Jedinstvo, October 12, 1956

              STRANA 4 K L. E T V A
— A U
(79)
— Txrdo se uzdam. gospodine
Vlatko, na SiSmana raste gnjev u
kraju danomice jacc, to nije cbx-jek- ,
kamoh kral), a! ljudi su ovuda vec
t siti bajkc o zamorskom kralju. Za
Twtka sc zna, tko jc. Sta je, kakav
C da nije, Jtono sc veli . . . Bog
mi oprostio grijeh, rf coxjek od
glaxc do pete. Mnogi bit cc uz na$,
kad im in-o-m tei rcknemo, kako
poslovi stoje i kako je Tvrtko raz-mahnu- o
sxoja sokolova knla. Prije
sc poracivalo, pisalo ovamo, al to
ti je kao snijeg, koji jutrom za-padn- e,
a o podnevu se raspline
Sad poslaSe nas, tebe, velmozu bo-.unxko- g.
menc, boljara hnratskog,
da loimo Ijude. Imc nam slori i
v njedi medju plemstvom, a ja
imam tu dosta pnjatelja.
Nexjcrujufi Tome postal cc,
%Ar-,- 'i ni l-rrr- ni ttalnni Vierui
m. o.rJt.n V1akn titnirt te zaklonjcni bill
nam dielo AI ti rekoh, posao — xctrr, gospodo slaxna
... .-- i.i ' Aivan' Л% n- - m. — starac na desct kora- -
,w .v..- -. . -.- ,- ... -- ... — —
ictimo na knvu namjeru, da sxe,
ito nasnubimo, bude c"ista pienica
7Ло po nas, ux-uc- e Ii sc izdajnik u
t.aic ko!o, otknju Ii SiSmanovci. tko
smo A da znaS, Grid", t.j. grad na
brdu, tvrdo stoji u SiSmana, bis-ku- p
Ivan i ban Lucenac opet su
гл Ljudevitovu kcer Gotovo sav
Kantol bit ce za nas, a i dosta ple-mi- u.
No ne dxojim, da ima dosta
pace da ih ima na naScm
tragu. Sad neka nas zateku. Za tebe
se zna, da si desna Tvrtkova ruka,
ta pako izgubih glavu, ako me ot-kriju.
Ta SiSmanov sud odsudi me
xcc" priie dviie codinc na smrt, i
krali ucncni moiu glax-u- , nad me
nom xisi dakle krxnicka sjekira, tu
ncma Sale. Ne bojim se, Mra i
Hog, al nisam rado ludo izgubiti
glau, jer imam joite dosta posla
na svijetu.
— A Jto si upravo ti poSao,
mladi gospodine - upita ga Hra-nic- "
— kad h je g!axa na kocki? Ta
mogla su hrxatska gospoda poslati
i drugoga, komu glava nije pod u-ejeno- m,
a toj nam mac xrijcdi za
desct junaka.
— li, da mi je zarucnica
Andjelija odje, da me srec oyamo
xuce Dxije godine ne dade mi sic-ca,
da se naglcdam toga miloga
lica, jer me je borba bacala amo
tamo po svijetu
xla
— Го jc necakinja biskupa Pa--
— Jest.
— Sto ie ostaxiste u Zagrcbu?
— Jer je odje sigurnija bila u
domu poJtcnih ljudi. Onda nije
toStc T%rtkoa Jaka bila posegnula
pod gtlo Siimanocima. Nismo
imali sigurna micsta u Dalmaciji.
nismo imah pod nogama tla, ci
nas je sudbina vjetra bacala
amo tamo. Danas je druk6je. Sad
stoje T%rtko i ligaJi trdo na som
miotu pa ce. ako Bog da, i dalje.
Sto ic na jugu od Vrane, %aJc jc
i naic izim nekohko ladmanskih
gtujezda. Poxst cu Andjeliu sa
born u Onus k stricu joj hani-iu- .
чт obaximo posao sa plem-uvo- m
Nc dam, da mi je odi dru-џ- .
ne dam za iivoga Boga, da mi
ic .ua i brani dmp, a to moram,
gopodme HranuJu, er mi e ta
dicAoika i duia i sree, i desno oko
i Jexno knlo. koje me knli na ju-nat.'- ku
lavu, na borbu za slobodu.
Mladi unak govono e iio i
zixljc. iz njegoMh neO razabiraio
se. kako mu srec raste, kako mu sc
dusa knli k ononu brdu na istoku.
itonu sc istitalo o recernjem nebu,
u njcgoMh crmh ociju proplam-vnal- a
ie icinja ijubecega srea ne-ugasis- im
plamcnom.
Patarcn promatrao je ispod gu-sti- h
obna Iienslaa. Kad mladicu
planu glas runim plamcnom, zi~
iari e Hranicu bee, i rcCc: - E. od Boga junace! Valjan
ti, i svaka kap u tcbi aljana i 6sta.
Vidi ti se po sreu i glasu. Bog ti
utiro put do srece i blagosloio te,
I si zanjcdio. da budrf sretan.
Godi mi sreu. da si mi drug, a ja
tcbi. Pocdi st)je zlato na zal si-nje- ga
mora, a i facu tc pratiti ovom
tvojom desnicom. svojim unaCkim
maJcm, jer je Nedno t dostojno,
da Ijudina pomaie Iudinu u dobru
i zla Sloiili c i Ijttbili sc. a bilo
vam poroda. So i enjeta na dnc-t-u.
a sTaki oniet da se zametne
plodom, jer bi Ma grehota od Bo-ga.
da izgine bcz traga i ostanka
junacka loza. Dok je takvih, ne c"e
nam propasti rod, ma ga i rapi-nja- h
vrazi.
— Hvala ti. gcxpodme Hranicu
— na to ce Betislar. i suza mu za-drh- ta
u oku — dala sreia, te pala
tvoja funacka lcii na kolieno bo-ij- e
KrsU пм i saHie пм. do groba
bit cu bit cu. kakar sam sad
OboHCi umukoie. al zxU% po-digo-sc
glavu. Od teste cu sc topot
hrlot: konjskog koptta. Za dva ca-sks
pokaza sc na rubu ccste povth nth star rrdorntk. Ijudina nsoka,
jaka. U tren sk.xi s konja. uhrati
ga zx uzdu t krenu sa ccste prema
rrbiTcu. gdje su Hnni i BerislaT
{Histmrifski GUST т 0 m a n) SEN
STO CEMO SA "KLETVOM"?
Na sastanku citalaca "Jedinstva" u Torontu
proile nedjelje izjavljeno je da "K Ictv u"
ne cita 90% citalaca. Jedan od govornika je
kazao, da ga roman interesira, al! je tezak za
citati, jer ima mnogo nerazumljivih rijeci. Pala
je preporuka da se umjesto "Kletve" donose
razne price ili kraci roman.
Ovakvih prigovora £ui smo i prije, a vrlo
malo povoljnih komentara, pa mo u neizvjes-nos- ti kako se roman cita, jer ako se ne cita,
nema smisla da se objavljuje.
Stoga pozivamo citaoce da nam napiiu par
rijeci, kako bismo se znali ravnati.
Po nasem sudu "Kletva" je dobra po eadr-zin- i, ali je prilicno teika za citati.
UREDNI.sTVO.
kako Dobar
v.i. doxiknu
uhoda,
Rekoh
poput
prar,
caja. Obojica skcxfiJc na noge, a
liemlav pokroci prema njemu.
— Da Bog da, Filipc! Sta jc
Kako je?
— Oobro je, gospodine mladi.
— Ma, brate 1'ilipc — umijcta
se Hranic, pnSav za Berislavom —
mi se tu previjasmo kao zmija na
trnu, i malda nas nc okrsti na ie-kan- ju nofna rosa, a ti si negdje u
Zagrcbu rastezao soje kosti od
pogodicc i dobre oh ice.
— Potanih mi bijcli brkoi,
gospodine slani — na to cc stari
kniar Filip pod fratarskim prcs-vuko- m — ako sam mirujudi pro-sjcdi- o, kohko mozci izmoliti oce-na- {. Zadjoh najpnje medju bracu
soiu u samostan krizarski, da nam
ondje savijem sigurno gnijezdo.
Soju su ku6i od poiara Iijepo po-krpa- li.
Podjoh glavaru, priiatelju
somu, te upitah ga, ne odav se
dakako, bi li pnmio na nociJte tri
fratra, koji idu kupiti po svijetu
darovc za bolnicu kr&ansku u Jc-rusolim- u.
Opat krilar, 6uvJi moj
g!as, nekako se lecnu, uznuknu, a
ja udanh u smijeh. "Ti, Tilipc?
Pa od kriiara fratar. Jcsi li Jcnuo
umom?" "Eh, rckoh mu, occ, znal.
u oom kraju ne gledaju rado nasu
kriiarsku odoru, jer nismo SiJma-noc- i,
i Palizna je kniar, covjek
je pod tudjom kozom sigurniji."
Poslije dojaxih mu se natanko,
zaSto dolazim i koga pratim, zaJto
sc pritajismo. a dobri starac ree'e
nasmjehnuv se: Neka samo dodju
ta tri dobra fratra, pripravit cu im
sigurno gnijezdo, gdje im nc ce
ni gawani ni kukaicc smctati."
— Zdrav bio zato! — iknu
Boinjak, lupiv starca dlanom po
ramenu.
— A dalje Jto id nam javiti?
— Obidjoh dakako i neJto ka-nonik- a,
samo one dakako, koji nisu
iarenjact, a najprijc staroga Lan-cclot- a.
Starac cseli ti sc, gospodine
Denslaxe, od srea, al ti porucujc,
da gledai dobro i pred scbe i za
scbe, jer u Zagrcbu da ima uhoda
kao Jipka. Mozda kraljevci ncJta
naslucuju. Na ko xazda, kuha sc
neJta u torn nesretnom mjcstu, i
sva je pnlika, da ie kri biti.
— Sto je — upita Bcrislav —
ijljda opct stara svadja medju
gradjamma i Kaptolom?
— Ovaj put nije.
— Ves! Su?
— Htskutxi Ivanu skocila krv u
glavu, moiujani mu sc malo zavi-tlal- i.
Cmi silu na sve tranc.
— Ah!
— Prtflin mu je desna ruka.
— PnSlin! — prep Bcmlav
i, uhxitiv Fill pa za ruku, teie u
pol glasa: — Filipe! Jesi li bio pri
2ianu na Gricu?
— Nisam, gospodine! Nisam
dopio, a nisam sc smio mnogo ni
po danu pokazati.
— Oh! — lupi Berislav nestrp-Ijiv- o
nogom u zemlju. No Filip
kanda bojazni i zlo%-olj- e nc opazi,
nastati pricati:
— Biskup Ixan — rckoh — po-Л- о
je bmti. Otimlje kanonicima
desetmu. da su proaliIi u njegov
dvor Txrdoglaac ne popuJta. Sad
ce kaptol poslati dra svoja druga
a Rim, da tale biskupa
— A on? — upita Hranrf.
— Ne man — odt mu kniar —
on % am sc (tap u bans Lulenca i u
kralja. AI to mje se. sada e pli- -
lenrti i Gncane.
— Zar kod vas o-dj- e nema sada
— apka u cudu Vlatko Htimi
— Ho Ho! Slavni gospodine —
nasmije e Filip — tko je uz last.
ta; je prar, reikar i po knia
smrdto.
— Je li ban Luccnac wi! stigo u
Zagreb? — aptta Benslar.
— Nije — odrrari stari kniar —
al se vraca preko Senja iz Daloa-cije- ,
i nadaju mu sc ovth dana.
— Badava je gospodin Luenac
kod nas puna dra mjeseca potra-tio- ;
sijao je mnogo. poieo malo —
nasmjehnu se gospodin Vlatko
Hram£ — Na red, Filipe. jcsi Ii
potraik) koga od slaTonskih bol
O A —
jara, kojemu bi sc mogh prixczati
uz srec?
— Nisam, slaxni gospodine —
krenu stari kriiar glaxom. — VetJ
sam bio odluc'io potraziti gospo-din- a
Ahacija Prodanida u njegoxoj
kuii, al sc predomishh, znam ill sc
bar ufam, da cc taj gospodin pri-sta- ti
u naic kolo. Se ga joJ Ijuto
pce, da ga jc Siiman ncmilicc
bacio sa banske stolice. No ргло,
nije to coxjek od kamena, za koga
bi se mogla dati desna ruka, a i ja,
vjerujte mi, nisam apoitol, da
mjesto riba Ijude loim. 5to je trc-bal- o
rctfi, rekoh kanoniku Lance- -
lotu, a on mi odvrati, da ie sam
pohoditt Abacij a, i neka nc pod j cm
ja k njemu. Pno nam je sada, da
sc zaklonimo u kniarsku kutfu, a
odanlc konat demo dalje. U Pro-danicc- vu dvoru sastaju sc svakako
ljudi, koji su zamrzili na St5ma-nov- u
vladu i ne mogu doCekati
zgodu, da se dignu proti njoj tu.
Sami dakako ne mogu niita, i tako
nije dalje doilo od goxora. Kad м,
gospodo, stancte u njihoxo kolo,
kad razumiju, da sc na stc stranc
gxoidje kuje, skoCit ie i oni Zajed
no s nama, i 13og ce uati, pak cc
dobro biti. Al hora je — teie Filip,
txjclcdnuv k zapadu — mrak sc
hvata, put je siguran, Gospodo,
noklopimo konje, al neka am ipak
bude drzak maca pod mantijom
pri ruci, jer vrag ne spava. — Na
taj poziv uhxatiSc fratrovi sojc
konjc, digose sc u sedlo tc krenusc
zagrapec prema Sai. Visoko sta-јл- о
mjce . a po mjescc"ini letjcla
na konju tri crna redox nika, ko-ji- m
je pod sxetom haljom zxeke-ta- o
ubojit тл(, a kad se pojavi sred
jasne noc'i na brdu Gnfu crni obns
tornja Sxetoga Marka, tzxinu sc
Hcrislav Paliini ushk od srea:
— Zdrav mi bio, Zagrtbe moj!
Zakratko primifs zidine kriiar-skog- a
samostana cudnc gostc u sx o-j- c
gostoljubixo knlo.
(Nastavit ie sc)
Crnoporci pocinju napu-sta- ti nckc obicajc
U Crnoj Gon je ukorijenjen
obicaj da majka, sestra, brat ili
otac u znak sjeifanja na poginulog
ill umrlog sina, brata ili oca odrie
t.zv. ectrdesetodnevne, polugodiJ--
nje ili godiJnje pomene, gdje se
torn prilikom po obicaj u troSi na
xeliko. U mnogim crnogorskim
selirru ox-a- j obicaj uhx-ati-o je dubok
korijen.
— To je radi obicaja i naScg
ijeanja — gox-ог-е seljad. I najsi-romaSni- je
obit el ji striktno se drie
tog obicaja.
— Zaito da ga se ne sjetimo?;
Nikad %iic ne ce biti medju nama!
Pije c. opija, a dolazi do tuc"-njav- a,
a sve u znaku takvih po-men- a.
Desavalo se, da su u nekim obi-telji- ma
iivjeli starac i baba, koje
su ostali ukucani smatrali "suviJ-ntm- a,
jer u dubokoj starosti nisu
bili sposobni za prirredjivanje.
Stard su preiivljavali teJke dane.
a kad su umrli poslije nekog vre-men- a
rodjad ih se "sjete i odluce
pozvati prijatelje i komSije, da se
porazgovore o vrijednim pokojni-rim- a.
Na velike tezge sada se iz-no- se
svakovrsni "spedjalitetT —
pecene kokoii, janjd, rakija se to3
na litre.
— Dobar }e bio — sjeti se netko
da progovoK.
— Bogarsi, njegova nas smrt po-ko- pa
— kafu rodjad.
Oraj obicaj do danainjih dana
dobro je ocuvan u razntm kraje-virn- a
One Gore, alf ima vef poja-v- a.
da se ljudi okanjaju ovakvih
poraena, te novae poklanjaju za
razne humane i sodjalne svrbe.
Medju ostaluna ]e Andrija LaJno--
Talijanski slavista o
hrvafskim pufopiscima
Zbornik Hrsatski putopisa XIX
i XX stoljeca" u izdanju izdax-ac-ko- g
poduzcifa "Zora" u Zagrcbu,
u rcdakdji dr. S. Jeiica, pobudio
je osobitu painju i u talijanskoj
kntid. Tako je i poznati slavist
prof. LTmbcrto Urbani u trsan-sko- m
Iistu "II Gorriere di Trieste
objaxio opjiran i xeoma laskav
pnkaz o ovom djelu, isticudi oso-bit- o
putopisc nekih suvremenih pi-sa- ca
(Krlezc, Scgedina, M. Matko-vi- a
i drugih). Osim toga prof.
Urbani objaxio je xeliku "raspravu
"Jugoslaxenska knjiiexna djcla, u
talijanskim pnjexodima, koju ie
uskoro Stampati i beogradski aso-pi- s
"Knjizexnost"
Sve manjc konja u
Kanadi
Sx-- e eii upotreba strojexa znat-n- o
je smanjila broj konja u nekim
diielovima sxiicta. Tako je Kana- -
i ' dUaUI:InIIeCdaxI_1n.Jo I_1:JiCzTm1LjUcI1la, .I_Cd.I.IalUIjIej:U:.. 19uu2:iii0_u.
oko 3 i pol milijuna konja, dok
ih danas ima jedva 900.000.
NajguSce nascljcni kraj
Evropc
Otok Malta je kraj s najguilim
stanox-m'Srxo- m u Exropi. Sa sxojih
312 km" i 320.000 stanox-nika- , gu-sto- ii
prema Juje 1000 na 1 km. A
populacija raste za pribliino 10,000
stanovnika godi in jc Buduifi da je
to x-el-ik
problem nedaxno se gu- -
xerner Matte obratio Kanadi, Aus-trali- ji
i Noxom Zclandu, da bi se
omogufila emigracija Maltaiana u
te zemlje.
Suncane pjege omogucuju
tclcvizijski prijenos
prcko At lantika
SadaSnja aktivnost suncanih pje-g- a
pruia poxoljne uvjete za emiti-ranj- e
telex izijskih signala na du-gi- m
valovima, utxrdili su ncdax-n- o
struenjaci.
Kako ova godina spada baS me-dju
one, koje se ponaxljaju svakih
11 godina, kad aktivnost suncanih
pjega dostiie maksimum, odlut'cno
jc, da se pokusa s telex izij skim
prijenosom prcko Atlantika. Neda-xno
je izmedju britanske i ameri-Л- е
radiosluibe postignut spora-zu- m, da se od danaSnjeg dana po-cn- e
cmitirati tclcvizijski program
uzajamnom razmjenom.
U tu sxrhu xetf je izxr'ena raz-mje- na
tclexizijskih prijemnika, Sto
je bilo ncophodno budufi da se tu
radi o urcdjajima razliitih tipoxa.
Zbog toga ie takodjer biti potrcb-no- .
da svaka telex izijska sluiba
najprijc snimi program one druge
i da ga tek poslije toga cmitira
preko sx'ojih uredjaja lastitim
prctplatnidma.
Po.slije najkraceff povora
— zatvor!
London — Kevin Shechan po-staxi- o
je ncdivno sx-jcts-ki rekord u
bexprekidnom goorenju; bcz stan-k- e
ic goxorio puna 133 sata. Ali
pnjc nckoliko dana odriao je i
najkrai'i goxor, kada je na sudu u
Old Bailcyu rckao samo: "Ko, Sir,
nakon (to ga je sudac pitao da Ii
ima Sto reci u sxoju obranu pox-o-do-m
optuzbe da je krix-otvori- o ban- -
kovnu knjiiicu sx-ogaprijate-lja.
Na-kon
sx-o-g najkrafcg gox-or- a Shechan
je odx-ede- n u 2atxor na dvije go-din- e!
RESTAURANT NA
PRODAJI
Prodajcmo rIo unosan resta-urant
sa otvorenom kuhinjom
(open kitchen). Cijena umje
rena. Noxani polog (down-pajmen- t)
nije elik. Za ostale
informacije ptSite ili licno po-sjetit- e:
KAV OPEN KITCHEN
RESTAURANT
692 Bloor Street West,
Toronto. Ont.
xiL profesor iz Cetinja mjesto go-diSnj- eg
pomena svojoj majci, pri-loii- o
Glavnom odboru Crvenog
kriia One Gore 5000 dinars. No-vo
Brajovic, penzioncf iz Titograda
dao je Domu ucenika u prfvredi
3000. Mara Gavels iz Petrovca na
mora, umjesto uobicajenog pome-na,
poUonila je 10 tisuca dinars
Gtaonid a mjesto. (z -Г- гхш4-Г).
PJESME O JESENI
J E S E N
Settee s zhtraju,
OH ZJpirjju,
Stlaj iLdosno Je sluti.
Kaj nam to shrivaju,
S Irnint prtlriiaju,
Kaj nam tajiju ti kutl}
Je kaj minula,
Stiba pogMulo,
Morti nam drago t it etoP
IV za planinami
I za daljinam} '
Cvetno poitknutoteto?
Vie tu pteplavile
Settee i zanle
V kmieu. 1 v nalem je oku.
Nebo se zmutilo,
Liije poiutilo,
Jesen gleJi pri obtoku.
DRAGUTIS DOMJAX1C
JESENJE JUTRO
Obukob se.
Prozoru prtJjob 0 vam: jesen.
Л1ој prijatelj ndje u mokrom kaputu
1 eijelu mi sobu nawttriJe kilom.
W teli ni: zdratoi
Sjfdne.
Zanesen
Izusti: "Jesen".
Ta rijet je bila tako Sijeia
Ko naranta na grani
Sakon kJe.
DOBRISA CESAR1C
JUGOSLAVENSKE KNJIGE U SSSR--u
Do sada jc u Soxjetskom Saxezu
izdato knjiga jugoslaxemkih pisa-c- a
u ukupnom tiraiu od 717.000
primjeraka. Ako sc poglcda pre-gle- d
onoga Sto je Stampano, onda
se xidi da ргло mjesto zauzimaju
djcla jugoslaxenskih klasicara, kao
Sto su PrcSern, NjegoS, Cankar,
Scnoa i Branislav NuSil. Djcla su-xrcme- nih
knjiiexnika bila su neSto
manjc zastupljena i, tek se u po-sljedn- je
vnjeme poemju ixiie iz-daxa- ti.
Mcdjutim, neki jugoslax en-s- ki
stariji knjiiexnici stekli su sxoju
fitalacltu publiku i izdaxani su ne-koli- ko
puta. Tako je Cankarcv ro-man
"Sluga Jernej" doiixio tri
SicuSni crni ljudi, Pigmcji, da-nas
polako ncstaju. Jedan za dm-gi- m
izumiru i ne & procl mnogo
desctljeda kada ce se o njima go--
voriti kao o neemu Sto je ncstalo.
O'jcni se da ih ima oko tri do fc-ti-ri
hiljade.
Oni proxode lutalackt iivot. Sele
sxakog casa, iz mjesta u mjesto. Na
to ih tjera potraga zx hranem a i
opasnost od bijelih ljudi.
Onako malcni ne prclaze 150
cm. Oboruiani su tcSkom batinom,
koja im visi o opasacu i otroxnim
strijelicama.
Ranije su ih smatrali nckom
s s
(Nastax-a- k sa str. 3)
je, da makar i silom u stanovitom
casu ocuva ugrozenu xlast. U torn
slacaju mogla bi mu trcbati voj-sk- a,
koja bi bila rukoxodjena ofi-drim- a,
koji su oprobani za takre
potrebe. A takvi su upravo SS-osx- i.
I samo podizanje vojske izazixa u
"ZapaHnoj Njcmaclcof otpor. pa
cak i neke forme resoka. Sve vise
ima sukoba izmedju dvila i voj-ske
u uniformama. Inddenata una
na sxe stranc. Ankete da
se Siri pokret omh, koji ne ie da
sluie vojska, pa postofi i orgam-zadj- a
od svofth desctak tisuca
ljudi, koji odbijU vojsku zbog
svoje savjesti. Imaju vec 42 sek-dj- e
po txznim zcmljama. Nije sve
u tome. Jednorn je anketom zavoda,
koji to vrSi po sistemu Gallupovu,
ustanovljeno, da se zapadnonjema£
ka javnost sve vise orijentira ca
proxcli,
godinc.
VEcE
ne i snot e sniraju
Oblaci naJ stratum;
rijekom plitaju,
Zutom rijekom golim granama.
Iza skrivaju
Kutiee sunee
bitaju
t
je mralno, u J
U Jaljine
gorJi lisjem subijem,
o mrakom gtubijem,
Kao Ja,je samac stemira.
AXTUX GUSTAV
U J E S E X I
U u jeseni ,
Junta porumetti,
zadurajt vjetri sneni,
u jeseni.
Prozirne su tibe voe,
ttiz njib modre noli brode,
u'daljinu ledja ode,
t)be t
Tko mi blago zastre ofI,
tko mi dodje usred
da mi la! sree
nujne oti?
U jeseni, u jeseni
bol u meni,
on te da me u spremi,
u jeseni.
IVO KOTjRCASIS
izdanja, a u poslijeratnim godina- - Copica, Mihaila Lalica, Miodraga
ma izdana su dva izdanja izabranih Djurdjcvica, Vjckoslava Kalcha,
zatim pjesmc
ski xijenac" NjcgoSa i Scnoina
"Scljaflca
U posljednje je
pn'Jlo se je izdax-anj- u
su-vrcmen- ijih
pisaca. su Stam-pa- ni "Na uprija"
Ixe Andrifa i "Daleko je
Dobricc Cosica. Sire poznanstxo s
jilgoslavcnskim piscima stekli su
prcko casopisa. Spcci-jaln- o
'Strana knjiiexnost",
a i drugi, objax-il- i su niz pripoxi-jedak- a
i jugoslaxenskih
prozJista i pjesnika. godinc
bile su objaxljenc pne'e Branka ' poczije."
I J
majmuna pa su
lov na jc okrutan po-stup-ak
ali ih i
da prouic
njihov fix-ot- . Jer, oni iix-- e u
&vjeka.
Iskljudix-- o zanimanje Pigmcja je
lov. Oni pojma
zemlje a ne konstc.
Meso uloxljcnih iivotkija na
vrudem kamenju kojeg u
ima na prctek.
To je bcz PogTTxica
vjean, ne prodje dugo i dodje
Za rorlavicu
brijeg ratnika. jednu
F I C
stranku Pro-cen-ti
su danas, da bi na iz-borim- a,
kad bi se sada
stranka d obi la
glavixa od stran-ke- .
ie biti 1937. Ako
tako bude itlo dalje, Adenauer bi
mogao izgubiti
poniStiti
vojnoj duinosti. dodju
Ii na I zato se
bi do tog casa tec po-stoja- la
vojska s dobrim (!)
bi se otpor
namjerama.
Ako bi se pak Adenauer odriao.
vojska, koja bi bila a rukama
ofirira, mogla bi posluiiti za
onih ideala, je
nckoliko daji. vtcemini-sta- r
poslova dr Preis-slc-r
na otvorenju
istoka o Giesvenu. o cexnu
Olot telte
tamntm gorsktm
Monotone
meJu
mokrib njita magle
i toranj; u ranama.
i motri kako mrke
Vrbe se ranama.
St bladno; prvcm sutanu
Tek se slute eeste, ok ne utonu
slijepe IjuJtkib nemira.
fablan
Sape istotu
usreJ
MATOS
jeseni,
stidno
ode.
noli,
u toft,
rodio se
grob
djela Franca PrcJcrna, "Gor- - zatim Ijusana
buna".
vrijeme, kako
reccno,
Tako
romani Drini
sunce"
ruski itaoci
asopis
pjesama
ProSIe
rrstom
Pigmeje.
nestao. ipak danas
traie.
stadiju
nemaju o
peku
Kalahari
narod
nije
noxi. biraiu naihra- -
takxi
Izbori
zakon o
ofid-rim- a.
ta-kvih
koje iz-raz- k
prije
Jjeae
erneti ernim
Santo
Kostrca, Ka- -
juha i drugih. Ixe
Vojnoxij'a Stampan jc u asopisu
"Tcatar", a isto je tako izdan i u
posebnim izdanj I Stevan Sre-ma- c
naSao je svoje mjesto u sox'-jetski- m
dok su djela
Branislax-- a NuSica xci izvedena.
godinc izdat e sc odabrana
djela Domanovica i Branislax-- a Nu-iitf- a,
kao i zbornik prica Ixe An-driV- a,
roman Branka Copida "Pro-lom- "
i zbornik "Suvrcmena
poczija". Trcba joi spo-menu- ti
i zbornik "Srpskc narodnc
P G M E I
pokazuju.
prircdjivali
Taj
Nauenjad
prcdhistorijskog
obradji-vanj- u
vatru
lasti
Sodjaldemokratsku
So-cijaldemokrat-ska
Adenaucrove
Sodjaldemo-krat- i
namjeravaju
so-djaldemokrats- kim
unuUaSf.jih
njemai-ko- g
JESEXJE
"Ekvinorij"
casopisima,
jugo-slaxenska
bere djevojku za ienu.
Krixo je miSljenjc koje kale da
kod Pigmcja xlada viJczcnstvo. Na-proti- v,
u veiini plcmena jc mono-gami- ja
— t. j jedan Pigraej ima
samo jednu ienu.
mail narod izvnno je upuCen
u spravljanje otrova. Oni su Mfa-hovtt- og
djelovanja, рл ni ucenjad
joS nisu dokufili od cega se pripre-т- л.
2nva pogodjena strijelom,
koja jc premazana tim tajnim otro-x-o- m,
odmah umire a tijclo joj se
ra spada brzo.
Tako, u kratkim crticama reveno.
On ima pred-- 1 iie Pigmcji — Iiliputand Ijudvkog
nost pred ostalima: pni sebi iza- - roda.
O I R I
vise
last.
obaveznoj
vlast. Adcnaueru
iuri. Ako
mogao dati
ostvarrnje
Tjedna
Aire
icle
ima.
Oxe
Taj
vrlo
sa zgraianjem piSe "Frankfurter
Rundschau nazixajui taj govor
skandaloznim. Pressler je naime
glorificirao Hitlermn jmpcrijalisti-clc- u
politiku traiei da sc Njcma..
koj srate "cvanrfc kolonije, koje su
otrgnute 1918. godine, a i ze-mlje
na istoku Aludirao je cak i
na Cehoslovaclai. koja da je abur-ha- s
zapadnih demokradja.
Kako pak cijeni SS-ovs-ke ofidre
Blank, vidi sc po onornc, Sto pi(e-tjedni- k
"Spiegel" Kurt Nehcr, je-dan
ofidr SS--a. redigirao jc spe-djal- nu
ilastriranu publikadju, koju
je izixkt Blankovo rmnistarstvo
pod naslovem "Prvi korad u na-kla- di
od 200.000 prunjeraka. T
je propaganda za nova vojsku, s
upravo je Nehcr izabran da je re-digirao.
Taj je Neber pak kazao:
U SS--u sam trsao samo dobra
islcustvs- .-