000416 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 4 K L E T V A
— A U
(96)
Gdje god bijahu zatvorena vrata,
razbiic in biskupovci kopljcra, tc
navaliie premetati kudu i prebaci-vat- i
svc. Ho jc u njoj bilo, a to
udinisc i ondje, gdjc se znalo, da
ne moie iita biti, jcr gospodar kude
nije imao oranice. Krika i vika raz-- 4
lijegaic sc gradom na toliko nasi-Ij- c,
zdvojnost uhvati svacije srce,
gdjc su Gridani stajali goloruci
prcd hajkom dvorskoga zupana, to
odajanjc urodi gdjcgdje i krvavom
kavgom. Kovad Mato u Mesnidkoj
ulici, strelar Janko kod Kamenih
vrata i ncki drugi gradjani, koji
bjcse ostali u gradu, skupiic svoje
Ijude, i kad im PriJlinovci poku-cas- e
na vrata, jao i pomagaj! od-nije- ic
od krupnih Saka gridkih
mjcsto iesnaestoga snopa po scsna-es- t
Ijutih batina dobrc vagc, a kad
jc kod kovada jedan biskupski oru-zni- k
najstarijega djetida sulicom
ranio u desno ramc, skodiic dru-go- vt
ranjenika tc zatukose oruinika
batinom.
Al 2I0 po kovada i njegove ljude.
Kad du Priilin, da su mu ubili do-vjek- a,
planu iivim plamenom, tc
nasla dvadeset svojih oruinika na
ialosnog kovada, komu za tren op-lijcni- sc
kucu te zitukoJc tri dovjeka.
Dvorski zupan sicdiaSemcdiutim
na klupi varoikom rcdi su
kucom. Glcdao le preua sc u ze
mlju te sc samo katkad nasmjehnu
zlorado, motrcdi ispod oka prcpast
i strah Gricana, koji sc blijeda Iica
luljahu amo tamo. Oko PriJlina
bill su sc skupiti njegovi ljudi, to
ih je za sigurnost svoje
glave. Afrki svatovi bjesc siJli s ko-nj- a
te 6ivahu upirudi sc u scdlo.
svoga gospodara.
Sred opde te zabunc, sred krike
i placa sjedjaSc gradski sudac Fra-nj- o
Markovid sa dva, tri priscinika
na vijednici, nc manjc zbunjeni,
da sc Sto bi se za prvi
das nevolje udiniti moglo. Potajice
poslalo se u okolicu ljudc, neka po-zov- u
gradjane u grad, a i kmetovi
budu upudeni, da pod oruijem do-dj-u
na Grit. Zatim sidje sudac do-li- e
Priilina te mu rede ozbilj-ski- :
— Cui, dvorski iupane! Imam
ti reci rijed na ime opdine gridke.
Priilin ne dignu u prvi mah nitt
glave, kanda tu nema nikoga.
— Jesi li duo, Priilinc? — za-vikn- u
Markovid jae.
Sad pogleda silnik, izbijeliv zu-b- e,
u gradskoga suca, nasmjclinc
mu se u brk i upita:
— je dobra, starjeiino?
— Ti si krutom silcm amo na-vali- o
proti pravu i pravici. O torn
bit ce duga pra, jcr je pogaicno
pravo kraljevinc i sloboJtina ovoga
slobodnoga varoJi.
— Td misliJ ti — ree dvorski
iupin.
— A ti vr!d dobro znaJ, da bis-ku- p
na Jcsnacstinu nikad nije imao
Eravoi .hZasaatno. tUi kvleolnimi sivozjae tvljoujdec sa
Grica, nc tjcraj situ dokraja, moglo
bi biti i po tcbe zlo. Ukloni se. Mi
demo k biskupu pofl, neka nam
kaie, gdjc je tomu njegovu pravu
korijen, i iz koieg ga je starog pis-m- a
izvadio. Odustaj, PriJlinc. Pra-vo
ne "rJi sc batinom i ne pecati
se knlju. JoJ jednom ti velim u
ime Doga, pravde i nate gritke slo-bod- e:
Odustaj, dok tu stvar mimo
1 razbomo ne raspravimo s bisku-po- m.
— Idi, mani me se, starjelino!
— malum Priilin i odvrna glavu.
— Ne zvrndaj oko raene kao kjnj-sk- a
muha. Valjda si poludio. Mi-s- hi
li, da cu na ntju ri jc£. na rijei
jednog griflcog suca odustati od
svoje duinosti? N'e krojim ja pra-vic- u
i zakone, to nije moj posao.
Nego kad mi moj gospodar zapo-vjed- i:
" PriJlinc! Idi! ovrJi to i to.
jer tako We pravica i moje pra-o"-
,
onda skoJim na cmim po zapovijedi
svoga gopodara, a sam si je vidio
na svoje ovi pod pciatom. Zato ti
velim ukratko- - Nit cu odustati od
pobiranja, nit cu se ukloniti s Gri-c- a.
Bio bih Sad j uprat naj-bolj- a
hora. Yi voxke ino, pa je
zgodno odmah odluiti, ito ide
biskuna. KaJnie Wste zabaiarili.
zatepli. poprodali, i moj dobri gos-podar
otiio bi kratkih rukava. Aj.
toga biti ne ce. jer ga ja sklim,
ja, Grga Priilia, koji pazi. da ni
cigli kriianac ne paane mimo bis-kupo- ve
kesc. Ako та$ j v©lja ui-tat- i
gospodina bikp. otkd nje-m- u
to pravo. a vi idke i kleknite
rreda nj. neka vam bade milostir.
Dobrota njegova ienako je ргот-lik- a.
Da sam fx s njim. ne bi rama
bio poklonio svr pro#c godine.
Vjere. nc bi. Dorta je. da znal. OJ
mene tu ncrrt, ik ne raeie biti
milestt Ne rvmdaj rai. starjtlin!
Ja niita ne vidira. ne свјега. Uklo-ni
se!
Gradski sudac Wtaoj te baki
te. rrestatie nfeS krvnika, drieve?
od fara, a sve file afegeva lica aa-brckm- ite od Ifetine.
— TI ne cei da se uklenil? —
Skrmti cniome. — Dobro ie. Nik
(H tstorijski toman) GUST SEN
Ijuto i tcbe i sve tvojc razbojnikc.
Ne du ja oko tcbe zvrndati, ali de
drugi zaguditi vraiku pjesmu.
— Neka! Neka! I demo, da vidi-m- o. Ha! Ha! Ha! Za pjesmice
tvojc ne bojim sc ja, gricka vjero,
nego mi je milo gledati, kako sc
prcvijaJ kao zee na rainju. Ej, mi- -
Iih ste, sun vuk frisiin izgubio
rube. Prevaristc se, kramarskc vje-r- e.
Sada dutite, da su joJ oStri. Ha!
Ha! Ha!
— Do vidova, krvnide — viknu
sudac — al onda smiluj ti se Dog!
XXX
Po cijelom brdu Gricu vladao jc
trcpet i strah s nemile naval e dvor-skoga
zupana i njegove dete. Ljut
ncmir zaokupljao jc srce gradjana,
jcr takva zla skoro ne dozivi slo-bod- ni
kraljcvski grad. Samo na
jednom mjcstancu bilo jc tiie i
mirnijc, samo do jednoga zakutka
kanda nije dopro zagluini bijes na-pasni- ka
i zdvojni vapaj pogazene
gradjanske casti, taj mirni zakion
bijaSc soba Andjclije u kudi 2ivana
Bcnkovica. Od nckoliko dana bila
c djcvojka sva preobrazila. Blijedi
o.prijc obrazi procvatoJc nanovo
ruiom, iz mutmh ncvesclih odiju
pode sada sijevati plamcn tihog
blazemtva; svaki mig bijase zivlji,
kamenoj prcd okretniji, bi, da Andjcliji- -
pridriao
dogovorc,
prcd
Sta
lud
noi duii narasla nova krila, kojima
e srt-ln- a poletjcti ncbu pod obla-ke- ,
da se poigrava sa zlatnim zvi-jezdam- a.
I kako da joj sc to mlado
srce nc otvori, poput oijeta o sun-cu- ?
Sto je, uzdiiufi, zeljcla toliko
vrcmena, cto je doieljcla, onaj, za
kim je toliko gorkih suza ronila,
dodjc da siroticu robinjicu izvede
iz prognanstva, te da je pod zaklo-no- m
juna£ke si desnice poncse da-Ick- o, daleko od ovc dohnc suza u
kolo milog joj roda. Da, burno po-skakiv- alo je mlado to srce, kad sc
iznenada pred djcxojkom pojavi
njczino sunce, drug njezina srea
pred Bogom i svijetom, mladi knez
Berislav. A kad prvi mu cjelov
planu na njezinim usnama, pro-struj- a
je vatra nebeska, i djeojka
zaboravi. da ie na ovoj zemlji.
Za vainim drzavnim poslom do-djc
prognani, na smrt osudjeni Be-rislav
potajno mediu svoje nepri-jatelj- e
u Zagreb. Ali joj miliji, joJ
draii domami ga poso u ovaj kraj.
Berislav drnese pol zlatnoga lanca,
da ga dadc vjcrnomu Zivanu, da
svoiu. da jc zakloni u OmiS, gdjc
su kraj mora stajali dvorovi dragog
joj ujaka IvaniSa bana. Vc! ncko-liko
puta bio se je Berislav pod
mrak proiuljao do Uivanove kuc.
da pi nitko ne opazi, tc otkrio po-itenja- ku
moJnjaru, da jc doso po
vjeremcu soju. Kratki bijahu ti
boravci, jer se valjalo fuvati izdajc
iz zasjede. Danas dodjc Berislav, a
uz nje$a stari kriiar Filip ved u
rano jutro u 2ivanovu kudu, da
ondjc probave dan, jer ih je navc-dc- r
dekao valan posao u palafl go-spodi- na
Abaci j a Prcdanica. Nitko
ih ne mogaic prcpoznati, jer bijahu
u scljake, krilarske Eresvuceni Andjelija sjedja?e do
prozora $лоје komore, a pred njom
stajao je Berislav driev'i objema ru-ka- ma desnicu mile s; djcvojke. Bio
je spustio glavu, a sve viJe i viJc
gubili se njegovi pogledi u oii An-djelijin- e, koja ga e tiho i poboino,
nijema i blazena promatrafa, kanda
stoji pred svecem ili andjelom.
— Je li mogucc, da si to ti, Be-risla- ve
moj, da stojiJ tu preda
mnom i da plamen mile zjenice
t-o-je
grije pustu mi duiu. Da ne
rtoji moja Jesnica u tvojim junai-ki-m
rukanwu da ne cutim livlje ku-can- ie
u tvojim, u mojim iilama.
rekla bih. sve je to varka, sve jc
to san. Al касај rca roi kaie. to
je pravct pfaxrati Berista%-- . moj
vjerenik. I on dodje po mene. da
budem blizu njejfa, blizu moje sre-c- c.
Oh, Berislavc. do srede je da-gaca- k
pat, a nam ga sad-bi- m jol
vedma prod alt.
— Istina je — rede Berislav —
,
al moida smo Wili sredi, nego Jto
mtslil, jaca sc podigla junaclca de-nic- a,
nala vlast Jiri sc svakim tre-not- n
i posegnut ie u ovc krajeve,
zato dew job. ovimo. Ti znal. da nad
mojom gIa%-o- m visi kn-niclc- i mad.
al ja ne zastrepih. poktjeh ovamo
J4d tudjom prcsxTjkom, da predo-bije- m
za novoga kralja nate plem-stv- o.
da tcbe zagrlim, i na sokote-vi- m
krilima prenesem u sigamo
cnijezdo. gdje ti ne le nauditi ni-fi- ja
zloba 1 zasjeda.
— Oh. Berislave moj. toKke sre-c- e
ne rnogu shvatki. omamih me
ie ditto, kako. iznenada navali. ta
prije bHi se bila rudala smrti ne-g©- K
toliku btaienstra. A kad derao
yocS, zar sutra. ii danfts. o reci ra-d- je
danas neg sutra, jer se bojim.
da bi nam se sreda polcrarki rn©-gl-a. Ne rede K sam da ti erdje visi
krrniAi mad nad gUvom. podjisie
brze iz ovoc krafa Zar геШ, da
bude svald hip i dauk raega £i4a
smrtan strah, da rat ne raoie sn
na oS. jer se bofim krvavih sanja.
zar ielil, da budera dan i nod rri- -
e Grid prvi pet sekobio sa PriMi 4 kovana pred ktpom svete ove Bo-no- m.
Al ti vrlje. zaboliet ce glava gorodice, mile xa&knke 1јЛатј
O A —
naic, da moram dan i nod vapiti:
Majko boija! duvaj mi Bcrislava
moga. Podjimo joS danas.
Andjelija govortla jc tc rijedi iz
puna srea; u svakom glaska drh-tal- a
je ljubav i briga za dragog,
Berislav nagnu se polagano, poljubi
djeojku svoju u delo i rede potiho:
— Umiri se, zlato moje, danas
deka me najvainiji poso, jamstvo
naJe srede. Danas ne demo podi,
tvoja ziva duia krili se na brzim
krilima naprijed i htjcla bi presti-gnu- ti istc zvijezde na ncbu. Ali
krati poslovi svijeta koracaju o-mjeren- om gozdcnom stopoin, jer
ih mora voditi razbor, nama valja
stupati oprezno, polagano, da nas
ne prcvart sreda. Nas ne smiiu no-si- ti krila, da se ne sunovratimo u
propast, gdje bi bio grob naic Iju-bav- i.
— Al reci, dragane, kada, kada
demo ostaviti Zagreb?
— Za kratko vrijeme, djib moja
— tjeJio je Berislav — ved ti rckoh
da se vaint poslovi drfave nc mo-g-u
mjeriti unaprijed.
— Oh! ta vaia nestalna mjera,
ti vaii driavni poslovi, koji padaju
na srce kao Ijuti mraz -- - naricaSe
djevojka — vi ne pitate srce, koje
moie uvenuti, poginuti, dok vi
spasavate dr£au.
— Draga Andjelio — odvrati
Berislav — prebrza, prciestoka ti
je krv. Ti si kao putnik, koji je,
iedjajudi, putovao pustinjom, i
nigdje ne nadjc kapi, da okasi
svoje grlo. Najednom dodje do
oaze, gdje u travici bistar vrutak
romoni, a putnik klckne i pije, pijc
pijc kanda dc ispiti vrutak. Daleko
si bila od svojih dragih, daleko od
menc, tvojega vjcrnika, mnogi dani
prolaiahu kroz suze, a cto sad, gdjc
stojii na vratima spasenja, sad tc
ostavila mukotrpnost tvoja, te hode5
silom razbiti vrata prije, nego sc
otvore.
— Berislavc, ne mudruj, zaklin-je- m
te, mudrovanie jc smrt ljubavi.
Moje srce, ljubedi tcbe, zna samo
za osjedanje, za strast, i nc pita za
hladni razbor, ti vid ii, koliko tc
ljubim, a ovu moju ljubav poveda-v- a
pogibclj, koja ti prijeti, povc-лу- л
junaitvo tvojc, kojim sc sko-di- o
u pogibclj, da izbavii mene. Ne
Ijuti se na mene, nc misli, da je to
samo djctinjarija, ja ne mogu nego
silno te liubiti, ja nemogu drugadija
biti. jcr da tc mrvicu manjc ljubim,
ne bih bila vrijedna tvojega srea.
Berislav sluiao je te strastenc
rijedi svoje miljenice tajnom rado-idu- ;
svaka rijedca iz njezinih ustiju
kanda je bila oi jet niko u raju.
lica mu se zaiare, i rede njczno:
— Andjelija, uvijck Andjelija.
U.vrtu stare poicikeopatijc, u bi-skupsk-om
dvoru Zagrcba, u kraljev-ski- m
dvorima, i u ovoj skromnoj
gradjanskoj kudi plamti ncpromi-jenje- n,
dfist u njczinu sreu plamcn
ljubavi za n.cnc. Andjclijina ljubav
je vjedna.
— Da, vjedna — uskliknu djc-vojka
i skcii zacrliti mladida —
visoka do Boga, duboka do mora,
duie moje hrana i iivot mojemu
sreu.
(XaJUtir It st)
Priznajem, gradjani, da sam sc u po-sldn-je
vreffie, dkajudi novine, osedao
ptflldno zbwijen. Istma, ne a tolikoj
mri kao gepoda E4en, Mote i Gunon,
imaju oni, vala, i zaSto da ttljaja glavu.
Ne. razktzi moje zbunjenosti su drugs
prirodc. pravo da kaiemo svim sa skxvi,
no opct, mislim se, zaito ne bi dwxk i
o njima popridao, zar treba da izvrii a-gre- sija
pa da ima prao da se posle ne-kgod- no
oseda ?
Dakle, zbunfuju mene neke stoic vei
u novinama. Male koji dan, kako oo
otpode zirmko doba. a tek medju egtk-sim- a
osvaHe kolena oakvih obave&enja:
"Taj i Taj nede prfaaati 21 ©veg rae
seca.
"Obaveitavam srednike i регллпДе da
sam 21 evc meseCA na putu.
Zbeg boiesti nede priraati Taj i Taj
21 meg meseca.
"Poredica Ta i Ta zbeg latest e po-redi-d
nede primati 21. neirabra.
"Zfreg befesti u kWi i etaiJi tHkoda
ne molemo primati posete 21 в-т-н.. Лгаа Sta N je eve? — ptiam se. —
Kakr--a je eve napast wdarik u n5e to-dicJona- loo getoprM? Hifd Ste de-ve- k
saefitava da jc na p. pa IfMeaeno
ebaveStava prijVatelje da ne hfte Mthe
pe evej raedari i da luyajw na zarveren
vrata. ЛК. bre brat, pie je to joi bflo
da dovek ne prana nikog ako je a tuzi
ii mu te kogod bolestan Ta dosad je
hal obratno bilo — tedva teLa? da te o
NARODNI GLASNItC
O MADJARSKOJ
(Nastavak sa strane 3)
U Sovjctskoj Unijt, klasna svi
jest radnika je bila neueporedno
jada, gdje sa ne samo radnici, nego
i scljaci bilt gotovi davati najvede
mogude irtve da sacuvaju tekovine
re-oIucij-e.
U Madjarskoj. izuzr'
klasnosvijesne socijalisticks manji-ne- ,
narod je u glavnom glrdao So
dobiva sada pod uslovima narodnc
emokracije, i to je mjerio s onim
{to je mislio da bi mogao dobiti
pod kapitalizmom, za koji se vodila
ogromna propaganda, iza. koje je
stajao sav prcstii Sjedinjenih Drza-v- a,
zlouporabljen po vladajudoj
reakciji u Americt. U koliko jc od
zgora dolazio sve to jadi pritisak
da se ito brze izgradi teiku inJu-strij- u,
t u koliko je sve viSe nacio-nalni-h
napora t izvora ulazilo u to.
u redovima dolje nastupala je na-peto- st.
Marksizam traii konkretno
razumijevanjc specifidkih uslova,
situacija i posebnosti razvitaka u
svakoj zemlji t pod svim okolno-stim- a,
ali ovt osnovni marksistidki-lenjinistid- ki
principi su se kriili,
jer se vjerovalo da de brza indu- -
strijalizacija rijeiiti sve ptobleme.
Ali ona je stvarala probleme, koje
vodje nisu mogle razumjeti. Jer ka-ko-va
je korist od velikih procenata
porasta teike industrije ako se u
proccsu te izgradnje ne jada, nego
slabi, pa i otudjuje potporu rad-nidk- e
klase, tako da se tekovine
tih napora ugrozava do stupnja
gdje bi ih kapitalistidki neprijatclj
bio odnio, da nije bilo Sovjctke
armije da to sprijedi.
To nas dovadja do same srii
politidkih grciaka u socijalistickom
upraIjanju. Osnovni principi ulo-g- e
i rada radnicke politidkc partije,
kako ih majstorskom rukom izlo
iiie Marks, Engels i Lcnjin, bijahu
kricni, i iablonski pojmovi prihva-den- i
i patem birokratizma odzgora
namctavani. Da su se poStivali le-njinistidki
principi podrzavanja
najufih veza od avangarde s cije
lom klasom, pa i cijelim ncprole-terski-m
narodom, i da se ~odstvo
baziralo na tim principlma, greike
bi se mogle savladati, tako bi dak
i pod tim uslovima bio tezak zada-ta- k
graditi socijalizam u zemlji kao
u Madjarskoj. Istina, i u Sovjctskoj
Uniji su bile dinjene teike grckc
pod Staljinom, gdje se na nekim
fundamcntalnim pitanjima odstu-pil- o
od ispravnih lenjinistidkih
prindpa i primjenjivalo birokrati-zam- ,
ali socijalizam u Sovjctskoj
Uniji je bio na mnogo Sirim i si-gurni-jim
temjljima, partija neuspo-rcdiv- o
uplivnija i jada, tako da te
grcike nisu iile do granica gdjc bi
izravno ugrozile socijalizam kao u
Madjarskoj. Staljinove grcike u
Sovjetskoj Uniji su mnogo nafte-tile- ,
da njih nije bilo, socijalistidki
napredak bi bio mnogo vedi nego
je bio. Ali u Madjarskoj nije bilo
one baze, ili onog "margine-a"- ,
kako se to engleski kaie, ito bi
moglo podnjeti takove grcike, jer
ako imiJ Siroki put, pa ti se kotad
maio omakne, nedeS se skotrljati u
grabu kao ito bi to bilo na uskom
putu gdje nema mjesta da ti se ko-tad
ni za par coli omakne. Zdravi
i jaki dovjek moie podnjeti ono
ito bolesnik i slabid ne moie. U
Sovjctskoj Uniji su Staljinove grc-ike
ispravili. ito je dalo silni po-tic- aj
socijalistidkoj proizvodnji i
narodnom fivotu opdenito, ali u
Madjarskoj je bila stvorena kriza u
Partiji, koju je kontrarcvolucija
znala i tc kako iskoristiti.
16.000 ubijeno u
Alziru
U A12iru jo u posljednje
dvije godine ubijeno 16.-10- 0 ustanikn, izjnvio je frnncu-sk- i
"resident-ministar- " Ro-bert
Lacoste.
Aliirci kaiu da je broj
ubijenih mnogo veci.
u.7 mall cHot
J
takvom sludaju kogod obtdje, da darovc
donee ili bar prijaIjika red etche, a
vi Ji tad!
Pa dobro i te, hajd ntk im bade, moie
bid tkvima je dom i njihore brige a
ne da im tu joi kogod delazi pa i svofe
jade da rvadovezaje, uglju i sustana-riraa- .
глзЛе %ed kakav je sve. Ali 4a
г+eko dak ni toliko ne udmi da. da rwko
objafnjenje zto ne prinu, nego kratko
I jsee vel-- i "Ke dolazi mi, aarode! —
e, to nikak© n razumem,
I пагалтго, dttdim se ja take, vrtiffl f&'
vm. Su li mu o%-- o znadi? — pttam
iefM, a mofa majka. mudra starka, tek
de redi "Abu Hjl se dudii, slava je 21.
ngvefflfcra, bolan, sv. Arhandjee Mifea-Ho- w.
Л, $4va? E, te me je, vtdke, ebrade-valo- .
Sad razemem. Draee mi je deti.
Ete, tfudi sve rite uvidjajVi da nema
sm4a prsiti se tu i zaJiiiivati. pa pesle
cde giifie ne moial na kraj 4a i4jei
s demacim budietem. Xaravne, kad se
ved devek zadtteuje bslfe da kepi zimski
kafuC. Msiwvad za prato ito bejfcr. Zate
U, 4akie, 4fi te ©4e. Dabeew. jWti-n- t
am deJte plated eeUs nge pfe,
рл. ti p 'pi 4rei fojede. ali Ste ettda
bar ne kale lepo: N'e stavime, vise. 4e-st- a
ie bite, hvala. vam lepe. Меем se zhog
UNt dorek raita sttdeti. naprotiv.
NJb. ako e to nama liudtau prijatno
СЛи dorvolieno e posumnjati da ce ta-kr- e
vestj biti prjatne r.-ecim-a
пл nebu.
VANCOUVER -- BANKET
Ortjanizacija Saveza Jugoslaven?kh Kanadjana u
Vancouveru u svrhu kampanje "Jedinstva", prircdjuje
toplu veSeru (banket), u petak 28. decembra, u Ruskorn
Narodnom Domu na 600 Campbell Avenue.
Vetera, koja 6e po nasem obi2aju biti dobro prl-premlje- na, po2eti 6e toSno u 7 sati na ve5cr. Poslije ve-бе- ге biti de kratki koncertni nastup ("Floor Shove") u
kom ce sudjelovati odli£ni talcnti, na5i i druKih bratskih
organizacija.
Zato umoljavamo sve prijatelje nase stampe, u
Vancouveru i okolici, da ne propuste ovu odlidnu prired-b- u, ved da svi na istu dodju, i da se ugodno zabavc.
Tiketi su ved na rasprodaji, i moRu se dobiti kod
svakog-- a 2Iana naSe organizacije. Nabavite ih i dodjite.
Bit ce te dobro posluieni.
VANCOUVER - BAZAR
Organizacija Saveza Juposlavenskih Kanadjana i
Juogslavenski Prosvjetni Dom odriavati ce godiSnji
bazar, koji de trajati tri dana, srijedu, det%Ttak 1 petak
19., 20. i 21. decembra 1956. godine, u J. P. Domu, 767
Iveefer St. Kao obidno podetak oko 7 :30 sati na veder.
Pozivljemo sav na$ narod Vancouvera i okolice, da
nas u ovom radu pomognu i posjete bazar.
Za Saveza J. K. i J. P. Doma.
Odbor Bazara.
Isporukc jugoslavcnskc
pomoci nastradalom
stanovnistvu
Madjarskc
Beograd. — Isporukc pomodi
koju jugoslavcnska vlada upuduje
postradalom stanovniit.x'u (adjar
ske brzo se obavljaju. Ved jc ispo-ruden- o
300 tona pirinda koji jc
stigao u Madjarsku. Na putu za
Madjarsku nalazi sc 100 tona pa-sulj- a,
30 tona sapuna, 1.000 tona
ccmenta i 20.000 kvadratnih me-tar- a
prozorskog stakla. U toku je
utovar 5.000 prostornih metara
ogrjexnog drvcta, 250 kubnih me-tara
rczanc gradjc i oko 26.000
kvadratnih metara lesonit-plod- a.
Pored toga, prcma nepotpunim
podacima, vrijednost pomodi u ma-terijal- u,
koji su pojedini oubori
isporudili granidnim srezovima u
Madjarskoj, iznosi oko 30 miliona
dinara.
Odckuje se da dc narcdnih dana
cjclokupne isporukc pomodi biti
zavricne. (I"S°Prfs)
S T
,
(Ja radunam da se i tamo, ako nc baJ
novine a ono bar ncki biken izdajc, ko-liko
da se vidi kako dije akcijc Moje, to-j- et
kako sc poftuj, fr ma valjda to
dodje kao neka prepefuka za napredo-vanj- c
po hijerarhrtkim nebc
skim).
Okuf4la se, dakle, ovih dana na nebu
je4n grupa svetaca, medju nj+ma naj-#- c
"sk%ljenika — sv. arh. Mihailo,
pa sv. Djordje, sv. Nikola, sv. Jevan i
dnt£i — a tu su i prcpodobni Patanije
t Pdagija, pa Osija
i Makhije, pa Tnadenici Haralmpije i
Agapijc, pa nckoliko apostola i sveJte-nomudeeik- a.
Sede, dutke prdistavajti bilten, tek po-ne- ke
tuino uzdahne. a poneko se pod-grn- e
pravru kojeg "slavljenika. Na-je4no- m
skodi arh. Mihaile, sav men a
Kcu od boa. i Sjuttto tresou bilten pod
neee:
— E, eve je prek svaka mere? Ja
se tu ceteg veka ffttim i metim dete, a
em me se jel edridu.
— A SU let, htm. z tebe joi i пЦс
vdike d4e kad ti se ni lite fie meeC ali
It, шОгСф OAOVrpAt ивжМ2 ttSMftcvO W OpCX
se odridu. te ti je zahfalnestt — rede
sv. Djerdje.
— Treta i 4л zm 4a sm zfcog teg
Звим. keaiikepiraa A Ste se tcec tide, ti
doiadt, vala, hvaMeci se torn
alJafom, — rarvika se arh Mihailo
Jednu aidaja acmekao pa sad tu
Tcror u Port Snidu prcd
povlaccnje britanskih
trupa
Novine pi§u da se britan-sk- e
trupe pripremaju za
potpuno napuStanjc Port
Saida. Britanci su se ved na-pus- tili
vedi dio grada i sada
dr2e samo obalni pojas.
Britansko po-prace- no je mnogobrojnim
incidentimn, u kojima je
izmedju oko -- 10 Ejjip-dan- a
a 100 ranjeno. Britan-sk- a
vojskn pod izifovorom
da traj?a za napndadima op-koli- la je jedan sektor grada
i pohapsila sve njegrovo sta-novniSt- vo, ukljuiv 2cno i
djecu — ukupno 1000 lica.
(Posljednje vijesti kazu
da je u Port Saidu posljed-nji- h dana ubijeno prcko 100
Egipcana.) R A X I niJMOR
zr;tdJ& 1 н; 2j Qlwwfe
I Tuzni dani na nebu
o
lestvkama
prepodebna proroci
u
ро'1абепје
u-bij- eno
Uostalom, ko zna je Г i bila aidaja, mo-ida
si ti tamo ntkeg gatera, pa ea fe-si- c
onapredk) . . .
— NemojtCr brado da se vadjate, evo
i jedfie Iepe %eMi, — rede sv. Grlgerije
Cudonorac pokazejudi na When. — Tu
pise dx je i nekakav komunku lavie.
Svi ga swnnjidavo pogledaSe.
— Ami da ti to nc izmUVyti, epet ti
neke twje nurifetluke izvodtf a? —
uptta podozfivo prepodobni Akakije.
— Djaxo me odnco ako lalem, evo
lepo pite.
— Ih, i to mj je neJto! — odmahmi
prezrivo rukom sv. Nikola, koji takodje,
otkad ljudi izmisIiJe radar i heUkeptere,
nagte podc di gubi klijenteki medju po-merci- ma.
— Znam i ja jednog takveg
ko je mene slavio, pa sc sve izgevarae
ла babe i dedu, diaba pa btte. A mu
naidju u keda kakvi starci — on svedu
na ste, 3.WHI na ekser; a am dodje ko-god
ed kelega — en svedu i ikenu trpa
u orman. Би ti poStevanfa!
Svi se sfctrfe i opct udutaie.
— He, erne nam se pile, — pfgeveri
kanwjc zloUtno profek JezckHf.
Nlito mfu ne rede a te. Utonwle u
1 iV W 9fW i,SUllC
Em. take ja te zaisMfam. A kako
4rukce i dx bwde kad Stl stilno eve-tik- a
edficanja po rvovioama. Prette do-e-ka
dodje railo Sto nije rretac. Dni BOGOJEX'IC.
Oz --BcW)
Object Description
| Rating | |
| Title | Jedinstvo, December 18, 1956 |
| Language | yugo |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1956-12-18 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Nasa000198 |
Description
| Title | 000416 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | STRANA 4 K L E T V A — A U (96) Gdje god bijahu zatvorena vrata, razbiic in biskupovci kopljcra, tc navaliie premetati kudu i prebaci-vat- i svc. Ho jc u njoj bilo, a to udinisc i ondje, gdjc se znalo, da ne moie iita biti, jcr gospodar kude nije imao oranice. Krika i vika raz-- 4 lijegaic sc gradom na toliko nasi-Ij- c, zdvojnost uhvati svacije srce, gdjc su Gridani stajali goloruci prcd hajkom dvorskoga zupana, to odajanjc urodi gdjcgdje i krvavom kavgom. Kovad Mato u Mesnidkoj ulici, strelar Janko kod Kamenih vrata i ncki drugi gradjani, koji bjcse ostali u gradu, skupiic svoje Ijude, i kad im PriJlinovci poku-cas- e na vrata, jao i pomagaj! od-nije- ic od krupnih Saka gridkih mjcsto iesnaestoga snopa po scsna-es- t Ijutih batina dobrc vagc, a kad jc kod kovada jedan biskupski oru-zni- k najstarijega djetida sulicom ranio u desno ramc, skodiic dru-go- vt ranjenika tc zatukose oruinika batinom. Al 2I0 po kovada i njegove ljude. Kad du Priilin, da su mu ubili do-vjek- a, planu iivim plamenom, tc nasla dvadeset svojih oruinika na ialosnog kovada, komu za tren op-lijcni- sc kucu te zitukoJc tri dovjeka. Dvorski zupan sicdiaSemcdiutim na klupi varoikom rcdi su kucom. Glcdao le preua sc u ze mlju te sc samo katkad nasmjehnu zlorado, motrcdi ispod oka prcpast i strah Gricana, koji sc blijeda Iica luljahu amo tamo. Oko PriJlina bill su sc skupiti njegovi ljudi, to ih je za sigurnost svoje glave. Afrki svatovi bjesc siJli s ko-nj- a te 6ivahu upirudi sc u scdlo. svoga gospodara. Sred opde te zabunc, sred krike i placa sjedjaSc gradski sudac Fra-nj- o Markovid sa dva, tri priscinika na vijednici, nc manjc zbunjeni, da sc Sto bi se za prvi das nevolje udiniti moglo. Potajice poslalo se u okolicu ljudc, neka po-zov- u gradjane u grad, a i kmetovi budu upudeni, da pod oruijem do-dj-u na Grit. Zatim sidje sudac do-li- e Priilina te mu rede ozbilj-ski- : — Cui, dvorski iupane! Imam ti reci rijed na ime opdine gridke. Priilin ne dignu u prvi mah nitt glave, kanda tu nema nikoga. — Jesi li duo, Priilinc? — za-vikn- u Markovid jae. Sad pogleda silnik, izbijeliv zu-b- e, u gradskoga suca, nasmjclinc mu se u brk i upita: — je dobra, starjeiino? — Ti si krutom silcm amo na-vali- o proti pravu i pravici. O torn bit ce duga pra, jcr je pogaicno pravo kraljevinc i sloboJtina ovoga slobodnoga varoJi. — Td misliJ ti — ree dvorski iupin. — A ti vr!d dobro znaJ, da bis-ku- p na Jcsnacstinu nikad nije imao Eravoi .hZasaatno. tUi kvleolnimi sivozjae tvljoujdec sa Grica, nc tjcraj situ dokraja, moglo bi biti i po tcbe zlo. Ukloni se. Mi demo k biskupu pofl, neka nam kaie, gdjc je tomu njegovu pravu korijen, i iz koieg ga je starog pis-m- a izvadio. Odustaj, PriJlinc. Pra-vo ne "rJi sc batinom i ne pecati se knlju. JoJ jednom ti velim u ime Doga, pravde i nate gritke slo-bod- e: Odustaj, dok tu stvar mimo 1 razbomo ne raspravimo s bisku-po- m. — Idi, mani me se, starjelino! — malum Priilin i odvrna glavu. — Ne zvrndaj oko raene kao kjnj-sk- a muha. Valjda si poludio. Mi-s- hi li, da cu na ntju ri jc£. na rijei jednog griflcog suca odustati od svoje duinosti? N'e krojim ja pra-vic- u i zakone, to nije moj posao. Nego kad mi moj gospodar zapo-vjed- i: " PriJlinc! Idi! ovrJi to i to. jer tako We pravica i moje pra-o"- , onda skoJim na cmim po zapovijedi svoga gopodara, a sam si je vidio na svoje ovi pod pciatom. Zato ti velim ukratko- - Nit cu odustati od pobiranja, nit cu se ukloniti s Gri-c- a. Bio bih Sad j uprat naj-bolj- a hora. Yi voxke ino, pa je zgodno odmah odluiti, ito ide biskuna. KaJnie Wste zabaiarili. zatepli. poprodali, i moj dobri gos-podar otiio bi kratkih rukava. Aj. toga biti ne ce. jer ga ja sklim, ja, Grga Priilia, koji pazi. da ni cigli kriianac ne paane mimo bis-kupo- ve kesc. Ako та$ j v©lja ui-tat- i gospodina bikp. otkd nje-m- u to pravo. a vi idke i kleknite rreda nj. neka vam bade milostir. Dobrota njegova ienako je ргот-lik- a. Da sam fx s njim. ne bi rama bio poklonio svr pro#c godine. Vjere. nc bi. Dorta je. da znal. OJ mene tu ncrrt, ik ne raeie biti milestt Ne rvmdaj rai. starjtlin! Ja niita ne vidira. ne свјега. Uklo-ni se! Gradski sudac Wtaoj te baki te. rrestatie nfeS krvnika, drieve? od fara, a sve file afegeva lica aa-brckm- ite od Ifetine. — TI ne cei da se uklenil? — Skrmti cniome. — Dobro ie. Nik (H tstorijski toman) GUST SEN Ijuto i tcbe i sve tvojc razbojnikc. Ne du ja oko tcbe zvrndati, ali de drugi zaguditi vraiku pjesmu. — Neka! Neka! I demo, da vidi-m- o. Ha! Ha! Ha! Za pjesmice tvojc ne bojim sc ja, gricka vjero, nego mi je milo gledati, kako sc prcvijaJ kao zee na rainju. Ej, mi- - Iih ste, sun vuk frisiin izgubio rube. Prevaristc se, kramarskc vje-r- e. Sada dutite, da su joJ oStri. Ha! Ha! Ha! — Do vidova, krvnide — viknu sudac — al onda smiluj ti se Dog! XXX Po cijelom brdu Gricu vladao jc trcpet i strah s nemile naval e dvor-skoga zupana i njegove dete. Ljut ncmir zaokupljao jc srce gradjana, jcr takva zla skoro ne dozivi slo-bod- ni kraljcvski grad. Samo na jednom mjcstancu bilo jc tiie i mirnijc, samo do jednoga zakutka kanda nije dopro zagluini bijes na-pasni- ka i zdvojni vapaj pogazene gradjanske casti, taj mirni zakion bijaSc soba Andjclije u kudi 2ivana Bcnkovica. Od nckoliko dana bila c djcvojka sva preobrazila. Blijedi o.prijc obrazi procvatoJc nanovo ruiom, iz mutmh ncvesclih odiju pode sada sijevati plamcn tihog blazemtva; svaki mig bijase zivlji, kamenoj prcd okretniji, bi, da Andjcliji- - pridriao dogovorc, prcd Sta lud noi duii narasla nova krila, kojima e srt-ln- a poletjcti ncbu pod obla-ke- , da se poigrava sa zlatnim zvi-jezdam- a. I kako da joj sc to mlado srce nc otvori, poput oijeta o sun-cu- ? Sto je, uzdiiufi, zeljcla toliko vrcmena, cto je doieljcla, onaj, za kim je toliko gorkih suza ronila, dodjc da siroticu robinjicu izvede iz prognanstva, te da je pod zaklo-no- m juna£ke si desnice poncse da-Ick- o, daleko od ovc dohnc suza u kolo milog joj roda. Da, burno po-skakiv- alo je mlado to srce, kad sc iznenada pred djcxojkom pojavi njczino sunce, drug njezina srea pred Bogom i svijetom, mladi knez Berislav. A kad prvi mu cjelov planu na njezinim usnama, pro-struj- a je vatra nebeska, i djeojka zaboravi. da ie na ovoj zemlji. Za vainim drzavnim poslom do-djc prognani, na smrt osudjeni Be-rislav potajno mediu svoje nepri-jatelj- e u Zagreb. Ali joj miliji, joJ draii domami ga poso u ovaj kraj. Berislav drnese pol zlatnoga lanca, da ga dadc vjcrnomu Zivanu, da svoiu. da jc zakloni u OmiS, gdjc su kraj mora stajali dvorovi dragog joj ujaka IvaniSa bana. Vc! ncko-liko puta bio se je Berislav pod mrak proiuljao do Uivanove kuc. da pi nitko ne opazi, tc otkrio po-itenja- ku moJnjaru, da jc doso po vjeremcu soju. Kratki bijahu ti boravci, jer se valjalo fuvati izdajc iz zasjede. Danas dodjc Berislav, a uz nje$a stari kriiar Filip ved u rano jutro u 2ivanovu kudu, da ondjc probave dan, jer ih je navc-dc- r dekao valan posao u palafl go-spodi- na Abaci j a Prcdanica. Nitko ih ne mogaic prcpoznati, jer bijahu u scljake, krilarske Eresvuceni Andjelija sjedja?e do prozora $лоје komore, a pred njom stajao je Berislav driev'i objema ru-ka- ma desnicu mile s; djcvojke. Bio je spustio glavu, a sve viJe i viJc gubili se njegovi pogledi u oii An-djelijin- e, koja ga e tiho i poboino, nijema i blazena promatrafa, kanda stoji pred svecem ili andjelom. — Je li mogucc, da si to ti, Be-risla- ve moj, da stojiJ tu preda mnom i da plamen mile zjenice t-o-je grije pustu mi duiu. Da ne rtoji moja Jesnica u tvojim junai-ki-m rukanwu da ne cutim livlje ku-can- ie u tvojim, u mojim iilama. rekla bih. sve je to varka, sve jc to san. Al касај rca roi kaie. to je pravct pfaxrati Berista%-- . moj vjerenik. I on dodje po mene. da budem blizu njejfa, blizu moje sre-c- c. Oh, Berislavc. do srede je da-gaca- k pat, a nam ga sad-bi- m jol vedma prod alt. — Istina je — rede Berislav — , al moida smo Wili sredi, nego Jto mtslil, jaca sc podigla junaclca de-nic- a, nala vlast Jiri sc svakim tre-not- n i posegnut ie u ovc krajeve, zato dew job. ovimo. Ti znal. da nad mojom gIa%-o- m visi kn-niclc- i mad. al ja ne zastrepih. poktjeh ovamo J4d tudjom prcsxTjkom, da predo-bije- m za novoga kralja nate plem-stv- o. da tcbe zagrlim, i na sokote-vi- m krilima prenesem u sigamo cnijezdo. gdje ti ne le nauditi ni-fi- ja zloba 1 zasjeda. — Oh. Berislave moj. toKke sre-c- e ne rnogu shvatki. omamih me ie ditto, kako. iznenada navali. ta prije bHi se bila rudala smrti ne-g©- K toliku btaienstra. A kad derao yocS, zar sutra. ii danfts. o reci ra-d- je danas neg sutra, jer se bojim. da bi nam se sreda polcrarki rn©-gl-a. Ne rede K sam da ti erdje visi krrniAi mad nad gUvom. podjisie brze iz ovoc krafa Zar геШ, da bude svald hip i dauk raega £i4a smrtan strah, da rat ne raoie sn na oS. jer se bofim krvavih sanja. zar ielil, da budera dan i nod rri- - e Grid prvi pet sekobio sa PriMi 4 kovana pred ktpom svete ove Bo-no- m. Al ti vrlje. zaboliet ce glava gorodice, mile xa&knke 1јЛатј O A — naic, da moram dan i nod vapiti: Majko boija! duvaj mi Bcrislava moga. Podjimo joS danas. Andjelija govortla jc tc rijedi iz puna srea; u svakom glaska drh-tal- a je ljubav i briga za dragog, Berislav nagnu se polagano, poljubi djeojku svoju u delo i rede potiho: — Umiri se, zlato moje, danas deka me najvainiji poso, jamstvo naJe srede. Danas ne demo podi, tvoja ziva duia krili se na brzim krilima naprijed i htjcla bi presti-gnu- ti istc zvijezde na ncbu. Ali krati poslovi svijeta koracaju o-mjeren- om gozdcnom stopoin, jer ih mora voditi razbor, nama valja stupati oprezno, polagano, da nas ne prcvart sreda. Nas ne smiiu no-si- ti krila, da se ne sunovratimo u propast, gdje bi bio grob naic Iju-bav- i. — Al reci, dragane, kada, kada demo ostaviti Zagreb? — Za kratko vrijeme, djib moja — tjeJio je Berislav — ved ti rckoh da se vaint poslovi drfave nc mo-g-u mjeriti unaprijed. — Oh! ta vaia nestalna mjera, ti vaii driavni poslovi, koji padaju na srce kao Ijuti mraz -- - naricaSe djevojka — vi ne pitate srce, koje moie uvenuti, poginuti, dok vi spasavate dr£au. — Draga Andjelio — odvrati Berislav — prebrza, prciestoka ti je krv. Ti si kao putnik, koji je, iedjajudi, putovao pustinjom, i nigdje ne nadjc kapi, da okasi svoje grlo. Najednom dodje do oaze, gdje u travici bistar vrutak romoni, a putnik klckne i pije, pijc pijc kanda dc ispiti vrutak. Daleko si bila od svojih dragih, daleko od menc, tvojega vjcrnika, mnogi dani prolaiahu kroz suze, a cto sad, gdjc stojii na vratima spasenja, sad tc ostavila mukotrpnost tvoja, te hode5 silom razbiti vrata prije, nego sc otvore. — Berislavc, ne mudruj, zaklin-je- m te, mudrovanie jc smrt ljubavi. Moje srce, ljubedi tcbe, zna samo za osjedanje, za strast, i nc pita za hladni razbor, ti vid ii, koliko tc ljubim, a ovu moju ljubav poveda-v- a pogibclj, koja ti prijeti, povc-лу- л junaitvo tvojc, kojim sc sko-di- o u pogibclj, da izbavii mene. Ne Ijuti se na mene, nc misli, da je to samo djctinjarija, ja ne mogu nego silno te liubiti, ja nemogu drugadija biti. jcr da tc mrvicu manjc ljubim, ne bih bila vrijedna tvojega srea. Berislav sluiao je te strastenc rijedi svoje miljenice tajnom rado-idu- ; svaka rijedca iz njezinih ustiju kanda je bila oi jet niko u raju. lica mu se zaiare, i rede njczno: — Andjelija, uvijck Andjelija. U.vrtu stare poicikeopatijc, u bi-skupsk-om dvoru Zagrcba, u kraljev-ski- m dvorima, i u ovoj skromnoj gradjanskoj kudi plamti ncpromi-jenje- n, dfist u njczinu sreu plamcn ljubavi za n.cnc. Andjclijina ljubav je vjedna. — Da, vjedna — uskliknu djc-vojka i skcii zacrliti mladida — visoka do Boga, duboka do mora, duie moje hrana i iivot mojemu sreu. (XaJUtir It st) Priznajem, gradjani, da sam sc u po-sldn-je vreffie, dkajudi novine, osedao ptflldno zbwijen. Istma, ne a tolikoj mri kao gepoda E4en, Mote i Gunon, imaju oni, vala, i zaSto da ttljaja glavu. Ne. razktzi moje zbunjenosti su drugs prirodc. pravo da kaiemo svim sa skxvi, no opct, mislim se, zaito ne bi dwxk i o njima popridao, zar treba da izvrii a-gre- sija pa da ima prao da se posle ne-kgod- no oseda ? Dakle, zbunfuju mene neke stoic vei u novinama. Male koji dan, kako oo otpode zirmko doba. a tek medju egtk-sim- a osvaHe kolena oakvih obave&enja: "Taj i Taj nede prfaaati 21 ©veg rae seca. "Obaveitavam srednike i регллпДе da sam 21 evc meseCA na putu. Zbeg boiesti nede priraati Taj i Taj 21 meg meseca. "Poredica Ta i Ta zbeg latest e po-redi-d nede primati 21. neirabra. "Zfreg befesti u kWi i etaiJi tHkoda ne molemo primati posete 21 в-т-н.. Лгаа Sta N je eve? — ptiam se. — Kakr--a je eve napast wdarik u n5e to-dicJona- loo getoprM? Hifd Ste de-ve- k saefitava da jc na p. pa IfMeaeno ebaveStava prijVatelje da ne hfte Mthe pe evej raedari i da luyajw na zarveren vrata. ЛК. bre brat, pie je to joi bflo da dovek ne prana nikog ako je a tuzi ii mu te kogod bolestan Ta dosad je hal obratno bilo — tedva teLa? da te o NARODNI GLASNItC O MADJARSKOJ (Nastavak sa strane 3) U Sovjctskoj Unijt, klasna svi jest radnika je bila neueporedno jada, gdje sa ne samo radnici, nego i scljaci bilt gotovi davati najvede mogude irtve da sacuvaju tekovine re-oIucij-e. U Madjarskoj. izuzr' klasnosvijesne socijalisticks manji-ne- , narod je u glavnom glrdao So dobiva sada pod uslovima narodnc emokracije, i to je mjerio s onim {to je mislio da bi mogao dobiti pod kapitalizmom, za koji se vodila ogromna propaganda, iza. koje je stajao sav prcstii Sjedinjenih Drza-v- a, zlouporabljen po vladajudoj reakciji u Americt. U koliko jc od zgora dolazio sve to jadi pritisak da se ito brze izgradi teiku inJu-strij- u, t u koliko je sve viSe nacio-nalni-h napora t izvora ulazilo u to. u redovima dolje nastupala je na-peto- st. Marksizam traii konkretno razumijevanjc specifidkih uslova, situacija i posebnosti razvitaka u svakoj zemlji t pod svim okolno-stim- a, ali ovt osnovni marksistidki-lenjinistid- ki principi su se kriili, jer se vjerovalo da de brza indu- - strijalizacija rijeiiti sve ptobleme. Ali ona je stvarala probleme, koje vodje nisu mogle razumjeti. Jer ka-ko-va je korist od velikih procenata porasta teike industrije ako se u proccsu te izgradnje ne jada, nego slabi, pa i otudjuje potporu rad-nidk- e klase, tako da se tekovine tih napora ugrozava do stupnja gdje bi ih kapitalistidki neprijatclj bio odnio, da nije bilo Sovjctke armije da to sprijedi. To nas dovadja do same srii politidkih grciaka u socijalistickom upraIjanju. Osnovni principi ulo-g- e i rada radnicke politidkc partije, kako ih majstorskom rukom izlo iiie Marks, Engels i Lcnjin, bijahu kricni, i iablonski pojmovi prihva-den- i i patem birokratizma odzgora namctavani. Da su se poStivali le-njinistidki principi podrzavanja najufih veza od avangarde s cije lom klasom, pa i cijelim ncprole-terski-m narodom, i da se ~odstvo baziralo na tim principlma, greike bi se mogle savladati, tako bi dak i pod tim uslovima bio tezak zada-ta- k graditi socijalizam u zemlji kao u Madjarskoj. Istina, i u Sovjctskoj Uniji su bile dinjene teike grckc pod Staljinom, gdje se na nekim fundamcntalnim pitanjima odstu-pil- o od ispravnih lenjinistidkih prindpa i primjenjivalo birokrati-zam- , ali socijalizam u Sovjctskoj Uniji je bio na mnogo Sirim i si-gurni-jim temjljima, partija neuspo-rcdiv- o uplivnija i jada, tako da te grcike nisu iile do granica gdjc bi izravno ugrozile socijalizam kao u Madjarskoj. Staljinove grcike u Sovjetskoj Uniji su mnogo nafte-tile- , da njih nije bilo, socijalistidki napredak bi bio mnogo vedi nego je bio. Ali u Madjarskoj nije bilo one baze, ili onog "margine-a"- , kako se to engleski kaie, ito bi moglo podnjeti takove grcike, jer ako imiJ Siroki put, pa ti se kotad maio omakne, nedeS se skotrljati u grabu kao ito bi to bilo na uskom putu gdje nema mjesta da ti se ko-tad ni za par coli omakne. Zdravi i jaki dovjek moie podnjeti ono ito bolesnik i slabid ne moie. U Sovjctskoj Uniji su Staljinove grc-ike ispravili. ito je dalo silni po-tic- aj socijalistidkoj proizvodnji i narodnom fivotu opdenito, ali u Madjarskoj je bila stvorena kriza u Partiji, koju je kontrarcvolucija znala i tc kako iskoristiti. 16.000 ubijeno u Alziru U A12iru jo u posljednje dvije godine ubijeno 16.-10- 0 ustanikn, izjnvio je frnncu-sk- i "resident-ministar- " Ro-bert Lacoste. Aliirci kaiu da je broj ubijenih mnogo veci. u.7 mall cHot J takvom sludaju kogod obtdje, da darovc donee ili bar prijaIjika red etche, a vi Ji tad! Pa dobro i te, hajd ntk im bade, moie bid tkvima je dom i njihore brige a ne da im tu joi kogod delazi pa i svofe jade da rvadovezaje, uglju i sustana-riraa- . глзЛе %ed kakav je sve. Ali 4a г+eko dak ni toliko ne udmi da. da rwko objafnjenje zto ne prinu, nego kratko I jsee vel-- i "Ke dolazi mi, aarode! — e, to nikak© n razumem, I пагалтго, dttdim se ja take, vrtiffl f&' vm. Su li mu o%-- o znadi? — pttam iefM, a mofa majka. mudra starka, tek de redi "Abu Hjl se dudii, slava je 21. ngvefflfcra, bolan, sv. Arhandjee Mifea-Ho- w. Л, $4va? E, te me je, vtdke, ebrade-valo- . Sad razemem. Draee mi je deti. Ete, tfudi sve rite uvidjajVi da nema sm4a prsiti se tu i zaJiiiivati. pa pesle cde giifie ne moial na kraj 4a i4jei s demacim budietem. Xaravne, kad se ved devek zadtteuje bslfe da kepi zimski kafuC. Msiwvad za prato ito bejfcr. Zate U, 4akie, 4fi te ©4e. Dabeew. jWti-n- t am deJte plated eeUs nge pfe, рл. ti p 'pi 4rei fojede. ali Ste ettda bar ne kale lepo: N'e stavime, vise. 4e-st- a ie bite, hvala. vam lepe. Меем se zhog UNt dorek raita sttdeti. naprotiv. NJb. ako e to nama liudtau prijatno СЛи dorvolieno e posumnjati da ce ta-kr- e vestj biti prjatne r.-ecim-a пл nebu. VANCOUVER -- BANKET Ortjanizacija Saveza Jugoslaven?kh Kanadjana u Vancouveru u svrhu kampanje "Jedinstva", prircdjuje toplu veSeru (banket), u petak 28. decembra, u Ruskorn Narodnom Domu na 600 Campbell Avenue. Vetera, koja 6e po nasem obi2aju biti dobro prl-premlje- na, po2eti 6e toSno u 7 sati na ve5cr. Poslije ve-бе- ге biti de kratki koncertni nastup ("Floor Shove") u kom ce sudjelovati odli£ni talcnti, na5i i druKih bratskih organizacija. Zato umoljavamo sve prijatelje nase stampe, u Vancouveru i okolici, da ne propuste ovu odlidnu prired-b- u, ved da svi na istu dodju, i da se ugodno zabavc. Tiketi su ved na rasprodaji, i moRu se dobiti kod svakog-- a 2Iana naSe organizacije. Nabavite ih i dodjite. Bit ce te dobro posluieni. VANCOUVER - BAZAR Organizacija Saveza Juposlavenskih Kanadjana i Juogslavenski Prosvjetni Dom odriavati ce godiSnji bazar, koji de trajati tri dana, srijedu, det%Ttak 1 petak 19., 20. i 21. decembra 1956. godine, u J. P. Domu, 767 Iveefer St. Kao obidno podetak oko 7 :30 sati na veder. Pozivljemo sav na$ narod Vancouvera i okolice, da nas u ovom radu pomognu i posjete bazar. Za Saveza J. K. i J. P. Doma. Odbor Bazara. Isporukc jugoslavcnskc pomoci nastradalom stanovnistvu Madjarskc Beograd. — Isporukc pomodi koju jugoslavcnska vlada upuduje postradalom stanovniit.x'u (adjar ske brzo se obavljaju. Ved jc ispo-ruden- o 300 tona pirinda koji jc stigao u Madjarsku. Na putu za Madjarsku nalazi sc 100 tona pa-sulj- a, 30 tona sapuna, 1.000 tona ccmenta i 20.000 kvadratnih me-tar- a prozorskog stakla. U toku je utovar 5.000 prostornih metara ogrjexnog drvcta, 250 kubnih me-tara rczanc gradjc i oko 26.000 kvadratnih metara lesonit-plod- a. Pored toga, prcma nepotpunim podacima, vrijednost pomodi u ma-terijal- u, koji su pojedini oubori isporudili granidnim srezovima u Madjarskoj, iznosi oko 30 miliona dinara. Odckuje se da dc narcdnih dana cjclokupne isporukc pomodi biti zavricne. (I"S°Prfs) S T , (Ja radunam da se i tamo, ako nc baJ novine a ono bar ncki biken izdajc, ko-liko da se vidi kako dije akcijc Moje, to-j- et kako sc poftuj, fr ma valjda to dodje kao neka prepefuka za napredo-vanj- c po hijerarhrtkim nebc skim). Okuf4la se, dakle, ovih dana na nebu je4n grupa svetaca, medju nj+ma naj-#- c "sk%ljenika — sv. arh. Mihailo, pa sv. Djordje, sv. Nikola, sv. Jevan i dnt£i — a tu su i prcpodobni Patanije t Pdagija, pa Osija i Makhije, pa Tnadenici Haralmpije i Agapijc, pa nckoliko apostola i sveJte-nomudeeik- a. Sede, dutke prdistavajti bilten, tek po-ne- ke tuino uzdahne. a poneko se pod-grn- e pravru kojeg "slavljenika. Na-je4no- m skodi arh. Mihaile, sav men a Kcu od boa. i Sjuttto tresou bilten pod neee: — E, eve je prek svaka mere? Ja se tu ceteg veka ffttim i metim dete, a em me se jel edridu. — A SU let, htm. z tebe joi i пЦс vdike d4e kad ti se ni lite fie meeC ali It, шОгСф OAOVrpAt ивжМ2 ttSMftcvO W OpCX se odridu. te ti je zahfalnestt — rede sv. Djerdje. — Treta i 4л zm 4a sm zfcog teg Звим. keaiikepiraa A Ste se tcec tide, ti doiadt, vala, hvaMeci se torn alJafom, — rarvika se arh Mihailo Jednu aidaja acmekao pa sad tu Tcror u Port Snidu prcd povlaccnje britanskih trupa Novine pi§u da se britan-sk- e trupe pripremaju za potpuno napuStanjc Port Saida. Britanci su se ved na-pus- tili vedi dio grada i sada dr2e samo obalni pojas. Britansko po-prace- no je mnogobrojnim incidentimn, u kojima je izmedju oko -- 10 Ejjip-dan- a a 100 ranjeno. Britan-sk- a vojskn pod izifovorom da traj?a za napndadima op-koli- la je jedan sektor grada i pohapsila sve njegrovo sta-novniSt- vo, ukljuiv 2cno i djecu — ukupno 1000 lica. (Posljednje vijesti kazu da je u Port Saidu posljed-nji- h dana ubijeno prcko 100 Egipcana.) R A X I niJMOR zr;tdJ& 1 н; 2j Qlwwfe I Tuzni dani na nebu o lestvkama prepodebna proroci u ро'1абепје u-bij- eno Uostalom, ko zna je Г i bila aidaja, mo-ida si ti tamo ntkeg gatera, pa ea fe-si- c onapredk) . . . — NemojtCr brado da se vadjate, evo i jedfie Iepe %eMi, — rede sv. Grlgerije Cudonorac pokazejudi na When. — Tu pise dx je i nekakav komunku lavie. Svi ga swnnjidavo pogledaSe. — Ami da ti to nc izmUVyti, epet ti neke twje nurifetluke izvodtf a? — uptta podozfivo prepodobni Akakije. — Djaxo me odnco ako lalem, evo lepo pite. — Ih, i to mj je neJto! — odmahmi prezrivo rukom sv. Nikola, koji takodje, otkad ljudi izmisIiJe radar i heUkeptere, nagte podc di gubi klijenteki medju po-merci- ma. — Znam i ja jednog takveg ko je mene slavio, pa sc sve izgevarae ла babe i dedu, diaba pa btte. A mu naidju u keda kakvi starci — on svedu na ste, 3.WHI na ekser; a am dodje ko-god ed kelega — en svedu i ikenu trpa u orman. Би ti poStevanfa! Svi se sfctrfe i opct udutaie. — He, erne nam se pile, — pfgeveri kanwjc zloUtno profek JezckHf. Nlito mfu ne rede a te. Utonwle u 1 iV W 9fW i,SUllC Em. take ja te zaisMfam. A kako 4rukce i dx bwde kad Stl stilno eve-tik- a edficanja po rvovioama. Prette do-e-ka dodje railo Sto nije rretac. Dni BOGOJEX'IC. Oz --BcW) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000416
