Jedinstvo, June 05, 1956

              STRANA 2 Diskusija odluka seste konvencije
DA LI JE PROGRAM SAVEZA D0V0LJN0 SIROK ZA
OKUPUANJE SVIH PROGRESIVNIH ELEMENATA
Odlukc seste konvencije Sayeza Jugoslavenskih
Kanadjana izazvale su dosta veliku diskusiju. U To-ron- tu su vec odrzane dvije skupstine, kojima su pored
clanova Saveza prisustvovali i drujji zainteresirani
pojedinci. U diskusiji su aktivno sudjelovali i vodeci
clanovi Odbora Prijatelja Nove Jugoslavije. Iskrslo
je pitanje stvaranja sirokog- - jugoslavensko-kanadsko- g pokreta. Predstavnici Saveza zauzimlju stanoviste
da jc program koga je usvojila sesta konvencija do-volj- no sirok da se u redovima Saveza okupe svi pro-gresiv- ni Kanadjani juznoslavenskog: porijekla. Pred-stavnici
Odbora Prijatelja Nove Jugoslavije se u
osnovnom slazu, ali smatraju da treba poci jos dalje.
GOVOR S. MIOSICA
Osnovu naJe diskusijc dine odlukc
Seste konvencije Saseza, kojima je odre-dje- n
ne samo nit stav prema pojedinim
savremenim problemima i pojavama i
utvrdjeni konkretni zadaci rada do idudc
konvencije, ved je takodjer zacrtan novi
put razvitka naJe organizacijc i Jtampe.
Ovdje je proJli put redeno da Savez tre-ba
biti Jiroka orginizacija Kanadjana
juznoslavenskog porijekla, u kojoj de se
okupljati svi demokratski, miroljubivi i
rodoljubivi clementi. To baJ i jeste na-mje- ra,
za tim se ide. Лко to nekomc
joj nije vidno, znadi da postoji potreba
da se diskusiji konvencijskih odluka
produbi. Ona treba da zahvati sva pi tin j a
naJeg rada i drianja, kako danas tako i
u projlosti, a naroditu painju treba po-svet- iti
planovima za bududnost. Spremni
smo sasluJati svadije miJljenje, primiti
svaku kritiku i sve savjete koji se daju
si dobrom namjerom.
Izjave nekih prisutnika na proJloj
skupStini pokazuju da postoje kriva miJ-Ijen- ja
o Savezu i "Jcdinstvu". Mi ne-dem- o
zalazit u pobijanja tih miJljcnja,
all ielimo da se thvati da Savez i "Jedin-stvo- "
predstavljaju ozbiljnu silu i da je
njihova uloga u iivotu naJeg naroda
ogromna, Nije stvar samo u broju dla-no- va
i ditalaca, vei! i u tome Jto se za-stu- pa.
A Savez i "Jedinstvo" Jire ideju
min, demokracije i bratstva ljudi. Oni
uvijek i u svim sludajevima brane inte-res- c
radnih ljudi. I tko god ieli da se te
ideje joJ viJe proJirc medju naiim na-rodo- m,
tko ieli da se u naJoj sredini
iskorijeni Jovinizam i da zavladaju pravi
bratski odnosi, tko fell da se Kanadjani
juinoslavenskog porijekla jade afirmi-raj- u
u kanadskom iivotu i udine vedi
doprinos kanadskom progresu, tko ieli
razvitak pozitivnijih odnosa izmedju na-le- g
naroda ovdje i u Jugoslaviji — tko
sve to Ieli on de teiiti i raditi na tome
da Savez i "Jedntvo postanu jadi. To
treba biti cilj i zadatak sviju nas bcz raz-lik- e
na to gdje smo bill i Jto smo radili
kroz proilih sedim godina.
TREBA 6LEDATI
NAPRIJED
Nas se jo! uvijek narudi zbog ne-pravil- ne
politike prema Jugoslaviji po-sli- je
1948. godine. Ta politika je bila
pogrcJna, ali ona je stvar projlosti,. jer
ju jc Sesta konvencija osudiLa i odbadla,
i proglisila da de Savez i "Jedinstvo" u
budude prijateljski gledati na razvitak
Jugoslavije, pomodi Jto budc mogudc, a
ne ce niJta udiniti {to bi joj Stetilo. Gle-dajm- o
ne samo ito jc bilo nego Jto je
sada. Proilost treba sluiiti za pouku a ne
aa zaprcku u daljnjem radu.
Predbacuje nam se da u naiim re-dovima
joj uvijek ima pojedinaca koji
ponavljaju argumente iz proJlih sedam
godina. Toga sigumo ima, ali zar su
izjave pojedinaca vainije od kolcktivnih
odluka najvjjeg tijela organizacije? Ako
demo zalazit u proJlost i ostatke pro-jlosti.
onda demo pronadi nedostatke i
na drugoj strani. Potrebno je da svi
shvatimo da je rustupita nova siruicija 1
da je stoga potrebno da svi izmjenimo
drianje i nadin rada.
Mi se nadamo da ce se a redoi--e S-ve- za
povratiti, ili da de bar podapirati
njegov program i rad svi bivJi dlanovL
koji su istuptli napolje zbog sakoba oko
jugoslarenske politike Spot je Kkvtdi-ra-n.
stvar proJkHti. To viJe nije Ш ne
smije biti zapreka svrstavanj svfli
progresrvnih Jucoslavena-Kanadfan- a u
rrdove Saveza, U koliko pak ima po-jedtr-uca
koji cxjevif da su sa naJe strane
bfli krivo napadam i optuiivanl. mi te
optuzbe opoziramo. Neka ni to тУе ne
budc zapreka slozi
Zetirno podruiS da smo i jedni i dru-- gi
imali dobre namjerr, da smo bfli
UTjerrni da lastupamo i branimo ooo
Jto je u korist naJih naroda t. j. ruko-vodt- li
su nas isti motivi koji su nas ru-kovod- ili
tridesetih godina u borbi protiv
vojno-faJistick- e diktature i poslije u po-dupiran- ju
narodno-oslobodilacl- ce borbc,
sakupljanju pomodi itd.
Medjutim, mi zelimo da svakome
bude jasno da priznavanjem pogreJkc u
drianju prema Jugoslaviji mi se nismo
odrekli i ne cVmo sc odrdi prava da u
buducnosti kritikujemo ono Jto budemo
smatrali nepravilnim. Mi smo naroiito u
posljednje vrijeme upoznali nepravilnost
nekritiikog usvajinja onoga Jto dolazi od
"velikih ljudi". PogreJka sa Jugoslavijom
je proiziJla baS otuda Jto se smitralo da
jc Staljin nepogreJiv. U buduc"e mi e'emo
se kritinjje driati prema svemu. Podu-pir- at
demo Jto sami pronadjemo vrijedno
i korisno za radni narod, za buducnost
zemlje i dovjedanstva, ali ne demo sc
ustrucavati od kritike onoga Jto po na-Je- m
shvacanju ne valja. I ako nam netko
zamjeri za takav stav, mi demo pitati
zaJto.
PITANJE SOCIJALIZMA
Postavljcno je pitanje zaJto Jesta
konvencija nije zauzcla odrcdjeniji stav
po pitanju jugoslavenskog socijalizma.
Samim tim Jto je odbaccna politika od
19-48- . godine priznato je da je Jugosla-vij- a
ostala na socijalisticTcom putu, jer
to je bila suJtina spora. Dalje od toga
nama nije potrebno ifi. Ako liodemo da
imamo Jiroku organizaciju, u kojoj ce
bit! mjesta ne samo on ima koji glasaju
za Radnicku progresivnu partiju i ССГ,
vec! i onima kojjglasuju za liberate i kon-zervativ- ce
— a to je ovdje proJli put
reftno — onda bi bilo pogreJno da u naJ
program unosimo toCku o jugoslaven-sko- m
socijaJizmu. Mi nismo zauzeli od-redj- en
stav ni u prilog kanadskog socija-lizma.
Pitanje kanadskog socijalizma od-nos- no
pufi u socijalizam nas interesira,
mi o tome piJemo i diskusinmo, kako
bi naJem flanstii i pristalicama bilo jas-no
i pitanje socijalizma i kapitalizma, a
izbor prepuJtamo njima samima. Na isti
nadin tretiramo pitanje jugoslavenskog
socijalizma. Mi smo naravno svijesni da
c"e uspjcJna izgradnja socijalizma u Jugo-slaviji
pomot'i da naJi ljudi ovdje stvorc
sud o socijalizmu u Kanadi.
Postavljeno je pitanje, i to kao naj-vainij- e,
zaJto sc Savez i "Jcdinsto na-laz- e
u zastoju. Iznijett su argument! da
je to zbog sedamgodiJnje politike prema
Jugoslaviji. Nitko od nas ne poride da je
ta borba inula loJih posljedica r Savez
i "Jedinstvo". Ali nc samo za Savez I
"Jedinstvo", vec" i zjl Jugoslaviju. Vecma
onih koji su napustili Savez i "Jedinstvo"
nisu sc svrstali u redove pobornika po-litike
Odbora Prijatelja Nove Jugosla-vije,
vei! su se razocarali i okrenuli ledja
jednim i dnigima. U tome i je najveca
nesreda. I jedni i drugi morarno to vidjeti
i usmjeriti svoje napore u pravcu ozdrav-Ijenj- a
opde situacije. NaJe prepiranje o
proJloj politici ne slaii tome cflju i uko-lik- o
sc prije prekinc utoliko bolje. U
op!em je intcresu da zaboravimo Jto je
bUo I da se prihvitimo konstrrf;tivTiog
posla.
Zastoj kod Saveza i Jediatva nije
samo zbog borbe oko Jugoslavije. Do-prinj- eli
su i drugi faktori. Pored scdam
godina borbe oko jHgoiavije prefli smo
mi i 10 godina hladneg rata. NaroSto
nas jc udihk podupiranje masovnog pe
vratka a Jugoslaviju. Ujediftjenfe bivJih
Saveza i Jtampc je sproveden© na fo
greJan nactn. Uctnjeni sa veMki proposti
na eraiadkiskom polju. Tome valja pri-bror- tti
i dotazak novfh doeljcmka. Da
bi sc poJlo naprifcd treba povafi pravilne
pouke iz svega toga. Treba se naroSto
prihvatit rjeiavinja problcma omladme i
novih doseljenika. Mi smo odlucni da sve
to tacmimo; festa konvencija je prihvatila
Postoje misljenja da nema osnovnih razilazenja i da
su sada na dnevnom redu prakticne stvari.
Ovdje donosimo pregled diskusijc na skupstini
odrzanoj u nedjelju 27. maja. Govor predstavnika
Saveza donosimo u cijelosti, posto je bio napisan kao
osvrt na diskusiji 13. maja, a ostalo je po odluci skup-stin- c pobiljezio Pesa. Izjave predstavnika OPNJ
provjerili su oni sami prije nego su date u stampu.
Materijal objavljujemo ovako opsirno ne samo zato da bi citaoci "Jedinstva" upoznali razlicita mi-sljenja
i poglede, vec i radi toga da bi se potakla dis-kusi- ja u stupcima "Jedinstva".
dobar program, a razvitak situacije, kako
medjunarodnc tako i kanadske i jugosla-vensk- e
ide nam u prilog.
KANADSKI I JUGOSLA-VENS- KI
POKRET
Izjave vodedih dlanova Odbora Prija-telja
Noe Jugoslavije na naJoj proJloj
skupJtini ostavile su dojam kod cJanova
Saveza Jugoslavenskih Kanadjana da njih
interesira samo pitanje Jugoslavije a da
su ravnoduJni prema Kanadi i kanadskim
problemima, i ako bi se prihvatilo ono
Jto oni zagovaraju da bi naJa organi-zacij- a
i Jtampa saSli sa svog pravilnog
puta, udaljili sc od svojih osnovnih zada-tak- a.
Ja se nadam da oni tako ne misle,
ali te biti dobro da preciziraju svoje
stanovi'Jte.
Mogude da su ncki opct stekli dojam
da mi previJe naglaJavamo kanadsku
stranu a zapostavljamo vainost Jugosla-vije.
Ako je tako, onda je to rezultat
naJih propusta u diskusiji. Evo kako mi
gledamo:
NaJ pokret je prvenstveno kanadskS;
na torn principu je osnovan joj onda
kada smo se mi smatrali doscljcnicima, ,
koji se u Kanadi nalaze na privremenom
boravku. Od onda je proilo 25 godina i
poloiaj naJeg naroda se izmjenio. Vecma
starih doseljenika, a i veliki broj novih,
su kanadski gradjani, sa porodicama i
dubokim vezama sa Kanadom i kanad-skim
narodom. 2ivot i buducnost naJeg
naroda ovdje prvenstveno zavisc od ono-ga
Jto se dogadja u Kanadi, premda je
vazno Jto se dogadjaja u Jugoslaviji i
drugdje u svijeru. NaJa organizacija i
Itampa, su stvorene da sluie naJem na-rod- u;
samo s tog glediJta opravdan je
i razumljiv njihov opstanak. Problemi
naroda su problemi Saveza i "Jedinstva".
Moie se predvidjati da de razvitak naJe
nacionalne grupe odje dofi do toga
stupnja da Savez i Jedinst%-o-" ne ce biti
potrebni odnosno uslijed izmjenjenih
prilika nc се mo!i da pridonose narod-no- m
iivotu i boljitku, i onda fe oni pre-sta- ti
da postoje. Mi vjerujemo da to ne
ce biti tako skoro, a danas potreba Sa-veza
i "Jedinstva" je veifa nego ikada.
Mi medjutim nismo ravnoduJni pre--- mi
zemlji u kojoj smo ugledali svijetlo
sunca. i prema narodu od koga smo po-tckl- i.
Naprotir, mi se ponosimo slavnim
tradicijama svojih naroda, nastalim u
Posle MioJica nastupio je A. Dra-H- i;
on je izmedju ostalog rekao:
Ovakve diskusijc treba da se nastave
stalno u . . . Po prvi put
ja sc nc Ijutim ni na koga . . . Nije istina
da mi nastojimo da skrenemo organi-zaciju
SJK da radi jcJino za Jugosla-viju
... Mi smo bili i ostajemo da sic-dim- o
jednu zdravu politiku. Onaj koji
smatra da mi radimo u korist Jugosla-viju
za platu — greJi. svesno ili nesve-sa- o
. . . Da Ii se u Jugoslaviji gradi socija-lizam?
Ne ielim da ulazim u teoretska
raspravljanja. Ako ielimo, kao Jto je
Miotic rekao. da imamo kulrumo-pros-vetn- u
organizaciju onda ima mesta u
njej svima . . . Osnovno u izgradnji
je da se sredstva za proizvodnju
nalaze u radnickim rukima. Sva
sredsf.--a u Jugoslaviji su vlasniJ-tv- o
radnika a viJak sc deli radnom na-roda
. . . Sve drugo je od manje vai--nos- ti
t moie da sc ispravi i ispravlja se.
Po pitanju Jta bi bilo Biti
pristaJke poIitKke partije ili uzeti stav
Jiroke orgatHzadjc smatram ovo dru-go
.. . Ljudkna je dovidilo da se med ju-sob- nu
svadjaju . . . Mnoirro raznih orga-гнгас- ца
postoje i niko nema ni u koga
penerenja . . . Ne smemo se odrajati od naJe stare
jer sa njora imamo joj uvek
rodbinske i familijarne veze a i iz mnogih
vjekovnoj borbi za slobodu i bolji ii-vo- t.
Mi se ponosimo kulturnim bogat-stvo- m
svojih naroda. Nama su rasla srea
kad smo prije nckoliko mjescci glcdali
makedonsku folklornu grupu u Masse}'
Hall. Mi se staramo da te tradicije i
kuituru prenesemo na naJu djecu. Mi se
radujemo svim uspjesima naiih naroda
danas u stvaranju noog iivota. U koliko
nam bude moguce mi demo pomodi nji-liov- c
napore. Mi zelimo da uspostavimo
i podriavamo dobre veze sa raznim orga-nizacijam- a
u Jugoslaviji i da razvijamo
suradnju na principu obostrane koristi.
To je u najkralim crtama naJe sta-noviJt- e.
Mislimo da nije pretjerano ni
u kanadskom ni u jugoslavenskom prav-c- u,
vei! baj onako kako treba.
NAS PROGRAM
Mislimo da sc naj program, kako je
formulisan u poznatoj porud Jeste
"NaJoj javnosti" moie svesti na
slijededih pet tocaka:
Prvo — podupiranje svih naporaza
osiguranje mira i stvaranje dobrih i pri-jateljsk- ih
odnosa medju svim narodima,
bcz obzira na druJtveno ili poIiticTko
urcdjenje.
Drugo — odanost Kanadi, podupi-ranje
onoga Jto omogucava napredak,
osigurava slobodu i nezavisnost, donosi
bolji i sretniji zivot kanadskog naroda.
Treife — sloga i bratstvo Kapadjana
juznoslavenskog porijekla ukljudiv pri-padni- ke
jugoslavenskih nacionalnih ma-njin- a.
Suradnja sa svim ostalim druJtvi-m- a
u razvijanju rada, izgradnji
potpornih organizacija i svih pothvata od
opde koristi.
Cetvrto — bratski odnos prema svo-m- e
narodu u Jugoslaviji, podriavanje
njihovih napora u borbi za novi iivdt,
jacanje prijateljstva izmedju Kanade i
Jugoslavije, suradnja sa raznim organ!-zacijam- a
i druJtvima u Jugoslaviji na
principu uzajamne koristi.
Peto — dobri odnosi i suradnja sa
raznim kanadskim organizacijama i drul-rvin- u
6'ji se program bilo u cjclini bilo
djelomicno poklapa sa naJim, osobito u
suzbijanju JOvinizma i_ diskriminacije.
Eto Jto mi zastupamo i nastojimo
ostvaritt. Vjerujemo da je taj program
dosta Jfrok i prihvatljiv svim progresiv-ni- m
Kanadjanima juinoslavenskog po-rijekla.
Sada je potrebno da predjemo na
njegovo sprovodjenje u iitt.
IZ GOVORA A. DRAZICA
kontinuitetu
so-cijaliz- nu
proiz-vodn- a
najvainijc:
domovine.
kon-vencije
kulturnog
drugih razloga . . . Mnogi naJi ljudi iele
da znaju stvarnost i Jta sc dogadja ta-mo
. . .
Ako se stvori Jiroka kulturno-pros-vetn- a
organizacija onda ce biti reJena i
pitin j a naJe omladinc . . . Takva orga-nizadj- a
bi mogla davati nagrade najbo-Iji-m
djacima i porrugiti narodito decu
naiih siromaJnih radnika da se Jkoluju
ili ih posLati u staru domovinu da tamo
nastaie Jkolovanje. Tako bi se moglo
u£initi i sa muzidarima i drugim talen-tim- a
. . .
Ne slaiem se da prihvacamo cisto
kanadsku kuituru koju su donele i izgra-dfuj- u
druge narodnosti. NaJa je duinost
da i mi obogadujemo kanadsku kuituru
sa naJim doprinosom — a mi imamo
rnnogo dega da doprinesemo.
Po mome miJljenja ne bi trebili Q
predalcko u propagindu ni zx jugo$4a-vensk- i,
sovjetski ili bilo koji drugi so-cijalizam
. . .
Gtirajudi ameriile naucnike kako
nesvesno propagiraju za socijaHzam,
Draiid je izrazio uverenje da napredak
nauke t tehnike neminovno vodi a so-cijalizam
sve zemlje gdc sodfalizam nije
na vlasti Uveren je da viJe nflc potrebna
propaganda za sodjilizam. jer je kapita-liza- m
sasvim nernodan dz se dago odr-i-i. "Narod de se sam uveriti a prcd
nost sodjalizma nad kapTtalizmotn tz
o it i v v i:
Hamilton - sjednica Sayeza '
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odriat
ce svoju redovitu sjednicu u nedjelju 10. juna u 7 :30 jvee u svom Domu.
Po§to imamo raspravljati vrlo vainih pitanja, po-zi- va se sve £lanstvo da bude prisutno na sjednici.
Sekretar.
Oglas za Vancouver i okolicu
lzvrsni i Gradjevinski Odbor Hrvatskoff Prosvjet-no- g Doma sazivlje domsku sjednicu u petak 22. juna
u 7:30 uveSe, u prostorijama Jugoslavenskog Prosvjet-no- g Doma, 767 Keefer Street.
Ova ce sjednica raspravljati o gradnji novog Doma.
Stoga se pozivlju utemelja6i ove ustanove da dodju na
sjednicu zakazanog dana. Da ste mi zdravo. Viditi demo
se na 22. juna.
Predsjednik H.P. Doma,
Joso Oreikovic.
Toronto — piknik 10. juna
Organizacija SJK priredjuje svoj prvi ovogodi§njt
piknik, koji c"e se odrfavati u nedjelju 10. juna na vec
poznatom mjestu Turkey Palace Farm.
Na pikniku de biti mlade na ra2nju pedene janje-tin- e
i drugog §to obidavamo svake godine imati na poz- natom mjestu.
Pozivamo sve prijatelje i simpaticare пабс organi-zacije
da nas u 5to vecem broju posjete гебепе nedjelje.
Ako c"ete so voziti svojim automobilom skrenite
isto£no kod Richview Road i tu u nizini ce se nalaziti
piknik.
Oni koji nemaju svojih automobila za prijeyoz,
mogu ici Dundas Street-caro- m do kraja (do IIurny-made- ). Tu 6e cckati na5i automobili i oni 6c vas prevesti
do piknika. Automobili de tu dekati od 11 do 1 sat po- slije podne.
6IJE SE OSTVARIVA?
USA. — Stovani drugovi! Pra- - ranja, zatvaranja, optuzivanja i ko-te- di "Jedinstvo" vidim da dete jeJta drugog, mi slavimo 25 godi--
prosiavljati 25-godiJnji- cu izlaicnja na! I nije samo to, ved je socija- -
napredne fadnicke Jtampc na na
Jem jeziku u Kanadi. To je vrlo
lijepo i historijski znadajno za rad-nid- ki
pokret Kanade.
Ja sam pretplatnik vaJc novine i
"Narodnog Glasnika" mnogo go-dina,
Jto sc ono kaie, stari pret-platnik.
Reakcija je prorokovala,
da mi radnici nedemo modi uzdria-vat- i
i urcdjivati svoga lista. I gle
kako se grdno prevarila! Pored
svih navala, prookacija ogova--
(Nastavak sa str. I)
naLazi u rukama jednog VCall
Street sindikata, u kome su zastup-Ijen-a
tri najveda svjetski trusta —
Mellon, Rockefeller i Morgan, sa.
opdava Labor Reaserch Association.
Originalni plan za izgradnju pli-novo- da
je poduzco jedan sindikat
sastojedi se od kanadskih kapita-list- a
i teksaSkog miljardera Mur-chinson- a.
PoJto taj sindikat nije
mogao dobiti delidne cijevi i novae
u Sjed. Driavama obratio se ka- -
nadskoj vladi za pomod. Ova je
pristala da snabdijc potrebni novae
pod uvjetom da dobije kontrolni
dio dionica. Murchinson i njegovi
suradnid su pristali, jer oni bi i
onako dosta dobili.
U torn momentu na sceni sc po-javlju- je
Afellonova kompanija Ca-nadian
Gulf Oil, koja kontrolise
vedi dio izvora plina u Alberti.
koja je izjavila da ne de prodavati
plin kompaniji koja bi bila pod l
jugostavifa
sve i dz
dod'tu moie ka- -
lizam postao svjetski sistem. Zar
to uspjch? Jest, bogme veliki.
Pored svih ovih uspjeha medjuna-rodno- g
radnidkog pokreta, joj se
nadje kojekakvih Jarlatana na-Je- m
jugoslavenskom scktoru, koji
da ne uspjevamo.
U listu Jaljem 56.00 za moju
godiJnju pretplatu i 51.00 za po-mo- d
novini.
Drugarski vaj pozdravlja.
prttUtnik.
WALL STREET SINDIKAT PREUZEO KONTROLU
Ijcni da 51 posto dionica prcdadu
sindikatu, u kome su pored
spomenute Mellonove kompanijc
zastimljene Tennessee Gas Trans-missio- n
koja je preko jedne druge
bankarske grupe povczana sa Rock-effelorovi- m
intercsima, i Hudson
Oil and Gas Co., koja je 75
posto u nikama Morganote kom-panijc
Continental Oil.
Ova grupa raspolafe sa dovolj-n- o
za izgradnju mnogo ve-di- h
projekata. Ali ona nije bila
zadovoljna samo da bude gospodar
plinovodi i vude profitc, ved je
takodjer htjela da Kanada plati za
izgradnju. Najprije je zatraiila da
i ontarijska vlada odo-br- c
118 miliona dolara za iigradnju
sjevero-ontarijs- kc sckcije plinovo-d- a.
To su postigli bcz velikih po
teJkoda. Zatim su zitraiili 80 mi-liona
dolara za izgradnju prve sck-cije.
Ottawa je pristala.
Labor Reaserch Association
! driavnom kontrolom. Kanadska ' da ie na kanadsku stavlien
vlada nije ni pisnula protiv Mella pritisak ne samo od amcri-nov- e
akrije. ,tkih iinandjskih interesa, ved i
Da bi dobili novae Murchinson putem driavnih kanala, ukljudir
i njegovi suradnia su bili prist oruiane sile JcdinStvO
PublithM Tuesday лпА Friday in Serbo-Croatia- n and Slovenian laniruap!,
by Jedinstvo Publishing Co, 479 Qoeen St West,
Toronte 2-- B. Ontario, Canada.
TeL EMpir 3-Ш- 2 Editor: Stepan Miolie,
Business Manajrer; Ivan stimae.
SubscriUptSioAnPAoaunrrtathdtoeOr?eifztfhei1ced5r.0aeD0aoeuppneartrntmeyjeieanrtJ...!0£iOOm1.t0ta0pmweapraie.lyreaвr.moieis
najskerifoj bududnosti" roda i гл ponosom su роШ a Jugo- -
""#v iw ч'" vunipic n j njiviju ai poruognu u poocai I
za povrauk nas+ri Ifudi
u staru domovimi Jugoslavija po--
nva svoje sinove kderi
ako hode. ona ne
nije
na
kaiu
Start
jednom
Bay
novaca
federalna
opct
tvrdi
vlad-- u
strane
eeond
podvizima jfugodivcmki naroda.
Oni sa pomogti nuterijalno. mo-raln- o
i politidki a Jugoslaviji nije
udmila greJku Jto je te Ijude pozi--
j zati nikome da ne dolazi PIe' vala i ostade im zahvalna гж ovek
J rata naJi Ijodi sa bffi zancseni sa j na ukazinu pomod . . . velikora sLrrora jugoslavenskih na-- l (SvrJeuk o idudem broju)