Jedinstvo, August 21, 1956

              STKAN A 4
Bolesti nasfale zbog
neumjeranosti u jelu
Zaamo. dx postojc bolesti koje
su pmljcdaca glzdi i ncdoroljae
jshraajeaosti. Iz histsrije aumo,
da tu glad i vdike epideraije Hie
uvijck jedna us drugu. Poslije
gladnih godina" stanovniStro jc
bilo ofciino ctesctkovaao eptdemi-jara- a
kuge, tifusa i dr. Ali ta stra-ir- u
maxnost — da una ljudi koji
glzduju — tre vife iScczara, i sa-d- a
ii gradovima mjesto bolesti. ko-je
hi posljedka neishranjenosti
iraa ve vise bolesti, koje tu oa-staf- c
zbog neurajerenosti u jefta.
Drugim rijsctma. u kultumijini ze-mlja- ma
naiet; doba, sve j manjc
bolesti nastalih zbog neishraajc-nost- i
(tuberkuloaa, zaraznc, epide-mijsk- e
bolesti), ali je zato sve viic
ljudi, k6ji su bolctni zato, bo
mnogo jedj ; danas bolesti nastaJe
Jvtg nrumjercnosti u jetu najvile
povc&vaju mortaJitet.
Osiguravajuca druStva ustanovila
su, da covjek, koji teii 19% pre-k- o
svojc normalne teiine ima za
4-- 1 Te vile izgleda da rano umrc
nego Covjek. koji ima normalnu
(fixiolo&j) teiinu. On je zx
1 7% a vetfoj opasnosti da umrc
od Jecerne bolesti. za 62% d umrc
od povecanog krvnog pritiska. od
krvarenja u mozgu ili od sreanc
kapi, i za 12' u vec"oj opasnosti
da umre od nesretnih slucaje%-a-.
Kao kompeflzaciju, taj isti fovjek
za 64- - manje riskira da umre od
tuberkulczc, a zx 6ri da umre od
upale plufa (pneuroonije).
Neumjerenost u jelu u prvom
redu uvjetuje ugojenost. Ugojenost
sama po scbi nijc bolest, ali sta-nj- e
ogojenosti ttvara sklonost za
bolesti itliranc (bolest, kojima jc
nzrok neumjerenost u jelu) : sc-1'er- nu
bolest. tbt povecan knni
pritisak, artfricxk'crozu, rano sta-ren- jc
i dr. Ugojenost nastajc zato,
fto $c pojede vise nego {to sc po-tro- ii.
Prehrana nckih osoba, iako
izgleda normalna, postaje preko-mjern- a,
zato ito je potroinja ener-gij- a
tih osoba mala. Osobe, koje
su po prirbJi vrJo pokretljive, ak-tiv- ne,
mogu se hraniti obilno pa
da ipak ne udcbljaju, jcr je nji-liov- a
potroinja encrgije vrlo vclika.
Najbolji naft'n. da se ocijeni, da
Ii netko previ'Je jede ili prcmalo
jest mjerenje teiine tijela. Obicno,
onaj tko previse jede — deblja, a
tko jede prcmalo — mrsavi.
Ugojenost i kod fena i kod mui-karac- a
nastaje obicno izmedju 40
i 50 godine. Naroc"ito odebljiju
oni, koji se ne krecu i oni, koji
sole da pojcdu neito vise. Iako se
ugojenost dobro podnosi, dole su
zena i covjek mladi, nju trcba po
svaku cijenu suzbijati i ito prije
Iijec"iti, narocito poslije 5 £odine
starosti. Najbolji i tako red jedini
nalin lijcienja upojenosti jest —
manje jesti. Osim odpovarajufcg
najina ishrane (dijeta), postoji i
lijelcnjc Itjekovima, ali ono moie
da bude nekorisno, ak i opasno.
U svakom v'utaju, ono trcba da se
provodi samo pod nadzorom lije
tnika.
Mcumjcrcnost u jelu predstav-lj- a
opasnost za zdravljc. Zato ne
trcba dtbljiti poslije navrienih 10
podina. A ako netko ima vise kila
ne£o Jto fizioloiki, norrrulno tre-b- a
da ima (to jest, koji kilogram
manje od broj preko sto njepose
vistne). onda svakako trcba da
~kleni dcWirw priie M podina
starosti. Sasvim je pogrcino iero-%an- je
nckih ljudi i icna, da imaju
сЛј 'rezenu zdralia" ako imam
ise kila. Л VanJti Тлхг1
flli
me, otvori e! (V
pred vratima Sueza),
Bosanski pjesnik
Medju bo%ankim pjenicimm
muklimanimi, koji u piali ne-rodn- im
jecikom, najfuvrniji je
Ukkjufi, rodjen leoi. u Zirnt-kot- n
andlaku, vjernjatno u
Tuzli. Radio je jo lft'.U ali e
ne zna, kad je umro. Iiao je
turoki, arapki. perzijitki i crp-fko-hrtat- ki. I'omat je njecov
Ickkikon "Potur .sahidije". Jezik
mu je dosta it od turcizma.
I'ropovljedio je vjerku tolrran-cij- u
i miao nacionalnoj; jedin-ts- a
Ilovanaca bez razlike vjere.
NjeRosi u tihoti: "Otac jedan,
jedna mati — pr#vo bi nam
valja znati — jer cemo e paki
klatr.
Anegdote o Nikoli Tesli
Susret s Edisonom
КлЈј je Silolj Testa Jotado
u Amrriku, EJeson je iff bio
poznati pronatazjl i bogaii tlas-tii- k
poJuztla.
'Testa je otiJao koJ ntga s
jeJnom preporulont, pistuoni
Bacbtlota, EJisonotog suradni-- U
"Poziujem dva felita lotjtla
— stajalo je u pismn — jtJait
ste I, a Jrtigi je otaj tnlaJi to--
vet ioga vatn preporufujem".
Cika Jovana zdravica
Majj 1892. goJine ttigao je
Sikola Testa u BeograJ. Prire-dje- n
mu je izvanreJan Jolt It.
Sa banketu oJrlanom u njtgovu
tost, poslije raznib pozJrarnib
goforjt ustao je ttka Jova Zsiaj
i pofeo:
"Л znam ila je suUina
tr to lint samo miso
Ctm smo luti JolazJJ nam
OJmab si nas ilektriso ...
Novo ledeno doba
Dr. M. Ewin;: i Dr. W. L. Donn
profesori na Columbia univerziteru
postavili su no%--u tcoriju o placijal-ni- m
dobima. Prema njima Zemlja
se sada nilazi u intcrplacialnom
periodu. i to potoso пл njep)u
kraju. Do ponovnop nastupanja
Icdenog doba ne fe dovi zbog neke
katastrofe. nepo premjeJtanjem po-lov- a.
PremeStanje polos a posljedica
je zaruiavanja zemljinc kore u unu-trainjo- st.
Soju tcoriju potkrepl ju-j- u
i rezukattma ispitivanja taloga
ir adenop iz oiramkih dubina.
POKLONI, SIFKARTE I NOVAC
ZA JUGOSLAVIJU
Najstarija Agencija. sada kao uvijck prodiie iifkarte. aTionsle
t ieljeznitle karte Mabavlja putnke. %ize i parancije. Obavlja
Jax-no-btfjezni-
Ae posknc svih irrsta: punorooi'ja, izjave. Sve
vrste dekumenata iz Jyposlasije. Daje upute i prasi papire za
4-}nda-nje
preko punomoJmka. Obavlfa doznake za naki $t.©6
pe 609 dinara. keje stiiu za 8 dana. Troftwi samo S2.00 bez
razlike keliko se Salje. VA2SO: Tko kupi putnu kami гл
sebe i sveje i nc tskemti DOBIVA eijete sta nerta b2
ikakra odbitka.
Za poklone trairte cijeruke Pazrtc n rnoje opUsianie pokkxu.
Jol ariiek trrba mnopo hrane. robe itd.. o Juposlavi PI5ITE
ZA SVE STO TREBATE JOS DANAS NA NOVU ADRESU:
GEORGE SiGMUND. RcjtU
1434 St. Catharines Street West, Room 205
Montreal 25, P.Q. Canada.
pal
— Marto, naS problem ishrane je гјјемгп.
— Kad bi umo mneli nautili policajce
da upravljaju ma&inama. POSL O VICE
Bio je Mark Twain koji je
rekao; Sve t tufe na vrijeme
a nikoga nema koji bi neito u
torn pouledu napraio.
U fJvotu fovjeka postoje
c'va doba kai nermlje fpeku-lirat- i:
kada nema eredstava I
kad ih ima. (Twain).
Tko ide na aud zbog ovce,
izgubit £e kravu. (Jjianjolska
polovfca).
Ш(о1г - mill bnll m Ktn
j ijru j; ,.m., nwj. v. ..—
dovoljno hrabar, da prlzna, da
nema hrabroetl.
LJjecnicl au erttni ljudi. NJI-ho- vi
UKpjesi evljetle na auncu,
a njlhove pojfreJke pokrlva
zemlja. (Montaigne).
Teltfon na suncanu
encrgiju
Хсч]апо su u USA uvedene
ckspcrimcntalne tcicfonske linije.
s elcktricitetom dobiscnim od sun-c- a.
Tclcfonsku liniju -- snabdijevaju
432 foto-clement- a, koji su razmje-Jtcn- i
na odrcdjpnoj udaljenosti po
telefonskim stupovima. Da se li-ni- ja
ne bi prekinula no£u ili za
oblaftiih dana, na istim mjestima
postavljcni su i akumulatort, koje
snabdijevaju clcktridnom encrp-jo- m
fotoclije za sunanih dana.
Prcma izjavama tvrtke Bell, ekspe-rimen- ti
su dali dobre rezultatc, pa
sc ockuje, da ce se primljeniti na
iirokom pi ami.
Mars sc priblizava
7 scptembra Mars c sc pribli-zit- i
Zemlji potoso u istoj mjeri kao
i 1924 podine. Tada e biti udal-je- n
od Zemlje samo 5,120.0O
milja. Astronomi se nadaju da it
oe podine rijeiiti mnope proble
me, koji su ezani хл pojave na
Marsu.
Katloxe Vari. CehoslovaAa. —
filmski festival za-vrse- n
je 29. jula.
Veliku nagradu festivala dobio
je francuski film "Kad bi svi
momci svi jet a . . . u reiiji Kri-stija- na
Zaka, zato Ito najbolje os-tvar- uje
ideje festivala, "гл hu-mane
odnosc medju Ijudima i
trajno prijateljstvo medju narodi-mi- ".
Zanimljtvo je. da je a iiriju
kao kandidat тл Veliku narjadu
osun francuskog filma, bio spome-nu- t
jo samo film
"Potraga.
Drur naprada ("Za ргосд")
dodijetjena je filmu
sumrak od redatel}a
Tadafia Ima fa. treca (NotI cb-vje- k)
sovjetskom fiJmu "Slu2aj
Remfanceva od redatelja Josipa
Hejfica, spedjalna naprada lirija
madjarskim filmovinu Malo bi-je- lo
pivo i "Propast, a naprada
"Prijatelistvo medju narodima
indijskom flima Tut po Indi ji
(o posjetu HruiTora i Bulpanjina
V"S7fct
Gluvi mui i lijepa icna u
retan par. t Danka poslovica).
Nekoji ljudi poznaju takt,
dok drugi govore istinu.
Kada 2ena zalata vol! mufa,
on je mole usijek privoliti, da
ucini are, £to on a hoe.
Vjerujte eve U yjete o
avijetu: i najgore Je moguce
(Ilatzac).
l'o?tuJem brak. Svaka fena
morala bi bltl udata, a muSka-ra- c
nl jednn. (Disraeli).
N1 od jedne atvari nije toli-k- o
ljudi oboljelo, kao od pi5a
"N'a zdravlje". (M. G. Saphir).
noRomctasi
za
Moskva. — Komitct za fizi£ku
kulturu i sport Sovjetskog Savcza
odrcdilo jc slijedci'e nopomctaie za
Olimpijadu:
Vratari: JaJin, Rasinski i Dent-senk- o, branii: Oonkov, Maslcn-ki- n,
TiVcnko, Kuznecov, Baiaikin
t Glubjcv, pomapaci: Neto i Pa.
ramonov, navala: Tatuiin, Isajcv
Nikita Simonjan, Scrpcj Salnikov,
Anatolij lljin, Mozcr, Valentin
Ivanos', Strelcov i Fedosov.
DO ZNAXJA
Ako tain je potrebna fUta I
moderns a I a z nvadbu, pronla-s- e, seerinke I koncert, a manje
obe za ikole murike I lome olij-n- o
obratite, e na donju adreau
ili ipak Iino nan pojetite.
Takodjer Imamo na rappola-ganj- e
kuhinju a prvoklanim
poftudjem.
SLOVACKI KULTUKM DOM
10 Iandowne Arn
Tel: LE 2-15- 79.
Prvu nagradu na medjunarodnom filmskom
festivalu u Katlovim Varima dobro
francuski film
Medjunaredni
jugoslavenski
japanskem
"Popodnevni
Sovjctski
Melbourne
Indiji). N'arada "Za mlade stva-raoc- e"
dodijcljena je brazilskom
rcdatelju Nclsonu Pcreiri don
Santos, autoru zapazenog filma
"Rio, 40 stupnjeva Celzija i
australikom rcdatel}u Cecil Holm
su. aatoru omnibus filma Tri u
jednom.
Posebna naprada "In memo-tija- m
dodijeljena je хл uspomenu
na filmskog redatelja Helstrena,
autora filma "Juscpi iz fiorda.
Nagrada za nosai smjcla istra-fivan- ja
u podruju reiije dodije-ljena
je redatelju kinemaskop fil-ma
"Najbolji dio Francuzu Ivu
Alegreu. Za najbolju zensku ulcp
napradjena je sovjetska rjumka
Li Fontova, turna glame uloge u
Roiolovom filmu "Djeca slobode".
a za najbolja mutku ulopi nje-таЛ- п
gkunac Ginter Iroon, za
naslomu ulogu u filmu "Ernest,
Tclman. Prvu od sedan) nagrada
za kratkornetraine filmose dobio
je poznati tali j anski redatelj Luga-no
Emer za film o slikaru Pxkasu.
K L E T V A
{HistoTijski r o m a )
— AUGUST SENOA —
(64)
Siroko, dalcko sjalo je njegovo
velicje, onla se njegosa slava. Ta
poput satrena zmaja leiaie u krvi
lica, koja je bila prijetila slomiti
njegovo iezlo. Koliko tih ugnja-nt- h
glava ne shara bijesni boj, ko-liko
ih ne skon£a kn nicki ma!, a
duse savcza, brada Horvat, bjeie
ostavili na oom zemljiiru samo
propale rude, traiei goloruct prog-nanic- i
kukavan zaklon pod krosom
bosanskg kralja Tvrtka. Visoko
dizao je sada plalii SiJman glavu.
visoko poput .сглтл, i kako ;e li-cumj-erna
iaska ropski iapjtala oko
niegOMh uiiju, kako se iz praha
dizao k njemu tamjan smisljene
hvalc, utuvi mu se u glavu tasta
misao. da jc zbilja on junakom i
pobfcdnikom, zaboravi, da je ma£
dvaju orijaJa hrxatskih — Nikolc
Gorjanskoga i Ivana кгЛоса —
nadrvao dva orijaSa hrvatska —
IvaniSa Hon-at- a i Ivana Paleinika
— a krvaom razdoru da je kj-mova- lo
zvijere svetoga Todora —
mletafki krokodil.
Da, plaha lukscmburika dusa,
kojoj je najveda vjeitina bila pri-icni- ti
si silnc, Iijcpe kraljevine,
sokolila se sad, nadimala prsa svih
brda Gria, ne vidctfi prcd sobom
iiva nepn'jatclja. Sunce sretfe mu
sjalo, al danas, na dan pctoga
jula 1587., sjalo mu i sunce s ve-dro- ga neba na cast njcgovoj slavi.
Danas je iiruo u glavnom gradu
cijele Slavonije zagrliti svoju Ijub-Ijen- u
Mariju. koja je toliko dana
prosuzila bila u ropstvu klctoga iz- -
dajnika. pnaka vranskoga. Zar
Ijubljcnu Mariju? Jc li on ljubio
nju, ona njega? Tko zna? No niko
il ne niko tj cjelov pred svijetom
iz sree, SiJman imao jc onct obji-ma- ti
ruk'ama keer Ljudcvita Vcli-kog- a,
kraljevstvo ne tolikih kralje-vin- a,
svoju Jcnu, zalog svojc la-st- i. bez kojeca niegoso kraljcvstso
nc bi irmlo konjena. Bar zato mu
je mila bila, bit zato mogao ic
pisati: "rnoja Ijubljcna kraljica".
Pod Zagrebom ntzahu se duga
cisla bijehh cadorova poput bijclih
stada. Tu je stajala Si4manova
vojska, i ona, koju bjcJc dovcli od
istoka gospoda Gorjanski, Moro-vi- ,
Korog i Luccnac, a od zapa-d- a knez Ivan Krfki, Jije su fete
bile zbacile Lackovida sa Grica te
opct zasadile Marijinu zastavu vrh
tvrdog Mcdvcdgrada. Nad cado-rje- m
vijale se farcne zastavicc. Tu
nose u zraku andjeli zmiju, to su
ljudi Gorjanskoga, tu Itbdi nad
Jatorom zvi jezda Ivana Krclcoga,
ondje licki biljeg kneza liudislavi-ii- ,
i morska djevica plemcna Bu-bekov- a. Nada svima visjeli su vi-soko
na kraljevskom stijegu lav
luksemburtki i liljani aniuvinski.
Gdjcgdje iz prikrajka sirila medju
Sarcnim urcsom slavonska kuna ili
hrvatska kocka. Ve stajahu i ete
na okupu. Cudnim jc okom gledalo
sunce sjajno blijeitilo laStcnih
oklopa, ta ncbrojena zrcala glat-ki- h
Jtitova, to treptanje Jarcnih
perjanica, koje sc Iclijahu poput
cvijeca na polju, udno gledalo
sunce visoke dugaclec nizo%c o?tra
koplja i sjalo kroz koplje, kao da
sjaic kroz mladu jelovu lumu. Po
fslju iiao turn, iamor i zvekct.
korak pjeiaka Stropotao je
rnuklo poljem. a vatrcni hatovi o- -
klopnika zadavahu ncmirnim kopi-to- m zemlji ljute rane. Prcd cctama
stajahu zastavnici, drzeifi u stre-men- u
stiieg st)ga gospodara, sta-jahu
trubljali. drfeVi na koljenu
dugaclce trublje, Ladislav Luccnac
letio na zelcnku medju cadorjem
kao strijcla. da svrsta svojc junake
— Ivan Moros it kasao polagano
pod pozlacenim oklopom medju
vojnicima. a sred bukc krikc, sred
rojeva tarene --ojkc i oblaka ljet-nje- ga praha stajao je ла vrancu ne-pomk'- no Nikola Gorjanski. Njega
nije kitilo ni srebro ni zlato. crn i mu oklop pokrivio prsa, crna ka- - ]
ciga njegovu glavu, a sa sedla vi-s- io
mu crn Stit sa srebmom zmi-jo- m,
a na njem slova "Smrt pie-men- u
Horvata i Paleinika" —
cotovo mislil. di je zatocnik smrti.
Bilo je rx'ima. kanda c ti sjajni
buni rojevi diiu u krvav boj, ne
da se spremaju na kraljevsku slavu.
Teiko je junacima stajati. mirovati
sred polja ras~na na suncanoj feci.
malno bilo znojiti se pod teikim
ptidjem u slavu kraljke Marije.
AI gore od svih funaka na sun-c- u.
znoiio se u hladu grnkih gos
podin Ahacij Prodanii. ban Slas-o-nij- e.
Nemimo je kucalo njegos-- o
sree. dua mu je trept jela. po glavi
mu sc motalo sto nernilih misli
Bilo ga jc strah poJastiM kraKa t
kraljku. Ahacii vo1k je vijiti se
poput mjeseca oko drure zvijezde
neioli sameglav sati pred svijrtofn
Boljela ga je i rfara za rartive
kesu, jer sc cinstvt oca mu, s4a-mo- ga Mikida bana, u nakama $m
rasplrvalo i e£ ie i veliko tmanje
Ribnik prodao bk krekim knezo-vim- a. Jot nek potraje ta slava, ca
cc Ahacij bitj riba ca suhorn. Pa
jo{ i gori jadi ! Bilo ga jc strah гл
banstto. Kadno prsi put pozdravi
u Zagrcbu Sitman. oiinu ga ovaj
jaiufi uz- - gospodina Lucnca toli
oitrim, prezimim okom. a Luccnac
nasmijesi mu sc toli t'udnovato, da
ga je zazebla duia, i tako mu se
zavrti glava. kanda banska stolica
pod njime klima. a trcbalo mu je
banstva, ta rat ga je gotovo izjeo
bio. Zato se znojio gosp. Ahacij
Prodanid, zato se je motao i pre-vija- o,
da slava Sto slavnija bude,
pa udario navIaS na Grit, na Kap-to-l,
na Kriievac, Goricu namct za
trosak kraljevskc slave, da su se
vjeri gradjani i prcponizni kmetovi
krvavo znojili, sve da bude veselje
xcCc, kraljevska gozba masnija.
Tako, miiljase Ahacij, istinut cu si
opct kraljevu milost. jcr sjajno to
pirovanje vrijedi prcd odima 5iJ-nu- ni
vise ncgo desct krvavili bi-tak- a.
Nijc stoga ni cudo, da je Gri-can- in
Zivan Bcnkovid, vrativ se iz
varoskc kuc°e i stupiv u komoru
soju, tucio kapu na .stol te zlo-volj- no
spustio se na klupu, na
kojoj mu je i icna, brojeli jaja,
sjcdila. Jclena pogleda postrance
na mrko celo Xivanovo, ne bi Ii
uhodila, ita jc muzu. al odmah po-nik- nu
nikom, jcr kako je moinjar
skupio bio, jc na-- %im prav јд njjm
rrulL jj 2стЦ[Ј
je, iivane za od puno zaslu
plaho.
NiJta — odgovori gradjanin
zlovoljno.
— Gdje si bio?
Ma na varoJkoi kuc"i. Ta
rekoh ti.
— Neidrf k slavi?
— Idem. Ta zna! — otrcsnu se
Zivan poie&fc na icnu.
— Zivanc! — usplaSi se Jclena
— za ime Boga, Jto sam ti kriva?
Joi te takva nc odutih otkad
ono izgubismo sina —doda, j suza
joj skot'i na oko.
£ivan ouvrnu glavu, suze nijc
vidjeti, al ona rijed zjl sina bila
gi bocnula u srec. Za hip dignu
se. stavi desnicu icni na ramc i
rece:
— Jelo! Jelo! Sta mi spominjcS
sina? ZnaJ, da je to bijelo ieljczo
na staru ranu. Sta si mi kriva? Ta
nilta, Boga mi, niita.
Pic? Sto sc onda mrliS —
odsrati icna, dignu v glavu J spustiv
ruke u krilo.
— Pak? Srdim se na bana Aha-cij- a.
Taj cc nas pojesti i popiti.
— Kako?
— Tako, feno! Valja dotckati
kralja i kraljicu, rccc nam. Dobro,
ta mi smo za Sigismunda, mi Gri-an- i, to Bog zna. Trcba dati dva
vola, trista krusaca, fctiri vedra
vina. Dobro, takov jc zakon, dali
smo i preko zakona cctiri sto km-Jac- a, desct cdara vina. pa-li- ti
krijes. Dobro, sumc imamo do-sta.
Nek se sja, je kralj me-dju
nama. Valja grad okititi zelc
nim granjem kao na Tijelovo.
zato lako. Ali rcce Ahacij, dajte
sto maraka srebra, Gricani,
je gladna i iedna. Bas se tomu
vesclili nismo, al dali smo, kralj
ne dolazi svaki dan u svoj vjerni
grad. Onda гес"с Ahacij. dajte oJ
sto, prvu su stotinu pojeli i popili.
Suze su nam illc na oi, al dali
smo i to. jcr se ufamo. iii tc je-damp- ut mira biti. Sad dodje Ahacij
sam na vijecniaj pak Dajte
a trecu stotinu maraka srebrnih, i
to u ovaj cat. piliCa, kopuna.
jaja, masla, si ra. vina, jer ce dofi
mnogo gospode, pak da bude Gri-canim- a
fast.
— Ah! — dignu se Icna — pa
ste dali?
— Dali? Nc znam otkud? Sudac
doede gi do Jkrinjc, д"је &vamo
nosce, prevrnu jc prcd banom, i
iedna jedina banovica iskoturala se
iz nje. To nam je sve. rec"e sudac,
ta samica nam je ostala za sjeme.
Nc mozemo vile, a imamo jos i
duga. jcr smo oruinicima dali sa-Ji- ti
nose haljince i pok rpa ti nai
zastas-u-. da si vidio Ahacija
kako je ruke oko sebc bacao i no-gi- ma
lupajufi vikao: Da smo kra-mars- ki
smet, da laiemo. da smo
nosxe zakopali! A ja pritom sto-ief- i.
rekoh mu: Rcpu smo zakr
Pali a u nakm zdcncu na Mar
kovu trru ne rastu cekini.
bi ih gribiti mogli. Mi da imamo
samo iedmi ko£j. a te dx kralj vi-gur-no
ne ieK. ve si hote drup"
za nafc krvave iulieve pred njego-vo- m
svjetlosti Ijcpiati lice i kvpiti
milosti.
— To ti reko. ma гл. ime bo-ij- e
— pljesnu letu od straha na-kama.
— Nego? Ivad ne meierao. Iz-rei- i
si to iz keie.
— A on?
— Zakipk). kao dz je pekJepac
odtkn!x od lonca Udri rsorati i
rrditi i da Cc nas zatuiiti Mi i
njega zatuiiti i traliti pred krattcm
ssoje dvije stotine maraka. icr
smo bokci, jcr nas jc poharala kuca,
rat i Kaptol, okrenuh mu Icdja.
odoh i sad sam tuj. Pa da sc ne
srdi{, da ti ne prckipi zut Ptati
ovomu, plati onomu, a nikad kont j
kraj.
— Ali Zivanc! iivane! Ikiir
te sc na te. velik je gospodm Ne
mijesaj se u to.
— Ta tko & se vraga miicii!:
Mene krivica svrbi. ne trpim jr.
a znam. kralj toga ne ic Dj 4
tnime!, Ddoak, vdrraucg. i VIabjuh?, Ntaej ijestosikpua
Jto mu je grlo dalo: Pa da;m.
Dajmo! Tko ne da. buntovnik ft
Ta hulja vite tako, a ovam. je
Karlu Slava! Ja mu rt-kti-h.
daj ti od svoga, ja cu dan, al
opefina je dota data. Da si gj м
dila, Vlaha. Taki ie --ojom r V-tinn- m
zaklopio torbu i poglcdo na
vrata.
— Pa Ita ceic sad?
— Sad idemo-- u cell, da jpa doCtkamo kraljicu.
— prcd kralja. Ja c'j mu
gosoriti onako pravo zdraxo
— Ti?
— Ma da. Hotfu pak hocu M.
fliS li ti Ij me if-- l-ril- ii r Vi obne rarumjela , jj pj .
da u njem ncita kuha. i jc jaj Bogt GtK ,t
— Sta ? — zapita Siinuna i njega
—
—
.
. . .
Trcba
kad
I
--ojska
rccc:
Pak
Sad
6ж dt
'
'
'
vikao:
i
Idemo
t
iio. Grid nije se dao ni pod Karla
ni pod Ladislava, to smo rckli lt-gaJ-irru
u brk. A гл sve to, da nas
gospodin Ahacij po volji striit i
brije. NcJ, nc! Pitao sam ja drugu
gospodnu, rckoie mu. da kralj roga
ne ce. Govorit cu, nek se i'uic
Zbogom! — zavrJi moinjar, da 'e
pocC al sc pri vratima okrenu i
vrati se za dva, tri koraka natrag
— Gdje je Andjclija? — upita
Zivan.
— Straca u svojoj komori. 2i
vane. Isa je kod nje, valjda jc odt
c"itati i plesti. Da vidim — rece
icna, pa otvori malena Vrata a kutv
i zaviri u nj. — Da, da, cto ufi
Isu.
— Sta iclil, gopodarite .--
ozva
sc iznutra Andjclijin glas.
— NiJta, niJta, gospodjice, sa-mo
je Zivan pitao za tebc.
— Gospodar 2ivan ? — prihvati
Andjclija £eice i pojavi se u hip
na vratima svojc komorice. BijaSe
van reda blijcua, nad ocima, oko
kojih bjetc ceste suic ostavile vidiv
trag, stcrala sc, teii bi, mutna ko-prcn- a
nevcselja, a i usne stisnute
zatrcptjele bi kaito gorkim posmi-jcho- m.
— Draci cospodaru — re- - c Andjclija — tt bijaic na grad-sko- j
vijctfnici, medju ssijetom,
medju vojnicima doSljacima.
— Da.
— Molim te, jesi gdjegod uhva-ti- o kakov glas ob ujaku Pavlu,
IvaniJu, gdje su? Tri mjeseca ne-ma
od njih glasa. Ne mogu ti refi.
koliko me jc strah, gospodaru Zi-vanc,
bojim se kakovc ncsrede i
ncmam ni u snu mira, otkako su
izbadli naSu vojsku iz Zagrcba.
Sad tu ima Sigismundovc vojtke
sa svih strana, mnogo vojaka do-iljak-a,
moiebit bi koji od njih (ta
rctfi znao? Ja bih sama pitala, at
ne tu da sc pokaicm svijetu.
— Natanko ne moru ti ni(ta
rec"i. gospodjice Andjelijo — od
govori ?jvan — toliko su mi ruke
pune posla, tc ncmam kad krenuti
glavom. No po torn, {to jc ova) ill
onaj hacio. docuh, da ti je ujak
Ivani u ilosnu prebjegao, jcr su
razbili vojtku, a Lacko — nastatf
moinjar, zapinjuci.
— Lacko. Jta je s njim? — za-Ic-- ti
mu se Andjclija u rijed.
— Lacko jc kod Poiege pogi
nuo.
— Poginuo! — iknu djcv"Ojka,
udariv se takama u iclo, i prislom,
jeeajuci, glau na vratnicu — po--
gHuo — nastavi potiic piakati
Moj junacki ujak Lacko, moj dobn
junak. komu sam duina nesretnu
sx-oj- u srecu. Majko boija! Majko
bozta! Zar me ostav]ja{? Ivanii
pobtjedjen umako, Lacko poginuo.
moja nada poginula. — Jelena
pristupi k djoojei te uzc je tjrfiti
— Ma, gospodjke! Ne truj s
suzama mladi iivot. Tako ti je u
zivotu. danas jc ovaj jact. tutra
onaj. Bog zna. ne cc li gospodm
Ivan4{ opct na vrh doci. pamctan
je gosrodin i veltk junak; kako
sam сша, Lacko je pegtnuo. keta.
tteta' I on je lijep junak rwo. Bog
mu d pokoj d4i. AI tako bjetc
sudjeno. Sta id? Zk je krvavo
vrijeme. svaki se mora bojati za
svofu glavu. px tko posegnc za.
zeravkom, kako se ne ce upriki'
Mettmo zx njegovu dtu.
— Ah mofitva ne e hu ga vra-rk- i — mahnu Andfelira — ako
sam zx irreta оким4а kaptficu srr-i- e.
on ie tomu kriv. Toli debar e
bio. to debar" Oh Oh! — na- - #r A iMtf Jl-- rwlfj VT4fi fft.
poporj a Kaptolu da smo fedna:iVOnx
srofta. Eh. zrul onda je i xrxni I
prekipjefo. Rekoh rou. dx cmo mi J (Nastavi e se)