Jedinstvo, November 16, 1956

              LIST
VOL. VIII. — NO 89 (711)
korak na
Istoku treba da bude
i
Vehka Bntanija i Francuska no pokazuju sklonost da
povuku trupe iz Sueskog podrucja, kako je zakljucila
(leneralna skup§tina UN.
Monroe Johnston, dopisnik "Toronto Daily Star"
lavlja iz Port Saida, da tamoneprokidno pristize britanska
ojska i vojna oprcma. Jedan britnnski oficir je Johnstonu
rekao : "PojaCanja se nastavljaju i ja sumnjam da cemo
mi skoro otidi odavle".
Bntanija i rrancuska su
nezadovoljne sa sporazu-mo- m
izmedju Egipta i orga-nizaci- je
UN o ulozi medju-narodn- e
oruiape silc. Egi-pats- ki
su uvjeti ovo:
Medjunarodna oruzana
&ila ne ce imati nikakvih
duznosti u Port Saidu i po-dru6- ju
Sueskog kanala po-вН- је
poviadenje britanskih
i francuskih trupa, koje
trebnju otidi neposredno u
suglnsju sa odlukom UN.
Medjunarodna sila ce
poslije biti prebadena na
demarkacionu liniju izme-dju
Egipta i Izraela, uspo-stavlje- nu
poslije rata 1018.
Ona ce ostati dok Egipat
odobri njezin boravak.
Egipatski pristanak na
uceSce oruzanih sila raznih
zemalja u medjunarodnoj
oruzanoj sili i njihov ulazak
u Egipat.
(Vijest iz Ottawe ka2c da
vlada zateie odlukom o Si-Ija- nju kanndskih trupa, ali
nije jasno iz kojih razloga).
Medjunarodna oruiana
sila ce biti smjeStenn u mje- -
stima koja odobri Egipat.
sila
Medjunarodna oruzana eksplozivnn, i trebati ce
de biti povucena jmnogo nnpora dok se
SMIRIVANJE U MADJARSKOJ
Prema svim izvjeStajima,
borbe u Madjarskoj su pre-sta- le
a kontrarevolucionarne
bande raspHene U Budim-peS- ti je pomelo 5i5ienje ru-Sevi- na, obnavlja se saobra-5- aj
i otvaraju trgovine sa
hranom. Radnici su робеН
da se povracaju u svoja po-duzc- ca, ali rad jos nije za-poc- o. Uzet 6e vrcmena dok
se povratl normalni iivot.
Kadarova vlada iini velike
napore u torn iiravcu.
Pomoc u hrani i potreb-tinam- a
pristiie iz Sovjet-sko- jr
Saveza, KJne, Poljskc,
Cehoslovafike i drupih soci-jalistic- kih zemalja. kojima
se premijer Kadar obratio
posebnim apelom. (Vidi na
3 strani).
Vlada je takodjer pristala
da primi pomod kapitalistic-ki- h
zemalja upucenu
1TN.
Ona je ostro odbila za-htj- ev
peneralnojr sekretara
ufcinjen na temelju re-zolu-cije vecine, da se puste
UN "promatraer. Madjar-sk-a
je izja41a da bi to pred- -
stavljalo vanjsko mjeianje
u njezine unutra5nje stvari
Prema posljednjim vijesti-m- a,
Kadarova vlada se izja-sni- la
protiv neposrcdnop
povlaJenja sovjetskih trupa.
Obec"ala je izbore. Ona
je takodjer odlufino od-bac- ila
o "neutralno-sti-"
Madjarske tj. potpuno
odvajanje od ostalih socija-lbtiek- ih zemalja. Vlada je
iw£ Zadaci Kanade u sadasnjoj
medjunarodnoj situaciji
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI
TORONTO, FRIDAY. NOVEMBER 16. 1930
Slijedeci Bliskom
povlacenje britanskih
francuskih trupa
Egipat otkaze ugovor.
Ovi egipatski uvjeti naisli
su na jak otpor Londona i
Pariza, koji bi zeljeli .da
medjunarodna oruzana sila
ostane u kontroli Sueskog
podrudja — dakle, ono Sto
su htjcli postici svojim tru-pam- a.
Izrael je pristao, navodno
pod nmeridkim pritiskom,
da povude svoje trupe sa
Poluotoka Sinaj, ali odbija
da se povude iz pojnsa Gaza.
Ovi stavovj napadadkih
drzava paralizovali su Uje-dinje- ne Nacije i odlazak
medjunarodne oruzane sile
u Egipat je dva puta odga-djn- n.
Onda je Egipat izjavio da
de pozvati u pomoc sovjet-sk- e
i drupe dobrdvoljce, da
pomognu istjerati Britance i
Francuze.
(U SSSR-- u se javilo 50.-00- 0
za sluibu u Egiptu, u
Kini 250.000 itd.)
To je izgleda prilidno dje-lova- lo
i stvari su se po
dele kretati naprijed.
Situacija, medjutim, osta- -
je
kad sredi.
kroz
VN.
tezu
opet
svijcsna da pri dana§njim
svjetskim prilikama madjar-sk- a
"neutralnost" ne bi bila
duRog vijeka. Taj zahtjev
su kontrarevolucionarni de-menti
bili nametnuli Nadjo-vo- j
vladi-- .
U kapitalistiSkom svijetu
se l dalje nastoji raspiriti
antisovjetsku histeriju, pri
2emu se istiniti dogadjaji
mjeSaju sa lazima i izmi§ljo-tinam- a. To ce sigurno tra-ja- ti
jo3 neko vrijeme, oso-bit- o
ako se nastavi napetost
na Bliskom Istoku, jer izvje-sni- m
krutrovima je potrebno
upirati prstom u Sovjetski
Saves — da i oh neMo radi
sto ne valja.
Kaze da je americka
propaganda poticala
Madjarc na oruzanu
borbu
Toronto ski list The Telegram
ob)iio je i2)aru J. T McLeoda.
toron{evl.o; studenta. коц se ns-lxii- o
u Madjirskoj u toku orulane
borbe.
McLeod kale d nije u ar.;j
da ura2i rrofa rarinju protiv arne-nfk- e
ргорарааЈнЛе aptnci,?
зххае "Radto Slobodna Evropa .
koja se rulazi u Mtnhcnu. Zapadna
NjerruAa.
Ta je radio staniea, kale Mcleod
"kuraiila xnad)anle radmit 6a
vjeraju da (c kad otro&m pobuna
dobiti zapadna pomo£"
SIZne optuihe pojavile su se u
francusloj i zapadno-njemack- oj
Jtaapi.
iT- -i ж iielflK ЛННиа ¥ } аш 1 ''am г
i -- !,-,у Д Чж ЖТаКжатТаааИаамРЈВг! т -
I ponedjeljak 19. nor. u Torontu c Rmlorati fuvenl muzilki
anambl poznat pod imrnom "Zatrrcbafki MloitiM. Лпнатћ!
iz Sjed. Driata Kdje imao telikt upjeh. Koncert ce
ne odriatl u Katon Auditorium! (idl ob]au na 2 Mrani.)
"MIR JEDINI PUT ZA OPSTANAK
C0VJE6ANSTVA U NUKLEARNO DOBA"
"Toronto Daily Star", na,-ve- ci dnevni list u Kanmli.
koji podupire sadasnju libc-raln- u
vladu, u svom broju
od 12. novembra objavio je
uvodnik nnslovom : "Peace Only Road to Human
Survival in Nuclear Аке"
(mir jedini put za ljudski
opstanak u nuklearno dc-ba- ).
Clanak zaprema gotnvo
pola stranice.
U £lanku se ukazujc na
"STRAH MIRA WASHINGTONU"
"Globe and Mail" u broju
od 13. novembra donosi iz-vjei- taj
avog. redovitog do-pisni- ka
iz Wa&hingtona pod
natlovomt "Peace Scare in
Washington; Indecision
Blamed For in
World", U dopisu se mcdju
ostalim kaze:
NR Kina cc iducc jrodinc
dcmobilisati oko SOO.000
vojnika
Peking. — U Kini ic
idude godine biti demobi-lisan- o
oko osam stotina
hiljada vojnika. Time de
ukupan broj dosada de-mobilis-anih
ljudi iznositi
vi5c od pet milijuna.
Ovo je izjavio ministar
unutrasnjih poslova NR
Kine Hsieh Cueh Cai, na
konferenciji demobilisa-ni- h
boraca koji sada ak-tiv- no
udestvuju u izgrad
nji zemlje.
PRICE ot PER COPY
dolazl Je
pod
U.S.
opasnost nuklearno oruzjn
i izvodi zakljudak da je novi
svjetski rat nedopustiv. To
znaci da se mcdjunarodni
sporovi i ncsuirlnsice moraju
rjesavati na mirni naCin.
"Star" se takodjer izjnS-njav- a
i protiv politike "oslo-bodjenj- a"
u Istodnoj Evropi,
nnglaSavajuci da "oslobo-djenje- "
mora biti djelo sa-то- к
narodn till zemalja.
OD U
Messes
"Strah od neposrcdnog
rata je popustio, da bi bio
zainjenjen onim to se moie
nazvati strah od mira".
U dopisu se takodjer veli
da su "Sjed. Driave unapred
(beforehand) znale o ma-djarski- m
i poljskim ustanci-ma- ,
ali one ih nisu pripre-mil- e
ili poticale".
Promjcnc u Poljskoj
Javlja se iz VarSavo da je
podpredsjednik vlade i m-inistar
obrane Rokosovski
podnio ostavku.
Takodjer je donijeta od-lu- ka
da se raspusti tajna po-lici- ja.
Poljska dclcacija
u 3Ioskvi
Javlja џ ic Mowkve da je tamo
dopulovala poljuka drlriracija
n telu ia Vladialavoin Gomul
Vom. Delegariju au doekali
UruVor, nuljcanjin, Voroiilor i
otali oTJetuki lidrrl.
RHtanka i franeaka vo}na arijaeija atrahTito je bombard! rata Pen Said na el a re Saki калак. Vii od I.O00 o-o- ba je ebijeno. Ota lika prikaxaje Jetlan dio рогаЈепов crada.
(U VODN'IK)
Politika kanadske vlade u vezi sa
dogadjajima na Bliskom Istoku zaslu-zuj- e
punu podrsku kanadskog naroda.
Vlada je osudila britansku, francu-sk- u
i izraelsku agresiju protiv Epipta.
Mozda njezin istup nije bio dovoljno
ostar, ali nema nikakve sumnje jrdje
ona stoji.
Ministar vanjskih poslova Pearson,
sa odobrenjem vlade, predlozio je or$?a-mzac- iji
UN formiranje jedne medjuna-rodne
oruzane sile, koja bi u poSctku
t mjenila okupatorske sile na egipat-sko- m
teritoriju, a poslije njihova povla-cenje
6uvala mir na granicama Izraela
i Egipta.
Kanada jo рглга izjaila da daje
1.000 vojnika za ovu tnodjunarodnu
oruzanu silu.
Kanadski prijedlog je bio prihvadon.
Medjunarodna orufana sila je formfrana
i pr-- e grupe kanadskih vojnika nalaze
so pred odlaskom.
Tesko je kazati da li ce ovaj pothvnt,
koji je potekao od Kanade, donijeti mir
Bliskom Istoku, ali nadajmo se da hole.
Sjednica parlamenta
Uskoro 6c se sastati federalni parla-men- at da diskusira i odobri mjere koje
je vlada poduzela.
Vladin stav i pothvate podupire ve-din- a
kanadskog naroda; to odobravaju
svi oni koji su protiv upotrebe oruiane
sile i nasilja u rjeSavanju medjunarod-ni- h
problema, i kojima je na sreu mir.
Medjutim, imn i onih koji ne odo-bravaju,
i smatraju da je Kanada tre-ba- la
poduprijeti ngresiju protiv Egipta.
To su na prvom mjestu clementi koji
joS uvijek na Kanadu gledaju kao na
britansku koloniju, koja treba da bez-uslov- no
podupire sve ono to "majka"
Britanija radi. Razumljivo je da ljudi
kojima je tudja nezavisnost vlastitc
zemlje ne mogu cijeniti, a jos manje
podupirati nezavisnost drugih zemalja
— u ovom slucaju Egipta.
Elcmcnti koji podupiru agresiju
protiv Egipta i zato kritiziraju stav i
pothvate vlade okupljeni su uglavnom
u redovima konzervativne partije. Na-roi- to
su bu5ni neki konzen'ativni listo-v- i,
kao na primjer "Globe and Mall".
Ali nisu ni konzervativci jednodu£ni.
Ima i medju njima ozbiljnih ljudi, koji
su u izvjesnim prilikama u stanju da
zauzmu pravilne stavove.
Agresiju protiv Egipta javno je odo-br- io
i socijalkrediterski vodja Salon
Lou. Da li on govori u ime citave soci-jalkrediter- ske
grupe u parlamentu vidjet
demo kada se parlamenat sastane, ali je
sigurno da ne govori u ime svih socijal-kreditersk- ih
ilanova i glasada.
Stav nacionalnog vodstva CCF na
6elu sa Coldwcllom karakterise duboka
sutnja. Medjutim, mnoge CCF organi-zacij- e
su osudile agresiju, a u Torontu
su clanovi CCF omladine demonstrirali
na ulicama traieci da se agresiju obu-stav- i.
Mozo se sa sigurnoSdu redi da je
kanadska radni5ka klasa jedinstvena u
osudi agresije i podupiranju mjcra za
osiguranje mira kako na BlLskom Istoku
tako i u svijetu opecnito. RadnUtvo naj-man- je
nasjeda propagandi — koja je
lancirana posljednjih dana — da je na-pad- aj
na Egipat opravdan zato da so
suzbijc "sovjetska opasnost". Ljudi vide
da jo Sovjetski Sa4--z svojim odluCnini
istupom u obranu Egipta pridonio obti-stavljan- ju
rata.
Zadaci parlamenta
Parlamenat treba poduprijcti vladin
istup protiv agresije i odobriti mjere
koje je dosad poduzela.
Oineci to parlamenat istovremeno
treba donijeti odluku da kanadska voj-sk- a
u Egiptu ne smije biti iskoriStena za
nikakve druge svrhe osim onih koje su
predvidjene odlukom organizacije UN
i sporazumom sa Egiptom. Kanadski
vojnici idu u Egipat kao cuvari mira, a
ne kao novi okupatori Oni ne smiju po-sluz- iti
za sprovodjenjo planova i na-mje- ra
impcrijalistidkih sila protiv Egip-ta.
Takve garancijc vlada i parlamenat
moraju dati u toliko viSc Sto britanska
i francuska vlada jos uvijek stoje na
stanoviStu da medjunarodna oruzana
sila treba ostati u podrucju Sueskog ka-nala
i nakon povladenja britanske i
francuske- - vojske. To bi predstavljnlo
povredu cgipatskih jirava i suvereniteta.
Po povladenju britanskih i francuskih
trupa medjunarodna oruzana sila nema
sto da radi u Sueskom podrucju i treba
biti prebacena na granice Izraela i
Egipta da pazi da ne dodje do novog
sukoba.
Opca situacija i zadaci
Ovo zasjedanje parlamenta tako-djer
treba traiiti da vlada poduzme i
druge mjere za osiguranje svjetskog
mira.
Svjetska so situacija u posljednje
vrijeme ozbiljno pogorSala. Napetost je
dostigla najviSu todku u poslijeratnom
periodu. Narodi zivu u strahu od novog
svjetskog krvoprolica ... A kako su
tek sar-.- o prije par mjeseci bili dobri
izgledi za mir!
No cemo zalazit u to tko je kriv da
je do ovoga doslo, jer vjerujemo da u
ovim ozbiljnim danima svi napori mo-raju
biti upravljeni na smirivanje I tra-(Nastav- ak
na strani 3)
RUSEVINE U PORT SAIDU
britaSnlsikkia i jefranpcoateakj ni o niacnpiadativeideekdiornroolrjtanvaarjaРг-0d1-aт aTijetAmndiemrvoai.t jer
radi5li.eki kanal je blokiran I acetl e 2 do C MJeei da a oHtfL