibiriji Svuda su narodi
dobili takvo pravo samoodredjenja da su se mogli od Rusije
slobodno odcijepiti Nekoji su to i učinili Ali su brzo opazili
da im je bolje biti u slobodno ugovoreno] federaciji ili konfe-deraciji
s Rusijom nego da ostanu sami
Sve ovo jasno i nepobitno dokazuje da Je Sovjetska Ru-sija
do sada jedina velevlast koja i u praksi priznaje i pro-vodi
pravo narodnoga samoodredjenja Što više ona ga pro-vodi
i onda kad je to upereno protiv samomu teritoriju Veliko
Rusije ili Moskovijc Tako Je zadnjih ovih mjeseci nekoliko gu-berni- ja
od Velike Rusije prešlo k Ukrajini i Bjelorusiji"
Reakcionarna jugoslavenska cenzura koja je svim sred-stvima
nastojala sakriti istinu o radničko-seljačk- oj Rusiji cilj
je čestih Radićevih napadaja Jedan od takvih napadaja do-nosi
"Dom" od 21 svibnja 1924 (br 21):
"Jedan od najstrašnijih zločina radikalskih i batinašldh
vlastodržaca Jest u tom što oni čitavo područje svoje vlasti
zatvaraju od vanjskog svijeta Još gore nego što Je to bilo u
svjetskom ratu Naročito je Hrvatska odijeljena od duhovnog
života susjednih europskih država a još više od javnog života
u Sovjetskoj Rusiji ćim koje strane novino pišu malo pošte-nije
i slobodnije odmah im feo zabrani ulaz u Eshaeziju Pogo-tovo
su zabranjene sve novine i sve knjige iz Rusije gdje Je
danas politički život tako snažan da mu se počimaju diviti već
i najveći protivnici bc'jševuma"
Nekoliko dana prije svog odlaska u Rusiju objelodanjuje
i potpuno se slaže s jednim engleskim mišljenjem po kojem
"Rusija postaje danomice sve to uznamenitijim faktorom
u sudbini čovječanstva i ie treba biti nikakvim prorokom da
vidimo da će već u najbližim godinama ponajprije Europa
osjetiti ovaj odlučujući upliv Rusije a stalno Je da 20 stoljeće
neće proći i ruska revolucija utisnuti će svoje neizbrisivo obi-lježje
čitavoj zemaljskoj kugli" (Dom god 1924 br 22 str 2)
(Nastavit će se)