Jedinstvo, June 05, 1956

              4f—" '
Ш U?u£&Z Оте ?odine slavimo 25-frodisn-jicu
jugoslavenko-kanadk- e procreslvne Stamp.
Prvi broj "BORB £ — Iila radnika i wljaka iz Jugoslavia u Kanadi — IzaJao je
2. потетђга 1931. codinr a Torontn.
BORBU"je 1936. nalijediU "SLOBODXA MISAO- "- li- -t prosreeisnih kndkih Нгтаи — i "PR A V D A", IUt progreeivnih kanadkih Srba. SLOBOD-NA- " MISAO" i TRAVDA" u bil zabranjene u julu 1940. zbog antiratnoR
lanoviita.
U decembru 1940. poee© je Izlazit progwisTii IUt kanadskih llrvata "XOVOST 1"
a maju 1941. list progreivnih kanadkih Srba "SKPSKI GLASXIK", a u julu
1942. IUt progress nih kanadskih Slovcnaca "EDIXOS T.
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST I junu 1948. "XOVOST1", "S R P S K I G L A S N' I K" i "EDI-- X
O S T' su ujcdinili — otada ixlazi "JEDIXSTV O".
VOL. VIII. — NO. II (G6G) TORONTO. TUESDAY, JUNE o. 193G PRICE oe PER COPY
Bura u parlatnentu jaca nego ik ad prije Izbori jedini izlaz iz
pcirla.menta.rne krize
OTTAWA. — Situacija u parlam ntu se zaostnla
do krajnjih granica. Proslog petka (1. juna) u parla-ment- u
doslo je do vrlo burnih prizora — nesto slicnoga
se ne pamti u 89 godina postojanja ove institucijc. Ruko-vode- di
aparat parlamenta je u krizi. Promatradi sma-traj- u
da ima samo jedan izlaz: raspis novih izbora. Cak
su i neki vladini predstavnici izjavili da je to postalo
neizbjeiivo.
Krizu je prouzrocilo vla-din- o
nasilje. Vlada je odlu-cn- a
da svoj prijedlog o iz-gradnji
plinovoda progura
do 7. juna — dan koga su
odredili ameridki vlasnici
Trans-Canad- a Pipelines Ltd
— i ne obazire se ni na pra-v- a
pralamenta ni raspoloze-nj- e
javnosti. Takav stav do-ve- o
je u pitanje autoritet
spikera (predsjedatelja) od
koga. zavisi pravilno funk-cionisan- je parlamenta. Nai-m- e, vlada je natjcrala spi-ke- ra da otvoreno sluii nje-zin- u
planu, pokaie svoju
pristranost, pa je opozicija
izjavila da vise nema povje-renj- a
u spikera i namjerava
prcdlozit da mu se izglasa
nepovjerenje. Vladina veci-n- a
ce svakako sprijediti us-vaja- nje prijedloga, aii auto-ritet
spikera ce ipak biti pot-kop- an
i on ne de modi da
dalje rukovodi poslovima
parlamenta. Biranje novog
spikera je iskljudeno i zato
ne prcstaje niSta drugo osim
novih izbora.
Do ove situacije je doSlo u
cetvrtak 31. maja kad je
spiker Rene Beaudoin, koji
je siovio као vrsan paria-mentar- ac prihvatio prijed-log
sisieferskog poslanika
Colin Cnmerona da se disku-siraj- u
dva pisma objavljena
u listu Ottawa Journal u
kojima se kritikuje poslovn-nj- e
parlamenta. Beaudoiu je
rekao da je to ozbiljna stvar
i da treba da se diskusira.
On je cak pomogao Came
ronu da a a s t a v i prijed-log.
Vladinim ministrima to
nije bilo voljl, jer je to bilo
skretanje diskusije sa njiho-v- a
prijedloga za posudjiva-nj- e
80 miliona dolara Trans-Canad- a
Pipelines Ltd. i iz-grad- nju
sjevero-ontarijs- ke sekcije uz cijenu od 118
miliona. Zasjednnje je za
vr3eno sa obedanjem Beau- -
dofna da ce to biti prva to- -
eka dnevnog reda u petak. , Medjutim, kad je u petak
sjednica nastavljena Beau-doin
je izjavio, da taj pri-jedl- og
ne te biti diskusiran,
jer da je on pogrijeSio kad
je to obecao dan ranije, i da
ce se umjesto toga preci na
izglasavanje prijedloga St.
Laurenta o zatvaranju dis-kusije.
To je prouzrocilo urnebes.
Opozicija se pobunila. Gru-p- a
poslanika po51a je do sa-m- og predsjednidkog mjesta.
protestirala protiv njegove !
odluke. napadala pa da je
io ucmio po pni5i4uiu ...--
nistara. dobacivala mu da je
diktator itd. Liberali su vi-ka- li
na opoziciju i tako se
stvonla opda guiva i metei. I
Wall Street sindikat
preuzeo kcntrolu
New York — PriroJfti тНп
Alberte i izcradnia гЧјпол oda a
Minesoru i tstocnu Kanada sada se
(Nastarak na str 2)
Gradjanska konferencija trazi da vlada izmjeni
politiku ill podnese ostavku
Toronto. — Tedrralna slada
treba da izmjeni fttoju politiku
0 izgradnji plinosoda ili podnee
tasku, zakljutMli ни u£enici
Kradjanke konferencije oJriane
otdjc u huImiIu 2. juna.
I'pucVn je poiv tim gradja-nim- a
da u torn mUlu teleRra-firaj- u,
piiu pima i telefoniraju
flamnima federalna lade i par-lamenta.
Konferencija je aztana po
radnickim tredunijokim %ijeci
ma, kuja broje Ue ik! I2U.O0II jlanoa. I'rinuMltotali iu pred-lani- ci raznih drugih orKaniza-cij- a
i untanoa. liila je pozana
1 proinrljalna lada, ali м nije
odzavata; premijer IVfint je pi,
me no odgotorio da je pitanje
plinooda federalna tvar. Nije
e odzavala ni Rradka upraa Tronta.
Na konferenciji ки takodjer
Koorili 4ieferki polanik
KRATKI PREGLED SVJETSKIH D06ADJAJA
— Britanski premijer Edcnje izjavio da je Velika
Britnnija spremna ratovati
u obranu svojih izvora pe-trol- eja
na Srednjem Istoku i
nikad ne ce napustiti Cipar,
Aden i baze u Perzijskom
zalivu. On je napao Gr£ku
zbog trazenja Cipra. —
Guvernor Cipra Harding je
stijrao u Ixindon na ргеко-vor- e
sa vladom. --— Britan-sk- a
vojska na Cipru je iz-vrs- ila
nove premetacine, za-plijen- ila velike koli5ine oru-ij- a
i uhvatila 17 terorista.
— Francuska vojska je
razbila jedan ustani£ki od- -
rcd u Aliiru. Vfi5e od 300 us-tani- ka je ubijeno, 2G0 zaro- -
bljeno. U francuskoj narod-n- oj
skupStini vodi se iestoka
debata o Aliiru. PoIo2aj
Mollettove vlade jc uzdr--
man
__ ц Btmbaju ,u b;ie Ve.
like demonstracije protiv
premijera Nehru zbog nje-gove
namjere da Bombaj
odvoji od drJave Mahara-str- a
koja ce obuhvatlt narod
koji govori jezikom marathi
Vedina gradjana Bombaja
pripadaju toj jezidnoj sku-pin- i.
Demonstracije su bile
tako burne da je ozledjeno
25 clanova Nehruove uie
pratnje. Nehru je pak izja-vio
da ne ce qdustati od svo-j- e
namjere.
Vodja brilanskih laborila
L-rifiT- irn rmhnrirn na
trjjovinu sa Kinom
New York " — Vodja britanske
Laburtstitke stranke Hugh Gaits- -
kclI kntmrao je preko ameriAe
trfertzije embargo ва trguvmu s
N R. Kinom. On je rekao. kako
Bmamj smatra. da bi rarranje
trgminf s rCinem 'tile u prileg
stvari demokrace".
Gakskett se takodjer zolelio za
primanje N. R. Kine a UN isti-ca- S,
da "rlada. koja una strarnu
vlast a zeralji. mora biti t prtzna-ta"- .
NAJNOMJK IZ OTT.VWK:
Konzersatisni sod J a Drew pred-loii- o da parlamrnat odslaa
nepo jrrenjp prcdjedatclju
lteaudoinu. Premijer M. I-au-rent
utao u njejjovu obranu i pred-loii- 0 da ке dikuija po prijed-Ior- u Drew a odgodi. Zatim je
St. Laurent najai podna&anje
prijedloga za zatsnranje dUku-Rlj- e
po prijedlogu plinodu.
Alidar Stewart i komratiac
Donald Fleming. Oni u bill
hurno pozdra%ljeni, aplauz
Stewartu trajao je " minuta.
1'rrtUtavnici liberalne partije
mi he izKoorili da ne riuru priutovati. To je uzeto kuu
dokaz da e oni ne oMidjuju jano itupiti u obranu ladine
politike.
I'olanik Mewart je naroito
ietoko napao minUtra Поме nataSi jra "Пгегот. On je
iprirao kako je toj ilni Howe
poklekaci pred predjednikom
fiulf Oil C, kad je oa odbila
da predtanici Kanade budu u
direktorotu Tranx-- C a n a d a
Pipeline Ltd.
"Kako moiemo gotoriti da
mu uterena nacija kad i firer lloe mora da prigne Jiju
(pred amerirkim kompanija-ma- ), piao je Stewart.
— Amerikanci su protje-ra- li
iz Juznc Koreje neutral-n- u
komisiju. To je ибтјепо
pod izgovorom da je su polj-s- ki
i cehoslovaCki clnnovi
komisije prikrivnli oruzne
pripreme Sjeverne Koreje.
ledjutim, "N. Y. Times"
pi3e da Sjed. Drzave jo5 od
1951. podine nastoje da se
otarase neutralne komisije,
i sada su dobile priliku kad
je Kina predlozila saziv no-ve
2enevske konferencije za
ujedinjenje Koreje.
MOSKVA
Jfjsip BRU7 TITO
EDl'ARD KARDEL]
Sovjelska ratna morna-ric-a
u Jutfoslaviji
Split. — Tri sovjetska
ratna broda — krstarica i
dva razaraca — stila su na
pet dnevni posjet Jugosla-vij- i.
Porast proizvodnjc
Ottawa. — Indcks industrijske
proizvodnjc u mjesecu nurtu do-stig- ao
je brojku od 277.2 (proiz-vodnj- a
1933.— 1939. c rauna
100), saop&va Dominion Bureau
of Statistics.
Porast kupnjc na kredit
Ottawa. — Na koncu mjescca
marta Kanadjani su dugovali dvije
milijarde 193 miliona dolara la
kupljcnu potroUu robu, javlja
Dominion Bureau of Statistics.
Ta svota je za 312 miliona veda
nego na krajj mjescca marta 19V
Kanadski biznisman Marshall A.Johnson iz Vancouvera
nalazi se u Narodnoj Republic! Kini kao predstavnik
East-We- st Export-Impo- rt Co. Cilj njegove posjete je
proitrenje kanadsko-kinesk- e trgovine. Na 28 maja John-son
je dao slijedecu izjavu agencijt United Press.
Moja kompanija je opunomodena od tranc 14 raz-Hdit- ih kanadskih kompanija, ukljudiv neke najvedc
proizvodjade, da otvori pregovore sa raznim kineskim
dproztaravinivimanjkaorpI oervaecnijtaumalanou ncairlujudivparnojnaalakiaennajadsknijhihovih ч pro-izvo- da.
Od moga dolaska u Kinu i otvaranja pregovora ja
sam se potpuno uvjerio da ce moj posjet uroditi raz-mjeno- m robe izmedju Kanade i Kine u vrijednosti od
vise milijuna dolara u toku idudih 12 do 18 mjeseci.
Potraibine kineskih firma koje sam dobio krecu se od
medicine do maiinerije za proizvodnju papira.
Narudzbe su ved dobivene od tri kineske korpo-racij- e.
Posmatrajudi orijaSke gradiladke projekte koji se
sada sprovode ja sam dosao do zakljudka da je poten-cij- al
kineskog triiSta tako velik da ga je tesko zamisliti.
5to se tide uvoznih i izvoznih dozvola, ne postoji
ogranidenje na uvoz kineske robe u Kanadu. Dapade po
ugovoru od 1946. Kina se ubraja u red zemalja koje
imaju najveda carinska povlaltenja.
Sto se pak tide ogranidenja na izvoz, ona ce se skoro
ubrajati u historiju jer sam ovdje u Pekingu vlastitim
odima ridio potpuno nove ameridke masine koje su do-spj-ele
u Kinu usprkos svih zabrana.
SRDACNO DOCEKALA TITA
SSSR i Jugoslavija ce u buduce marsirati
istim putem, rekao je on
Moskva. — Prijestolnica
SovjetskoR Saveza je srdac-n- o
do6ekala juoslavensku
drzavnu delejjaciju na celu
sa predsjednikom Titom.
Grad je bio okicen sovjet-ski- m
i juKoslavcnskim zas-tavam- a,
a stotine hiljada
gradjana ispunilo je mos--
kovske ulice kojima su pro-s- li
jugoslavenski gosti.
Na Kijovskoj zeljcznickoj
stanici delegaciju su doce-ka- li
predsjednik Prezidiju-ni- a
Vrhovnog sovjeta Voro-silo- v, premijer Bulganjin,
sekretr Komunistifike par-tije
HruScov, Vjeceslav M.
Molotov koji je nekoliko sati
ranije podnio ostavku na
duznosti mnistra vanjskih
poslova te drugi clanovi so-vjets- ke vlade.
Poslije izmjene pozdrava
predsjednik Tito je odrzao
kratki govor.
Mi smo dosli da se zbli- -
j zimo i jo3 bolje medjusobno
upoznamo, rekao je Tito.
ХагобНо nas interesiraju us--
[pjesi sovjetskih trudbenika
u izgradnji novog iivota.
Narodi Jugoslavije se ra-du- ju
svim va§im uspjesima
u I zgradnji novog 2ivota,
nastavio je Tito.
Oni imaju daboke simpa-tij- e
za Oktobarsku revoluci-j-u
i naroCito za napore so-vjetskih
ljudi u ratu protiv
fasizma.
Zatim jc govorio o histo-rijski- m
I krvnim vczama
koje povezuju narode Sov-jetsk- og Saveza i Jugoslavije.
"Zajedniбka borba naSih
naroda od 1911. do kraja
rata potvrdjuje istinitost
tvrdnje da je паба sudbina
nerazdvojiva', rekao je
Tito.
Potom je spomenuo "ne-duven- i"
i "tragiini" sukob
' od 1948. i naglasio da za is
tog nije krivni narod Sovjet
Kada cc Ottawa
proRlcdati?
КлплЛгко minhlarttto lrgo-tin- e
— (,°fft Mf. lleue!) —
je eitro njpjdo Martball A.
]октчопл theg pelnljjd Јл tax-tij- e
tanjJslo-linesl-K trgotin.
Mlnhtarstfo V njaiilo Јл te
КлпаЈл ne te prUljmtiti polm-Sjjrr- m Јл trnVt amerrlki arribar-g- o
(глУглпл) пм titoz ukozta-ni- b
ttrttegi'ttkib пМетгјл!л m
lemMnittHie ztmlje.
Cinjenks je ti Ja emeriti e
тлИпе Jtpijti4fM м Kinu mt-pr- lt zbrjni.
Arteriiki tjpttalhti ргвЈлјш
Kini тплИпе zaebiLamm putem.
Oni sm pretir 1тшпНтл. лИ
— bfenit je bhnit!
KaJ le Ot4vs р+еНлИ Јл
pgi Jte a~tentli ItpitAtti go-ro- re i mgleJjii te м irMant Jje-It- ?
RaJm'i enf If cm rie. sit
r.e iz Imths, eef jtne — iale
Jtiiimje КжплЈИ
Ss NJ?. Khtem trtbi Hgts-ti-f
Г SJL Kint tribs Mtp&-tUt- it
Jipterijftle eJn+tef I
(Ured. "Jedmstva")
Kanadski biznisman na posjeti Kini predvidja
povecanje kanadsko-kinesk- e trgovine
skog Saveza ni Jugoslavije.
"Nas je to jako bolilo —
kazao je Tito — ali smo vje-rov- ali da ce do5i vrijeme
kad de sve ono &to nas raz-dva- ja biti odstarnjeno i na-S- e
prijateljstvo dobiti nove
i evi-c- e temeljo. To Tijeme
je doSlo zahvaljujudi le-njinstif- ikoj politicj vlade i
CK KomunistiCke partije
Sovjetskog Saveza.
"Dolazak drugova HruA-6ov- a, Bulganjina, Mikojana
i drugih u Iieogi-ad- , razgo-vo- ri
sa njima, deklaracija
koja je torn prilikoni sastav-Ijen- a,
a poslije hrabra i da-lekovi- dna vanjska politika
kolektivnog vodstva SSSR-- a jesu, po mom dubokom u-bjedj- enju, garancija da se
neSto takova ne ce ponoviti
izmedju nasih zemalja mar-snrujuc- ih
putem Marksa,
Engelsa i Lenjina.
"Ja sam uvjeren da takav
pravac razvitka u prijatelj- -
skim odnosima nasih zema-lja
nije samo solidan prilog
stvari mira, vec takodjer
pravilan razvitak' medjuna-rodni- h
odnosa, medjunarod-no- g
radni6kog pokreta i pro- -
gresivnog pokreta uopce."
"Dragi drugovi i gradja-n- i,
mi smo doSli u va§u zc-ml- ju da razgovaramo sa va-Si- m rukovodiocima i da iz-mijen- imo
poglede o mnogim
problemima koji se ti6u ne
samo buducih odnosa naSihl
sa
- pre коц su torn
diiniice potpisivanja histonjskc ,
heogradskc dcklcracije i dolaska
predsjcdnika I"NRJ Tita MosKvu
sovjetska itampa jc clikt
bro; flanaka i izjasa sovjetskih ru- -
A. Volkov, predsjednik
Saveznog sovjeta Vrhovnog sovjeta
SSSR c izjasio:
prcgoson izmedj dclegacija
lada SSSR i Pcdcrativnc
Republike Jugoslaxijc, koji su vo-dje- ni
od 26. maja do 2. juna 19)3.
dovcli su do uklanjanja ra-znih
sts-orcni- h prepreka
koje su toku niza ne sa-mo
trovale odnose SSSR
i Jugoslavije. nego i nanosile Itctu
stvari mira, demokracije i socija-Iizma- .
Deklaracija lada Sovjetskog
Saveza i Jugoslasije znafila jc va-ia- n
doprinos stvari mira i medju-narodn- e
sigurnostu Ona je
Jiroke mogacnosti za SATstrani raz
vitak i dalje
stva naroda nase zemlje i I
Jugoslastje, za norma-lizovan- je 1
odnosa JagosJai'je sa
ssima zemljama narodne demokra
cije.
Protekla sovjet
preges-or- a pct- -
vrdila je svu pravilnost i ss-ejere-tncn-ost
akca koje sa
poduzefe Kenwnttti&a part fa i
slada radi normalizeva-nj- a
sos ed- -
nesa.
Zahvalftfi
vanjskopoKti&e Ifnije, partij
je po-rt-o za rukom da
pobotfUaje odnosa izme-dj- u
Sovjetskog Saveza t Jugostavije.
da tradidenalne bratsrvo I
prijaiefjsmj iijcnu wraunfti
jdju jagoslas-enskt- m i sovjeukim j
nvoaoa
zemalja, vcS i pitanjima mc-- dj una rod nog znadaja,
koja zanimaju cijeli
svijet.
"Medju takva pitanja
pojacanje i ocuvanje
mira i miroljubive
suradnje.
"Ja vjerujem tin ovaj
posjet pridonijeti ne samo
poveennju povjerenja izme-dju
SSSII-- a i Jugoslavije,
vec i povecanju povjerenja
na medjunarodnom
"Nas stoga pred-stavl- ja pojacanje
mirne izme-dju
i
Tito je sa pokli-ko- m
: "Zivio Soxjetski Sa-ve- z! zivilo priajteljstvo iz-medju
Sovjetskog i
U ime Prezidijuma Vrhov-no-g
sovjeta, sovjetske vlade
i Komunistidke jugo- -
Protekla godina potvrdila pravilnost sovjetske
da normalizuje odnose Jugoslavijom
Mosksa Posodom & Uspjesi, u pogledu
u
objavila
kovoddaca.
Narodnc
godine,
vjeitaflei
u godina
izmedju
otvorila
pfodubljavanje histo-njs-ki
nastalog bratskog prijatclj- -
izmedju
a takodjer
godma poslije
sko-jugo!avcns-kih
odlucnih
sovjets4a
jetsko-jeges4aveftk- jh
esrsarenfa leafifl-sk- e
postigne ke-rjem- to
uspostavi
гзс--
pita-nj- a
s]ada
obnova
medjunaiodne
ce
opsegu.
posjet
daljno
koegzistencije
drzava naroda".
zavrsio
Saveza
Jugoslavije!"
partije
odluke
slaveivskc goste je pozdravio
Klement VoiosiIov.
On je izrazio uvjerenje da
ce posjet dovesti do ројаба-nj- a prijatcljstva i suradnje
izmedju dviju zemalja.
Pored Tita u delegaciji se
nalazi Edvard Kardelj, mi-nist- ar vanjskih poslova Ko-£- a
Popovid, dlan 'Saveznog
izvrSnog vijeda Mijalko To-doro- vic
i veliki broj politi-iki- h
i ekonomskih strudnjn-ka- ,
te i Titova supruga Jo-vank- a.
sada %ei postignuti, svjedott o is--
krenoj tcinji sovjetskog i jugosla- -
senskog naroda i njthovih vlada da
na sse пабпс razvijaju i jaaju
prijateljske odnose i saradnju u
duhu Dcklaracije od 2. juna 19
godine.
Snaina manifestacija istmskih
prijateljskih osjeanja kojima su
narodi SSSR i Jugoslavije proicti
jedan prema drugom jeste razmje-n- a
parlamcntarnih dclcgacija. Kao
Jto je poznato, u augustu proile
godine u Sovjctskom Savczu jc bo-tav- da
dclcgacija Sasezne narodnc
skupitine rNRJ na Celu sa pred-sjednikom
Sabora Narodne Repu-blike
Hrvatskc Vladimirom Baka-TfCe- m,
a u oktobru 19)). godine
Jugoslaviju je posjetila dclcgacija
VrhosTiog sovjeta SSSR. Ona jc
naiila na narofito topao I iskren
prijem.'Na сЈаполе sovjetske dele-gaaj- e sdiki utisak su ostasih o-grom- ni
uspjesi hcrojskog jugosla-sensko- g
naroda, koje je on posti-ga- o
u svim obJastima pnvrednog.
poIitKkog i kulturnog iisota sstje
zemlje. Ti uspjesi jugoslasenskog
naroda u izgradnji nosog iisota
postati su moguli zahsaljujui po
bjedi narodne revokiaje uslijcd
icpz se Jugoslavija rzxvija kao ze-mJ- ja
socTJak'zma.
Za vrijemc niHh nwogobrojnih
suweta t razgovera sa mkosodKxi-m- a
vlade i trudbenkifna zemlje
na&i jagos4as-efHk-i prifateffi su pot-puno
otvoreno iztiLtvxU vote du-bek- o
zadovoifstvo povodom po-novi-x) ttFeta kenA nermalnih
odnosa iamedja nalih zemalja i iz-raiav- ali
plamene iefje da prijitelj-stv- o
izmedju sevjettkeg i jugosla-vensieo- g
naroda i rtidilje jaca i da
se razvrja na cvrstoj i rdravoj os--
novi a pravca koji odgosara intc- -
11-ча.ката-
к ni нг j