Jedinstvo, June 05, 1956

              j '4Jnjpi_.p up ВшАв&ЛттШ
Strata 2
Godisnjice Beogradske i z MEDJUXAR ODXOG RADXICKOG P O K fc E T A
(Nastavak sa str i }
resima oba naroda.
Razmjena parlamentarmh dele
gacija inula je za SSSR i Jugosla
viju ne samo politicly nego i se-li- ki
praktidci znacaj Uzajamna po-- J
sjeta delegacija omogucila a da se
urmc mnogo konsnog iz iskustva
sodjalistidce izgradnje kako u So-sjetsko- m
Savezu, tako i u Jugosla
viji, a Jto jc glavno da se bolje
upozna;u i shvate jcdan drugog
Sada se izmedju SSSR 1 Jugosla
ije uspjeino razvijaju ckonomske
i naucne veze Na pnmjer. potpi
sam su sporazumi o dugorocnim
uzajamnim isporukama robe, posti
gnut jc sporazum o naudio-teh-ni
ika) suradnji i razmjeni iskustva,
tzmedu ostalog, i u oblasti isko-nicavan-ja
atomskc encrgije u mir-nodops- ke
svrhc. zakijuccni su
sporazumi o davanju kredita i zaj-m- a
Jugosla i)i ; o zracnom saobra-caju- ;
o poltanskim, telegrafskim i
telcfonskim vezama izmedju dviju
driaa i dr.
Mogu se istad eliki uspjcsi u
oblasti kulturnth odnosa. Uzajam-n- e
posjete umjetnika, ansambla,
pozonlnih kolcktiva, sportista po-ce- li
su da dobiaju stalni karaktcr
Iz mjcseca u mjescc se povecava
uzajamna razmjena kulturnih dcle-gacij- a,
pokazivanje filmova i po-zonlnih
komada, izdaanje knjiic-m- h
djcla, prcnoienje preko radia
muzickih djcla, prodaja pubhka- -
cija ltd U bovjetskom Savezu la-d- a
eliko interesoanje za kulturu,
umjctnost i knjiievnost bratskog
Jugoslav cnskog naroda Radosno jc
docekano ncdavno zakljuccnje kon-vcnci- je
a kulrurnoj suradnji iz-mcd- ju
PNRJ i Sovjctskog Savcza.
Sovjctski ljudi su duboko uvje-re- ni
da ce $e sovjetsko-jugos!- a en-s- ki
odnosi f nadalje uspjcino raz-vija- ti
na dobro naroda obiju zcma-Ij- a,
u intcresu mira u cijelom svi-jet- u.
Sada se, u ezi s odlukama XX
kongresa KPSS, otvaraju nove, jo
jasnije perspektive za dalji razvitak
i produbljaanje bratskog prijatelj-stv- a
izmedju naroda Sovjctskog Sa-se- za
i Jugoslav! je. Uporedo s dru- -
gim zadacima u oblasti anjske po-litik-c,
kongrcs je obratio narodtu
painju na ucvrlcenje prijatcljstva
! suradnjc s bratskim narodima Fe-derate
ne Narodne Rcpublike Ju-goslav
ije.
Ogroman pozitivan utjccaj na
dalji tok razvitaka sovjctsko-jugoslavcnsk- ih
odnosa treba da
izvrli razradjena od strane XX
kongresa KPSS postavka po korje-niti- m
pitanjima savremcnog me
djunarodnog razvitka i, napose. po
pitanju o formama prelaza raznih
zemalja u sodjalizam.
Obnavljanje lenjinske postavke
o raznim formama prelaza u so-cijaliz- am
ima narodto vaian zna-caj
za prailno shvatanje dubokih
socijalnih procesa drultvenog iivo-t- a
Jugoslavije.
Nastavak svjetskog socialistic"-ko- g
sistcma stvorio je povoljne us- -
love za svcstrano iskonlcavanje
raznih formi i puteva u izgradnji
socijalizma, izmedju ostalog i bo-gato- g
iskustva socijalisticle Jugo-slav
ije.
Sovjctski narod se raduje uspje- -
Nogomet
Toronto — Rczultati Nadonal-n- e
lige:
Italija: OIimpia 3 1
Sparta: XTiite Eagles 5 )
Hungarian! —Westinghouse 4.2
Hungarians —Canadians 1 0
Ulster— Tridents 3 5
Tabcla je sledeca:
V Italija 4 igre 8 bodova
2 White Eagles 7
3 Hungarians 6
4 Tridents } -„--
Slede Sparta, Ukrajina, Ulster.
Olimpija, VTestinghouse i Cana-dians
Budimpieta, 20. maja. — Posle
13 godina madjarska reprczentacif-- a je izgubHa prvu utakmicu u Badim-peJr- i.
CchoslevakaMad jarska 4 !
Beograd, 20. maja. — Rczultati
Frve savezne Iigt J Sarajevo— Crr zv-ezd- a 2 3 (6 I) J
-- ч П
Kako javlja Sov-jetek-a agrncija Tas. Vjelmlav M. Molotor Je
na njegov vlatitl zahtjer razri-jeSe- n dufno.4ti rninistra vanjskih poIora. .Molotov i dalje ostaje
na poloiaju podprrdfjrdnika o-vjrt- ske vlade. Za norog minU
Mr vanjnkih ponlova imrnuran
Je Dmitrij Srpilov, dosadaSnji
urednik "IVavde".
Talijanski dizavnici se
spremaju na posjct lIoskvi
Rim — Kako pise list "Paesc
Sera" talijanski premijer Antonio
Segni i ministar anjskih poslova
Gaetano Martmo su sprcmni da po-sjete
Sovjetski Savcz 6m dobiju
sluzbeni poziv
Americki militarista trazi
povecanje naomzanja
Washington — Ge n e r a I M.
Grucnther, koji e skoro napustiti
duznost Vrhovnog zapovjcdnika
NATO, istupio je prcd senatskim
odborom za vanjske poslove sa za-htjevo- m da se pojaa NATO, po-vcifan- ju
ojne pripreme i da se za-uz- me
oStriji stay ("tougher")
prema Sovjetskom Savezu.
Raspustcnc 2 sovjctskc
zrakoplovnc divizijc u Istocnoj NjemaJkoj
Berlin — Organ Jcdi'njtvene
socijalistike partijc Istofne Nje-maf- ke
"Nojes Dojland" pile da
$u odlukom sovjctske vlade demo-bilizira-ne
dvije zrakoplovnc divi-zijc,
koje su stacioniranc u I$ta!noj
Njemackoj, i da su ove divizijc cf
otputovale u Sovjctski Sav cz.
Pismo Ciprana
Eisenhowcru
New York — Cipranska fede-racij- a
u SAD uputila je pismo
predsjedniku SAD Eisenhowcru i
pozvala ga da osudi politiku bri-tanv- kc
konzcrvativne vlade na
Cipru.
sima bratskog Jugoslav cnskog na-roda
i vjcrujc u to da ic trudolju-biv- i
i talcntovani Jugoslav enski na-rod
pod rukovodstvom Savcza ko-munista
Jugoslav Ije postidi nove
uspjehe u ekonomskoj i kulturnoj
izgradnji svoje zemlje
Prcdstojcda posjeta predsjcdnika
Tedcrativne Narodne Rcpublike
Jugoslav ije druga Tita Sovjetskom
Saveza predstavljat ce veliki doga-dja- j
u sov jctsko-jugosla- v cmkim
odnosima za posljednji period t
imat ic vaian znacaj za dalje ucv rl-cen- je
uzajamnog razumjevanja t
bratskog pnjateljsrva izmedju na-li- h
naroda. i
Vojvodina —Budufnovt 9 1 (U)
Dinamo —2elczniar 4 0 (2:0)
RadnAi— Spartak 10 (10)
BSK~Partizan 1:1 (1:0)
Proletcr— Zagreb 0-- 2 (01)
Velei—Hajduk 11 (0 1)
TA B E LA
1. C zwzda 23 15
2. Partlzan 23 13
3. RadnlclU 23 12
4. Dinamo 23 11
5. Sarajevo 23 11
s Vojvodina 2S 7
7. V1l 23 8
S. BSK 23 8
9. Buda£nost28 9
10. Hajduk 28 8
11. Spartak 23 7
12. Zaprb 23 8
13. 2хп1гат23 6
14. VnArttr 23 5
Kup Сегеж
titakmice Madjarska
Cthodovatka tabeU Interna-cioaalno- c
Gerea tzcleda
ov
7 1 54:21 37
6 4 58:29 32
4 7 45:40 2S
4 8 37:38 26
2 lO 41:42 24
9 7 53:39 23
7 6 39:37 23
5 10 36:40 21
3 11 39:55 21
4 11 46:37 20
6 lO 39:42 20
3 12 39:35 19
5 12 25:49 17
1 17 29:79 11
dr
Posle —
2 4.
kuna dr
ako- -
: Madjarska 7.4 2 1 22 12 10
Disknsija izmedju britanskih
socijalista i-komun-ista
London. — Izmedju britanskih
labonta i komunista vodi se dis-kusi- ja
o mogucnostima likvidacije
poqepa radnickog pokreta
Profcsor G D H Cole, jedan
od idejnih odja labunstilkc par-ti
je postavio je komunistima tri
pitanja. On na pnom mjestu zeli
znati da Ii komunisti jo{ uvijck
smatraju desnoknlne socijahste i
tredunijske lidere socijal-izdajni-cim- a"
i "lakejima burioazije"
"Ja hou da znam — pIJo Cole
— da li su komunisti sada spremni
takve ljude trctirati kao iskrene po-borni- ke
desnifarskih gledanja, da s
njima diskusiraju bez napadanja t
da se u odnosima sa njima pridr-iavaj- u
principa poitcnog i do iz-vjes-ne
grantee drugarskog pona-ianja- ".
Ako komunisti nlsu sprcmni da
to u£ine, "onda nema smisla ni
covonti o iedinstvu radniclc kla- -
se", veli Cole '
Cole dalje zcli znati da h su ko-munisti
u zcmljama gdjc imaju
vlast sprcmni da ' ispravc ncprav- -
du", u koliko je mogue, prcma
onima koji su bill progonjeni zbog
nestaganja sa partijskom Iinijom, i
da Ii cc u budue dozvoliti da se
u partiji i izvan nje slobodno po-driava- ju
glediJta suprotna partij-sko- j
liniji.
Cole smatra da jc to od "funda-mcntaln- e
vainosti za socijalizam"
On se slaie da je u svakom druJ-tv- u
potrebno izvjesno ogranic"enje
slobodc, all da bi to trcbalo biti
ncznatno i privremeno.
Trefe — piic Cole — ja ho&i
da znam koliko dalcko idc argu--
menat da se pod izvjesntm okolno-stim- a
socijalizam mole izvojevati
bez nasilne revoludje, i kohko se
to odnosi na kolonijalne zemlje"
Pismo profesora Cole izaJlo je
u "Dail)- - Workeru i na njega su
se osvrnuli neki komunisticli pr-va- ci.
Abe IAoUaX., vodja unijc Jkot-ski- ll
mdara u svom odgovoru ka- -
zc, da je Vladimir Iljic Lcnjin
prvi nazvao socijalistic'ke lidere
"soajal imperijalistima", jer su
izdali radnicXe prindpe i pridru- -
iili se svojoj burioaziji u vodjenju
impcrijalistickog rata. On! su bill"
za socijalizam na rijccima, a u
praksi pomagali su neprijatctje so-cijalizma
i radnifke klase
Posjct danskc parlamcn-tarn- c dclegacijc SSSR-- u
Moskva. — Danska parlamentar-n- a
dclegactja doputovala jc 21
maja u sluibeni posjct Sovjctskog
Savezu. Na celu delegadje nalazi
se predsjednik danskog parlamen-t- a
Pedcrsen.
Dolazak brazilijskc
parlamcntarnc
dclcgacijc u
Jugoslaviju
Beograd — Brazilska parlamen-Urn- a
dclegacija doputovala je u
posjct Jugoslav ij i 19 maja
SPORTSKE VESTI
2 C5R
3 Austrija
4. FNRJ
5. Svajcarska
6. Italija
Razno
14 8
10:14
7: 4
7:14
0: 6
Rcprezcntadie Jagosiavije u ru-kom- etu pobedila je SvajCarsku sa
14-- 9 (8:2).
Aptelntni sirlth uketj u ca-djan- ju
preoznora pulkem nuiog
kalibra je postigao Nikola Skari£
On je postigao 4O0 krugova od 400
moguoh
Vx reprezentacifa je pebedHa eho-skrrac- ku u MM} MX6 6injeva.
Mcdfutim ccfunje su pobedile fa-coslave- nke sa 2 cunieva razltle
[MfSfhteniit ptohrsnst Petar
Madjareric' je postigao svetsla re--
kord u skotu na cA sa 6O0 metara.
— P P
Medjutim, optuiivanje socijali-sticlt- h
vodja m;e uvijck bilo op-ravda- no
Osvrcua sc na Colcovu tvrdnju
da su desnoknlni lidcri "iskrcnr'
Moffat kaic da se ne radi o iskre-nos- ti
ili neiskrenosti, ve£ o pravil-nos- ti
politike.
"Ako ne vjerujemo u socijalizam
ili ako su nase akcijc usmjercne пл
zadrzavanje pokreta od njegovog
kontfnog cilja, onda iskrenost i
poJtenje sami po sebi ne e nikad
dovesti do radnice pobjede", veil
Moffat.
On se slaie da komunisti u dis-kusi- ji
problcma trcbaju da se suz-driava- ju
od napadaja, pa nagla-lav- a
da i socijalisti i tredunijski
lidcri takodjer moraju priznati da
su i komunisti poltcnt j iskreni u
svojim namjerama.
Odgovarajufi na drugo pitanje
profesora Cole Moffat vcli da on
nije ovlalten da govori u ime ko-munista
drugth zemalja Zatim ka
ic da i Cole priznaje da je izgrad-nj- a
socijalizma u Sovjetskom Sa- -
i vezu bila teska. icr ic bi5K bio
sam i statno mu jc prijetila opas-nos- t
kontrarevolucije i strane inter--
cncije. Pn stlnom sovjetskom na-pred- ku
uemjene su i pogrcike i sa-da
su one razotknvene i poduzete
su potrebne mjere da ih se ispravi
i da se osiguraju demokratska pra-v- a
lanova partije i cijclog naroda
Odgovaraju6 na Coleovo pita-nje
da Ii komunisti ozbiljno tvrde
da se pod izvjesnim okolnostima
socijalizam moic izvojevati bez na-silne
rcvolucije Moffat pile.
"Komunisti nisu nikad smatrali
natilje i gradjanski rat kao jedini
put za uspostavu socijalistiJkog si-ster- na.
"Cole sam kale da u Sov jetskom
Savezu nije bilo moguce doci do
socijalizma parlamcntarnim sred-stvim- a
— zato se illo sovjetskim
putem.
"U naloj zemlji mi komunisti
smo jasno kazali da obzirom na
historijske uvjete i vafnost parla-ment- a
sodjalizam moic biti postig-nu- t
demokratskim srcdstvima, pret-vara- n
jem parlamcnata, ploda bri- -
tanske hiitorijske borbe za demo- -
kraciju, u demokratsko orudje vo-Ij- e
vetfine naroda Mi kod toga sto-jim- o
bez rczervacija".
Clanak organa norvcSkih
socijalista
Oslo. — U uvodmku posvee-no- m
odnosima izmedju Istoka i
Zapada, organ Norvrfke radniclc
partije "Arbajder bladct" osvrfe sc
na situadju u Sovjctskog Savezu,
pa istice, da mtko nema pravo tra-ii- ti
od SSSR-- a da napusti svoj eko-noms- ki
i druSrvcni sistem.
'Sasvim je jano, da moramo s
najvecbm radolcu pozdraviti razvoj
stvari. koji je nastao tokom poslje-dnj- e
godine u Sos jetskom Savezu',
— pile list l, podsjetirli na Izja-v- u
ministra vanjskih poslova Lan-ge- a
pred norvrfkim parlamentom,
dodaje da je "potrebno izact u su-sr- et
feljama sovjetskih s-od-ja
za
uspostavljznjem kontakta s ostalim
svijetom.
"Pravda" sc zalazc za
normaliziranjc trtovinc
USA—SSSR
Moskva. — Moskovska "Prav-da- "
zalaie se u jednom clanlcu za
normaliziranjc trgosine la SAD.
pa primijecuje. da su ameficka jav-no- st
i poslovni krugovi u posljed-nj- e
vrijeme poCeli da pokazuju ve-lik- o
zanimanjf ti rarvoj trgovine
sa Sovjetskim Savezom.
U Tokiju vclika parla-mentar- na bitka
Tokto U jipamkom parlamenru
vodi se iestoka borba oko vladina j
prijcdlega o reformi Ikotskog si- - j
sterna. OIj je olaltti utjccaj ud- - '
.--- VWUW%M fV'IWHM -
sprijetili debatu na taj nadn Ito su
zalcrdli bodnike pred sobom pred
sjcdnika predstavnickog doma i
onemogacHi mu da orrori zasje- -
Togliatti o "talijanskom
putu u socijalizam"
Beograd. — Borba u jednom
od svojih posljednjih brojeva obja
Vila je inters ju svog nmskog do-pisni- ka
sa Palmirom Toghatticm na
temu talijanski put u socijalizam
"Pnje svega — rekao je Tog
liatti — izvan sumnjc jc za one
koji su navikli na marksisticko re
zoniranje i usvajaju ga, da o razh
6tim putovima u MKijalizam go-vonm- o
u osnovi zato, 5to smatra
mo, da su ti putovi uvjetavam '
tavom ekonomskom, socijalnom i
politicom strukturom pojedimh
zemalja, njihovim stupnjem razvit
ka na $vim podrujima. njihovim PALMIRO TOGLIATTI
tradidjama, formama organizacne , su konkretni Droblemi ckonomske
njihovog drultvcnog iivota ltd
"Kad bi ovi uvjeti bili svuda
; jednaki onima, koji su postojali u
staroj Rusiji, i kada bi bile ana-Iogn- e
historijske okolnosti, iz ko-ji-h
je proistekla Oktobarska revo-ludj-a
1917 godinc, oito da bi i
putovi razvoja k socijalizmu bili
manje viSe manje analogni Istina
je, medjutim, da su danas gotovo
u svim zcmljama okolnosti i situa-cij- e
drugafije od onih u ondalnjoj
Rusiji.
"Za nas je izvan svake diskusijc
da kretanje prema socijalizmu tre-ba
da rukovodi i orijentira radni-Л- а
klasa, koja jc u svijetu pm
notilac socijalisticXe svijesti Rad-niYk- a
klasa sc ne nalazi, medju-tim,
u jednakoj situaciji u citavom
svijetu Ona uvijek ima istog glav-no- g
ncprijatelja, kojega dams u
razvijenim kapitalistickim zemlja-m- a
predttavlja eliki monopolisti-cl- i
kapitalizam Ali nalazi oko scbe
drultvcnc slojeve i grupe, koje su
na raznim nj est ima vrlo razliite
i o tome trcba da vodi габипа. O-si- m
toga, danas se delava, da se
prema formama socijalizma orijen-tiraj- u
i druirvene gnip, koje ne
pripadaju prolctarijaru
"Na drugotn mjestu trcba da nam
privue painju i okolnost, da jc
u svim zcmljama takozvanog kapi-tslivticlvO- g
"zapada" rrednji rad-nic- ki
sloj (bilo onih koji rade ru-kam- a,
bilo onih koji rade intclck-tom- )
mnogobrojniji, difcrencira-nij- i
i razvijeniji nego Ito je bio u
Rusiji prije rcvolucije, kako na sc-l-u,
tako i u gradovima, koliko na
podruc'ju poljoprivrednog rada, to- -
liko i u zanitstvu i industriii Po--
stojc u Italiji, na primjer, vrlo Si-ro- ke
zone, u kojima bi poljopriv-rcdn- o
zadrugarstvo, potaknuto so-cijalisticlv- om
vlasVu, bilo odmah i
bez ikatvog otpora prihvafcno od
ogromne vedne scljaka. U drugim
poljoprivrednim zonama, medju-tim,
moic se pomilljati samo na
vrlo spore transformadje, kako je
to uostalom pedvidjao i Engels.
Isto vnjcdi i za vcliku masu za-natli- ja
i sitnih i malih industrijala-ca- .
Sodjalisticla vlast u Italiji mo-ra- t
ce da se otlanja na njih, po-maiu- fi
bez sukoba razvoj njiho-vog
rada prcma sodjalistilkim for
mama."
Prelazed ni pitanje- - Koje snage
sudjeluju ili c"e moci sudjelovati u
ostvarenju talijanskog puta u so-cijalizam
i kakvc su perspektive za
njihovo daljnjc jacanjc i povecanje
kohezije medju njima . Togliatti
je rekao:
Ovo Ito sam dosad iznio bill
Rim. — Sekretar talijanske So-cijaltstic- le
stranke Pietro Ncnm
tzjavio ie na lednoi konferenoii za
Stampu 21 maja, da u njegovxj
strana nema simptoma izmjene
politidah stavova, koje je ona inu-la
u proteldom period u
Nenni je zatim izjavio da. pre-ma
njegovora rmlljcnfu. Staljinova
smrt nije izazvala nilcaVrve promje-n-e
u Sovjetskom Savezu, vet" da za
izbora Jkolskih odtera. Socijalisti 1 tofu sovjctske
se dtro protive. U cetvrtak 31 1 "n3te F°Ut!kc ??. Ј
i f?Vll tAmiUcHnri fVMIini vi '
danje.
Pred zgradom parlamenta prire-djen- e
su velike protestne demon-strad- jt
izgradnje i njenog ritma. za koje
je, dm mi se, izvan diskusijc, da
put, koji su slijedili sovjctski ko-munisti,
ne moic bit! koptran od
drugih zemalja Najvainija stvar,
medjutim, ne Icii u ,ovomc, vec"
u pailjivom traienju drultvenih
snaga, koje se mogu kretati Zajedno
s radniclom klasom na putu prema
socijalizmu i onih, koje mogu po-driav- ati
i id uz bok tome kretanju
"U Rusiji se illo k socijalizmu
i pjtem savcza radnika i scljaka, a
' ovaj je irruo razlic'it opscg u razli- -
itim trenucima borbc I kod nas
postoje uvjeti ovog savcza, ali su
mu forme drugadje U vehkom
dijelu zemlje — na jugu — priti-skuj- u
poljopriv redu, a prcma tome
i urustvo, krupni ostaci icudaliz-m- a
Ova okolnost stvorila je jedno
drultvo posebnog tipa, siromalno,
ncorganizirano i zaostalo, u kojem
se aspiracije za jednom radikalnom
ekonomskom transformacijom pro-liruj- u
sve do lirokih grupa sitne
i srednje gradskc burioazije U
ovoj situaciji radniclca klasa mora
I moic uspjeti — prcko svojih ve-z- a,
s radnim seljacima, borbe za
likvfdaciju fcudalnih ostataka, za
agrarnu reformu itd. — da osvoji
rukovodecu funkciju jednog Siro-ko- g
pohtickog i socijalnog pokre
ta. koji je sposoban da dade sna-fa- n
'impuls dtavom kretanju pre-ma
sodjalizmu. Ova je okolnost od
odlucHijuceg znacenja To je na po-seb- an nadn osvijetlio nckadalnji
sekretar nale partije Antonio
Gramsi, pokazavli kako iz same ta-lijans- ke
strukrure proistie mogud- -
nost, da dtav jcdan dio zemlje da
poticaj za duboke ckonomske i so-djal- ne
transformacije.
"Kada se, medjutim, u jednoj
zemlji, kao {to je nala, prilazi pro-blcm- u
odnosa izmedju radnicle
klase i drugih snaga, koje se mogu
kretati prcma socijalizmu, novost
proizlazi iz ispitivanja formi orga-nizacij- e
ovih snaga, njihovih poll-ticlvi- h
tradicija i onjcntacija, koje
se u njima pojavljuje pod priti-slco- m
dogadjaja Postoji tradiaja
demokratskog iivota. Postoji tradi-cija
iivota. Postoje
raznc partije, koje imaju svoj ko-rije- n
2a sad j en ccsto u drultvenim
slojcvima iste prirode. Sve ovo ne
moic biti razruleno, i o tome treba
voditi racuna, jcr se radi o usje- -
— LaburUticki vodja He-v- an jc oStro napao Edcnovu
vladu I njezinu politiku. On
je rekao da je viada doSla u
isto raspo-Ioien- je koje je Britaniju po--
vuklo u Dnitfi svjetski rat.
Izjava vodje talijanskih
socijalista Nenia
demokratizadju
parlamcntarnog
"polufa$isti£ko"
do potrebe ove demokratizacije,
kao. i popuitanje medjunarodne za-tcgnuto- sti.
Govoreci' o odnosima si Sodja-lisUclco- m
tnternadonalom, Nenni
je rekao, da je njegova stranka
spremna da ponovno pdstupi ovoj
organizadjL aks se prihvati prin-ci- p,
prema kerne se socijalistKlum
strankama prepulta, da prcma na-donaln- im
uv jet ima odrcde svoje
odnose s komunisticlcorn partijom
a $voj zemlji. Ovaj prindp je,
kako je rekao Nenni, vec" prihvatila
Sodjalistitka interrudonala 1937
godine, a % tint se slolkj i sam
Attlee prilikom razgevora s Nen-nijer- o
profle godine u Londono.
tima, koji vrle svoj utjccaj u knlu
&xmog naieg pokreta. Imati za cilj
podsijecanje sadalnjeg cvora poh-tiiki- h
pozicija i organizacija naj-razlidit- ije
pnrode zestokom akajom
icdne avangardne man j me, nije
rn,ogue.
S druge strane. teinje i duboke
transformacije socijalistkfkog tipa
lire se sve vile i zbog karaktcn-stik- a
talijanskog kapitahzma, koji
niie nikada uspio na dost oj an na-i- n
njeiiti problcme svakodnevnog
iivota radnih masa Trcba uspjeti
u davanju prcciznih formi ovim
teinjama. pretvarajud ih u prak
ticne prijedlogc zz ckonomske i
soajalne rcforme Mi smo nasto-ja- li
da ovo uradimo, u nosed u nal
ustav principe nekih od ovih re-for- mi
Kako smo u tome uspjeli,
kada smo u ustav otvornoj skupltini
bill manjina, a ne vedna Uspjeli
smo to ugovorom i sporazumom s
predstavnidma jednog dijela Kato-Iicko- g
pokreta, koji je takodjer po-tvrdjiv- ao
nuinost ovih reformi Da
Ii su one zatim ostvarcne' Nc,
ostv arene su samo u na jman jem
dijelu, i to slabo, jer je Katohcli
pokret vodio politiku restauracije
kapitahzma. Problem, medjutim,
ne samo ostaje nego svakog dana
post a) c oitriji i aktuclniji pod
pritiskom nczadovoljcnih potrcba
radnika,
"Vjerujcm, da sam na taj naiin
ukazao na osnovne termine problc-ma"
— rekao je na ovom mjestu
Togliatti.
Prelazcd dalje na perspektivu
ostvarenja ovih ciljeva, koji stoje
na talijanskom putu u socijalizam,
sekretar KP Italije je nastavio:
"Djelujud u okviru jednog demo
kratskog uredjenja, ftjem smo ute-meljavan- ju
mi prvi dali doprinos
i koje branimo prcd reakcionarnim
namjerama rukovodeccg kapitalisti-clvo- g
sloja, mi trcba da uspijemo u
ostvarenju sve jadh poticaja prema
reformama socijalisticTcog tipa, a
Koje dolaze od svih narodnih ma-s- a,
uklju&ijud one, koji pripadaju
partijama, koje se otvoreno bore
protiv nas, kao ito su na primjer
ona katolicVa i socijaldcmokratska.
Katoliclci i socijaldcmokratski ru-kovodi- oci
ponavljaju svakog asa.
da ne iele imati i da ne (c imati
nikakvog kontakta s nama. Vidjet
drmo' Zasad nam je stalo da uspi-jemo,
s.elikim radom medju gra-djani- ma
svih politiclcih milljenja,
u stvaranju neodoljivih zahtjeva za
socijalnim reformama, koje pred-vidj- a
nai ustav Na taj nadn nije
iskljuccno, da prisilimo i protiv-nik- e,
da ostv are korake na putu,
koji vodi k stvaranju novog dru-Jtva- ".
Kraj razgovora bio je posvecn
pitanju: Koji mcdjunarodni doga-djaj- i
i razvoj — prema valem mi-lljcn- ju
— mogu u najvecoj mjeri
utjecati na ostvarenje talijanskog
puta u sodjalizam, olakiavajud ga
ili oteiavajud?
"Pomod e nam u naprcdovanju
na ovom poru" — odgovxrio je
Togliatti, — "svi progresi koji,
pocrvli od Evrope, budu ostvareni
na putu popultanja zategnutosti,
razoruianja, sigumosti i medjuna-rodne
suradnje Mocno ce nas po-mo- d
svi korad unaprijed, koji
budu ostvareni u bilo kojoj zemlji
svijeta na podruc'ju izgradnje cko-nomi- ja
novo£ tipa, koje vile ne ce
biti dominirane principima privat-no- g
interna i traienjem. kapitali-sticlco- g
profita, e£ inspirirane
prmapima ckonomskog pLaniranja,
nadonalizadje krupnih sredstava
za produkciiu i razmicnu. zadost- -
ljavanja rastudb iivotrrih potreba
ljudi. koji live od rada Ovakav
progres uvjerit ie sve nove mase,
da je naprcdovanje prcma socija-lizmu
pwstalo danas sign mo i neiz-bjcin- o.
bez obzira kakvi se putovi
slijede if raznim zcmljama. Zbog
toga pnmjer Jugosla vije — koja je
ostala na putu sodjalistidce izgrad-nje
usprkos tdkih dogadjaja pro-tekf- ih
godina — ima za na vrlo
relfku vrijednost i namecc nam гл-data- k,
da ga dobro upoznamo i
proudmo". rekao je na kraja raz-govora
Togliatti.