Jedinstvo, June 08, 1956

              ш mUpZ
(Ot tk It J ft t l hi kr t-- П I 1 Mt t £ J II }
Predsjednik Indonezije Sukarno u ©itawi
Ottawa. — U svom kovo
ru na zajedniskoj sjednici
kanadskoK parlamenta i se-na- ta
indonozijski predsjed-ni- k Sukarno je upozorio za-pad- ne drzave protiv podcje-njivanj- a
nacionalno-oslobo-diladki- h pokreta u Aziji i
Africi.
To je "mocna sila", rekao
je Sukarno.
On je kazao da se u torn
dijelu svijeta odigravaju hi-storijs- ko promjene koje su
od vaznosti za buducnost
cijelog 6ovje5anstva.
"To je nacionalisticka
bujica", rekao je on, koja
"nije uperena protiv nikoa
ili bilo koje drzave. Xjezin
je cilj veda sloboda svega
dovjedanstvn. Svaki pokuSaj
Prcmijcr Hurme U Nu
pod n in ostavku
Rangoon. — Trrmljer V Nu
Je podnio otaku. N'aolijrttio ga
Je dnftadaSnji minlMar obrane
V IU St-- .
U Nu Je Izjasio da c e po-vet- iti rrorganizaciji mnje par tije— AntlfaSMMkog narodnog
катгха alobode — koja Je na
rtedavnim idmrlma pretrpila ▼ like jrubitke na ratun komu nita.
Su stranac tiJi м 7p-no-f
Kfematlo)? Vitke sdhuete dim-nja- ka
i mctalne skelete dalckovo-da- .
koji kadkad preko nc!i nicu na
poljima kao gljise iza kite; stakle-n- e
nebodere uprasnih zgrada no-i-h
i obnotljcnih koncerna. rijeke
zutomobila na zacepljcnim prome-tni- m
crijoima clikih gradoa.
tzloge pune radio-aparat- a. fniide-ra- .
gramofona, foto-aparat- a, tele-sizijsk- ib
prijemnika, pokusta.
noinske izvjeJtajc o milijunima
tona Vclika i ugljena i milijunskom
tzvozu na triiita Evrope. Azije,
Afnke. Amenke, grupe zadovoli-pt- h
poslo-ni- h ljudi s debelim ci-gara-ma
u ustima, debelom lisni-co- m
u dicpu t zlatnim lancem za
sat preko debelog trbuha u bbsta-i- m
dvoranama Konigshofa" di
Kaierhofaf ; ncne ieljeznijke
stanar. nove hotele, nose vile;
prve vojmke t ofkirc u plavka- -
stim uniforroxma novog Bunde-s-ehr- a
Sbke blagestanfa i na--
gkg posfijeratneg ekonomskeg i
pobtickeg uspona ZapaJne Nje-ma&- c.
Su $пжплс ne tilt m 7jpJnf
Хјгм!1џ? Ne ridi da tn cetvrtj-n- e
Xijemaca odlazi u penxiju pne
vremena — Vzo inralidi; ne vidi
da 40 posto raJnfka celtcne indu- -
P R O D A J A KANADE
upozorava Zapad
zaustaljanja to bujice bit
ce uznludan, isto kao Ato su
uzaludni svj lyimji poku-sa- j
protiv historijskili pro-mjena- ".
Taj pokret ide za uniSte-nje- m kolonijalizma donijet
ce "vecu i Siru slobodu svim
ljudima svuda i u svim ze-mljam- a". Sa historijskoK
Kledista on je "konstrakti-va- n
i napredan."
Iako kanadski upravljad.
podupiru politiku imperija-listidkt- h sila u Aziji i Africi.
oni su ipak burno pozdravili
Sukarnaf
Vclika Britanija ublazila
embargo na izvoz u X. R. Kinu
London. — Ilritanska vla-d- a je smanjila listu proizvo-d- a
koji se ne токи izvoziti
u Narodnu Hepubliku Kinu
Medju tim proizvodima nn-la- zi
se i k'umn iz Mnlaje.
Najstariji covjek ima
loo godina
Mosksa — Seljak Jcgor Koro-jc- v
koji zim u Kaskazu. Gruzija
inu 155 godina te je najstariji Co-vj- ek
u Sovjetskom Sa czu. a si-gur- no
i u svijetu
ZAPADNA NJEMACKA DANAS
strije boluje od tuberkuloze. ne
sidi onih deset milijuna penzione-ra- ,
koji ct deset godina ekaju
da dobiju penziju. koja bi bila e-- da
od 30 posto prosjecne radniclce
pWe; nc idi da bi "s naJim ii-votm- m
standardom izglcdalo % co-ma
lose da nije bdo Manhaiknog
plana ( 'Die Welt") . nc idi, da
se sci'ina Nijernaca joJ uviek sluii
nog'ama i trams ajem kao jedmim
pres4)znim sredstsom (u Frank- -
furtu, gradu najstie automobila,
na 1000 stano-nik- a dolazi 6 put-nnTk- ih
kola, u Dusseldorfu 59. u
Kolnu 48) . ne vidi da mnogi Ni-jem- ci
joJ uvijek stanuiu u bunke-nm- a
bcz prozora. ne vtdi danak u
znoju. km, zdraslju i ii%otu, ko-je- g
Nijemci dan na dan placaru
na okar svog iivotnog standarda
— ne sidi one, Jto se obicno na-ziv- a-dniga
strana medalje
Od stranca koji zerrdja proma--
I tra iz prezora ideznfkog vagona
to se ne meze m oCekivati Uteliko
prifC Jto i nelu Nijemci — k©.
kao domact. mkako ne spadaj u
kategorifu protaznih ptnika — .
cesto ne vide ono, so je estalo
pokopano pod temelfkna njuSore
zcrnke Poslcmca da se "vremena
mieniaru" rrtjedi doduie i гх Za-pad- nu
Njemacka. Ah — mijenjiju
' u ' Jam ;' л Oil tut)
bili
i
s
Zlocinstva kolonizatora
London. — Ministarstvo
kolonijalnih poslova je
saopcilo da je u Keniji od
oktobra 1952. strijeljano
1.071 Ilea, 353 su etrije-Ijan- a
za ubistvo a 432 za
nezakonito posjedovanje
oruzja, munScije i eksplo-ziv- a.
Pariz. — U posljednja
tr! mjeseca u Aliiru je
ubijeno 2.500 ustanika,
400 zarobljeno.
U 19 tnjesec! od kad je
ustanak poceo ubijeno je
vise od 10.000 ustanika,
3.900 zarobljeno, 770 ra-njen- o.
Madjar.ska izgradila
elektrienu ccntralu
za X. R. Kinu
BudimpeJta — Madjarska ts-or-nl-ca
maJinske industrije izradda je
jednu elektrienu ccntralu za N R
Kinu Prema izsjeJtajima iz Kinc,
centrala je sec" rnontirana i kincski
struenjaci pohsalno se izraiataju
o njoj
sc I ljudi
Pred nekobko dana cuo sam
sbjedcfi razgovor.
"ЛСата, tko je to Donitz? —
"Jedan general" "Njemaclci?" —
"Njemacki." "I Jta je s njim'' —
Ubib su ca." "ZaJto'" — Zato
Jto jc izgubio rat Onaj, koji izgubi
rat, имјек je knv za sse"
Na taj пабп seliki njema-ki- b
roditeba 'obiaJniasa ss-oi- ot
djeci noviju njemacTcu proJlost —
zaboravljajuci. na prtmjer, da Do-nitz
nije ubijen nego da cc uskoro
biti puJten na slobodu iz zatstira
u Spandau-u- , zaboraljajufi da je
njegov kolega admiral Raeder ret
na slobodu gdje prima penziju od
22-1- 6 rruraka mjcsccna. zaborav-bajo- ci
da se bolji buducnost moie
gradtti jedmo ako se uc"i na grije-ka- mi
preJtesti Ab onda bi №
proJlost trebiks poznavati. a ne
bjeiati od ncucodnfh uspomena t
pokapati ib pod teracljwma bhstave !
strarnosti.
Zar je slacaj da najveca sklenest
za zaboravljanjern pre4teti cesto
pokazwfu upravo oni. kofi od sa-daJnf- Kr. od posbcratnog uspona
Zapadne NеггиЛе. imafu najviJe
koristi?
W чтшчлчмтап
POVRAcA SE 30.000
IZBJEGLICA
Buenos Aires. — Parobrod
"Entre Rios" otputoao je
za Odesu sa 812 ukrajinskih
i bjeloruskih izbjeglica koji
su odlucih da se povrate u
svoju domovinu
U martu se povratilo 780
Ilea, a krajem ovog mjeseca
odlazi tredi transport sa
800.
Odekuje se da de se do
kraja ove godine u Sovjetski
Savez i zemlje narodne de-mokra- cije povratit oko 30.-00- 0 izbjeglica iz Argentine,
Рагал-ај- а i Urugvaja
Pentangon zabrinut
situacijom na
Icclandu
New York — Pentagon pnb-dn- o
zabnnjava situacija na Icelan-da- ,
piJe 'New York Times"
Kao Jto je poznato, icelandski
naibmenat e zatralto Iikidacifu
атепЛе %-oj-ne
baze na Icclandu
To je prouzrokotalo pad lade i
rainb novth lzbora, koji ce sc odr-fa- ti
24 I una Ako u izborinxa no- -
i bifede parttje koje su za Iikida.iu
I -- mencTve baze Amenancima ne
Je preostati drup ncgo da e po-- ,
ukxi
Ponika ai'hicpikopa
I Макапоча britanskim
libcralima
London — Piai put od %oz
zitcxenja na SejJehkim otocima
itparski adnepiikop Makario upu- -
! tto je poruku britanskim liberab- -
ma, poziajuci in da nattavc лојс
napore za rjeJenjc ciparskog pita-nj- a
U poruci $c pored ostalog isti
e, da ciparski problem nije ojni
problem l da ne moie biti rijrfen
sredstMma, koja se sada primjc
njuju Arhieniskop Alakanos uka- -
zuje na to, ua je ciparski problem
potitifke prirode i da njegoom
I rjeiaanju treba pristupiti s razu- -
mijc-anjc- m i dobrom %oljom Na
kraju on цто1)аа bntanske libe-rate
da nastae s prttiskom na bri-tansk- u
1adu, kako bi njene akcije
bde usmjercne u torn srnislu
Eden ce pocetkom iducc
godine iosjetit SSSR
London — Prema pisanju kon-zenatino- g
"Daily Mada", ockuje
se da ?e Anthony Eden posjetiti
predsjednika USA pocetkom iducc
godine na poratku iz Australije
Uskoro poslije toga Eden bi otpu-toa- o
u sluzbcni posjet Moski na
razgovore sa sojetskim driavnici-ma- ,
koji su ga роглаП krajem pro-Jlo- g
mjeseca.
Plan za Edenov put. koji naj-pfij- e
odlazi u Noi Zeland. bit cc
razmatran s premijerima Australije
i Noog Zelanda za rijeme kon-ferend- je
Commonwealtha idufeg
mjeseca u Londonu.
VREMENA SE MIJENJAJD ALI LJUDI?
LT e'ekaonia treeg razreda
kolnske 2eljezmcl.c stanice odria-saj- u
sc svake srijedc na see'er jav-n- e
diskusije o aktuelnim politic!-kir- n,
kulturnim ili ckonomskim pi-ta- n
j ima koje orgamzira slasnik
knjiiare na stanici. Tcma 249--o- g
"razgosora u srijedu" 18 apnla
bila je "Postojc li jol uopec putosi
ujedmjenja Njemacle"" Zammlji- -
vo je, da pokrajmsko %-ods-tsc
so-djaldemokrat- ske
partije nije posla-l- o
nikoga tko bi te vcten na torn
mjestu iznio di branio stas soajal-demokrat- a
i da u dvorani nitko nije
podigao glas protiv — inace esto
napadane — vladme vanjske po-litik- e
Kako takvt roditelji odgaj-aj4-i
svoju djecu Od koga bi, uopce,
djeca megLa neJto nau&t o nedav-no- j
proJIesti zemlje a kojoj su se
rodda'
Na tnterrendje bonnifceg mini
starstsa vaajskSi poslera i uz ebra- -
j zJozenjc da t© "vredfa esjecaje
fHmskoc; festirala a Cannes i eve
je godffie sktfittt 1 fikn. u keem
te — sbeno kao proJle godme u
iurosUvensko-non-eJko- m f i I ra u
V I J E S T I
Beograd — Got)ra!i na godii
njoj skupitini Saveza poijopnred
nib Jumarskfh komora ilarv Saez '
, U pripremama za donoienje Sa-no- g uvtJnog %.,cSlako Komarl
C2noga drott%enog p,ana poi,.
je kazao, je sada poljopnvreda ] !o se toga, e repubbclvi ko-stavljc- na
na рпч mjesto u dalj- - J tar ski invcsticiom fondot tznositi
njem raz-ijanj- u soritaUsti£ke eko-norru- je
Zbog toga su ore godjne
ojigura-- a --eIika sredstra za njczm
razvoj.
I zbog draStvcntb odnosa —
nastavio je Komar — i zbog same
poljopnvredne proizvodnje, mo-der- na
i vec"a sredstra za proizvod-nj- u
ne bi se mogla dati u ruke pn-atm- b
prorzvod;ada Cak ni srcd-stva
zi reprodukequ samt seljaci
msu danas sposohni prailno i
brzo upotrcbe Brie unapredienje
poljoprn rede moguce jc samo na
temelju zadragarstva kao soci;a!isti-clo- g
instrumenta i organizacije,
koia moie unostti novc mctode pn
izodne i moderna srcdstva za
proinodnju mnogo organiziranijc
i tire, nego tto b! mogao to seljak
prepuften sam sebi
Otvoren turizam n
Sovjetski Savez
Ottawa. — Kanadjani
sada mogu putovatl u So-vjets- ki Savez kao turlsti.
Kako saopcava sovjet-sk- a ambasada, sovjetska
turisticka organizacija In
taurist je sklopila ugov6r
sa jednom putnickom a-genc- Sjom
u Torontu o pro
daji turistickih karata.
SSSR insistira na rcformi
kalendara
New York — Sovjetska Iada
obavijestda je gencralnog sckretara
Lfjedinjenib naroda da podriaa
ideju o reform! kalendara i stvara-nj- u
unierza!nog kalendara i da
smatra neopbodnim da sc nastae
radoM na ostarcnju medjunarod-no- g
sporazuma o torn pitanju. To
pitanjc nalazi se na razmatranju
jjcJa Uje- -
dinjenth naroda, koje je odgodilo
njegoo razmatran je. Odluka je do-nese- na
poslije %iJe
zemalja reform! kalendara
10.000 dizel motora
Rijcka — Tornica
"Torpedo" tzgradda je
10 000 dizel-motor- a ' Aran'
7— sda. -- 9 konjskih
-
dio
motora
dosad
' jac"ine
U
t magla". kojeg je francuski rrfi-se- r
Alain Resnais sastasio uz po-rno
dijelova filmova, koje su sni-mi- li
sam! nadsti.
Neki bstovi protestirali su protiv
ovog koraka. "Nikako nam nije
jasno", pisao 'Frankfurter Rund-scbaa- ".
'da jedan francuski film o
njemaclim logonma moie posrije-dit- i
nacionalnc u
Sas-czn- oj R-epubb- ci . . . Mi sc u
ssakom sluJaju moiemo osjecati
posrijedjenima zbog toga Jto nam
je francuska filmska industnja mo-gla
uzeti iz ruku obradu teme,
keju nali vlasttti fdmski produ-cen- ti
sed god mama sasjesno tzbje-gavaju- ."
"Vor trts" pka. Da li je
identifikadja s Treifirn Rekbom
doJla xtt Uko dalek. da otkri-- ' dvorske
sanje njegosib zlocana smatra na-pade- m
na bonmkti rcpuiIЛa,
Mfcrodavni krugovt Savezne Repu-btik- e
rm4e. da je vaiftije da neu-tjeJa- a
preHost zagmu vckxn zabo-rar- z.
To coda eenegcava masevna
rehabtiitactyti nacirta ."
Ti prirreri nis jedtni боклг
cmjenid. da u Njematkoj postoje
"Krvavi put" — prikazuju strxhote saage koje se suprotsUlau po--
Aadsticlcih logon to e fikn "Noc" kuJajima botimtcnog i neboticnog
I z
sc
STRAKA 3 UGOSLAVIJE
RAZVITAK POLJOPRIVREDE SADA
NA PRV0M MJESTU
Ekonomsko-socijalno- g
$uprotstaljanja
osjedajeNijemaca
Srcdstva ce biti vise negro
Sto se ocekivalo
da od da
da
je
oko 5,5 milijardi Medjutim oni
po najnoijim orijentacionim po-daci- ma
iznose 7,8 mibjarda Na
repubbfki fond xda nije se rafti-na!- o
c£ oe godine, a on iznou
32 milijarde dtnara
Pretpostaljalo se da ce la-iti- ti
investtcioni fondovi iznositt
2,5 mibjarde, a prema onjentario-ni- m
podacima ta se sunu popcb
na 4,6 milijardi Predvidjaio se,
da e se u repubbclc i kotaxske
fondotc za unapredrenfc poljopn-vred- e
izdvojtti 3.2 mi!iardc, a sa-da
secini, da ce tt fondoxi iznositt
oko sedam milijarda
Ako se u dono?cn)u planova u
svim kotanma pokaie, da su U po-da- d
dcfiniti,ni, poboprivreb cc
raspolagati ovc godine sa mnogo
vt$e sredstava, nego (to se to pred-ida!- o
To govori, da sc u naro--
Omladina iz cijele N. II.
Slovenije sudjelovat ce na
izjjradnji raznib bjekata
u Koparskom kotaru
Ljubljana — Na sjcdnui Ccn-tralno- g
komiteta Narodne omladi-n- c
SIocnijc prdnav'cn jc pnjcdlog
Kotarskog komiteta Narodne om- -
ladtnc Koparskog kotara. da omla-- i
dinske brigade iz ostalib dije!oa
I Sknenne sudicluju u izgradnji o--
bjekata u ovom kotaru Prema to
me prijedlogu oko 1400 omladina-c- a
sudjcloat fe u izgradnji puta
na Brkinima. u obnaIjanju smrz-nuti- h
maslinika, u izgradnji aero-drom- a
u Kopru i u izgradnji sport-ski- h
objekata u Piranu ,
Pomoc Spanjolskim
invalidima antifasistima
Bcograd — Sa cz boraca t Sa-%- ez
ratnib 'vojnih imabda Jugo-slaM'j- e
dodijebli su pornoc" od
400 000 dinara Jpanjobkom Udru-zenj- u inalida antifalista, koji iic
u Erancuskoj. 0o udruienic
obratdo )ugoslaenskim boraclcim
organtzacijama u martu, s molbom
u kojoj su iznijeti ujeti pod ko-- j
ima zie Spanjobki inalidi anti-faiis- ti
Pomo za nabasku odjee,
obue i ostalog dodijcljena je, jer
su jugosla enske boracle organiza-cije
sh vat ilc tcSku situaciju, u kojoj
se nalaze Jpanjotski inalidi anti-fab'st- i.
,
zaborasljanja projlosti Mnogi
Nijemci osih dana kritizirali su
namjeru sladc, da dozsoli ponosno
noienje ratnih odbkosanja — s
klasjem na mjestu kukastog kriia- -
"To je farsa . . . Time Jto ce sc
odlikosanja "oistiti" ne ce se pro-mijeni- ti
bistorija . . . ...! ne ce se izmijeniti iinje-nic-a
da su ta odlikovanja podije-Ijen- a
u jednom zloinaclom podu-hsat- u
. . ."
"Sx kukastim kriiem Hi bez nje-g-a
— ona ce ustjek podsjecati na
Hitlerov rat . . .
Ti roditelji sigurno su bolje od-goj- ib
ss-oj- u djecu Pitanje e samo
— kotiko ima tih roditclja' Ni-jem- d
su, uz pojedinacne iznimke,
odusijek uiitali glas poslujnih i
dobnh " podanika" Jedna od iz-nim- ki
konstatirala-- je to oJ prije
28 godina t napisala "Poraz za
porazom, udarac za udarcem —
Napoleon je za njemaeku sloboda
исимо vise nego sse пјетаЛе
revoluaje zajedne. Ali
kadkad ne korrtte ni perazi — m
kakav strani imperijalizara ne po-ma- ie
protiv vlasmeg (Kurt
TesboWy "SmijeJak Mene Li- -
Vremena se se za osffi 28 go-dina
ptorrMJcnila. Da It su se pro-mien- Si i Irudi' Nije b taj proces
rrufrnfanja najteia knza, koje pro--
I ibljara posiijeratna Njernacka'
2.
dmm rcpublikama i a rurodnim
odhonma mijenja odnos prema ula-gan- ;u
u poljopra rcda u pozitn-no- m
pracu ,
Uvoz 20.000 traktora
Na kraju je Komar naglasio, da
je Saezno izrJno ijcife osiguralo
znatna sredsta, da sc osim domace
proizodnje uveze i nuina mehani-zacij- a
za poljopmrcdu i mcliora-cion- e
radove, kao i za uniprede-nj- e
Jumarst%a, za opremu. za pre
iadu i doradu sjemena, mlijeka,
vmogradarstva i sltcno To je pro-gram,
koji ce sc reabzirati za tn
do &tin godine uklprftvSi i ou
god ma.
Kako }c zamaSan ta plan. na-bol- ;e
se vidi iz toga, Jto sc radi o
uvozu isc od 20 bdfada traktora
Uilo bi rlo konsno — naglasio je
Komar — sudjclovanje samih po-IOprnrrcd-ndi
organizacta. zadru
inib sarcza i udruienja, da sc osi-gu- ra
Jto boIa struktura uoza me-lunizjci- jc,
i da se, Jto e mogui'c
korumje, upotrcbe ta stnhta
Mclioracije n Karlovac-ko- m kotaru
Karloac — Vedi radoi na me-borac- iji
poplaljcnog zcmljiita po-ce- ll
su oag proljet'a u nekim kra-jcim- a
KarIoac'kog kotara joJ u
toku o c godine dobit Ce sc u kup-sk- oj
dobni ccc porSine zcmljiita,
koje su dosad bde izlolene e'estim
pop!a ama
Vodna zajednica gradt u Srcdi-clvo- m
kanal dug 4,5 km Za da
mjeseca na oom podrutu e sc
dobiti oko 300 jutara plodne ze-mlje,
a naknadnim pnkljucenjcm
pojedinib kanala osposobit fc sc
daljnjih 300 jutara U punom su
jcku i radoi na ododnjaanju u
Relict Rckonstruira se kanal dug
4 km Pri torn mebko pomaiu ta-moj- nji
seljaci. Skonm dorJenjem
ovili radosa poljoprnrednici Rei
cc dobit cc 350 jutara plcnlnih po--
rJma
Naj%ci mcboraciont radoi po-c- t
c uskoro — regulacija potoka
Kupfma i gradnja kanala ispod
Maloc Erjavca i JaSkow. Odod- - set „:,,,,,,:._. .„.л,. . ._ ..ini,tn IIIMKIIIjVIII UTI'Unjl'll V. 9V IIVhWIIKU
stotina jutara zemljiJta
Uvoz pred met a za
kii canst vo
Zagreb --— Skorih се dana doc"i
do?! na triiJte sece kob6nc raznib
prcdmcta za kucanstso Us est t"e sc
45 300 kilograma iice za parkct
iz NjemacTkC, 9 432 komada maJi-n- a
za meso I 2 000 komada mimosa
zx mak iz Madjarske, kojih ncma
dosoljno na triiJtu. Ostm toga Cc-m- o
usesti 500 komada termosboca
i 2 500 komada apa rata za oJtrenjc
Jileta tipa "Alegro Radi se o
uvozu proizsoda za Jiroku potroj-nju- ,
kako je to predsidjeno druJ-tveni- m
planom i za koje su sred-sts- a
osigurana.
Novi vcliki projekat
N. R. Buparskc
Sofija — ZasrJem su radosi na
izradi projekta jednog od najsc- -
c"ih objekata u Bugarskoj — elek- -
trokaskade "Bclmeken — Sestri-mo- ",
koji treba da osigura novi
snaian mlaz elektricne energijc za
mladu rastucu bugarsku industrtju
t za elektnfikaaju ajcic zemlje
Kaskada "Bclmeken — Sestri- -
mo" sakupljat e u tri vjcJta£ka
jezera i u podzemne tuncle sodu sa
istocne strane plan me Rila Dui
hidraS-or- a bt c"c podignute tn ve-lik- e
elektrocentrale, sa kapaatetoro
od preko 3OO000 kdovata — Lj
oko cetirt puta rite od ssib bidro-rcntral- a,
koje je nasljedila repu-bkk- a.
Izgradnja novog bidroCvora bit
ce teika i korapKkovana To je
megue'e tck sada, kada bugarski
inimjeri i gradrtetfi traaju bogato
iskwstio. koje su stekb na izgradnji
btdnxsora "BataJki dakkosnd" x
takodjer i hfdrocvora "Petroban"
Ovi objekti se ukodjer rrlo kom-ркТсота- т.
Hidrocvor "Bebnekrn
— Sestrimo — gradit ie se u
toku 12 godina pri obrzanim ten
radovi.