Jedinstvo, December 11, 1956

              DEMOKR ATSKI LIST
VOL. VIII. — NO. 96 (718) TORONTO.
Kanada i
Trka u azoruzanju potLia me1junaiodnu za-tegnut- ost
l piouzrokaje potekoce u ekoiiomskom zivotu
svih zemalja. Una reba biti obustaljena. Sporazum o
razoruzanju otorio hi vrata rjesavanju ostalih medju-narodn- ih
problema.
Zahvaljujuci svom modjunarodnom polozaju Ka-nada
mozc uciniti mnogo da se postigne sporazum o
razoruzanju.
Ovih dana Ottawu je posjetio V. K. Krishna Menon,
vodja indijskc delegacije na zasjedanju Generalne skup-Stin- e
Ujedinjcnih Nacija. On je pozvao Kanadu da se
stavi na 6elo svjetske borbe za razoruianjc.
Nazalost, ministar vanjskih poslova L. B. Pearson
je odgovorio da Kanada no moie uraditi niSta vise nego
je uradila do danas. To je fatalisticko stanovUte. Sma-tra- ti
da jo uradjeno sve Sto je moguce znaci priznati da
jo sporazum o razoruianja nemoguc. A ako je sporazum
o razoruzanju nemoguc onda je i treci svjetski rat ueiz-bje2i- v.
Medjutim, mi znademo da Pearson ne smatra da
jo rat neizbjeziv. Kad bi smatrao ne bi se bio zalagao
za pogaSenjo rata na Srcdnjem Istoku. Drugim rijecima.
Pcarsonova izjava da Kanada ne moze niJta vise u6initi
u pogledu razoruianja nije u skladu sa njegovim osnov-ni- m
stanoviStem po pitanju svjetskog mira.
Problem razoruianja je teiak. veoma slozen i kom-plicira- n,
ali nije ncrjoSiv. Rjeienjr trcba tinziti. To tre-b-a
biti jedan od osnovnih zadatuka nao vanjske poli-tik- o,
kao uostalom svih zemaljn koje zele da sc ocuva
svjetski mir.
Sta Kanada moze uraditi?
Ona jo elan specijalnog podkomiteta UN komislje
za razoruzanje. pored USA. SSSR. Britanije i Francu-sk- o.
Kanada treba da ројаба svoju ulogu u torn komi-tet- u.
Ona treba istupati vise nezavisno, kao posrednik
izmodju Sovjetskog Saveza i triju zapadnih velesila.
Pitanje razoruzanja je na dnevnom redu Generalno
skupAtino UN, koja sada zasjeda u New Yorku. Na za-sjedanju
o. novembra knnadski delegat Roch Pinard je
izjavlo da jo Kanada za to, da se razmotri nedavni so-vjetski
prijedlog za razoruzanje, makar, po njegovim
rijc6ima, Sovjetski Savez nije rukovodjen iskrenim na-mjera- ma.
Sporedno je knkvo su sovjetske namjero, glav-n-o
jo ispitati da li prijedlog sadrzi izlaz iz situacije
u kojoj svijet danas nalazf. I to ozbiljno ispitati. Itto
tako treba ozbiljno ispitati sve drugo prijcdlogo, bez
razlike od koga dolaze.
Uostalom, za§to Kanada no bi istupila sa svojim
prijodlogom za razoruzanje, koji bi sndrzno dobro
struue sovjetskog i ameriSkog plana? Mozda jo Krishna
Menon baS to imao u vidu kad je prcdlozio da Kanada
preuzmo vodstvo u borbi za razoruzanje?
Kanada je pripadnik zapadnog ojnog saveza
(NATO) i dosad je pitanju razoruzanja prilazila s po-zici- jn
toga bloka. Medjutim, oCevidno je da blokovske
pozicije ne vode razoruzanju. vec u obratnom pravcu —
povedavaju trku u naoruianju. Vrijeme je da so sa
tih pozicija sadje i ozbiljno pridje trazenju sporazuma.
Spas Kanadi i svim drugim drinvama nije u blokovima.
ved u miru. Cilj kanadske vanjske politiko treba biti ne
jncnnje blokova, vec osiguranje mira U torn pravcu
treba usmjeriti svojo napore i povezati se јабо sa onim
zemljama koje imaju iste poglede. Zato se mi nadamo
da ce ministar vanjskih poslova Pearson ponovno raz-misl- it
o rijecima Krishne Menona. Njcgov poziv Kanadi
da preuzme vodecu ulogu u borbi razoruzanje je isto-vreme- no
i deklaracija gotovosti Indijo da s Kanadom u
tome suradjuje.
PIS M O I 7. v
BUGARSKI NAROD
Skfiia. — Ra'1 ostanicc
Bugarsk i s l uK'arsk, li-sto- vi prenneli su Peklara-cij- u sovjetske vlade po pita
nju razoruianja i smanjenja
medjunarodne zategnutosti.
U ovom interesantnom 1 no--,
vom koraku na puta mira I bugarska Javnost vidi novi
dokaz iskrenih i dosljedaih
namjera Sovjetskog Saveza
da ide putem mira i prego-vor- a.
Poslije kraceg historlj-- ,
skog pregleda. u kome se,
podvlaii dos!jednot miro-- ,
ljubive sovjetske vanjske
politike od prvih dana revo-luci- je
do danas. u Deklara-ci- ji
5C iznose slijedei prije-dloz- i:
1. Da se u roku od dvije
eodine smanje oruiane sna
ge Sovjetskog Saveza,
_
USA
-- - j j Kine na 1—1.5 mmo--
цк.,Л1 ,-- к vaku zemlia do- -
sebno; oruiane snage F!nrl- -
i Francuske — na 650.--
Narucite
Kalendar"
i
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI
TUESDAY.
razoruzanje
JEDNODUSNO
WvC&v. "Nas
O Г Г
do 13 ""-i- "' i" uudi 1
-- ostalih zemaljn.
Kao ргм korak u torn
pravcu u toku prve goame
tla Se smanje oruiane snage
5551., USA i Kine na 2.5
mn:on ljudi i oruiane sna
ge Engleske i Francuske po
50.000 ljudi zasvakuzemlju
' posebno,
Pomenute zemlje treba
takodjer da smanje i svoja'
naoruianja.
2. U toku gore spomenu- -
tog roka da se zabrani atom-sk- o
i hidrogensko oruzje ti- -'
rae to ie se obastaviti pro-- j ' izvodnja atomskog oruija,
zabraniti upotreba istog, J potpuno untiti rezerve tog
oruija i izbaciti isto iz nao-ruianja
driava. I
Kao prvi korak u torn' мкап - VM ♦# f S ПлтвП И -- " 1.. uu......
eksperimente sa atoms m i
hldrogenskim oruijem
3. U toku 1957 godine
DECEMBER 11, 1956
Kanada odlucila da
izgradi vlastiti
Seaway
Odbija amcricki protest
Javlja se iz Ottawe da je
vlada obavijestila Sjedinjene
Drzave da je ona odlucila
da pristupi izgradnji jo3 jed-no- g
kanala na rijeci St.
Lawrence, cime ce biti o-stva- ren
sve-kanads- ki vodeni
Bogatasi i politicke
partije
U Ottnwi se 12. decembra
otvarn konvencija konzer-vativn- e partije, koja treba
dn izabere nacionalnog vo-dj- u
— na mjesto pukovnika
George Drew, koji je nedn-vn- o
podnio ostavku.
Knndidata za partijskog
vodju ima nekoliko, a naj-vis- e izglcda za pobjedu ima
John Diefenlmker.
List "Toronto Daily Star"
pise da financijskl magnnti,
koji stoje iz konzervntivne
partije ne vole Diefenbnkera
zbor njegovih "liberalnih
pogleda" u pitanju gradjan-ski-h sloboda i da podupiru
Donnlda Fleminga. Oni su
zaprijetili da ce prestati fi-nnncijs-kim
pomaganjem
konzervativne partije ako
Hnp£cnja u Juznoj
Africi
U Juznoj Africkoj Unij!
uhapicno je 140 lica, me-dj- u
kojima su jedan clan
parlamenta i nekoliko
protestantikih svecenika.
Oni su optuzeni za vele-izda- ju
i mogu bit! oiudje-n- i
na smrt.
Njihov 'zlocin se sastoji
u tome ito su se odupirali
vladinoj politici rasne di-skrimina-cije
odnosno bo-ri- li
se za ravnopravnost
svih ljudi bez obzira na
boju koze.
PODUPIRE PRIJEDLOG SSSR.
smnnjiti za jednu trecinu o-rui- ane
snage ISA. SSSR-a- .
Engleske i Francuske. koje
su smjetene na teritoriji
Njemadke. time Sto 6e se is-toT4m- eno uspostaviti i od-govara- jua kontrola tog
smanjenja.еишиш,.Ко. dine smanje oruiane
snage USA. Engleske i Fran-cuske.
koje su smjeStene na
teritoriji zemalja clanica
Atlantskog pakta i oruiane
snage SSSH-- a koje se nalaze
na teritoriji zemalja clanica
VarJavskog ugovora.
5. U roku od pet godina
da se likvidiraju inostrane
vojne. pomorske i vazduSne
baze na teritoriji drugih ze-- t
malja.
6. Da se u roku od dvije
iodine smanje voini izdatci'
ona_-v- a uu s..u. g1ianosii 1 sa sr-aa- -
njenjem oruianih snaga i
.naoruianja, putem zabranel
atomskog i hidrogenskog o- -
PRICE 3 PER COPY
put, naime brodovi co moci
da plove do velikih jezera
kanadskim vodama.
Sjed. Drzave su nastojale
da odvrate Kanadu od ove
namjere sa ciljem da osigu-raj- u soju kontrolu na St.
Lawrence.
Diefebaker budo iznbran.
"Star" kaze da su neki od
njih vec odluciH da u budu-c- e
podupiru liberalnu par-tij- u
bez razlike tko ce biti
izabran za vodju konzerva-tivne
partije. Ako je to isti-n- a, onda znaci dn oni ne
vjeruju u mogucnost kon-zen'ativ- ne pobjede na idu-ii- m izborima, koji do se odr-za- ti
iduce godine.
Pisanje "Stara" potvrdju-j- e
da i jodnu i drugu paitiju
— liberalnu i konzervntivnu
— finnncirnju krupni kapi-talist- i, kojima ove cine razne
usluge, koje im donose mno-go
viSe od onoga £to su dali.
Drugim rijecima, bogataSi
odredjuju politiku tih par-tij- a,
a preko njih politiku
zemlje.
POLITICKO ClsCENJE
Novi premijer Novo Skot-ek- e, Stanfield, je izjaxio da
e5 otpustit sve provincijalne
sluzbenike, koji su sudjelo-va- li
n prn51oj izbornoj kam-panj- i.
Stanfield jo konzervati-vac- .
rlast su u prole 23 go-di- ne drzali libcrali. Pro ma
tome, iz sluzbe co hit! otpu-ste- ni
oni sluzbenici koji su
radili za liberale. Na njiho-v- o
mjesto dodi ce oni koji
su radili za Stanfieldn i nje- -
govu konzerAativnu partiju.
Protiv Stanfieldovc odlu-- e protestirao je Kanadski
r.ulnicki kongres (CLC).
ruija 1 hkvidiranjem ino-stram- h voinih bazn na tcri-ton- ji drugih zemalja.
Dh bi se moglo kontroli-sat- i izr?enje obaveza, pri-mljen- ih ud strane pomenutih
driava u vezi sa razoruia-njem- ,
predlaie se uvodjenje
siroge medjunarodne kon-trol- e. koja c"e raspolagati
svim potrebnim pravima i
funkcijama.
Da bi s osujetk) iznena-da- n napad jedne zemlje na
drugu, da se na teritoriji
driava uvedu na reciprofnoj
bazi kontrolna mjeata. i to u
svim velikim pristanUtima,
velikim saobracajnim cen-trim- a. autostradama. aero--
dromima Zadatak ove kon
trole bit ce da prati pailjl-r-o da se ne vr5i o Das no ken- -
?ntrisanfe oruianih snaira i '
naoruianja.
Sovjetska vlada je vec"
vi?e puta dokazala svoi od
nos prema prijcdlogu o tzv,
0
znatno
"Na kalendar" za 1937.
godinu je Stampan i predan
knjigovescu ; za nekoliko
dana bit ce gotov i poslan
organizacijama na raspro-daj-u,
kao i pojedincima koji
su ga naru£ili. U Torontu ce
se moci dobiti krajem ovog
tjedna.
Kakvo stivo sadrzi ovo
(trcce. po redu) izdanje
"Naieg kalendara" citaoci-m- a
je poznato iz izvjeStaja
objavljenog u pro§lom broju
"Jedinstva". Ovdje mozemo
kazati samo toliko da je
Sovjetski sportasi prvi
na Olimpijadi
Ohmpijske igre su zavrSe-n- e
u subotu 8. decembra. U
igrama su sudjelovali spor-ta- si
71 zemlje. Gledalaca je
bilo 2 milijuna. Uspostav-Ijen- o je 11 novih svjetskih
rekorda i oboren 31 olimpij-sk- i
rekord.
NnjvUo uspjeha imnli su
sovjetski sportasi. Oni su
osvojili 37 zlatnih medalja,
29 srebrnih i 33 broncane.
Bodova imaju 722. Ovo je
znacajno kad sc ima u vidu
da je ovo tek drugi sovjetski
nastup na Olimpijadi.
Olimpijada je zavrsena
nogometskom utakmicom iz-me- dju jugoslavenske i sov-jetske
reprezentneije. Re-zult- at je bio 1 :0 u korist so-vjetske
rcprezentacije. Igra
i je bila dosta gruba. Kaze se
da su jugoslavonski igraci
pojedinacno bili bolji, ali ne
kolektivno.
Americki sportasi, koji su
ranijo uvijek bili prvi, spali
su na drugo mjesto. Medju-tim,
i oni su postigli sjajne
rezultate dobivsi 32 zlatne
medalje, 23 srebrnih i 17
broncanih. Bodova imaju
593.
Na trcccm mjestu je Aus-trallj- a, cetvrtom Njcmackn.
petom Madjarska, sestom
Italija, sedmom Britanija.
Kanada je na 1C mjestu
sa 32 boda. Kanadjani su
osvojili dvfjo zlatno meda-lje,
jednu srebrnu i tri bron-cane.
Jugoslavija je na 23 mje-stu
sa 22 boda.
Slijcdece olimpijske igre
odriat ce se u Rimu 19G0.
U noxmbru ove godine u Ka-nadi
je proizvedeno 44 9M rootar-n- a
vozila.
RAZORUZANJU
pianu za avtonsko snimanje
1 iziavljivala da to pitanje
ne riesava problem o kon-tro- li razoruianja. niti pro-blem
o sprijecavanju agre--
je. I S obzirom Па to da se pri- - !
jedlozi o avionskom snima-- 1 niu Tin1avH.-iii- t tnn iiitlnv in i sklapanje sporazuma o ra- -'
zoruianju, i stvaraju ozbilj- - ;
ne prepreke za postizanje
vlada je saglasna, u cilju
doprinosa za najbrfe skla-panje
1
sporazuma. da razmo- ,
tri pitanje o avionskom sni-man- ju na teritoriji Evrope, '
gdje su smjeStene glavne o-rui- ane snage Sjeveroatlant-sko- g
bloka i zemalja €Ianka
Varsavskog tfgovora. na du-W- ni
od S0O km. na Istoku i
Zapadu od granicne linlje
roresoomenutih oruianih
snaga. uz suglasnost doti2- -
nih driava.
Predlaiuii Izvrsenje spo--
Nastavak na Strani 4)
"Na kalendar" posvecen
idejama mira i napredka a
naro£ito je islaknuta potre-b- a
sloge i suradnje naseg
naroda u Kanadi.
"Nai kalendar" obiluje
zanimljivim informacijama,
duhovitim izrekama, poslo-vicam- a
itd.
Pored kalendarija i spo-menda- na ''Na kalendar"
sadrzi G clanakn, prida,
pjesama, biljezaka itd.
I u tehniCkom pogledu ovo
izda'nje jo bolje od prosla
dva.
У I EST J O MADJARSKOJ
Ministar vanjskih poslova
kaze je prijetila
opasnost fasizma
Wadjarska vlada je naredila
raspuitanje tnkoivanih "radnifkih
vijea", koja eu stvorena u toku
neda~nih nereda i u kojima cu se
u£an2Hi neprijateljski elementi i
prefavnli normalizaciju livota.
Mada Je takodjer zatratita da svi
civdi predadu oruzje. U vezi sa
pro-odJcnje-m
tih mjera u zcmlji
je projrlaleno vcjno stanje.
Sjed. Driavc koriste organiza-cij- u
UN za daljno raipirivanj
mrinje protiv SovjetskoR Saveza,
naipo Amerikanci su okrenuIi
rezoluciju kojom se osudjuje bo
vjetaki Sqvez.
U Kanadi piavna tema su txbje-pli- w, ali naroiiu je vi pofplo
bivati dosad no, pa e euju i priR-vo- ri
. . . Na poiljednjoj ejedniei
Labor Council u Torontu vodje u
imale vraikojj posla dok su protu-ril- e
rezoluciju u priloR- - vladlno н-U- tike
u odnosu na izbjeslice. lilt
6e toa i viie kad e ljudi oavljote
od historije . . .
Madjarslia dosad primila
iz inozemstva pomoc u
vrijednosti od (Ј'Л
inilijuna dolara
Budimpcita. — List
"Ncpsabdiaga" objavlju-j- e
saopcenje komesara xa
nahdjevanje revolucio-nam- e
radnicko-seljack- c
vladc, da je Madjarska
do sada iz inozemstva pri-mila
pomoc u ukupnoj
vrijednosti od 93 milijuna
dolara.
U HudimpeSti poruscno
ili ostcccno olio
10.000 stanova
Budimpe&ta. — Povjere- -
I nik madjarske vlade za ob- -'
novu zemlje objaA'io je saop-- j
cenje, prema korn se radovi
' na obnovi izjcdna£avaju s
radovima za osiguranje prc-hra- ne
i organizacijom zdrav-'stven- e sluibe.
U saopcenju se kaio da je
,oste5eno i 13,000
kuca.
Zasjcdanjc NATO-- a
t I'arizu se sastaje Vije6e
Sjerero-atlantiiVe- g toJuoi; caresa
(NATO), квјеа j# britftko--
frAcka iavaxij ERlpat doveta
na ivtee ra sula. Ireiiitavici nut-B- in
driara-eteaK- a NATO ШМа potru оолвтт "Jedieetra". U to--
me predftj£i kanadki tntaiet&r
rafljikih peotava L. R IVarsea.
1 sta pj-etflH- S pjrm i siMfWU dr- - iar sekretar thll. AmriAi
podprvdAjWnik Nuten je tejavfo
Ketovt Sjd. Driava da BrHaaiji
i Ггалешкј prt IwisiMk
ревк i џртЈ o(2 ekfMMke pro--
paatL Wahirtn j takodjer
tpwtie Ги11втт zamjika.
Hoervra mladj. km se pripi- -
suje fige ~pirrke~ si rei sa
egipatskem aHeacijem. Osbfljm
prematrafl mdjtiBi amatraj da
Je Ижцт6е ixmiriti voprata
lateres imp-rnjalisUik- th si la. I'o--
t...i i47-_--. .., _Г__ iprieи!јжe!Jkao;ui 1aJraeps,иk"iрmПЈГxТrаaБljamsar.
U mjestima kao Sto su
Toronto, Hamilton,
Windsor, Welland, Sudbury,
Kirkland Lake, Schumacher
i Timmins, Port Arthur i
Vancouver kalendar Se ras-prodav- ati
clanovi Saveza, a
u drugim mjestima treba ga
naruciti direktno od Savcia
Jugoslavenskih Kanadjana
u Torontu. Pisite na slijede-c- u
adresu: Federation of
Yugoslav Canadians, 479
Queen Street Wet, Toronto
2-- B, Ontario.
Cijena je jedan dolar.
da
poruSeno
U svom govoru na zasje-danju
Generalne skupstine
UN madjarski ministar vanj-skih
poslova Imrc Horvath
je kazao da je posljednjih
dana oktobra i prvih dana
novembra postojala ozbiljna
opasnost dolaska faAizma na
vlast. Vlada Imre Nadja je
imala biti oborena i na cclo
vlade postavijen kardinal
Mindszenty.
FaSistifika Madjarska
prcdstavljala bi opasnost za
sve svoje susjede. Ileakcii!-narn- i
elementi su vo6 istu-pa- li
sa zahtjevom da so Ma-djarsk- oj
povrate neki ten-toH- ji
koji se nalaze pod Ju-goslavij-om.
Humunjskom i
Cehoslovackom. To bi ugro-zil- o
svjetski mir.
Govoredi o bijelom teroru
koji bi nastao poslije uspo-stav- e
faAisticke vlasti, IIr-vat- li
je potsjetio i na 1919.
godinu, kad su hortijevci
pdubijali 70.000 Madjara,
pislijf ugust-ni- n madjarske
SOJ'tskv r'publikr.
Mindszentyevi ciljevi
i Nadj
U itstu "N. Y. Ilerald-Tribun- e" objavljena je iz-java
kardinaln Mindszenty,
koji je posljednji mjesec
dana proveo u americkoj
ambasadi u Uudimpc-sti- .
Mindszenty opisuje kako je
oslobodjen iz zatvora i do-ved- en
u Iludimpeitu. gdje je
razvio iivu politicku djelat-nos- t.
Prva stvar koju je u-ra- dio bila je suspondncija
svecenika koji su "kolabori-ral- i
5a boljSevicima" (na- -
rodnom vladom), cija imena
je znao iz Stampe i radio iz-vjeit- aja.
Mindszenty kaic da je
njegov jedini cilj bio "uni-tenj- e
komunizma".
Dalje opisuje kako je pred
povratak sovjetskih trupa w
Dudimpetu prisustvovao
sjednici Nadjove vlade i ka-ko
mu je Nadj. kad je posta-l- o jasno da je "sve izgublje-n- o' savjetovao da se skloni
u americku ambasadu.
Jasno: Mindszenty je isao
za tim da uniiti komunizam
u Madjarakoj. a "komunist"
Nadj mu je bio saveznik . . . РНЦспо udno, ali je jo.% cudnije to neki ljudi sada
brane Nadja.
Jugoslavija opozvala
amhasadora iz
Iiudimpctc?
Prema ркапуи ierne stame
Jgetari(i fc opozvak tveg amba--
sa4ora %z budimpcfce To c ui-- nila ix protesta protiv potupka sa. t"im prcnujcrocn N'adjom
Amba4or ie bra Da!ior Sol. J~