Jedinstvo, January 03, 1955

              STRANA 2 Nova
Novi
Tek je par dana od kako je osvanula Nova 1956.
godina u kojoj covedanstvo odekuje nove dogadjaje,
novi razvitak uslova za prosperitet, bolje ekonomske i
politidke odnose medju drzavama, vecu sigurnosti i svet-s-ki
mir. Mi oko Saveza Jugoslovenskih Kanadjana i na-S- eg
lista "Jedinstva" takodje odekujemo nove dogadjaje
i uslove sa ciljem da pojadamo пабе redove i okupimo
sve demokratske Jugoslovene-Kanadjan- e oko svoje de-mokrat- ske
matice.
ProSle godine odigrali su krupni dogadjaji na me-djunarod- noj
pozornicL 2enevske konferencije detvorice
velikih i njihovih ministara spoljnih poslova doprinele
su stiSavanju napetosti u op§toj medjunarodnoj situ-acij- i;
ublazivanju hladnog rata; uspostavljanju boljih
ekonomskih, politidkih i kulturnih odnosa medju dria-vam- a
koje je veliki doprinos svetskom mini.
Likvidiran je nesretni sedmogodiSnji spor izmedju
Jugoslavije i Sovjetskog Saveza ; normalizovani odnosi
izmedju Jugoslavije i zemalja narodno demokratije,
koje jo takodje krupan doprinos mirnom normalizova-nj- u
i sredivanju odnosa medju drzavama. Poset sovjet-ski-h
rukovodilaca Jugoslaviji i Beogradskn deklaracija
imali su veliki efekat ne samo na sredjivnnju odnosa
izmedju Jugoslavije, Sovjetskog Saveza i drugih zema-lja
narodne demokratije, nego i na§ pokret i na§e iselje-nik- e
u Kanadi.
Savez Jugoslovenskih Kanadjana uspostavio je
vcze sa Maticom iseljenika Narodne Republike Hrvat-sk- e.
Лгего su u skladu odluke Glavnog odbora Saveza
usvojene 12 juna u Torontu. One su za sada samo infor-mativn- og
i kulturnog karaktera, ali one so mogu pro§i-ri- ti
u opStu korist jedne i druge strane.
Nova godina donosi saveznim organizacijama nove
zadadc. Te zadade se sastoje iz tri osnovna pitanja.
Prvo, pro§irenje i aktivizacijn saveznih organizacija,
okupljanje i ujcdinjavanjo svih demokratskih jugoslo-venskih
iseljenika oko na§og demokratskog pokreta;
drugo, proSircnje i jadanje na§e demokratske §tampe u
Kanadi; trede, razvijanjo i udvrSdenjc nasih odnosa
sa ostalim demokralskim organizacijama i ustanovma
kanadskog naroda i ustanovama naSih naroda u staroj
otadiblni.
Ove osnovne zadadc Saveza i njegovih organizacija
trcba da budu glavni predmct pred saveznom konven-cijo- m
koja ce so odrzati 21 i 25 marta 1956. godine.
Kao glavna zadada saveznih organizacija sada
jeste Sto zivlji i §to aktivniji rad u kampnji "Jedinstva".
Ova kampanja za na5u Stampu treba i mora uspcti sto
po sto. Clanovi saveznih organizacija treba da u ovoj
kmpanji pokaZu prlmerom u radu za nove pretplate i
u taj rad uvuku sve pristalice i ditaoce пабе Stampe.
Pretplatnici lista treba da pruze najbolju saradnju orga- nizacijama i obnove svoju isteklu pretplatu i da u isto
vreme udinc svoj dobrovoljni prilog da bi so obczbcdio
dovoljnn fond novine. To je zadaca svih nas, prijatelja i
simpaticara naprcdne Stnmpc.
To nove zadacc koje nam donosi Nova godina mi
cemo izvr§iti samo odludnim i po2rtvovanim radom.
IizzvvrrSsiatvi asnvjoejmu dtuih2nkorsutppnrlehmIa zsatmvaarSinkihojuzamdiaduanamSiemcemo po-kre- tu torn radzaugo19v5a6r.amgoodivnie§o ruokdov2o5digomdiisnaao. Szatobgaoljnueki asrentansijuu bududnostnaSih i svih radnih ljudi, za oduvanje svetskog mira.
B. STEVANOV.
Proslave 29.
Australiji
Progresivni iscljcnici u
Sydney, Australija, odrzali
su proslavu dana republike
(29. novembra). Na pioslavi
su govorili urednik progrosi-vno- g lista "Napredak" M.
Kovadcvid i jugoslavenski
konzula Gecic. Ubojica su
naglasiln potrebu sloge i je- dinstva progresivnih iselje-nika.
Upuden je pozdrav
marsalu Titu.
Moskta. — Sovjctska izdavadka
poJuzeda obfavila sa u rclikoj
nekoliko jugosla venskih
pisaca, medju kojkna "Gorsk? vi-jena- c"
Petrovtfa NjcgoJa,
"Sdjaku Augusta i
Franca Prriemi.
Sovjetslca izdavadkt poduzeda
god ina- -
daci
novembra u
i Urugvaju
Slidna proslava priredje-n- a je i u Motcvidcu, Urug-va-j, javlja nam urednik pro-gresivn- og
dasopisa "Voz
Eslava" (Glas Slavena). Or-ganiza- tor proslave je
progresivno iseljenidko dru-Stv- o "Bratstvo.
Prisustvovalo je preko
1.000 osoba. Govorili su
predstavnici "Bratstva" i
jugoslavenski konzul.
Djela jugoslavenskih pisaca na ruskom jeziku
ti-r- aii
djda
Pctra
bum" $enoe
izbor ihova
bilo
djela Branislara NuJida i Radoja
Domanovtfa, zatkn "Zbomik jugo-slavenskih
narodnih pjesama. "Pop
Ciru i pop Spiru" Stevana Srcmca
i drarau "Ekvinocio Ira Vojnovi-da- .
koja je ved publkirana u jed-nom
kazalKnoffl jasoptso.
U planm-im-a sovtikih poduze- -
uskoro ie iadati "Zbomik srpskih 'a nalazi se (oJ nekoliko djck ju
narodnih priporijcdaka '. izabrana £OsJavenskih pisaca JeoijiStvO
Published Tuesdar and Friday In Serbo-Cmatl- an 1т JdintTTeoronPtoMkhinafnrd СSлlo,T4eTn9lanQalaennpaSagt.viWi. e, 2-- B. Ontario. Canada.
TeL EMpire 3-1- M2 rABeausthstioEnOHedfsxifsteiocderM: aDSasentpsaJaegprctromnrnedInMrtca.ilnoaOslisdStt.atmiwiaraaH.c. SebscTlpOon nte: &ЈП per year. .00 per 6 mentis U&A and other wantri }вв per year.
NASA POSTA
MOJ ODG0V0R DRU60VIMA
Vancouver, B.C. — U po-£et- ku kampanje pozvao sam
drugove na takmi£enje za
nove pretplate na naSu rad-nid- ku novinu "Jedinstvo".
Moj poziv, kako meni izgle-d- a, naisao je na dobar odziv
i ponukao drugove na rad.
Ovdje kod mene u Vancou-ver- u, neki drugovi govore
da ce me iznenaditi t.j. do--
bit viSe novih pretplata nego
ja. To zna2i da je odusev-Ijenj- e
za rad u kampanji na
velikom stepenu. Vrlo do-br- o.
Bio sam i razgovarao sa
tajnikom kampanje i zapi-ta- o
koliko imamo novih pret-plata.
Nakon kratkog raz-mBljan- ja гебе mi: "Prosli
smo polovicu kvote u novim
pretplatama za tri tjedna.
ICad sam ga prepitao, koliko
je tko naSao novih, jedno-stavn- o
mi гебе: "Dodji na
sjednicu odbora kampanje
pak себ duti." Zatim nado-vez- a: "NeceS blti pobjedni- -
kom". U rcdu druie, rekoh
ja, i svakom drugu £estitam
na pobjedi."
Citao sam dobis druga
Kruiida. On kafe da ved
ima 3 nove pretplate. (Drug
Kru2id vec ima 5 novih.
— Uprava.) Cestitam dru2e
Marijane na tvom radu za
naSu Stampu. Drug Boljko-va- c
dobro radi u kampanji,
njegov je rad pohvalan. On
piSe da ved ima 5 novih i
pozivat na takmidenjo za 10
novih.' Samo naprijed, dru-2- e,
sa istim poletom sa ko-ji- m si do sada radio za naSu
Stampul Dolaai na red drug
Stevanov. ProSitao sam i nje-gov
dopis. Lijelo je stvar
oplsao i okitio. Nisam se pot-pu-no
sloZio sa dopisom s
razloga §to me nije potjerao
nn rad. Nije dovoljno pisati,
a no reel koliko jo uradje- -
no 'Zn udarniCku stvar. Je H
oyako, dru2o Bogoljube?
Poljo rada za nove pretplate
je jo5 neobradjeno. Istina
Nova posiljka iz
Vancouvcra
Vancouver, B.C. — Zdra-v- o
drugovi, u listu cete nadi
dvije novdanc doznadnice,
prva od $90.00 za prodane
kalendare, a druga od $10.-0- 0
za G godisnjih obnova i
tri nove pretplate. Sa ovom
poiljkom imamo 11 novih
pretplata.
Ovo je sve za ovaj put.
Primite svi drugarske poz-drav- c
od svih nas.
Za odbor kampanje,
T. Kangrga.
Iz Windsora
Windsor, Ont. — Dragi
druze Ivane, evo samo sa
nekoliko redaka, da vara se
javim. Najprije svima Zaje-dno
zelim sretnu Novu go-din- u.
Ja sam po starom obidaju.
?odine, dovjek vi5e puta se
ne osjeda dobro. Kalendare
smo primili i prilidno se ras-prodava- ju. Ja sam miSljenja
demo ih lako rasprodati.
U listu ialjem Money or--
snju obnovu, $2.00 za kalen- - 2ivot.
dare i u fond $1.00.
zelim uspjeh kam-panji
"Jedinstva".
N. T.
sada su zimska doba. Ali i
to se moie savladati sa to-pli- m zimskim odijelom i ci-pela- ma. Hajdemo, druie,
na rad za pet novih 1 vise.
Buduci da sam ja ovu
stvar pokrenuo ili toCnije
reieno pozvao drugove na
takmicenje, treba da i sam
гебет neSto o mome radu
za nasu novinu. Drugovi,
rad ide dobro, baS onako ka-ko
sam predvidio. Evo pri-mje- ra
: Uputio sam se 2 puta
u potragu za novim pretpla-tama.
Prvi put sam dobio 2
nove, a drugi 3 nove. Zna6i,
imam 5 novih pretplata, 5
novih 2itaoca zn nasu novinu
"Jedinstvo".
Sutra, 27 decembra idem
prodavati MNaS kalendar",
n u isto vrijeme u potragu za
novim pretplatama. Kakav
ce uspjeh biti javiti du nak-nadn- o.
Moram napomenuti,
da je i moj drug Pribanic
prihvatio moj poziv za 5
novih pretplata, ali je ostao
malo otraga. Covjek se ugo-ji- o,
pa ne mo2e tako brzo
trdati. Sretnem ga jednom
"Sto si se zadihao Ivane?"
"Trazim nove pretplate, ali
nemam nego dvije", odgo-vo- ri
Ivan. Samo produi
Ivane, mogude nas dostig-neS- .
Samo jc nas petorica koj.
se natjedemo za nove pret
plate, a ja sam pozvao 1C
drugova. 2elio bih znati, st(
je misljenje onih drugih I
drugova 7 Hajdemo, drugo
vi, na rad za nove ditaoce
Mislim da je dosta pisanjn
treba idi na rad, u potragi
za novim pretplatama. He
zultati su osnovni, jadi su od
rijedi.
Drugarski pozdrav sviir
ditaocima "Jedinstva". Dru
2e, jesi li na§ao jednog no-v- og prctplatnika?
S. Tomljenovic
iz Vnncouvera.
4 obnove iz Port Arthura
Port Arthur, Ont. — Sto-va- ni
drugovi, naci detc u
pismu $20.00 za -- 1 godisnje
obnove. Opet cu so naskoro
du Se javiti, a takodjer demo
se postarati za nove pretpla-te.
Drugarski pozdrav,
Povjerenlk.
Za novinu i kalendare
Chemainus, B.C. — Stova-n- o
uredniitvo "Jedinstva",
Saljem u listu za obnovu
$5.00, fond §1.00 i za kalen-dare
$2.00.
Sa obnovom sam malo za-osta- o,
ali de i sada dobro do-d- i,
jer jc kampanja. Mi smo
naudili u kampanji obnav-lja-ti
svoju pretplatu. TeSko
se oduke oduditi, a na drugu
mkti Amatram to l za dobru
prilidno, ali kad naredaju se 1 sfcranu jer ampanja je na
da
rodita akcija za naSu novinu.
Novinu ditam redovito i
vidim svakakvih diskusija o
uredjivanju. Ali ja mislirn
da je najbolje da ostane kao
. _ -- — der od $20.00 za 4 godisnje ... ! Je sada. Novosti iz JUgosia- -
obnove. vUe vonm citatl. isto me ve--
Primite svi zajedno dru--! seli da se narod zalaze za
garski pozdrav. ndr u svijetu, a 4 veliko sile
Ilija. I da su ar donekle podelc
isredjivati svoje probleme i
Za novinu i kalendare j ved su potpUali nekoliko tr--
Delhi. OnU — Drugovi, U°vadkih ugovora Sve je to
Saljem u listu $8.00, i to za dobro. Narod se bolje osjeda
sledece:$5.00 zamojugodi-- H "ridi Perspektive za bolji
dobar Zelim dobar uspjeh kam
panji novine.
D I S K U S I J A
BISTREIUE POiimOUfl
London, Ont. — Da U £c da
uspije kampanja za raaniCku no-vinu
"Jedinstvo"? Kao bivJi prct-platn- ik
t suxadnik, odluvio sam da
napiScm ove redke, ako uredniJto
hoLC da uvtsti, pa tako da se Aije
glas i od onih koji su izgradjivali
radnilkt pokret i potpomagali rad'
ni&u Stampu. Ova nasa radnitka
novina koja je pokrenuta bez naro-tito- g
kapitala, odnosno pokrenuta
je 1930. godine, pofavii pod ime-no- m
"Borba", f od 1930. —1948
god. za vrijeme 18 godina iako
je s vremena na vrijeme bilo iz-mj-ena
imena ove naSe radni£ke
novine, ali u stvarnosti ova naSa
radnitka novina bila je lufonoSa
jugo4la-cnski- h radnika i jugosla-vensko- g
bratstva i zagovaratelj
uopife slavensta. Ali naialost
1918. godine, kada je provokator-sk- i
izaSla kominformska rezoludja
protiv jugoslavcnikog narodnog
%'odstva i jugoslavcnskog naroda u
isto vrijeme napravljen je jedan
veliki ponor izmedju jugoslavcn-ski- h
naroda i Sovjetskog Saveza —
izmedju dva bratska naroda koji
su podnijeli najvee zrtve a se
slomi osovina Berlin — Rim —Tokio
t.j. medjunarodni narifatizam. Od
199. —1955. god. nastale su
%-el-ike
promjene na pozornici svjet.
ske politike, ali u istom vrcmenu
nastale su promjene i pocjep u na
Xim radnickim redovima, medju
nama Jugoslavenima. Jedan dio
naSeg radnicog pokreta sa na5om
'tampom iz osjedaja i Ijubavi pre-"n- a
Sovjetskom Saveza povjerovao
:e komiforskoj rezoluciji, a drugi
lio naJeg pokreta iz Ijubavi prema
odnoj grudi i povjerenja jugosla- -
enskog radnikog vodstva bez
nrznjc protiv bratskih sovjetskih
laroda ustaje protiv komiforske
ezolucije i osudjuje kao provoka-t)rsk- i
tin protiv naroda Jugosla-ije- .
I za punih sedam godina viju
e mutni oblad t.j. oblaci politilkc
luje, koja je zavladala u naSem
V)krctu i podjepala gi. Nije mi
чатјега da ovdje navodim Jto se
--adilo za ovih sedam godina. Na-'alo- st
moramo svi skupa priznati
ix je ovo bila velika Jtcta naicm
r4kretu i uopde jugoslavemkoj
tvtti, a naSi neprijatelji su ufivali
u naioj nestogi i pocjepu. Nakon
sedam godina politi&a oluja po-?in- je
da se raitftfava od kako su
sovjetski pfedstavnlei posjetili Ju-epslav- iju
i stvorcno ponoTio staro
prijateljstvo. Nakon ovog p sjeta
ол-- о pitanje dolazi i pred i as ise-Ijenik- e,
Jto sada, kojirn putem?
Da li demo i dalje ostati na liniji
nesporazuma i razdora, Jto nam
kao rjelini svima Jkodi, ili demo
do5i do jednog imtiTiog zaklju-dk- a
pa da nastavimo zajedni£kt u
radu na promicanju naie Jtampe
i uope naJeg kulrurno-prosvjetno- g
raaa meaju jugosiavensicim iseljc-oirim- a.
Nakon ол-og-a postavlja se piti-nj- e
— da li se je pravilno shvatio
sporazum Sovjetskog Saveza i Ju-goslavi- je.
Kada se pomno prati
pisanje "Jedinstva" i dlanct poje-dini- h
dopisnika dolazi se do za-klju- ca
da je kod mnogih dvojba
i joJ mnogi stoje pod uticajem
komiforske rezoludje, da je Jugo-slavia,
odnosno jugoslavensko
%-odst-vo
krivac оле proilosti, i ako
je u "Jedinstvu izneseno sve u
drtalji'ma govori obojih predstav-nik- a
i objavljeno prijateljstvo.
I u ovom istom periodu uredni- -
Jtro "Jedinstva razasto je Itsto-- c
na ditacce kako da se proJirt no-vina.
s4o su uzrod da sc novina ne
Jiri i lctko na kofi nadm pmtupiti
u dobivanje novib pretphta i
kako se g4eda na srsar Sovjetskog
Saveza i Jugoiawje. te za jo de-taljm- je
upoznavanje sporazMma
Sovjetskog Saveza i Jagoslavije.
Opet se denala prefi fiuoce a ru- -
brki Tragom dopadjaja — po-slije
Brogradske dekkradje" (9
decembra) . Uzmtme pojedine
starke:
Plenum CK KomunistiSce par-ti-fe
SSSR-- a, PraTda osvrfe sc
na zaklfudkc plenema, Istide ne--
normalni i nezdravi odoosi na--
Va star! pretplatnik. J stall poslije 19-1-8. £0L. vczani za J
proiokatorske uloge Bcrije i Aba-kumov- a,
su Iikvidirani. Udarene
su sigurne osnove rarvitka i dru-garsk- ih
odnosa SSSR-- a i FNRJ.
"Pravda" dalje podvladi: U drzav-no- m
tip oratu tluit imaju rxJnilka
Uasa i stljAtie, Jugoslavija je sa-duva- la
svoju nacienjnu nrzarii-nes- t
I suprotivila sc jadanju stra-no- g
kapitala, da se ugnjezdi u nje-zin- u
privredu. I sad kad se joJ
ovom doda izjava HruJdoi-а-. koju
je dao u ivugarswoj na proiizu
natrag iz Jugoslavijc u Sovjetski
Savez, gdje je rckap bugarskim
predstavnidma i bugarskom naro
du da jugoslavcnsko vodsr-- o nije
izdalo na&Ia lenjinizma-marks- u
zma, ved izgradjuje sodjalizam u
svojoj zemlji, kako polittfke pri-lik- e
odgovaraju.
Nakon svega toga ima nevjernih
Toma i piJu dopise, i to putem
"Jedinstva", kako Jto jc dopis ne-ko- g
Ivezida, koji dopis nije smjeo
nikako da izdije kroz rad. Jtam-p- u,
poJto ne odgovara istini. Nit-k- o
ne moJc karat da je Tito udario
noiom u ledja grdke partizane i
sa Churchillom doveo kralja u
Grcu, .naprotivno zna se da je
Italija udarila na Grdku i da nije
bilo Hitlerovih horda, Grd bi bili
najurili Talijane natrag u Rim.
Svako tko je pratio ratne dogadjaje
mole znati da su Hnglezi imali
upliv u unutarnju politiku Grdke
do 1915, dok nisu Amcrikand
preuzeli duinost Engleza. I onda
je nastala partizansVa borba, a za
poraz grkih partizana najviJe je
odgo-orn- a SaSava komiformska
politika, a ne Tito. Da se osvjeii
ратЉпје navjerojatnim Tomama
povratimo sc natrag u 19-13- . go-din- u,
kada je Staljin raspustio
tredu internadonalu. Cijclo svjet-sk- o
mnjenje pitalo se je, Jta ovo
znadi. Burzoaska Jtampa d aval a je
svoje komentare, onako kako je
burfoaziji imponiralo, dodim jc
radniCka Jtampa, u koju spada i
naJa jugoslavenska Jtampa, pisala
da izjava Staljina za raspuJtanje
Internadonale daje slobodnc
ruke komunistiiTkim parti jama da
svoju politiku i borbu vode kod
s-o-je
kude kako im najbolje pri-lik- e
odgovaraju. I od svih tih
cvropskih komunistickih partija,
jedino Komunistidka partija Jugo-slavij- e
na ctlu sa Titom shvatila
je znadaj raspuJtanja Internadona-le
i poprimila je nejednaku borbu
protiv doma6'h izroda, vanjskih na-pad- ada
i odelidujudi se u toj borbi.
Jugoslavenski narod i pod -- odstvom
КРЈ uspostavljaju narodnu vlast
i od Jumskog partizana stA-oren- a
je Narodna jugoslavenska arrnija
i narodna vlast, gdje su na beograd-ski- m
ulicama dodekali Crvenu ar- -
miju slavili pobjedu nad crkoti-nam- a
medjunarodnog nadfajizma.
Gdje je bio Togliati, Thorez, i
Del? Dili su na hiljadu mPja iz
svojih domovina na hladanju u
Afoslo-i- , pustili s--
oj narod i sroje
partije da ih prcdvode burioaski
lakeji. Ivezid treba da znade kao
Jto je Sv. otac Papa najprvo Ta- -
lijan, a onda je Papa, tako je To-gliati
najprvo Talijan, a onda ko-munis- ta,
njihovi su zajednicki
dljcii: "Empire de Roma. To jc
Togliati dokazao kad je poletio u
Moskvu sa s%4jim Nenijem, radu-naju- di
sa provokatorsktm radom
Berijinih i komiformskih agenata
da de pocjepati Jugoslaviju, ali su
sc jedint i drugi prevarili u radunu.
Jugoslavija je bila tvrdi orah za
gnjile zube Berijinih agenata, kao
Jto je u jednom broju pisao Pre-zano- v,
da je Tito stajao kao kli-surin- a.
a ja bih nadodao: Ta kli-suri- na
bio je jugoslavenski narod.
Da je uspjelo Berijinim agentima.
da sc prolije narodna krv u Jugo- -
laviji i da sc je sruJilo tadaJnie
vodstvo, danas bi naJe Hrvarsko
primorje $a Dalmadjom bilo u
Jakama Togliatorih karabinjera, a
natc Medjomurje i rzvna Slavonija
bili bi u rokama madjarsluh Iltva-n- a.
Kao isto ima dopisnika pa pJa
kako je narodna vlast u Jugosla
viji starila a zatvor narodne heroje
UZ DOPIS PRPI6A
Stoxj Prpid je jedan od onih
ljudi koji su poslije preloma 1948.
poJIi suprotnim putem od onogi
kojim je poSla naJa organizadja i
Jtampa t.j. putem podupiranja ru-kovod- stva
Komunistidke partije
Jugosla vije. Nama je drago da se
on prikljudio sadaJnjoj diskusiji u
"Jedinstvu", makar i nije pretplat-nik.
Mi pozdravljamo njegov po-ziv
za slogu i jedinstvo.
Na dopis stavljamo dvije kri- -
tidke primjedbc.
Pro, prijatelj Prpid je uzeo pra-v- o
da kaie sve Jto mu je na sreu
— i u tome otiJao prilidno dalcko
(na primjer, neosnovane optuzbe
protiv Togliati ja, Thoreza itd.) —
a u isto vrijeme poride pravo go-vor- a
on ima koji joJ uvijck zauzi-mlj- u
kritidki stav prema politidkom
i drzavnom ruko-odst'- u Jugosla
vijc. Mi opet podvladimo da je
ovo slobodna diskusija i dok ona
traje svaki ditaoc ima pravo da ka-ie
sve Jto misli i osjeda.
Ipak od udesnika diskusije se
odekuje da u diskusiji budu kon-struktivn- i,
stalno dried i na umu
da je diskusija pokrenuta zato da
sc unaprijedi naJa Jtampa i, po
mogudnosti, ditavi naj rad.
Drugo, prijatelj Prpid u podetku
svog dopisa kaie: "Kao bivJi pret-platnik
i suradnik, odludio sam
da napiJem ove redke, ako uredni-Jtv- o
bode da uvrsti, fa tako Ja se
tuje glat i onih koji su izgraJjivjH
TjJnjtki pokret i potpomagali raJ-nitk- u
Jtampu." (NaJ naglasak
'J"). Vjerujemo da prijatelj
Prpid nije namjerno btio da se tako
izrazi, ali ta redenica sadrii uvredu
za ostale udesnike diskusije, jer
osravlja do jam kao da oni nisu
graditelji i pomagadi naJe Jtampe.
Ovo treba ispravit.
— UreJniJtto.
i kako je ncke strcljala . . .
Istini za volju, ako jc Sovjetski
Savez streljao glavnog vodju i
provokatora Bcriju i joJ dauas
strelja Berijine sljcdbenike, zaJto
onda imati saialjenja prema jugo-slavcnski- m
Berijama? Ima i tako-vi- h
koji piJu, da su u dvojbi da
se u Jugoslaviji izgradjuje sodja-lizam.
Kao Jto je poznato, sodja-lizam
sc ne moic izgtaditi preko
nodi. Evo Jto je kazao Lenjin u
pogledu izgradnje sodjalizma: —
U zemljama gdje jc razvita indu-strij- a,
tu se lakJe dolazi do ostva-renj- a
socijalistidkog druitva, do
dim u zemljama koje nisu indu-strijaln- o
raz'ijene tu se teJko iz-gradjuje
sodjalizam . . . Sad ako
se uzme Jugoslaviju koju je vrije-me
proJlo ostavilo za danaJnjim
vremenom za stotinu godina u na-trag
i onda ako uzmemo ono Jto
se je do danas t.j. u posljednjih
10 godina izgradilo u Jugoslaviji,
onda torn vodsrvu i jugoslas-enski- m
narod ima moiemo sc diviti. NaJa
stara poslovica kale: Tko de vatre
nagrijati mora sc dima nadi'miti
A ovo je danas u Jugoslaviji,
zrtvuje se sve samo da tzvedu svoju
zemlju iz mraka I bijede.
Os-- o Sto sam napisao, napisao
sam bez di koga vrijedjam. Ve
bi ielio da naJa Jtampa i naJ po-kret
dodju na onu liniju gdje smo
bili do 1948. godine. Ovo sc mole
postidi samo sa vise razumjevanja.
vise diskusije putem iumpe. Sa
dopisnlkom S.M.B. Vukovljevim.
mislim da bi se svi trebali sloiiti.
pa da sc poJalje delegadju u Staru
domovinu. Za o-- o pitanje rijcJiti.
driim da bi bilo uspjeino da sc
sazotc konvendja bivJih prctplat-nika
i su radnika, kao i onih koji
su pokretu Lj. zajednicku konven-dju- ,
pa da se ova pitanja raJdiste
i da se postavc zdravi temelji na-Jc- m
bududem radu i onda bi se
mogla izahrati delegadja za posjet
u Domovinu. Jedno imajmo u vida
da pojedind ne saSnjavaju p&re-t- e
i druJrva.
STEVO PRPIC,
bivfi pretplatnik.