Jedinstvo, June 08, 1956

              STRANA 4
T Л A G 0 M DOKUMENATA
POTOPbdEIII SUIilET ПП iMDRMIU
Oduvijek je £ovjeka гтшбПо pitanje, sta se sve nalazi sakriveno
u modrim vodenim prostraastvima, ne samo kakav se zivot tamo odvija,
ved i kakvi.su tragovicivilizacije ir moru sahranjeni, Sta je sve progutala
ta mocna stihija i zauvjjek prekrila legendama i mastom potamaha.
Krstareci duz "zemlje hiljadu otoka", ovom nasom obalom od Rumije
do U6ke, ribari su u svojim mrezama nalazili rimske amfore i olovna
sidra, izvlaCi negda§nje ratni6ke trofeje, spuivari i koraljari otkrjvall
u dubinama tragove i§Cezlih gradova, a pomorci strahovali od pod-vodn- ih
podrtina negdaSnjih galija.
Legenda i stvarnost
Ti oskudni, ali dragocjeni tra-go- vi
jcdnc daleke proSlosti, od
dana kada se ncolitski covjek u pe-dina- ma
Palagruic ili Hvara s mcd-vjcdo- m
otunao za sklomite, pa do
nastanka prvih nasdja i komuni-kacij- a,
nisu zasad ni dovoijno istra-icn- i
ni znalacki iskoriSteni. Pa
ipak, v;c' danas se moie govoriti
o iicezhm ruscljima dui naSih o-bal-a,
o tome kako jc jcdan svijct
nestajao a drugi se radjao.
Istina, tc&o je danas govoriti,
da li je u tamnim dubinama pred
Cavtatom, Supcrrom na Uracil ili
Starigradu na Hvaru sahranjena
tajna o negdaSnjim gradovima. Le-gen- de
o lome postojc, predanja se
prenoNc s koljena na koljcno. Jjud-sk- a
maSta jc stvorila bajke o pod-sodni- m
dvorcima, u kojima caruje
vjedna Jjubav, blagostanje i sreda.
Ni podvodnc zidinc u Prokljan-sko- m
jezcru kod Sibcnika, tamo
gdje se shozclena voda Krke sta-p- a
s plavetnilom Jadrana, sigurno
nisu ostaci "uklctog dvorca" bo-gato- g
Gavana i GaanuSe, koje je
stigto prokletstvo izncmoglog i
ncnahranjenog starca, ved neko
ljudsko nascljc koje je plana kra-Sk- a
rijeka za sva vremena prekrila
vodcnim pla!:om. Naialost, legen-da
je samo lege-d- a, naudne arhc-oloSk- e
dokumentacije o tome ne-m- a
. . .
Kad je more mirno, kad "macs-tral- "
ne treperi i kad "levarvat" ne
dife talase. kraj Cnenog otoka kod
Rovinja vide sc u vodi tragovi ne-gdaSn- jih
gradjevina. I zidinc u
CaSkoj na otoku Pagu, i kolone na
Drionima, mozaici ч Proversi na
Kornatima, ruScvinc kod Bibinja
blizu Zadra, u Zverincu kod Ripi-Jf- a,
ZivogoSdu kraj Makarskc, is-pr-ed
Ulcinja, sarkofazi ispod mora
kod Vranjica u Sjcvcmoj splitskoj
luci, kao i mnogi drugi nalazi i
podvodni dokumcnti u kamenu i
na kamenu dui naSih obala, svje-dod- e
o ncgdaSnjem postojanju na-selj- a,
koja je progutalo more.
Podvodna arhiologija, ta najmla-dj- a
grana nauke koja je i kod nas
tck u povoju, objasnit de, vjcro-jatn- o,
velidinu, oblike, tottiu loka-cij- u,
postanak i uzroke propadanja
tih dalekih nascobina . . .
Uzroci ! clokazi
Nema vise nikakve sumnjc, da
jc u pro lost i na!a obala drugadije
izglcdala. No, za nat je trenutno
sejedno, da li su potresi mijcnjali
pojedine njcne dijelove. jc li kop-n- o
poniralo ili more raslo. To su
trj teorijc, od kojih svaka ima so-ji-h
argumenata. Bilo kako bilo,
tek edno je nesumnjivo: tamo
gdje je sada more, nekada je bujao
iivot.
Okamenjeni ostaci kostura veli-ki- h
iivotinja na nalim usamljenim
otodidima nesumnjivo ssjedode o
tome, da je ncki neodekivani pore
medaj izmijento I8c naie ohale.
Naime. tcSfco je povjerovati. da bi
i takve iivotinje. koje troie velike
kohdine biljne hrane. mogle opstati
na malenom Kneitu Komorici ili
nekoj slidno hridi usred mora. One
su tu iznenada presjedene od kep-n- a j ubrzo uginale.
Otoci Sak. Vir, Bikro, Mljet.
Lutnbarda i drapi пакгШ u se
nekada u jtd-K- i когнннмгажм
2&m. jef rri imaiu pijak istfli
ttjstava. Peebae je zammtjiv
pieani ©i©k Sk, k#j predstir-H- a }ев' a peva na ffcavera
Meditcrami. NTa etockm t tern
vrstera pljeski fda Ttee loea
naikn-nife- s ra na Stave mate}
efcH.
Naune je ндосђепв, Л ш sc
t ttfa natifc rijeka lie. 2rmaie.
Krke. Getiee. Netve WA
rmeo Шг od mresti. na kotna
e danas sataju s morem. Netetva 't
sc. na prknjer ulffcvala a more kod
danainje Velalukc na Koruli.
Mozda u prvi mah izgledaju pre-tjeca- ne
tvrdnje nckili uenjaka, na-Si- li
i stranih da je od ledenog doba
naovamo voda Jadrana narasla za
oko sto metara, ali kad imamo na
umu. da su u Zadru, u temeljima
bombardiranih gradjevina, nadjene
rimske "lare" (zcmljane posude)
na tri do £ctiri mctra ispod povr-iin- c
mora, da je kamenstanac na
kome su iene pralc rublje u Hekto-rovifevo- m
"Tvrdlju' na Hvaru
(16. stoljete) ve utonuo u more,
onda nije teiko zakljuiti, da nasa
obala (ili bar pojedini njeni dije-lov- i)
joJ uvijek ponire i prekriva
tragove negdainjeg iivota. A ostaci
naselja i ruSevina u moru najsi-gurnij- e
svjedocc o torn proccsu,
koji se stoljedma odvijao . . .
Ritkc i nevrcmena
Kad putnik prolazi "Partizan-kom- "
od Rijeke do Ulcinja, vje-rojatn- o
i ne sluti, da na komand-no- m
mostu broda stoji covjek,
koji se pri рсчГсо nauno baviti
istrazivanjem starih potonulih bro-dov- a
na oom dijclu Jadrana.
— Mene je u poc"ctku interesi-rat- a
rimska i srednjovjekona du-brovac-ka
brodogradnja, matcrtjal
od koga su gradjeni brodovi i na-fi- n
na koji je "korba" (kostur
broda, rcbra) vczivana — pricao
je pomorski kapctan due plovidbe
Ivo SiJevid — Iz razgovora s riba-rim- a,
roniocima i drugirri pomor-cim- a
dolazio sam do podataka,
gdje se nalaze ti potonuli plovni
objekti, koje su vjekovi i razorno
djclovanjc morske "vode dobrim
dijelom unittili. Nije bilo teiko
uoiti, da jc naSa obala izvanredno
"bogata" potopljcnim brodovima,
da ona u torn pogledu obedava
"plodnu berbu".
Tako je — po primjeru None-ian- a,
koji vadc brodove vikinga,
Talijana, koji su konzenirali rim-ske
galije iz negdainjeg jezera Ne-mo,
na iskustvima Francuza, koji
tvrde, da su u moru naJli dk I vi-no
od prije dvije hiljade godina
— zapoeo i kod nas jcdan posao,
koji, istina, ne spada strogo u do--
POZNA GA
Engleski pjesnik Chesterton raz-govar- ao
je jedne vrfcri s nckim
bogatim bankarom.
— Postoji tisucu nafina kako se
mogu zaraditi noci, гес"е Oicstcr-to- n
u toku razgovora, ali samo ncki
su od njih poitcni.
— Koji? — upita bankar.
— Vidite. to sam i mislio. Vi
ih ne znate! — odvrati Chesterton.
SLOBODNA VOtjA
Kad je Napoleon trebao biti
izabran гл doiivotnog konzula. ge-neral
Hilatre obratio sc vojnicima
svoga puka slijedcfim rijefima:
— Vojnid! Gcoerala Boniparta
icic izabrati za doiivotnog konza-U- .
Svatko mora slobodno izraziti
i-O-ru
учвЦи. Ne bib itUo na bile
koji nafin tjecati na vas. Ipak
m&ttm геб, da ce prvi, koji bude
gksao pt&Hv NapoJcoaa biti stre-Ija- n
pwd StavHTi pukem. Neka
iivi герГка i slebcda!
ZENSKA LOG1KA
Auu Ortite; en-gtesk- a sptsa-teipc- a
detektirsfcih reman livjcU
je najvefi die vrefaena u Bagdad.
gdje je nfi nI arheoleg. radio
na rainirn iskepeianu. Arheetey
— govorila je ona s trrferenjem
— je najbolji nasi koj eg jedna le- -
menu podvodnc arhcolo£ije, ali
koji moie mnogo pripomoct raz-jaSnjava- nju
raznih dogadjaja, his-torijs- kih
zbivanja, bitaka i promje-n- a
na ovim obalama. Ti skromni
poe'eci, medjutim, bcz radara i sli-c"n- ih
tehnitkih pomagala, bcz sred-stav- a
i dovoijno strucnih snaga,
nisu joJ preJli okvire pojcdinafiiih
nastojanja i dobrih ielja. Jer, od
pronalaska pojedinog vadjenja i
konzerviranja, dug je i slofen
put . . .
Najstarija karta nase obale, ona
koju je pet stoljeda prije naSe ere
izradio grcki morcplovac Skiraz iz
Karijadne, napravljena je i odviSe
nevjeito da bi se mogla uztti kao
vjerodostojan dokumenat. No, po-uzda- no
se znade, da je duz istocne
obale Jadrana od davnina vodio
veoma vaian pomorski put, bcz
svjetionika i dooljno sigurnih lu-k- a,
da su u kanalima ispod Vcle-bit- a
i Biokova "nccrc" (пслге-mena- ),
stvorilc fitava groblja bro-dov- a,
da su se u ovim nalim voda-т- д
odigravale velike pomorske
bitke.
Л tamo gdje su bitke i oluje,
gdje podvodnc hridi vrcbaju na
svakfcj stramputici, mora biti i
"zrtava", potopljenih plovnih obje-kat- a,
poev od vitkih drvenih ga-lija,
brikova i karaka, do elic'nih
krstaSa . . .
(SvrSit ic se)
Sprccavanje zaccca
u Indiji
U Indiji se zapocela akcija za
smanjenje broja poroda. Ovo jc sa-da
potrebno zbog ogranicenih mo-gufno- sti
ishrane. Plan je postavljen
tako da sc javnost upozna s meto-dam- a
za sprccavanje zaMa. Iako
jol nema mctode koja bi bila: be-2opas- na,
jeftina, prihvatljiva sa
cstetskog stanoviJta, primjenljiva i
medju neikolovanim puanstvom i
bcz trajnih posljedica po sposob-no- st
radjanja; ipak se mora neSto
poduzcti. Indija jc svjesna loSc
strane Iegaliziranog pobadaja i zato
smatra da je opec prosvjeiivanje
najbolja mjera, dalcko uspjeSnija
od bilo kakvog zakona.
na moie poicliti. Jer {to god ona
biva starija, postaje sve intercsant- -
ntja za njega!
POL1TICKO ISKUSTVO
Upttaie Anthony Edena гл raz-lik- e
izmedju politit'ara i diplomate.
"Razlika je jednostavna" —
odvrati cnglcski premijer — "po-Ittic- ar
govori iz iskusrva, dok di-plomat
iz iskustva nc govorf.
O KNJIZEVNOSTI
Slavnog matematit'ara Mihaila
Petrovica. "Miku Alasa, posjetio
je ncki profesor knjizevnosti. Inte-resiral- o
ga je kakav sud o knjiier-nos-ti
ima veliki uen)ak.
— Mogu da se izrazkn same su-h- o,
matematski. u nckoliko formu-la?
— rekao je Petrovi. — Gnake
bi to illo: jedan covjek — Rrika,
dra cevjeka — balada. jedan fe-vje- k
i jedna ieo — nevrfa, drij
iene jdan cevjk — romFU, dva
&vjeka j jedna lena — drama,
dva e-jek-a'i
dvije ieee — keae-di'fJ- L
Te je svr?
— St Mite e knjitcvnoj kri-tki- ?
— nuvio j ptefeser S4
Hpkrvanjcm.
— I na ove mega d ©Јргмп
same fermulama: pfeptstvafif 4
iz jedae knjige je pkgifat, iz dvije
knjige — esei. iz tri квјкг —
studija. 'a etiri knjige — dizer- -
taaja!
ANEGDOTE
"ZASIMLJIVOSTl
Kako sc Ijudi smiju!
Dva Jvedska ufenjaka pocela su
ovih dana prikazivati filmTod na-slovo- m
"Veseli Ijudi". Prcma au-tori- ma
filma — covjedinstvo se
imije na nekoliko raznih' nacina,
i to na "a", "e", "i", "o" i
"u"f Srrijeh prvih, t.j. onih koji
se smiju "a", pokazuje da se radi
o'iskrenim i dosljcdnim osobama.
Smijch na "c" pripada flrgmati-ni- m
osobama. Na "i" se smija na-ivn- c
osobe. "Na "o"" — grubc i
neotesanc osobe. Smijch na "u"
potpuno pripada mizantropima.
Starost svemira
Prcma rezultatima prouifavanja,
koje su nedavno zavriili astronomi
triju kalifornijskih opscrvatorija,
starost Sirccg scmira iznosi oko
5-40- 0 milijuna godina. Moderna
astronomska tcorija smatra, da sc
je prije nekoliko tisuca milijuna
godina neJto dogodilo u semiru
uslijcd cga su se tvari u svemiru
poe'ele sve viSe udaljivati od zajed-nicko- g
srediSta — i da svijetlost
najdaljnjih galaksija pokazuje, da
se one joJ uvijek brzo udaljuju.
Kincski zid
Kineski zid mogao bi se vidjeti
golim okom i s Mjcscca. Ovaj zid
je dugacak oko 500O kilomctara,
Sto otprilike odgovara udaljcnosti
od Englcske do Carigrada.
A pa rat koji fotogjraf ira
proccs misljcnja?
Jcdan becki lijcinik tvrdi da jc
komtruirao aparat — koji fotogra-fir- a
pojedine faze procesa miJIjc-nj-a
u fovjejem mozgu.
Rijei je o kameri sa X-zrakam- a.
Specijalni vcntil omoguava da
mozak bude dovoijno osvijctljcn da
se moie napraviti 188 snimaka u
sckundi. Film bi sc zatim prikazi-va- o
na filmskom ekranu, na kome
bi se pojavila "iiva slika funkcio-niranj- a
mozga.
Pronalaza ove kamere jc dr.
Ernest Klausberger sa psihijatriskc
klinike Beikog univerziteta.
Kako cc izglcdati
atomski vlak
Sovjetski ue'enjaci rade na kon-strukci- ji
atomske lokomotive. Pro-jck- t
sovjetskog atomskog vlaka ra-fu- na
s razmakom trac'nica od 4 i
pol mctra. Time trcba da se povofa
brzina vlaka, a ujedno i komfor
putnika, jer se povedava povrSina
vagona. Jcdan jedini teretni vagon
imat le dcplasman od 23 dana!-nji- h
vagona! Putnicki vagoni J'
(fc jednokatni i imat cc spavaife
sobc, rcstauracije, druJtvcne pro-storij- e,
kupatila i plivaliita! Pro-sjee- na
brzina atomskog vlaka bit
cc 200 km na sat.
Encrjjija orkana
Obitni orkan utroSi u jednoj
minuti vise encrgije nego Sto veliki
industrifski grad potroSi za pedc-s- et
godina. A energija koja se pri-to- m
oslobadja u jednoj sckundi,
veca je od nekoliko atomskih eks-plozi- ja.
Koliko ima insckata?
Entomolozi su do danas registri-ra- li
nckih 700.000 vrsta kukaca,
a po svoj prilici ima ih isto toliko
joJ neotkrivenih i nckatalogizira-nih- .
A broj insckata je toliki da
covjek nema jo nikakve moguc'-nos- ti
da рл izrazi. Samo cvrcci i
muJicr Sto se tx vrufeg ljetnog
dana sakupe na grmlju nckog brc-iuljk- a,
nadmaSuju broj svih zivih
bca na jednom dijclu Zemlje.
Igla u sreu
U MesSrri fc nedavno izvedena
neebitna operadja: jedna sejaaka
pregwlal je StraSi tgla, kea je.
prek phtU. despjek tree, p
sti je frj&Mci epeiacijHi U srea
rra4iii
Xajvcci aerodrom
i pTma vijesti Radio-Londoe- a,
'
lreeaidfeertHa kiaaaetrvoiidtrtmom Okn najeivedclg e4- - ',
kileraetara. a firek blmi J kite- - ':
metra. N,me e ker, .. Mzrake- - , ptevrA druftava Na aeredrera
je xaposleno 14000 Ijadi ,
K
— A U
(44)
XIII
Ncdaleko od scla Gorjana dulji
se dslo niskih brczuljaka zaraSte-ni- h
hrastovom iumom. Gusta je
Suma, gotoo vlada tu mrak. lz-mad- ju
stoljetnih stabalja, koje ti
sc nad gIaom preplwfc kao hlado-i-t
krov, moicS omjeriti Siroku
plodovitu ravan, zelcnu
_
i iutu,
preplctenu potociiima, gajevima,
iza kojih sc bijele kukavna scla,
po koja starinska crkva, podalje na
vidtku dizu sc gospodski dvorovi,
kolijevka silnog palatina Nikolc
Gorjanskoga, do kojih se poput
zmic pod brciuljcima kroz zelcnu
ravan vije cesta od Djakova.
Ravnicom vijuga se cesta medju
livadima i Jljivicama, samo gdje
je okrajak bregovlja posagnuo u
raxnicu, primic se put zadnjema
brczuljku, tice ga sc casak i tcc
dalje u ravan. Podnc jc minulo, a
joStc zegu sunani traci krajinu,
da jedva diSeS. Ta kruto jc Ijcto,
dvadeset i pcti dan scdmoga mjc-scca
god i Sta 1386. Kao na dlanu
stoji pred ocima ravnica oiarcna
suncem. I mrtva je, tiha kao od
kamena, kako je prikri ljuta spa-rin- a. Ni list da sc maknc, ni ptica
da prime; ni muha letnc, a Sirom
ni cov-jec- e duie. Refi bi zlatnc
ti iskre igraju pred ofima, kako
sijeva; suha zcmlja pukla duboko,
a na kraju vidika sivi se ljctna
nara. Ravnica jc mrtva, al iivi,
kipi iiotom hladovita Suma na
brijegu. Nitko ne sluti, ne sanja,
da su ti brezuljci kao tczak oblak,
iz koga bi se mogla sasuti strijcla
i grom.
Na vrSku zadnjeg brezuljka
sjcdi na staru panju ban IvaniS
Horvat mrka lica, poniknute gla-v- e, laktove upire u koljena, rukc
stiska u klupko. Nc vidi se na
njem ni banstvo ni gospodstvo,
rcci bi, obican jc ratnik. Nad zo-bu- n od erne medvjcdje koie na-vuk- o
ie koSulju od gvozdene zicc,
uskc koinate gaCe sapinju mu se
oko stcgna, a nogc mu stoje u vi-sok- im iutim fizmama, o srebr-no- m
pojasu spuSta se na zcmlju
Siroka sablja, a do njega u travi
lezi jak Stit od ocjcli, tczak buz-dova- n
i niska gvozdena kapa bcz
uresa. Mi ran je naofi, lice mu od
kamena, ni dlafica u njcgovoj
bradi ne mice se, a vatrene oil
zapiljio u zcmlju pa Suti. Samo
katkad digne oi i poviri na ra-vni- cu
prcma Djakovu, pa onda
gleda opct u zcmlju. Pred njim
leiaSe pruicn po travi brat mu
caSkom gledajufi u daljinu, c"as-ko- m
promatrajufi lice brata si.
Bilo je kanda IvaniS sniva, kanda
ga Stjcpko ne smije buditi od sna.
Uto zaSuSti ncSta u grmu, ispod
NiSca ncSta povr. 6 doplazi
zmija do bana. Na ozbiljnu lieu
zadrhta mu posmijeh. U hip dignu
glavu, dignu nogu i zdrobi zmiji
glawi.
— Vidif, Stjcpko — tde —
tako ce biti, danas e tako biti.
Zapamti si: Jakovlje je dan os-vet- e,
Krv za krv, glavu za glani.
— Budi tako! — potvrdi Stje--
Eko — cBoog sncamnaddjaoosmosrccud. anAasl
prvi put poslije dugoga asa. Ja
morah svojim cctama i u v a t t
poiciki kraj od Stjcpana Koroga,
ti i brat bukup bijaste u Zagrebu,
u Budimu, poslije u Macvi. Da-Ie- ki
su putevi, pomalo ide glas
od grada do grada pa sc iskrivi
putcm. Kojekakve prie docuh, al
nikad cijele krvae istine. Ti si
se vidio na svojc oci, red mi ti,
kako sc zbilo.
— Ne kopaj mi nezacijeljene
rane — odvrati IvaniS, natmuriv
lice. — Dpzovem li one krvave
zgode u svoju pamet. gotovo mo-ra- m
podvojiti, da su Ijudi djeca
boija, gotovo ne mogu vjerovati,
da ima vjecrie pravde. Al hocu ti
refi, hocu. Vjcrujem u Boga, u
njegmn pravicu. Bog ne troSi
svagdan svojc strijele, al kad pu-kn- e
striela osvete. pogodi greinu
glavu. Ti si mladji, doiivjet eS
Hc poslije nas, moiebit je tebi
usudjeno da obraniS svtjju djed-in- u,
da osvetiS sveje pleme i bu-de- S
Stitom prava t zakona. Ukra-tk- o
sve cu ti rsfi, jer nije sad kada
edijevati geiu krvavy istinu ki-cent- ra stevn. Al zareii svaka
пјеГ debeke u svej sree. Taj
krvavi speraen neka ti bwde n-ke- m de grefe. Gi dkk. Ti
xS, to je Jefeava, it© ti Ger- - jnki. kako j pod nfma ecafa--.
i v&e pieHUtve. zavafo рвк. i
zaS d poie&i tmt в#ј bie nete
ittmbcna varka. Pozvase© Karl.
Dodfc. Pgtedowwo i tz Zagreba
a Bedim. Kad pf©djoee. etve- -
nt w tTti i tra. Sve. ma ke- -
Ue. ,л.. .
fT-- ,— — wa i.--- krtvde: - w mediate к x trcvdera _
rera. ZaJad je Marij potvtd
pravke plerastva. zatede јемм
zrniii Idisava etpestrta mtlteatka
j nadem еГтЉ
Nikola SeiX zalud se ie renfak
Marija leksembarfiuira SiSma- -
L E T V A
(H ittorijski r o m a n) GUST SEN
nom. Bujica puckoga gnjeva navrc
u silne talase, obori slabe branike
hinjene popustljivosti. Krai j ice os-taS- e
same, kukavica SiSman uskoCi
iz svatovske postclje svojc u Cc-Sk- u. Nctaknuti prohodismo kao
Zudijc cnenim morem, uzburka-no- m
zemljom. Ne bijase to vojna,
ve£ slavohod. Jao, kratke li slave!
Dodjosmo Budimu na vrata. Bu-di- m ih otvori. I kraljicc dodjoSc
pred nas, Marija nc znaS, jc li dije-tc- ,
je li zena, Jclisava zmija, sra-mo- ta
naSega jczika, skupljajuci na
usnama prijezan i mir. Sidje sa
zlatnih kola pred Karla rodjaka,
zagrliga, poljubi ga, pamti, poljubi
ga, i pozdravi gx spasiteljem, koji
Cc zemlji povratiti mir. Karlo bu-de
vladarom. Ni kapi кгл-- i nc po-te6- e,
a prijeka duSa, koja otrovaSe
krv kraljevina, boravila nerijedja-n- a
u kraljeskom dvoru. Dobrota
i blagost bijaSc duSom Karlove vla-d- e,
i ako jc Jclisava prije sipala u
rane naroda iul i otrov, Karlo jc
sipao mclem. Slijcpc dobrotc, lude
blagosti! Na javi, po danu vladaSe
Karlo uz naSu pomoc drzeC"i visoko
tczulju pravde, kriSom, nocu via-dal- a
Jclisava, uz pomoc Gorjansko-ga,
vareci otrov, oitretfi noi. To
doznasmo mi, to ocuti puk. Svi sle-tjesm- o
Karla, varki neka jc kraj.
Saletjcsmo ladara, uzbuni se puk:
Karlo budi kraljem, klicaSc svijct.
I Karlo budnc kraljem. Na staro
Ijcto ovjencasmo ga sred bure, o-luj- c,
da, vjctar mu slomi kraljevski
stijeg, al ne slomi vjctar, ct njc-gov- a
blagost. Zmija se naoko savi.
Bit ce mir, miSljasmo svi, al po
tmini, pod zemljom rovao jc vrag
Nikola Gorjanski, kipefi od ovctc.
Kroz njcgoe rukc tcklo Sigismun-dov- o
zlato medju podmitljive duSc,
spominjahu medju svijetom zle
bijelcge kod krunidbe, glupe duSc
povjcrovaSc, da jc zimska bura
gnjev ViSnjega. Karlo jc Sutio,
popuStao, Karlo nije na naie mol-b- c
iskorijenio draca. Tad prosu se
glas, da Gorjanski odlazi svojoj
kc"eri u svatovc, da sc vratiti ne e.
Odlanu nam nato, zli druzi, miS-ljasmo,
uminut се, poslasmo mno-g- c
ctc njihovim kuiama, da nc
budu bcz posla na troiku. Osobito
sc radovao kralj. Dodje peti dan
no Svijcinici glas, sutra da cc Gor-jans- ki
ostaviti Budim. Sjcdjasmo
s kraljem za objedom, vedar i
veseo bio je Karlo. Kucajufi se s
nama, doviknu kroz smijch na$c-m- u
bratu biskupu: Eto, prijatclju
biskupc, vidiS, kako biljezi laiu.
Pred tvojim dvorom prosu se krv
u snijeg, sunce izbrisa krv, pri
krunidbi slomi se stijeg i dasmo ga
Copraviti!' AlstujopSi nBelaisvrPSoi rgraiijci,i
zamoli kraljc-- u milost, nek dodje
u dvor Jclisavi. SiSman jc, rece,
nio iz CcSkc, nek se ugovori napo-ko- n
mir u obitelji. Ja rckoh: Nc
idi! a tako rcce i brat Pavao.
Moljasmo ga iivo, a Stijcpko Lac-kovi- d
skoei i viknu, da fa ne puSta
u zmijsko gnijezdo. Al kralj od-sijec-e:
Idem, nisam li kralj, noma-zani- k
boiji? Nit pratnje ne htjedc
sa sobom, do kneza NavarcIIija.
BijaSe sumrak. Ja pod gradom sku-pi- h
ctu. To ufim i prior i Bcri-sla- v.
Lackovic1 pohiti u grad. A Sto
se zbi? Oh! Skrinu IvaniS, zaSto sc
radjaju zvijeri s ljudskim obrazom.
Smijcicdi pozdravi Idisava kralja
u odaji svojoj, posadi ga do scbe,
a pecuhski biskup nek fita SiSman-m- o
pismo. Al u sumraku skrivo sc
kurjak Gorjanski i viknu Forga&i:
Udri. Forgaiu! Krvnik zamahnu,
i buzdovan obori kralja u krv. Kar-lo
sc dignu, krv se cijedila s glave,
i uze bjeiati trijemom, dok je
Navarelli sam ranjen odbijao iz-dajnic-ko
oruije. Grad bude zatvo-rcn-.
Urlanje svijeta i pijane vojke
dopiraic do nas. Mi ne znasmo, in ; 1 Vmr vrkrt mat'rva kroz
! krhanje koplja 6jo se kri nodmi-(en- e
rulje: Xivila kraljica Marija.
Zambov, proklcti Zambm- - i hulja
Ubul Kalaj odmetuSe se гл noce
od Karla. Gorjanski sodio je nji-hov- e
icte. Oh, proklct onaj dan!
Nasalismo na vrata . . . zatvorena.
Suza mi skoci na oko, htjedeh sJo-mi- ti
ma.
— #A Sto bjeSe posJije?
— Najcdnom se atvoriie vrata.
Sad ie btti zboda udarkt. т1Љ,
i dx udarkn. Al wiasna prtzera!
Poniknute gsae izidfe Lackevt
sa ssejem krvasom cetmn. a нп
krvav Navarelli uz парјАе vi-tez- e,
koj bfeie potevica pk, bra-ne- ii
za jedne sa HrvatmM v©t$M
kralja. Svi se stvri$e kamenowt,
нто je viknuli na rurii aJ Lackov- - тЉпт em iaiettan пЛот. Pre-kaen- e.
rece. dam seio Kralj je
na smrt rafen. vec4e# vejAe pe-d- a
se mtt. A kralj? zapttab zdW
jn. Krrav kleewv. zafwsr me-- т
i NavareHiia, ©dvrati LackevtC.
nek ne fcjemo krvi. i preda se
GerfankenM. Oh. kralpi raof
edari Navarellw рШ. aae nara
za tebe pogmeti sme. пШл mi ne
orta od tebe. neeo ovai krvavi
pojas. Gkdajte. Idi. кгЉпи ko
O A —
bijesan, na bijeloj svili rumen i sc
poStcna kraljcva krv. Na rastanku
mi dade pojas, neka ga ponescm
kralj ici Margarets u Napulj. li
zao cas pozastc nas amo. Nc ce$
ga ponijeti, kriknuh, istrgnev Na-puije- u
krvavi pojas, ta krv vapijc
do Boga. to budi odsad zastava
naSa. Sred mrklc noci digosmo sc
iz Bud ima grada sa cctama, placufi
i zdvojan slijedio nas brat Pavao.
Al na vidiku krvavog grada zau-stavis- mo ictu i nriscgosmo na
knave ostanke Karla, da ne demo
mirovati ni danju, ni nocii, da ne
ccmo staviti mxix u korice nit ski-nu- ti
Sljcma sa glave, dok disc Jcli-sava.
Dodjosmo u dom nosex'i sa
sobom krvavi stijeg na celu, zavjet
osvete u svome sreu. Sva Slavonija,
sva Масла pristajc uz nas, uz Ivana
Paliinu, koga pokojni Karlo po-sta- vi
trojednim banom. Istina, na$
brat Lacko klonu na Drini, i prcm-d- a
kaSnjc potukosmo Koroga na-zoiban- c,
podlcgosmo opct u Sri-jem- u
Lacko i ja. Nc slada nas
junacka sablja, e( kleta izdaja,
brate. Onaj Lackovid, koji prise-gn- u
na kraljcvu krv zajedno s na-ma,
ona hulja krenu vjcrom, i cete,
za koje miSljasmo, da nama idu u
pomoc', napcriSe ubojito koplje
proti nama. To je Lackovic kriv
— zaSkrinu IvaniS — ubio ga Dog.
— A Sta je s kraljem? — upita
Stijcpko, skociv na nogc.
— Ha! llxl Ha! I nitaS, mladi
1 ludjacc — nasmija sc IvaniS od ja- -
ra. — ма jc s ranjcnim janjetom,
kad ga ostavljaS u idrijclu vuka,
Sto jc sa besvjesnim topljcnikom,
kad ga nc mozcS izvaditt iz valova
derac vode? Po'vukoSc ga na ViSe-gra- d,
zaliSc mu u rane mjesto lijcka
jedak otrov, a kada sc je mlada njc-gov- a
krv otimala smrtnosnim ka-pljam- a, zatoriSc usta, uSi i nos,
zadaviSc kraljcvu duSu, zadaviSe nc
samo poStcna c"ovjtka, e£ poStcna
kralja. Vrh krvac, blijede IjcSinc
kralja slavili bucnom pijankom
slavu i trovnica Jclisava i raztxjnik
Gorjanski i kukavica SiSman, koji-n- o
se povrati, zauv, da ga na putu
ne e'eka sablja, oko IjcSinc igrali ko-to
i s njima izdajtcc naSe krvi. Da-nas
dolazc amo u punom slavlju,
danas vodi krvnik Gorjanski Jcli-sav- u
i Mariju u ovu Slavoniju na-
Su. Da, da, Horvati pobijedjeni,
sva zcmlja mora pred nogc klonuti
krvav oj vlasti, zlatnomu mitu. Ha,
ha, ha! ZaboraviSc, da ima Bog na
ncbu, da joStc na ramenu stoji Hor-vatov- a
glava. Danas jc dan osvete.
Mlace — uhvati IvaniS, skofiv na
nogc, brata za ruku — ti si Horvat,
ti si moj brat. No ako ima u tvojoj
krvi kaplja, u kojoj drScc smiljc-njc- ,
ako ima cigla iilica u tebi,
koja trepce'e od icr.koga straha,
bolje da se nfci rodio, i tako mi
I Boga, izdadne li mi u borbi trcn.
ua ti jc sree mcko, ovim cu tc ma-ce- m skinuti sa svijeta.
— Ne boj se, brate — odvrati
— do rnoje sablje ima samo jcdan
put, koji ide ravno iz mojega srea,
a u torn srtu zapisano je duboko:
Smrt zx pravdu i zakon. Kunem sc
na to.
— Ha — kriknu IvaniS, nadnc-sa- v
ruku nad oci i pokazav prstom
u ravnicu — vidiS li, kako se ono
u daljini blijeSti?
— Vidiin.
— Hora jc, idu.
U hip udari Horvat kapu na
glavu, uhvati Stit t bjzdovan, dignu
glavu visoko i zafijuknu tri puta
poput pticc, a zviiduk ozivo sc sve
dalje i dalje po brcgovima. Drvlje
i grmlje oiivi, kao da si otsorio zc-mlju,
iznikoSe tz gustog zelenila
sjajne kacige, Stitovi, sulice, al ne
cu se rijec samo glah Sapat iSo je
Iumom.
— Ti ostaj tu — rece IvaniS —
sa sojim strijelcima, ni da si sc
mako. Pasti, nek minu prvi konja-nk- i, kad dodje glavni roj, sipaj.
— A ti?
— Ja du udariti na konju sprije-da- ,
Berklav straga, prior vranski
stoji cno u zasjedt, a brat Lacko
sasut ce sc s pjeSadijom brijega,
kad se zamttti metez. Zbogem, i ne
troSi strefka zaludii.
— Zbegem! Dobra ti sfeca —
odvrati Stjcpko. х--t ргце ne dere-c- c,
шгшш Ivanrf medje gmtB
granje.
(Nastavit de se)
100-ffodisnji- ca srarti
Glinkc
U pevoda stogodtfcvjke semti
t-elik-eg
mkeg kemfozitera Giinke
u Sevisfen Savei se ptifreau
а4л!цс сјек)кмргм гц&г& djeta
a 20 svezaka. Bk de itarapana i
neka desada joS neobfavljena djeiz.