Jedinstvo, June 08, 1956

              №
It, ФЉ
~Ш
wmmrnssFm—xmmmzrzzzsz
Оте godin- - а!ат!то 23-KIi5nj-kTi
juroelaTtnsko-LanadsL- e proeresivn Stamp?.
Prvi broj "BORB E" — lUta radnika ljaka iz JtiEoelavije u Kanadi — iza;ao je
2. norembra 1931. coding a Toronto.
"BORBU- -j 1936. naslijfdiU "SLOBODN'A MISAO- 4- lit proRrcIvnih
kunadkih HniU — "PRAVDA", list progresiTnih karvadskih Srba. "SLOBOD-XA- " MI SAO" i "PRAVDA" u bile zabranjene u julu 1910. zbojr antiratno
MartOTiSta.
U drcembru 1940. po£eo je izlazit projrrreiTnl lit kanatUkih llrvata "XOVOSTT
a maja 1941. list progreeiimih kanacfekih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u Julu
1942. lit proRreivnih kanadskih Slovrnaca "EDINOST. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMO KRATSKI LIST U junu 1918. "XOVOSTI", "SRPSKI GLASNIK" "EDI-XOS- r tute ujtdinili — otada izlazi "J E D I N S T V O".
VOL. VIII. — NO. 15 (667)
DOK SU OVI GOVORILI ,
I
PARLAMENTU —
Шш IJm
ST LAUREMT
prernitr
fc ~ -- TA.?4 v
i
i
I
COLDWELL,
t-oj-jj
CCF
вввввР Ш
ввШИaBвМт Швв!
GEORGE DREir,
tojfj konzervMivoca.
Kandidati u provinciji
Saskatchcwanu
Regina. — Za 53 mjesta
u Zakonodavnoj skupStinl
Saskatchewana dosad ima
171 kandidata: CCF 53, li-berali
53, Socijal-kred- it 53,
konzen-ativc- i 9, RPP 3.
Izbori su 20. juna.
Kanadskog kongresa rada
(CCL) odnosno stvaranja
trebalo je uslijediti
nom ameridkih
sve se medju
TORONTO, FRIDAY, JUNE 8, 1956
BITKA NIJE ZAVRSENA
-- Coldwell
POSUEDNJA PRIPADA NARODU
St Laurentova vlada je
ispunila ultimatum ame-ndki- h
miljardera . . . Nji-ho- v zahtjev za 80 miliona
dolara iz drzavne kase
plus 118 milijuna za iz-grad- nju
sjevero-ontarij-s- ke sekcije plinovoda is-pun- jen je do 7. juna. Us-voj- iti takav prijedlog na-supr- ot
gotovo jednogla-sn- oj
opoziciji naroda i
juna£kog Istupanja grupe
£lanova parlamenta nije
bio lagan posao. Howe,
St. Laurent, Harris i nji-ho- vi
pomocnici su pobije-di- li jer su bill bezobzirni
premn svemu — prema
parlamentu, prema naro-d- u
i bududnosti zemlje.
Zahtjev miljardera
bio im je isto —
ako ne i vi$e nego za-povij- ed boija.
REDUX
Kanadskog gradjevinarskim
spajanje provincijalnih ujedinjenje
deracija
unijskih vijeca,
llamiltonu,
RUEc
Posljednje glasa'nje
parlamentu obavljeno je
snjedu ujutro. Za odo-bren- je miliona
narodnog novca "siroma-snim- "
amerifikim miljar-derim- a je 18
protiv prijed-log
su glnsali
njihovi suradnici pro-da- ji
narodnih interesa so-cijelkredi- teri.
su
glasali sisieferi konzer-vativc- i.
Nekoliko omatori-li- h
politifara stvar bi-l- a
gotova
je potpis general-no- g
guvernora prijed-log
postao zakon.
"AH bitka nije zavrSe-na- ", je vodja CCF
Coldwell.
su konzer--
Coldwell's reply
M. Grubich
President
Federation of Yugoslav Canadians
179 Street West
Toronto,
Dexr Grubich:
Thank )ou for yoot letter dated May
25th regarding the trans-Canad- a pipe-lin-e.
1 am glad to hear of jour interest
in matter because I strongly that
is one of the important issues that
has before the House of Commons
in recent times. Your support of the
чс have outlined in calling for the con-struction
of the pipe-lin- e, as great
undertaking under ownership,
justifies my conviction when the true
facts of the situation are known all Cana-dians
be aroused by the danger in-herent
in the Government's policy.
The Government has proceeded most
arbitrarily to stifle discussion on this
question in the House of Commons. As you
know, before a single speech in opposition
was made the Government gave notice of
PRO B L E Ml T I ! S KO G J E D I N 5 T V A
ke
uni
u da
fe-- 1 unij
i dok ne
all uni--
izDiie ja koje
su
na da se
u
200
1
52. Za
i
u
i
so
i je
u
— i
je
To i
Mr.
Mr.
very
this feel
this most
come
a
that
will
5 PER
To je
St je
za
On se boji
ga je AH ce
biti iduce . . A na-ro- d
ima pamcenje
Ovo nije samo
za plinovod, vec za
spas svih prirodnih bogat-stav- a
koja pripadaju
— ne St. i
To je za
za ne-zavisn- ost. Ako
miljarderi da
ekonomsku
— oni biti
gospodari. Kad
kanadska d a n a s
Sto co biti kad sc
ckonomska moc
Then the went
the procedure of postponing con-sideration
of the clauses of the
bill. In this way it
has used the large of
to completely any
on these and then moved
before all the clauses of the
bill could be dealt with and as well
on third of the bill.
Naturally, this is of great concern to
me it is of the very essence of Par-liamentary
democracy that the representa-tives
of the should be able to make
suggestions and more amendments to
legislation. That is why we have
been very to the
procedure as well as to the
legislation to Trans-Canad- a
Company.
Thank you for your letter.
Yours sincerely,
Af. .
June 1, 1956
Zastoj spajanju vijeca; poteskoce ujedinjenja
Radnickog kongresa katolicbih sindikata
— to se na u Ka- - spajnnjem izmedju prikljucienja kato- -
ujedinjenja Zanatskog nadi. ne smiju biti zaprcka sindikata Kanadskom
i radnitkog kongresa Saznaje se da je Building spajanju kao sto nisu i kongresu radu jos je
i Department spajanju
Federacije
radnickog kon- - pismo
gresa jama sprijece
mjesnih
mjesnih ijeda se posti- - sufgne sporazum izmedju
poteKoce. spadaju nadlei- -
sto
bill kon
Rada
kih
pod
and
nici unija
su traiili
palo
sastao senat.
govora
doSao
kazao
policy
natio-nal
PRICE
vativci.
izjavila
progresivna partija.
odbio za-htje- ve
strah
izbori
godine.
bila bit-ka
na-ro- du
bila bitka
kontro-l- u
ce
potpuni
vlada
pred njima puzi,
njihova
prosiril
closure. through
technical
individual
trans-Canad- a pipe-lin- e
majority
eliminate dis-cussion
clauses
closure again
moving
closure reading
because
people
taking strong objection
Pipeline
again
CoUuetl
Ottawa, Ontario
u
i
Toronto. Poslije uspje- - prenosi unije Pitanje
Snog unija li£kih
(TLC) vijeca
Trades Amerii--1 zapreka
uputio
Kanadi
skih)
mnoge
Council
liberali
Laurent
izbora,
naroda.
uspiju pre-uzm- u
zemlje
Members
Gov-ernment
subsidize
uvijek
u neizvjesnosti. Vodstvo ka
gresa. su oni. tolicrkih ieli da se
Sukob koji je ovih dana Kongresu kao
u Britanskoj na
moie imati jo§ teiih po--1 no autonomna, koja bi sura-sljedi- ca
Naime. djivala sa Kongresom po iz-nars- ke
unije AFR su se uh- -. vjesnim pitanjima. To je ne-vat-ile
u sa United' prihvatljivo z a
Glavnu potcskocu predstav-- , nost toga Departmenta i in- -j Steelworkers u n i o mpongres rada, koji hoc;e da
ljaju nerijoSeni problemi u- - dustrijskih unija (CIO). tko ce 200 rad-- 1 se rasformiraju i nja u Sjedtnjenim Drfava- -' Taj prouzrocHo jc nika u tvornici cijevi u Port I clanstvo pridje u internacio-ma- ;
unije su veil-- J sukob na neda-no- j ! Moody (nedaleko Vancou-jnaln- e podruintce i
dogadja
Mur-chinso- na
—
Trades Labor u jer predstav--
unijama u Sjed. Driavama , gradjeinarskih
odralava unije ovdje. odgodi ujedi--
u
dolara
glaso-v- a,
Protiv
Potom
senatu. Zatim
knzali
Queen
Ontario.
public
(grad- -
COPY
RadniSka
opozicije izbo-r- e.
dobro
Laurentu
Howe.
buducnost Kanade,
ameri6ki
sluznidki
Government
Government
Government's
Government's
Sporoi
kazali sindikata
prikljuJi jed-izb- io
Kolum-- 1 posebna jedinlca, potpu-bi- ji
gradjevi- - j
koJtac Kanadski
j
zastupati sindikati
nalog
kanadskc sjednici unije.
— OVI SU SLUSALI PRED VRATIMA
P Шж1 9НввввИ'тГв1аааааВ
1вввкаШввГВввг.аввввва. У ЛДч ввввншУвН .! ЈЧ „ "вввнЗвшвВ!
bbbbbbbBIbbbbbb.- - НјШВН bbbbbbbbBbbvwBbIbIbbbbbbbbbbbbbV
вввввввввввввввг '.ввввВвввввввввввввввввЧ
I'arlanixiruntadrnbeatuкаo!еНpl]iеnonolduu, тоpцa1ек pmrintnoigtii uвtaеjaloinoekokoujllazaи .h.t.jrli da
PREGLED D06ADJAJA
— U Kolumbu, Cejlon,
bile su burne demonstracije
protiv vladine od-luk- c da cingaleski jezik uciini je-dini- m sluzbenim jezikom.
Policija je pucala u demo-nstrate.
Preko 100 osoba je
ranjeno.
— Premijer Bulganjin je
izjavio da je SSSR spreman
pomo£i razvitak zemalja
Latinske Amerike. SSSR ce
im dati dugonne zajmove
za nabavku sovjetske maSi-nerij- e.
— U Bandungu, Indonc-zij- a, odriava se konferen-cij- a studenata azijskih i a-frif- ikih zemalja.
— Francuska i Zapadna
Njemacka su se sporazumile
o povratku Saara Njemad-ko- j.
— Vijece ligurnosti UN
je zakljudilo da gcneralni
sekretar UN Hamarseld na-sta- vi naporimn za izmirenje
ampskih zemalja i Izraela.
— Na Cipru je ubijen јоб
jedan Britanac U Iondonu
policija je izvr§ila premeta-iin- u
u kucama iamoSnjih
Grka.
— Premijer Pakistana
Mohamed AH je odgodio po-sj- et
Kini na avjet "Пјеб-nika- ."
UZALUDAN POSAO
"lltretilt Glas" je potto
ebailjiianrm lUnla n e k o g
"5. M." {лЧЈл Meei?) pro-ti- r
Mine —Milt Kttije.
U ZUnia te getori o ttemm
oiim onogd za ft V AI—
MM Imitiuf. JotljtJnj obraru
raJnilkib intrtrta.
fapjjli it Mint —Mill s
ntjttUi trijrme ptegovora iz-пгЈ- јм
nje i International Xnltl
Company za obnoxm koleltnnog
mgorot. Takti prtgovori $m i
%лЈл m tokm, рл гчтл smfnnjt Jj ie it fnrmgt tjJhhi m Sud
bury i Port Celbotne рНлН mjt
It bA to "mtptrttalo"' ркл
"HrtaSitog GU~.
llntorifd ft Јл im плрлЈлр
пл Mint —MM nif жзаЈтЈлп
I potjo . . .
vera). Gradjevinurske uni- -' Po тШјепји nekih glav-- ;
je su optuiile United Steel- - ' nu zapreku ujedinjenju Sindikati i danas prihvacaju
workers uniju za otimanje ' predstavlja utjecaj katoH6- -' i pmmicu socijalno uc;enje
lanstva (raiding) i zaprij-- ! kog klera na sindikate. Sin- - ' katolicke сгкле. koje odvodi
Kao ito je poznato. ujedi- - { njenje sa Hamilton Labor tile povlacenjem iz Kanad- - dikati su original no osnova- - radnike od borbe za njihove
njenje AFR i CIO predho- - Council u kome su okuplje- - skog kongresa rada. Vjem- - ni zato da se sprijeci pristu- - klasne interest. Zato se dilo je ujedinjenju kanad- - ne unije CIO odnosno biv- - je se da je I ovaj spor rezal- -' panje francasko-kanadski- h mnogi aktivni tredunionisti
skih kongresa. Ali izmedju ?eg Kanadskog kongresa ra- - tat trrdoglavnog drzani radnika u intornacionalne protive primanju sindikata)
Razultati talijanskifi
izbora
Rim. — U nedavnim op-cinsk- im izborima glasalo je
23.915.65C biraSa. LjcvKar-sk- a koalicija (komunisti i
socijalisti) dobila jo 8.39G,-31- 1 glas ill 35.1%, centristi-бк- а koalicija (demokrSdani,
desni socijaldemokrati, rc-publik- anci
i liberali) 12,-573.C- 39 glasova ill G2.G%,
desnicari (monarhisti i neo-fasis- ti)
2.G7G.309 glasova Ш
11.2%, ostali 2G8.3G7 ili
1.1%.
Ovc brojke pokazuju da
je Ijcvica zadrzala svoje po-zici- je,
a u nckim sluSajevi-m- a
i pojainla, na primjer u
velikim gradovima. Naroci-t- o je znacajnn ishod izbora
u gradu Balogna, gdjo su
komunisti dobili 121.550
glasova ili 28.513 glasova
vise nego 1951. god inc. Na-c:eln- ik
Balogne je komunist
Gioseppe Dozza.
Centar (vladina koalic-ija)
je neSto ojacao, ali no
na raiun Ijevice, vec desnice
(monarhistn i neofasista),
a to je rczultat ројабапе
djelatnosti Vatikana, koji
je u izbornu kampanju sta-vi- o aparat od 150.000 svec"e-nik- a
i casnih sestara.
Strajk sumskili rndnika
trajao 151 dana
Timmins. — Zavrsen je
Strajk Sumskih radnika kod
Christiansen Lumber Co. u
Cochrane, koji je trajao 15 1
] dana. '
J Radnici su dobili' poviSicu
od 22 centa po satu.
Unijc aktuju za orani
cenjc sudskc zabranc
pikctovanja
Toronto. — Toronto and
Lakeshore Labor Council je
i poveo akciju za ogranic-enj-e sudskih zabrana piketova-nj- a, koje se sve viJe upotrq-bljav-a
za razbijanje traj-kov- a.
Tra2it ce se izmjena za-ko- na koja omogucava poslo-davci- ma da Sehode sudsku
zabranu bez znanja unije.
Ubiicn urcflnik prorc--
sivnop poIKko? li(a
u USA
anija AFR i CIO su ostali da. Vedina je ipak odglasa- - Building Trades Depart-- ' unije (i to je za katolicki u Kongres u sadalnjem sa-- 1 DoNmebwrovsYkio.rk ure—dnik polj mnogi nerijeSeni sporovi i' la da se ide naprijed sa l xnenta AFR. kler bilo "revolucronarno"). stavu. sko-атепбк- ог lista "GIos
Tito u Moskvi
Pozdravlja
prijateljstvo
i suradnju
PODUPIRB MIROLJl'.
BIVU POLITIKl'
SOV SAVEZA
Moskva. — U razgovoru
sa iiovinarima na prijemu
u njegovu poiast predsjed-ni- k FNRJ Tito jo izrazio
zadovoljstvo Sto su obnov-Ije- ni prijatcljski odnosi iz
medju Sovjctskog Saveza i
Jugoslavijc.
On je kazao da ni jedan
ni drugi uarod nije odobra-va- o
sukoba.
Upitan sto misli o zahtje-v- u
amerifikog senatora Mc- -
Carthya da se Jugoslaviji
obustavi pomoc Tito je od-govor- io: "To nije vaino".
Zatim je dodao da zbog to-ga
ne ce postradatl prija-tcljski
odnosi izmedju Jugo-slavijc
i USA.
On sc izjasnio za daljno
poboljSanje odnosa sa Sjed.
Drzavama. Rckao je da bi
posjetio Washington ako bi
bio pozvan.
Zapitan za stanje politic-ki- h
pregovora sa sovjetskim
vodjama Tito jc odgovorio
da sc dosad razgovaralo o
driavnim odnosima, Zatim
je dodao: "Ali zasto da ne
diskusiramo suradnju izme
dju komunisti£kih partija
naSih dviju zemalja? Mi
imamo vczc sa socijalistiC-ki- m partijama i svim pro-gresivn- im
pokretima svije-ta- M.
Kako piSo Stampa, u svo-j- oj zdravici na jednom dru-go- m
гибки sa sovjetskim vo-djama
Tito jo pozdravio so-vjets- ko smanjivanje vojnih
siln i naglasio da treba poja-Ca-ti
napore za postignucc
medjunarodnog sporazuma
o rnzoruzanju u okviru UN.
Dalje jc rckao da jc "ne-mogu- de nijekati da je inici-jati- va sovjetske vlade po-sljcdn- jih
godina doprinjela
ublazcnju medjunarodne na-petost- i".
On je hvalio SSSR za
spremnost da pomogne raz-vitak
zaostalih zemalja.
Na kraju Tito je naglasio
sovjetsku i jugoslavcnsku
"privrienost idejama Mark-s- a,
Engclsa i Lcnjina", Sto
stvara mogucnost za proi- -
Ircnje "suradnje i prijatclj- -
stva izmedju nasih dviju ze-malja".
Objavljcn tck.st HruScov-Ijcv- a
Rovora
New York — "N Y Times"
u broju od ) juna objavio je jedan
opfirni dokumenat za koga kale da
ie tekst Hruicovljevo govora na
zan-oreno- m zasjedanfu dtadesetog
kengres KPSS tift6 Staltna.
Tekst je ftampi pre4ao State
Department, lop g jc deb pod-xemn- wn
pultfn.
State Departmet ле tm& tod-n- ot tkU.
Ludowy" ubijen je pe dvejl-c- i zamaskfranlh gnngstera,
kojf su upIf н prostorije
kluba "Pelonla" gdje se edr-2ava- )a priredb u past tri-- deetorke Poljaka koji su se
povratiHsa poxjete Polfskoj
Ubijen je i Frank Grod- - Thomas ski, Ipanjolskl ratni veteran.
Ubice зи pobjegle I jo5
nisu uhvacrenc