Jedinstvo, July 31, 1956

              _ ШШШШ 4# ~ГШЈ . Оте codine laTimo 25-roliinj- ifii jucoeUTnko-VanalV- e procreeivne Stamp?.
Prri broj "BORBE" — lita radnika i eijla iz Jugoslav!) a Kanadi — izaSao Je
2. no em bra 1931. godine n Toronto. "BORBlTje 193. naalijediU "SLOBOD.N'A MISAO- "- lit prorriiiih
kanadalih UrraU — i "PRAVDA", list proTivnih kanadakih Srba. "SLOBOD-NA- "
MI SAO" i "PRAVDA" su bile zabranjrne u julu 1940. zbog antiratnos
tanoriita.
U drcembru 1940. po?co Je izlazit proffreeivnl list kanadskih Hrrata "NOVOSTT
a maju 1941. list ргокгоЛгпЊ kanadkih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u Julu
1942. list progreMTnih kanadskih Slovenaca "E D I N O S T.
JUGOSLAVENSKO-KANADS- Kf DEMOKRATSKI LIST U Junu 1948. "NOVOSTI", "SRPSKI CLAS.N'IK" i -- EDI-.V
O S T u e ujrdinili — otada izlazi "JEDI.VSTV Ом.
VOL VIII. — NO. 60 (682) TORONTO, TUESDAY. JULY 31, 1956 PRICE 3 PER COPY
Traze istragu o americkom
postupku sa M. Babicem
potonulog- - talijanskog parabrocla strpan u
kanadski pasos
U novinskim izveStajima
o sudaru izmedju italijan-skog- -
i Svedskog broda na
Atlantskom okeanu se kaie,
da se medju spasenim Kana-djanim- a nalazio i Milan Ba-bi- c
Jugosloven-Kanadjani- n,
koji se vracao iz Evrope u
Kanadu. U izvestaju se veil
da su ga imigracione vlasti
Sjedinjenih Ameri6kih Dr-iav- a, iim je iskrcan iz spa-savaju£- eg broda u New Yor-k- u, uhapsile i driale skord
21 sata u pritvoru.
"Globe and Mail" (30.
jula) u uvodnom clanku za-"hte- va od kanadske vlade da
u]o2i oStar protest i zalrazi
objaSnjenje za ovaj arogan-ta- n
postupak ameri6kih imi- -
Trazf se poostrenje onta- -
rijskog zakona protiv
rasne
Toronto. — Provlncijalna
vlada je primila vi§e zahtjc-v- a da ројаба znkon protiv
rasne dLskriminacije.
Do toga je doSIo poslije
odluke suca Douglas C.
Thomnsa da postojeci zakon
nije primjcnljiv na stanove
Thomas je pronaSao da je
crnackoj porodici Forbes od-bij- en stan zbog boje ko2e,
ali da se ne mo2e niSta u5i-nit- i.
U svom znhtjevu United
Electrical Workers unija
trazi da se zakon pojaca ta-k- o da bude oncmogucenn ne
samo rasna, vec" i svaka dru-K'- a
diskriminacijn.
Provincijalni vodja CCF
Donald Macdonald je kriti-zira- o
provincijalnu vladu
zbojr propusta da onemopu-c- i
diskriminaciju.
strajk celicnih radnika
zavrsen
Pro.Me nedelje potpisan je
trogodiSnji utrovor izmedju
Steelworkcrs unije, koja
pretstavlja viSe od G50.000
radnika, i kompanija £cli6-n- e
industrije U. Sjedinjenim
Ameriikim Driavaxna. Oba-dv- e
strane se obavezuju da
6e za vreme toga ugovora
sve medjusobne sporove re-sav- ati bcz Jtrajka. Radnici
c"e za te tri godine dobiti u
poviSicu plata i drugih bene-fici- ja
u vrednosti od 1 mf
Ijarde 332 miliona dolara.
U Hamiltonu je izmedju
radnika United Steelwork-er- s
Union i Steel Co. of Ca-nada
postignut sporazum za
dvogodisnji ugovor u kojem
se predvidja da 6e radnici
dobiti 33 i po centa na sat
povHice. uklju6ujuci i druge
Heneficij. Ugovor ie poieti
od 1 aprila 19o7 godine.
Socijalisti i koniuniiti 4
u Austriji
Bi. — LfeT krflo Soafili-CV- .
prtifc Afirc гтЛ.Ј51в ж
Koroinitirt.ej rrtH PrciffexifHk
E ScKarf t2Jario Ja KnmnHtifki
r-jrtt-M AhvHk utupa rurodne
ntrce i nier:n je cdj ocjalitim.
gracionih vlasti. Uvodnik u
celosti glasi:
"Arogantno ponasanje a-meri- dkih imigrantskih vlasti
prema Kanadjanima koji su
spaSeni sa potonulog broda
"Andrea Doria" izLskuje
strogi protest od strane na-§e- g ministarstva spoljnih po-slov- a.
"Prcma 'novinskim izve-Stajim- a,
Milan Babic iz To-ront- a, bio je zadrian u pri-tvoru
oko 21 sata nakon je
iskrcan sa spasavajudeg bro-da
u New Yorku. Babic je
izjavio da su prema njemu
атепбке imigrantskc vlasti
postupale kao prema krimi-nalc- u. Izgleda da je na nje- -
zatvor je
VAZNO ZA TORONTO I HAMILTON
Izjava org-anizacij-e
u Toroiitu
Orgnnizacija Saveza Jugoslovenskih Kanadjana
u Torontu obnveStava sve naSe zemljake koji ncmaju
svoj automobil da dodju na -- 179 Queen Street West
nnjkasnije do 10 sati prije podne, ce biti uzeti
automobilima koji idu na piknik. U drugom slu£aju
mogu putovnti redovitim busom do St. Catharines.
(Poglcdnjte informacije u glavnom oglasu na trecoj
stranici lista).
Izvrsni odbor organizacije SJK,
Toronto, Ontario.
Izjava organizacije u Hamiltonu
Orgnnizacija Saveza u Hamiltonu izveStava sve
svoje zemljake da ove godine ncce iznajmljivati auto-bus
za Jugoslovensko-kanads- ki dan 6. avgusta u Port
Welleru. Stoga oni koji nemaju svoj auto neka po-tra- Ze
na vreme kako ic doci. Autobusi sa autobuske
stanice u Hamiltonu polaze za St. Catharines svakog
sata, a iz St. Catharines do Port Wellera vozice auto-mobil!.
.
Nadamo se da ce na5i zemljaci shvatiti ovaj pro-blem
i da ce na vreme obezbediti transportaciju toga
dana.
Ixvrini odbor organizacije
Hamilton, Ontario.
opasnost stvara ra--
dioaktivni 90,1
koji moze da udjd Ijudsko
tijelo putem
Martinova izvjel--
taja sisieferski poslanici
Knowles I Cameron su za-trai- ili da istupi za
ebustavljaaje
pokusa.
torn
iako imao
gdje
SJK,
ga pala samo za to
Sto je rodjen u Jugoslaviji
u kojoj je sada komunlstii-k- a
vlast. Medjutim on je
iza&ao iz Jugoslavije jos
1936. godine, mnogo ranije
nego su doSli na
vlast.
Uznemirujuca Cinjenica
o slu£aju Miiana Babi5a je
ta Sto je on naturalizovani
Kanadjanin i poseduje ka-nadski
pasos s kojim je bio
na putu za Kanadu. Zar ka-nadski
pasoS ne zna£i niSta
za Amerikance? Da li oni
misle da smo mi neka zem-Ij- a bananusa? Ovaj poniza-vaju- di
slu£aj Miiana Babica
mora biti strogo ispitan i
objasnjen."
Sla je pozadi oslavkc
vi.vokih
rukovodilaca?
— General-majo- r
N. E. Rodger je podnio os-tav- ku na duinosti zamjeni-k- a nadelnika generalstaba
armije, a ma rial avijacije
J. L. Plant je dao ostavku na
sica. ali nije jasno oko €ega.
Daljni pokusi nuklearnog oruzja mogu ugroziti
covjecanstvOj kaze ministar zdravlja
OTTAWA. — DosadaSnji pokusi nuklearnog oru-zj- a
nlsu ugrozili zdravlje ljudi, ali hoce ako se nastave,
izjavio je ministar zdravlja Paul Martin u izvjestaju o
radu svog ministarstva.
Martin je rekao da sada
najvecu
strontium
u
hrane.
Poslije
Kanada
nuklearnih
komunisti
vojnih
Ottawa.
Nekoliko dana ranije rai-sv°- iJ datnosti u kernandi
nistar vanjskih peslova L. B. v®JHe avijacije.
Pearson je kazao da ce Ka-- 1 Povodem tega pronijele
nada stupiti u pregovore sa Jsu se glasine da je u %rhei-Sje- d. Driavama. Velikom j ma kanadskih vojnih sila
Britaniiom i Francuskom po do$lo do ozbiljnih nesugla- -
pitanjn
sumnja
Egipat U
осј
Zajednicka izjava
SltjtJeie je ttkst zjjeJmlke
tzjate preJijedmka FSRJ Ttta,
prrmtera liuiijt stbtua i pttJ-ijfJnt- kj
Egtptj S asitra tzJane
19. julu na Вггопгтл.
1. Prilikom borax ka prcd-sjedni- ka
Rcpublike Egipta Ga-ma- la
Abdcla Nascra i predsjed-nik- a
%ladc Indije Dzavaharlala
Nchrua u Tcdcrathnoj Narod-no- )
Republic! Jugoslaxiji, odr-ia- ni
su 18. i 19 jula 1959- - go-dine
na Brionima ra2goori ir-mcd- ju
predsjednika Jugoslavije
Josipa Droza Tita, predsjednika
Nascra i premijera Nchrua. U
nzgovorima, koji su odjeni u
atmosferi srdanosti i prijatelj-sta- ,
izvrJcna je detaljna rarmje-n- a
plcdiita o pitanjima od zajed-п1Ло- д
intcrcsa.
2. Tri Scfa iit razmotrili
su razoj,.do koga je doSlo na
medjunarodnom polju u лгете-n-u
od njihovih posebnih susreta
prije 12 mjesed. Sliinost njiho-v- a
pristupanja medjunarodnim
pitanjima dovela je do tijesne
suradnje izmedju njth i oni su
sa zadoo!jstvom utvrdili, da su
politike, koje лоЈс njihoc ze-ml- je
pridonijele u izvjcsnoj mje-r- i
smanjenju medjunarodne za-tepnut- osti
i razvijanju ranopra
vnih odnosa izmedju zemalja.
3. Najnoxiji гаглој i kontakti
i razgovori izmedju rukovodila-ca
raznih zemalja, koje slijede
razli'6'tu politiku, pridonijeli su
boljem razumijex-anj- u medju
sobnih gledtita i sve Itrem afir-miranj- u
principa miroljubive i
aktivne koczhtencije. Tri 5efa
xlada matraju da te kontakte i
razmjene miJljenja treba nasta
iti i poticati.
4. ProilopodiJnja konfercn-cij- a
м Dandunpu prihvatila je
odredjenc principe, kojima se
treha rukenoditi u medjunarod-nim
odnosima. Tri Scfa lada
potvrdjuju tth 10 principa, koje
su uvijek zastupali. On! su svi-jes- m da sukobi i zategnutost.
koji potoje danas u svijetu do-%o- dc do straha i strtpnje i u
sadatrc vrijeme i u odnosu na
rrjdjiToj Dokle god ovaj
st rah i strepnja dominiraju si-jcto- m,
ne mole se utpostaviti
cxrsta osnova гл mir. U isto vri-jeme,
ovaj strah i strepnju teslo
je brzo ukloniti i bit e potrebno
poduzctt poitupne korake radi
njihova uklanjanja. Svaki takav
korak pridonosi smanjenju гл
tegrvutovti I zbog toga gz trcba
pozdratitt.
Л. Pod feli danainjep siijcta
ejne blekeve zemalja ima ten-dendj- u.
da ta; strah uini traj-m- m. Mir se ne rook postic'i po-djeto- m.
f teinjom kolekttv-e- j
stgrneti a s%-jetskt-m
raz-rnjem- na
i profrnvaflfcsi oMti
stefode. kae i екепеапјега do-вшиа- јс
rtdne zenlfe rud rfm-ge- m.
в. Nfre4ak u pravc raze-nrfna- ja preke je petreban za
Hiujaflfe straha ed Mfceba. Ti nafredak tfeba u prrera rr4i da se etvari a ekvira U-М1ј- еп
naroda i da ukifuS.
kako atomsko i termonukfearno
oraije, tak--o i klastCno naorj--
Tita, Nasera i Nehru
ianje, a isto tako i odgovara-ju- i
nadzor nad izvrJenjem po-stignut- ih
sporazuma. Eksplozije
oruija masovnog uniitavanja,
бак i u tksperimentalne svrhe,
trcba da sc obustae, jer prcd-staIja- ju
penredu medjunarod-no- g
mora la i sadrzavaju mogu-- u
opasnost za fovjccanstvo —
troanje atmosfere, koja pogadja
druge zemlje i iiroke mirolju-bi- e
oblasti a bcz obztra na gra-nic- e.
Fisioni materijal trcba u-buJ- uife
da se upotrcbljava je-di- no
u "miroljubhe svrhe i nje-go- a
dalja upotrcba u ratne
srhe trcba da bude zabranjena.
Tri sefa %lada duboko su zain-tercsiu- ni
za punu i ravnopranu
medjunarodnu suradnju na po-lju
miroIjubie upotrebe atom-sk- c
encrcije. Takva suradnja
treba da bude organizirana u
okiru Ujedinjcnih naroda i u
prcdloicnoj medjunarodnoj a-gen- ciji
trcba da budu zastupane
5ле zemlje.
7. Poecanjc napora na ubr-zanj- u
razvoja nerazvijenih po-druc- ja
u sijetu predstavlja je-da- n
od glavnih zadataka u stva-ran- ju
stalnoga i postojanog mira
mcdju narodima. U ezi s tim,
tri Sefa Iada ukazuju na zna-cenj- e
medjunarodne ckonomske
i financijske suradnje i sma-traj- u,
da je potrebno i poieljno,
da se predlozcni Spcdjalni fond
Ujedinjcnih naroda za ckonom-sk- i
razvoj konstiruira i osposobi
da cfcktixno djcluje.
8. U toku svoj ih razgoora,
tri icfa Iada istakli su veliko
znaccnjc uklanjanja embarga i
zaprcka za normalno odijanje i
Jircnje medjunarodne trgovinc.
9. Tri glane oblasti zategnu-tost- i
i moguccg konflikta jesu
cmtralna E%ropa, Dalcki I it ok
Azije i oblast Srednjeg Istoka
izmedju Evrope i Azijc. Problc-m- i
Dalckog Istoka ne mogu biti
rijeieni na zadootjavajuci ntlin
bcz potpune suradnje Narodne
Rcpublike Kine. Tri sefa vlada
izraiavaju s-o-je
илјсгепје, da
Narodna Republika Kina treba
da bude predstavljcna u Ujedi- -
njenim narodima. Oni takodjer
smatraju, da u Ujedinjenc na-ro- de
trcba da budu primljene se zemlje, koje su podnijele
molbc za primanje u jlanstvo s
tmaju kvalifikacije u smislu Po-velj- c.
la Problem! Centralne Evro-pe
su usko u vezi s rroblcmom
Njcmatkr O-- o vaino pitanjc
trcba da bude rijescno u skladu
sa icljcma njcmakg naroda
putem sporazuma, koji bi se po-sti-gli
miroljwbtvim pregwara-njer- n.
11. Na Srednjcm Isteku o-pre- cni
interrsi TWsih sila etc-iava- fu
stwacifu. Tc probteme
treba razfflotrai prema njthevu
za&nf, vodeci ra&ma o legi-tknni- m
ckenermkiffl imcrewna.
жН zasnivafMCi rjeienfa n--a sfo
bodi zainterestraruh naroda. Sle-bod- a
i defcra volfa naroda ove
eblasti nije bkru samo za mir.
nego i za сЛтапје kgrtimmh
ckenemskA mtcresa, Srfuacija u
(Nastarak-- пл str 4)
OpaSllOSti imperiialista
ORGANIZUJU ORUzANU INTERVENGIJU
(Posljednje vijesti iz
Londona kazu da Velika
Britanija, Sjed. Drzave i
Francuaka planiraju za-jednic- ku vojnu akciju
protiv Egipta.)
Vijesti iz Londona, Ri-m- a
i Pariza pokazuju da
Velika Britanija pokuSa-v- a
organizovati vojnu in-terven- ciju
protiv Egipta
sa ciljem da zbaci Nas-sero- vu
vladu, koja se ju-na- ki
odupire imperijali-sti£ki- m
nasrtajima.
U Londonu su se sastali
britanski ministar vanj-skih
poslova Lloyd, fran-cus- ki
ministar Pineau i
zamjenik ameriikog dr-zavn-og
sekretnra Ilobert
Murphy da sc dogovore o
zajedniakim mjerama
protiv Egipta. Pregovori-m- a
ce se kasnije priklju-Ci- t
ameriiki driavni se-kre- tar
John Foster Dulles.
IJritanski imperijalisti
su odlufini da sruSc Nas-ser- a, jer so boje da c"c
njegov primjer nacionali-zacij- e
Sueskog kanala do-ve- sti
do daljnih slidnih
Sjcd. Amcrickc Di-zav- c
obustavile vojnu pomoc
Jugoslaviji
Washington. — Scnat je
zakljucio da se Jugosla-vij- i
obustavi svaka daljna
vojnicka pomoc.
To je u£injeno zato sto
je Jugoslavia obnovila
prijateljske odnose sa
SSSR.
T„ -- 1 i_.I„!l. WX ¥ rrIl_
I XTCUSICUniK rIVJ I IIO
u Rostima kod grckoR
kralja
Atcna. — Predsjednik
FNRJ Tito doputovao je u-v- eer 22. jula na Krf odazi-vaju- di
se pozivu grikog kra-lja
Pavla I. i kraljice Frede-rik- e, da tamo provede izvje-sn- o
vrijeme u privatnom po-sjet- u.
A. I. ЛПкојап posjetio
JuRosIaviju
Beograd. — Dvadeset
prvog jula doputovao je na
Brione podpredsjednik Mi-nisUrsk- og savjeU SSSR A.
I. Mikojan.
Iste vederi Mikojan je bio
gost na vee'eri kod predsjed-nik- a Tita, kojoj su prisu- - SLoau i preasjeaniK oave--
zne narodne skupStine МоДа
Pijade. podpredsjednici Sa-vezn- og izrSnog %ije5a Ed-va- rd Kardelj i Aleksandar
Rankovic, driavni sekretari
general armije Ivan GoSnjak
i Koca Popovic i c51an Savez-no- g izvrinog vijea Mijal-k- o
Todorovic.
Kako se saznaje pod-predsjednik
Mikojan ostaje
na Brionima u dvodnevnoj
privatnoj posjeti.
mjera ne samo u Egiptu,
ve5 i oslalim arapskim ze-mlja- ma
i tako biti ugro-ie- ni
britanski izvori nafte.
Britanski' premijer Eden
je prije dva mjeseca izja-vio
(prilikom debate o
Cipru) da je Britanija
spremna ratovati u obra-n- u
svojih izvora nafte.
Britanija i Francuska
vec primjenile ekonomske
sankcije protiv Egipta
"zamrznuvsi" n j e g ov a
novcana sredstva u tim
zemljama. Egipat je na to
odgovorio obustavljanjem
izvoza u Britaniju.
Agencija Associated
Press u izvjestaju iz Ri-m- a
kaie da je "Zapad
odlu6io da Nasser mora da
ide".
U izvje§taju se dalje
ka2e da je Britanija po- -
sljcdnjih mjesecl pojaiala
djelatnost prptiv Nassera.
U Kairu su proturene
vijesti da Britanija ima
svoje ljude u egipatskoj
nrmiji, koji ce podici us-tan- ak
kad dobiju signal.
Francuski komunisti
zale optuzbe protiv
Jugoslavije
Le Havre. — Ovdje jo
odr2an kongres Komunisti6-k- e
partije Francuskc.
Kongres je donio rczolu-cij- u
u kojoj se medju osta-li- m kaze:
"Godine 1948. izbile su
tcSke nesuglasice s Komuni-stiiko- m
partijom Jugosla-vije,
koje su dovele do naSog
nedopustivog mijeanja u
unutraSnja pitanja ove par-tije.
Mi duboko zalimo gri-jei- kc
i neopravdane optui-b- e,
koje su dovele u tesku
situaciju jugoslavenske dru-gov- e,
cjelinu socijalisti6kog
tabora t cjelokupni medju-narod- ni radni6ki pokret.
"Centralni komitet Par-tije
poduzeo je opravdano
korake kod Saveza komuni-st- a
Jugoslavije s ciljem, da
uspostavi normalno odnose.
Komunisti6ka partija Fran-cuk- e
je proieta ieljom da
uspostavi s komunistiakom
organizacijom Jugoslavije
kontakt i odnos u skladu s
interesima medjunarodnog
radniikog pokreta i mira
U odnosima medju ko- -
munisti£kim radni£kim po-kreti- ma jedino je pozitivan
metod usporedjtvanja isku-sta- va
{ izmjene mMIjenja,
uzajamnog razumijevanja
bez m.'eianja u unu train je
poslove partija. Na taj na£in
francuski komunisti ce pro-dub- iti
svoje peznavanje bo-ga- te socijalistifke stvarnosti
u svijetu i prosiriti svoje ho-rizon- te'.