Jedinstvo, December 11, 1956

              STRANA 2
PO VECATI BROJ CITALACA
'JEDINSTVA" GLAVNI ZADATAK
Nedavno je uprava 'Jedinstva
objavila plan kampanje koja je
pocela 1. decembra 1 treba da
zavrSi koncem februara iduce
godine. U planu je predvidjeno
da se za taj period vremena ob-no- vi
oko 800 isteklih pretplata,
dobije 3,750 dolara u fond i do-bi- je
150 novih pretplata. Ova
kampanja je zavrSni deo jubilar-n- e
godine nase napredne Stampe
u Kanadi, koja se, prema odlu-kam- a
Seste konvencije Saveza,
zavrSava koncem marta iduce go-din- e.
Plan je ргШбпо dobar i objek-tiva- n.
Uealno jo podeljon na sva
naselja gde posluju savezne or-ganizac- ije. Plan je vec prihvacen
po orgarizacijama. Neke su cak
dobar deo svoje objektive vec i
ostvarile. To je vrlo dobar znak
za uspeh plana ove kampanje.
Mcdjutim u planu nijc niSta
predvidjeno kakvu pomoc mo2e-m- o
traziti i dobiti od citalaca
"Jedinstva" iz naselja gde no po-sto- je
savezne organizacije, a u
kojima, u isto vreme, postoji iz-vest- an
broj ljudi, nekadaSnjih
aktivista i graditelja пабе napre-dne
Stampe i organizacija. Zar
nam ti ljudi, pioniri naSe Stampe
i pokreta, no bi mogli pomoci u
ovoj kampanji za nove iitaoce
"Jedinstva" ?
Prema one me Sto je izlozcno u
planu i prema vec objavljenim
komentarima i Нбпот razgovoru
sa upraviteljem lista, mozo se
vidcti da je glavnn koncentracija
za vreme ove kampanje u pravcu
da se poveca broj novih £italaca.
Svakako da jo to i nnjvaznijo da-na- s.
Mcdjutim, iako su novi Cita-o- ci
vazni za na3 list, no trcba gu-bi- ti
iz vida da je Isto tako vazno
obnoviti vise od 800 pretplata
koje isticu za vreme ove kampa-nje
i obezbediti dovoljno mate-rijaln- ih sredstava za izdrzavanje
lista.
Iz razgovorn s drugom Stim- -
com, upraviteljem "Jedinstva",
u vezi kampanje vidi se da kod
njega postoji izvostnn optimiznm
za postizanjc objektiva u obno- -
Rad
od 20 no%wHbri donwl:
bfoju
Da bi cxirirAk H& bsl}u лехц
s naiim iwljcmcim гл vrijwnc
n;ihoa bofaxka u JujMiaviji i
omogu6U itn da se ifomHM}u t
upoziMju sa im Ho k u njej
ntnxa, Mitica h.-M- kih iseljeftika
priila ie prolietos forwvJranju svo-ji- h pnn'mh organtzacifa, kofc &
bitt u cx s Meljentcffiia kad JoJfu
u pojct ivom kraju. Orpawz+rano
je vt{ kotanloh oJbora Matke
linatskth iseljenika u: Datmaciji.
Primoriu. Lifl i Sjo-efno-j Hrvat-sk- o,
a pred-idj- a se njifeov© ож-vanj- c
i ta sJavomVifljJetarHHa. U
mnopm тјеМнти osneam su i
optTinski oiberi Matke. U tim ed-bori-ma
zastfteni su kultumi i
javni radaid, kae i ranep ie4je-nici-povratn- id.
Iako djekife tek kratko vrijeme.
ttiiLtvm
ГоТ11аћч] and
Serbo-Croatia- n and
Jedinstvo Co, St. Wt,
TeU
S. Mioil£. Manager: Stimac
Subscription rate: 15JX Tear. S3.u month
USA and other aeoonetenoenad mailyear.
Tost Department,
vama i fondu, dok u isto vreme
npaza se i neka bojazan za po-stiza- nje objektive u novim pret-platam- a. "Ja se ne bojim toliko
ni za obnove ni fond, poSto pret-platni- ci
vec nekoliko poslednjih
godina redovno obnavljaju
pretplate i pomazu materijalno
list, ali se nekako bojim za posti-zan- je
objektive u novim pretpla-tama- ",
kazao drug Stimac
"Kada bi mi u svakom na-sel- ju
Boljkovce i TomljenovicV.
Tiastavio je on, "onda so ne bi ni
malo bojao ni za tu objektivu.
Trebaju nam kadrovi, zivi ljudi
u svim naseljima da bi i tu objek-tivu
ispunili". '
Da bi potkrepio svoj optimi-znm,
Stimac je nastavio: "Mi
smo na racun cestitnka i nekih
priredaba vec dobili viSe od 1.800
u fond i obnovili oko 150
isteklih pretplata, dok smo za isti
period tek novih pret-plata".
U daljem razgovoru primetio
sam da ako je ved toliko do
sada, onda je to vrlo dobro s ob-ziro- m da je tek pre 10—12 dana
kampanja poccla. To zna6i da
smo mi vec ostvarili jednu Sestinu
u novim i obnnvljanju isteklih
pretplata, dok smo u fond vec
postigli oko polovine objektive.
Zar je to tako loSc ? To je dobro.
Mcdjutim drug" Stimac ima
pravo. U rukovodjenju ovim
planom mora biti i optimista i u
isto vreme oprczan, jcr on nosi
veliku odgovornost da so plan
ove kampanje postignc sa dobrini
uspehom. Njegova "bojazan" za
postizanjc objektive u novim
pretplatama ie donekle i oprav-dan- a,
no toliko to mi
svugdc Boljkovce i Tomljenovice,
nego kako da nadjemo da
proSirimo rada za vreme
kampanje. Kako da pronadjemo
i otkrijemo nova za nove
citaoco naseg lista i novo Bolj-kovce
i Tomljcnovicc.
Ja stvarao mislim da nije do-voljno
konccntrisati naS rad za
nove pretplate samo na naselja
gde postojc savezne organizacije
Matice iseljenika
Hrvatske
tih organa Matuc hnatskih J MaUce, da aaSe ifeljeaike objek-iclenik- a
(c tVo komtan. To j thno iflfoffitka ibivanj-Jm-a 1 g.
вллтЛлЛл titAu tlj isrsSjaut I
I jeta, kad su moogi rvaSi iseljenki
kao tatirfi poliodili "stari kraj".
Mnogi od tih odfcora ©Јгаалају
stakra tesu s tsdjenkima iz svop
krafa. 5alj im ©no Sto ifa narorto
zamnia: materijal za kukwrni rad,
nase fokkrne pfem'ode
kd. Tako na prknjer лтота debre
sttradjwf odbor Matke u Senflw
i DntHvo Sibcnafta и Хгл- - 'Ч orku.
lofe broji tko 300 llanova.
Veh'ku su akti4-ftA- t razvili od-fee- d
i ra Tijeme 1е!јнвв;: tjed-n- a
odriana su brojna predavanfa o
&veto i rada naltti sdjenika. U
Karle%u ie prircdjtna i mil izlei-b- x
iz iivota isdjenika tepa kraja.
OvakaT rad odbera rrf je do-saJ- a
mnopo pridonio naporuna JedinStvO
TnesKlaT Friday
in Slovenian langriap,
by InMihlnp 479 Qw#n Toronto 2-- B. Ontario. Canada.
EMpir 3-16- 42 Editor: BsainM L
per per в
Authorised Sc&la.0s0s per
Office Ottawa.
svoje
je
imali
dolara
dobili 25
doslo
s
nemamo
nacina
scktor
vrela
rad
o
knjigc,
votu kod na. Matka stakio prima
pitfna iseljenika. koji su Ijetes pe-sjeti-li
Jugmlaviju. Osobito su za-dovot- jei
oni Oanet Hrvatike
Orattkc Zajedakc, kji su napra-- Ш
aajedniflca turneju po navoj
lerai. To su t£razi4i u bfojnifn
pmma i u tvem "1'нка Zajedm--
ara". Nedavno je jrbvrn predtjed-ni- k
Hrvatske Pratske Zafednke
peiu6 u njemu o олот posjetu re-ka-o: Тн su se Ailfa. Matke tc
Ijenika pokaaak? kao odiifni doma-fin- i
. . . Ako su Matke isetfenika
u 2snlji ikada odpovarale svrsi, z
kefu su orpanmranc, to jest odria-vanj- u debrih odnosa izmedju nare-d- x
Jugoslavije i не4јегмка. onda su
to sto porfo iz rlile prijdern tur-nef- e
posfetnika рга1ке!Ц Hrvat-ske
Brarske Zajednke . . . Pred-stavn- ki Matka iseljenila Hrvatske,
Dafflsacife. Besne i Hercepevtne i
knl£ne Srbe zastuaufu sraku po-hvak- -.
Za IsdjeniCki tedan 1937. po-din- e
koordmaoem odbor rrpubW-ki-h
matka isdfeeika kani porrati
a fsre predrtavnike Udralenfa
nalih iseljenika iz raznih krafeva
STtjeta, kako bi s njicu uspostavio
i o}aao prijateljske veze i surad- -
l u kojima vec ima veliki broj
pretplatmka, iako je i u njima jo5
uvek siroko polje rada, nego je
potrebno koncentrisati i u naselja
gde ne postoje organizacije i gde
su one nekada postojale, gde su
јоб i danas ргШбпо saduvane tra-dici- je
naSeg pokrefa i Stampe. A
takvih naselja ima dosta s jednog
na drugi kraj Kanade. Tamo su,
po mom miSljenjuu, ogromni iz-vo- ri
za nove iitaoce i tamo se u
isto vreme kriju mnogi naSi bivSi
Boljkovci i Tomljenovici.
Svo sto je potrebno treba tra-2i- ti
put kako da se zadje u te ne-iscrpi- ve
izvore novih ditalaca i
novih aktivista. Ako mi nadjemo
odgovor kako da-doprem- o do till
izvora za паб list, onda 6c i svaka
"bojazan" otpasti. To bi nam ne
samo obezbedilo uspeh za posti-znnj- e
objektive za novo pretpla-te,
nego u isto vreme otvorilo no-vo
mogucnosti za jo5 voce prosi-renj- o
naSeg lista i veza s naSim
narodom.
Dakle, bilo bi potrebno da se
udje u knrtoteku pretplatnika i
razna naselja, koje bi nam pomo-gl- o
da otkrijemo i vidimo gde su
nam ta nova vrela koja treba da
se iskoristi za dobro biti na§o
Stampo i naSeg pokreta u opSte.
Mcdjutim svima nama mora
biti jasno da ovaj zadatak ne
mogu izvesti samo upravitelj i
urednik "Jedinstva", vec on izi-sku- jo
kolektivni rad svih nas —
cJanova Saveza, pretplatnika
"Jedinstva" i prijatelja naSe op-bt- o
stvari. Za uspesno izvodjenjo
ovog plana nnrocJto nam mogu
pomoc"! naSi bivSi drugovi i akti-vis- ti
u raznim naseljima po Onta-rij- u,
Albert! i British Columbiji.
UCinimo svo Sto se mo2e ucl
niti da so na znvrSctku jubilarno
godine naSe napredne Stampe u
Kanadi Sto jnsnije i potpunijo
izrazc stvorene tradicije gradite-lj- a
пабо Stampe, tradicije sjajne
proSlosti naSeg naprednog pokre-ta
I naSe Stampe.
B. Stevanqv.
Filrn za slovcnskc
iscljcnikc
U poduzcfu TnIavfilma" o
I ubljani zatrScno e snimanje fil-m- a
"Nostahjija". Taj je film na-®ienj- en
Slovencima, koji ihx u
Amcrki. Reiiser Doris Gorjup pri-кага- о
je u filmu Ijepotu Bele Kra-jin- e, huduii da odande potjee naj-ve- fi
broj sknemkili iseljenika.
ГИт & htti peslan иеЈјетЛнп or-gfj+zadfa- ma
u USA.' (Tw4)
Pismo iz Sudbury
Sudbur% Ont. — Stovani
drugovi, Saljem novae za
moju obnovu. zakasnio sam
oprostite. radi nemarnosti i
nicega drugog.
J. K.
Port Colborne. Ont — Drule
rednice. u listu "Jedmtfv© od
27 novembra, broj 92 izalao je cla-na- k
pod nastevom "Zbogem Like
odoh u GospiT. Potpisao gx je
J. Iretac U ciaaku se пагаа da
je sek Cttkak, zaba&no sde. Ovaj
dopknik made o Ckkaku koKko i
ja o Africa, o kojoj sara samo fitao.
Ckluk je jedno malo selo na rar-n- ki
i diyele ga kvade od Velebita.
Vede t bunari ne ptisusHfu n ikada,
a pkka roda je vrlo dobra, raogute
na svsjctu takove nema, Procenralno
prema stanovniltvo nema nigdje
vise vode u Lid, nego u cuiuku.
Ktcrtenbctadsdkai zuapjseudn5fe5a0ri
hiJada osguracje
U kampanji Hrvatske
Bratske Zajednice, u po-ca- st Uanadskom clanstvu
HBZ i ivemu naiem naro-d- u treba biti upisano 6
milijuna dolara nove osi-guraci- je, od toga u Sjed.
Drzavama 5 milijuna 450
hiljada, u Kanadi 550 hi-Ijad- a.
HBZ AKTUJE PROTIV LAZNIH OPTUZABA
Kao Sto je poznato, vod-stv- o Hrvatske Katolidke Za-jednice
je svojevremeno o-sud- ilo Ilrvatsku Bratsku Za-jedni- cu zbog Siljanja u Ju- -
goslaviji pobjednika u svo-jo- j
kampanji za novo clan-stv- o. Zatim je sluzbeno gla-sil- o Hrvatske Katolidke Za-jednice
"NaSa Xada" otvori-lo
zu6nu kampanju protiv
"ZajedniCara". Po tuma5e-nj- u
vodja IIKZ to su "ko- -
тип181Јбка" posla.
Hn'atska Bratska Zajed-n- a
je zatra2ila da Hrvatska
Katoli6ka Zajednica i njezi-n- o
glasilo opozovu optuzbe.
Vijesti iz Jugoslavije
izvjehtajinia jiiffosIavcnsKc stampe)
VBijaonica eiuminija. — , Na Dan Republike, 29. no- -
vombra, u sibeniku je puste-n- a
u pogon valjaonica alu-minij- a.
U Maglaju, Bosna, puSte-n- a
je u pogon tvornica sul-fnt- ne celoJuzo i natron pa-pir- a.
Unaprcdjcnje maslinar-stv- a.
— Udruienje proizvo- -
(1јаба i preradjiva5a ulja iz- -
radilo jo petnaestgodisnji
plan unapredjenja maslinar-- l
stva na jadranskom podru-бј- и.
Planom je predvidjeno,
da so do 1071. godine pove-- ,
caju povrsine zasaujene mn-slinam- a. od 27.000 postojo-ci- h
na П9.000 hektara, odno- -
sno, da se broj maslinovih
stabala poveca za 500.000
stabala, a proizvodnja ulja
za 1-1.7-
00 tona.
Porast industrijske proiz-vodnj- e. — Industrijska pro
izvodnja za prvih deset mje-- 1
seci ove godine veca je, pre-ma
prethodnim podacima,
za 9 procennta od proizvod-nj- o
u istom periodu proSle
godine.
U oktobru jo znatno pora-sl- a proizvodnja erne mctn- -
lurgije, prehiTinbone indu-strij- e, duvana i naftc.
Fond za unapredjenje pro-izvodn- je zitarica. — Preko
dvije i pol milijarde dinara
iznose sredstva savcznog
fonda za unapredjenje io-Ijoprivr- ede u 1957. godine.
Iz tih sredstava utroSit ce s
! za unapredjenje nroizvod- -
nje pSenice i kukuruza oko
milijardu i 100 milijuna di-nara.
Najveci iznos, C00 mi
lijuna dinara, predvidjen je
и (imiiiraigc ou.wu icna
j pk'a. Poita je Gotpii i listonoia do
nasa pottu iz oopica. bUmi cesta
sa driavne vedi u Velebit. Svako-dnevn- o
po nkj prelaze kela. Btiaj.
Ornke t Donje Barlete deraiaj
drva iz Webka, siale se tera crs-te- m.
Rekao sam da Ckkik mje veHto
sele, a вЦс bio nki prije Dmgog
svjetskeg rata, a sada je jel manfe.
potto su ga ustase smanfUe i epus-til- e
dosta kuca. U njemu za vrijeme
rata nije ostala n! pasja koliba. Da
nas se je podiglo Iiepo. Podignute
je udaljea km od Gos--' nxxS odrvekada, podigao je bolju '
Kao ito je rcceno u pro-glas- u
Glavnog odbora
HBZ, radi lakaeg i uspjei-nije- g vodjenja kampanje
stvorene su "zone", kojih
u Sjed. Drzavama ima 12,
u Kanadi (s Alaskom) 6.
Prvu zonu sacinjava
provincija Ontario, u ko-j-oj treba biti upisano 400
Predsjednik i tajnik Hrvat-ske
Katolicke Zajednice su
na to telegrafirali IzvrSnom
odboru Hnatske Bratske
Zajednice :
"Ovime se izvjeScujete,
da je vaSe tuma5enje naSe
rezolucije od 11-s- ti oktobra
netocno. U naSoj rezoluciji
no stoji, da su vaSi odborni-ci- ,
namjeStcnici i dlanovi
komunisti, niti implicira
(zna£i), da je vaSe sluzbeno
glasilo, "Zajednicar", komu-nistick- a
novhia. L. C. Samar-dzij- a, glavni predsjednik,
George RcmuScak, glavni
tajnik Hrvatske Katolicke
нн мна ННашшН
1 ННк.!. шш2тпНШшш
Nott most Sat toJ
sortnog sjemena pScnice.
Nov! plantazni vocnjaci. u
Baniji. — Podru6je Banijc
vrlo jo podesno za uzgoj ra-zn- ih vrsta voca i vinove loze.
Planira se podizanje velikog
vocnjaka od 200 hektara u
Dvoru na Uni, u Petrinji co
so podici malina,
na deset hektara, u Kraljev-Canim- a
ce se podici planta-zni
vocnjak na CO hektara, a
oko Gline i Kostajnice tako-dje- r
ce vec iduce godine biti
podignuto nekoliko vedih
pjantainih i vino-grad- a
na preko 200 hektara.
Zagrebacki univerzitct
ima sada 20.988 studenata.
Iza rata, zakljucno a pro-Slo- m ikolskom godinom. on
je "izbacio" oko 12.000 vieo-kokvalifikova- nih r struinja-ka- .
Zemljoradnicke zadruge.
U Jugoslaviji ima ukupno
C.116 zcmljoradnickih za-drug- a.
.
vkama koje nijesu imale nAopa,
rfriava jr nafravfla skrotnne ku-Ac- e.
Dmga cesta presfcca om Ko ide
iz Pe
ovome raeie suditi da je Ck-lu- k
"zabkntfe Presto
too ]. Ivetac sosatra ' aabk-ntm- ".
a Jo "neaaiiitnkn".
Piste redaka je rodjen a
Ckkaku, a 1933 posjetio je demo
vinu. Na sveje vlastiu. oS je vidio
kako sve stoji. Mogu roS da
je dobro, kako je bilo. i vjerujem
su modernije kuce. je imao po-- da ce biti i bofje za nekoliko go--
Citluk 4 dina.
se U
hiljada dolara osiguracije,
zatim dolazi Britanska
Kolumbija sa 75.000, Que-bec
50.000, Nova Scotia
10.000, Alberta 10.000,
Manitoba a Alaskom
hiljada.
U kampanji ce prednja-cit- i
delegati na prosloj
(devetoj) konvenclji.
Zajednice."
IzvrSni odbor HBZ raz-.matr- ao je telegram IIKZ na
svojoj sjednici 1G. novembra
i zaklju6io slijedecc:
"Buduci nije objelodanjen
nikakvi opoziv zadovoljuju-5- i
Izvrsnom Odboru kako je
zahtjevano u naSem telegra-m- u Hrvatskoj Katoli6koj
Zajednici, IzvrSni Odbor jo
jednoglasno prcdao stvar
naSem pravnom savjetniku,
da poduzmo takovo korake,
kakvi ce biti potrebni za naj-bol- je intetcse HBZ."
(Prema
na ВелраЈа,
plnntaza
vocnjaka
ne
Nabavkc hrane. — Na
konferenciji zn Stampu 2.1.
novembra dr. Marjan lire-cel- j, savczni sekretar za po-slo- vo robnog prometa jo iz
javio: "da je opskrbljenost
trziSta osnovnim prehram-beni- m artiklima zadovolja-vajuc- a. U pr-o- m polugodiitu
ove godine, kao I kasnijo
nisu zapazeni poremecaji na
triiStu pSenice, masti, ulja,
riie itd., s obzirom na to, da#
so raspolagalo dooljnim za-liha- ma. Osim toga, u slijede-5i- m mjesecima nastavilo se
s uvoEom pienice, tako da je
od 1. jula do danas uvezeno
oko 100.000 tona. terac-Ij- u
nedavno potpisanoK spo-razu- ma izmedju vlada FNRJ
i USA o isporuci americkih
poIjopriNTednih уШсвх4, u
toku su nabave uvoz joi
92S.O00 tona pSenke, 82.000
tona masti I 7.000 tona ulja.
Glavni dio ovih kolicina stici
6c u zcmlju vec u prvom
kvartalu iduce godine
OSVRT NA DOPIS "ZBOGOM LIKO, ODOH U GOSPIC"
Icu&a. a tko nije malo slabiu. TJdo- - 0o napisah tme radi toga srfa.
DivoseiaPoSteli-Medak- .
sete.
znn
cnih
tamo
Tko i
pet
Na
i
Tko ne pozna to sele, нтЛк ie da
je tako. Nife tisepo da se iznala
u faVnest. oao ito nije stvamest,
istina. Ake corjek ae pozaa pred
met o kerne ptie, bolje je da Afti.
Ne zate ito sam ja iz tega seta,
vkeci topimiuorua bjaitvi neeptt&. Mpreaitdtlae sl}e%djei
Ivetac, pekusao raaJo nasaKti na
ra&n Ckluka, ali svakako nlfe K-je- po.
ere Htjtrt+t.
{Хлротчеп. — Dopis Ivetca
prenijeh" smo iz ' BoriSe. — VnJ-nillr-o "feJrmtta' )