Jedinstvo, January 10, 1956

              mum' i up ii ji ишшт [ши. цд. .jj.ui "дицЈшршцијјртинц иицјштрцјдррдд
Ш Uct_„_
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL VIII. Nm i 10 Jo j
Problemi pred
parlamentom
Danas ie u ОНалм otpocelo noo zasjedanje kanad-sko- g
Pred ovim zasjedanjem stoji nckohko krupnih pro-blem- a. Tu je na prvom mjestu pitanje zdravstvenog
osiguranja, zatim izgradnja plinovoda, pitanje nepio-dan- e
pSenice i drugih poljoprivrednih proizvoda. Od
vanjskih problema na prvo mjesto dolazi
Narodne Republike Kine.
Kakvi su izgledi da ce
parlamcnat rije3iti ove pro-blem- e?
Iz novinskih izvjeStaja od
vidi so da vlada
namjerava da postavi na
dnevni red pitanje p&enice
i plinovoda, a opozicija je
spremna da ukrsti koplja.
Pitanje zdravstvenog osigu-ranj- a
— najveca potreba
kanadskog naroda u dana£-nj- e
vrijeme — uopce se no
spominje. No spominje se ni
pitanje priznanja Kine, niti
bilo koji medjunarodni pro-blem.
No sigurno je da ce o
tome biti govora kad na
dnevni red dodje izvjeStaj
ministra vanjskih poslova.
Na ovom zasjedanju tre-b- a
biti usvojen driavni bu-dget
za iducu godinu.
IzvjeStaji iz Ottawe po-kazu- ju da ce biti govora o
pitanju useljevanja, koje je
u proSloj godini opalo za 20
posto. Potrebno je prejjle-da- ti
citavu emigracionu po
litiku, koja zaudnra rasiz--
mom.
Vjezbanjc njemackih
avijaticara ti Kanadi?
"Windsor Daily Star" u
posebnom izvjeslaju iz Ot-tawe
kaze da postoji mo
guenost da ce se u Kanadi
usposobljavati aijati6ari za
zapadno-njemaek- u armiju.
i
i
se
i
ce
i
e
in
la j pokreta i ce , t& onj
' j su sluzili rerslii zn
Hitlerovoj
Protiv njcmackog
naoruzanja
Hugh istak-nu- ti kanadski pisac objavio
je clannk u kome upozorava
na opasnost naoruzanja Za-padno
NjemaSke. On
da ce to dovesti raspada
zapadnng bloka ili opceg
rata. Za situaciju Mac-Lenn- an najvise
kod i u
Ford je otpustio 144
radnika u
se otputenih popeo na
400 u tri tjedna.
Predsjednik
UWA Macdonald je izjavio
da od mjeseca
preko 1.000.
su
posljedica
u tvornicu u
Oakville.
MacdonaH je kazao su
na ostali oni ra-dni- ci koji su zaposleni
prije septembra
Ovo je suprotno obedanji-m- a
u
prenoienje opera- -
TORONTO, JANUARY 10. 1956
parlamenta.
priznanje
poncdjeljka
Windsoru.
Kanadski kongres mira
razoruzanje
Parlamenat treba pos.e-tit- i
pa2nju pitanju zabrane
nuklearnog oruzja zaklju-cenj- u
ugovora o smanjiva-nj- u
vega ostalog
izjavio je Bruce Mickle-burg- h, sekretar Kanadskog
kongresa mira povodom ot-vara- nja parlamenta.
Prvi korak u pravcu
treba ugovor o zabrani
ekspenmenata
oruzja. Za to je nedavno a-peli- rao Papa Pio.
(Iz Washingtona jav-Ij- a
da USA planira novo
eksperimenete nuklear-nog
oruzja na Pacfiku
da biti eksplodirana
bomba jadine 30 50
milijuna tona TNT.)
U svojoj izjavi Mickleburgh
istice da je Kanada clan po--
sebnog komiteta UN za ra-zoruzanje
zato moze odi-gra- ti
vaznu ulogu. Kanada
da predloii obustav-Ijenj- e
eksperimenata nu-klearnog
oruzja, kako je to
nednvno predlozio vodja
CCF Coldwcll.
Mickleburgh takodjer
naglasio da je npel za za-bra- nu oruzja
potpisalo Kanadja-na- ,
a u svijetu vise od
milijuna ljudi.
On nozv;.t) nristnliro
(Ovih dana u USA. je do-- mirovnog da pisu
prva ffrupa zapadno-- eianovima ur-njcmac- kih oficira. Oni Kjraju zagovarajU ta-pohad- jati americkc vojne j;av ]orak.
bole. Medju njima ima W. Noseworthy, sisie-ofici- ra koji u noslnnik okrup
armiji.)
MacLennnn,
smatra
do
ovu
krivi Dulle-s- a.
јоб
Time
broj
lokala 200
je jula 1955.
otpusteno
OtpuStanja uglavnom
prenolenja ope-raci- ja
novu
da
poslu samo
bili
1944.
kompanije novembru
1952. da
TUESDAY
istice
naoruza-nj- a,
torn
biti
nuklearnog
do
trDa
nuklearnog
123.000
700
parlamenta
York South obecao jo nedn-vno
jednoj delegaciji da ce
u parlamentu govoriti u
prilog razcruzanja
Oruanizacija kanadskih
farmcra protiv nuklc- - arnih cksplozija
Konvencija United Far-mers
Union of Alberta, odr-zan- a
u Edmontonu, u rezo-luci- ji
o atomskoj energiji,
zntrazila je obustavljnnje
eksperimenata nuklearnog
oruzja.
Otpustanja Forda poduzecima aluminiuma
cija u Oakville ne ce pogo-di- ti radnike uposlene prije
1 jula 1950.
U posljednje vrijeme za-biljez- eno je otputanje rad-nika
u poduzecima aluminij-ski- h
proizvoda. Kako pile
kanadski direktor United
Steelworkers unije C.H. Mil
lard federalnom ministru ra--
da Greggu, ova poduzeca su
smanjila proizvodnju u po--
lovicu zbog toga Sto im je
Aluminium Company of
Canada (podruinica ameri-dko- g
aluminijskog trusta)
smanijla isporuke, a istovre-men- o poveala izvoz alumi-nij- a
u Sjed. Drfave. I
Kampanja za dopremanje
Pavelica u Kanadu
Saznajemo da su u To-ron- tu
sakupljani potpisi
na molbu kanadskoj ladi
da dozvoli ulazak u zem-Ij- u
ustaSkom "poglavni-ku- "
An Pavelicu.
Prema naSim informa-cijam- a
potpise su sakup-ljani
neki clanovi organi-zacij- e
"Ujedinjeni kanad-ski
Hi-vati- ".
Pavelic je posljednjih
godina boravio u Argen-tit- i,
ali je prema nekim
vijestima pobjegao розНје
pada diktatora Perona.
Ako se joS nalazi u Argen-tina
onda se krije, jer je
za njim i nj ego vim drus-- ш
tvom raspisana policijska
potjera.
Pavelic je bio povezan
sa Peronovim rezimom.
UstaSe su bili aktivni u
peronisttekoj organizaciji
"Alinnza", koja je vrSila
teror nad protivnicima
Peronova rezimn. UstaSe
su takodjer uzeli uceSca
u obrani Peronova reiima
prilikom proslogodi§njeg
oruzanog ustanka i zbog
toga su pali u nemilost
Francuski komunisti predlazu formiranje
narodnog
Javlja se iz Pariza da je
Komunisticka partija Fran-cusk- e
uputila pismo Edvardu
Herriotu, predsjedniku Ra-dika!-socijalis-ti6ke
partije
(Mendes-Franc- e) u Guy
Mollettu, generalnom sekre
ti
kome se predlaze formira-nje
vlade narodnog fronta.
Idemo na za
15 novih
SibumatbtT, Out. — Dragi d'-g- ot,
am znati da rad u
kampanji ide pnlilno Da jc iic
kolckmnog rada, ujpjcsi bi bill
dtostruki.
U litu ialjcm $35.00. 3 noc
prctplate $15.O0, i obmna $3.00 t
$33.00 fond na гаЛт naic клххс
, Moje me iskust%o u ooi kam-pan- ji
potpuno ujcraa da nijepro- -
I blem dobiti novu pretplatu, ako
олјск zbilja to nastojt ufimt. Pro-ili- h
godina mi uno ami scbe u
trah utjeravau da je nemogu£c
dobiti aoxg pretplatnika. Ta te-ori- a"
pnje oJ man; danas, ne
drii ode. Kad ti drugoi 5ti-ma- c,
B. Pupii, Vidan i
aktivni je poradih za noe pfttpla-te- .
mi smo se mogh natjecati za
Drag j'e neito
потнп prrtplatama naprijed, ali e
over mi
na kampunje vidjeti tfce
pobjedki a pretpakama.
1" "I1 lH4--
' JJ- - 'J ™ tflM J Jr"— i H. .Јчич i UWW '
PRICE 5e PER COPY
kod novih argentinskih
vlasiodrzaca
Ako bi kanadska vlada
dozvolila Pavelicu da do-dje,
to bi bila strahovita
ljaga na ovu zemlju. To
bi osudili svi poSteni i de-mokrat- ski
Kanadjani.
Mi dvojimo da ce vla-da
pustiti Pavelica u Ka-nand- u,
ali za svaki slucaj
demoki-atsk- o organizacije
kanadskih Hrvata, Srba i
Slovenca trebaju registri-rat- i
s4)ju opoziciju.
Pavel ice vska djelatnost
u Argentini prouzrofiila
je pocjep izmedju njih i
izbjeglih hrvatskih popova
i fratara u Argentini i
Sjed. Drzayama, se
sa Pavelicem slnzu u poli-tic- i,
ali su jerni Vatika-nu- .
Sudcci po pisanju
"Danice" sukob je vrlo
oStar i moze da se pro§iri.
Ovaj pocjep je sigurno
zahvatio i organizaciju
"Ujedinjeni Hrvati" pa
nije jasno da li akciju za
dopremu Pavelica n ovu
zemlju vodi cijela organi-zac- ij
ili samo dio Clanova.
vlade
franla
u kojoj bi pored spomenutih
partija zastupana i Ko-munisti6- ka partija, koja po
broju glasova i broju posla- -
u
u
u
o
o
u j prvo I se
skoro
taru u i na- - "Svi izvje- -
dajem
mjeravaju
vladu.
!
— I —
u za 7
od 5300.00, tto je za
"Jctljnstva" пл Vincouve
ck u od
na je od oglasa
za kalcndar.
Druzc primam
poziv
Vanceuttr, — U
kampanje 'JedinstA
Vancouver je
prctplata i 20
i 5500.00 to nc
da je nas prestao. mi
sa aVtn-nij- e. a
na pretpUtama.
Boljkovac me je
pretplate i sa ancouverom. „a takmenje za 10
cuo sam aa jezennac una pkta. napried,
prwplata na j primam pozir, sam
du napomenuti da sam si I za ali ne za 10
15 w i za Do do-p- l.
J 9 prctplata i nekdHto
Tomtjenevi sa
se broje, icrao i
ic
bila
rrakako za
pretplate obradjeno
t (e
ispunjena.
Dregxrskj pozdrav.
Jugoslavia i Egipat protiv
blokova, trke u naorozanju
ZAJEDNieivA IZJAVA PREDSJEDNIKA FNRJ
TITA I PREDSJEDNIKA EGIPTA NASSERA
Novo dcmonstracijc u
Jordanu piotiv Bag
dadskog pakta
U nedjelju 8. januara
Jordanu je do
protiv
Bagdadskog pakta. Napa.
su i paljene amcri-ek- e
i britanske zgrade i
postrojenja. U Jeruzolimu
je napadnut americki
konzulat. Vojska je
demonstrante,
je ubijena, tri ra-njen- e.
Jacanjc trgovinskih i
naucnih izmedju
SSSR FXRJ
Na G januara Beogiadu
je potpisan sovjetsko-jugo-slavens- ki trgovinski ugovor
za 1956., po kome ce se so-vjetsko-jugosla- venska
poduplati, dostigavsi
od 70 milijuna dolara.
konac decembra pot-pisan
je ugovor naucnoj i
tehnikoj suradnji, me-dj- u ostalim predvidja raz-mjen- u
tehnickog osoblja. ia i. januara saopceno
je iz Moskve za
san suradnji na
atomske energije i ce
za Jugoslaviju izgra-di- ti atomski reaktor.
Laznc vijesti da ce sc
povuci
Agncija Associated Press
januara) javlja da je
predstavnik jugoslavcnskog
ministarstva vanjskih poslo-va
Branko Draskovic de-manto- vao vijesti strano
Narodnoj skupitini, Stampe, da predsjednik
zauzima mjesto. FNRJ namjerava da
Druge ijesti da povufce iz aktivnog po- -
Socijalisticke partije, Mollet Mendes-Franc- e litickog zivota.
takmicenje
osno-- 1 proce- - neza- -
Draskovic.
fealje $300 PoSiljka iz Hamiltonn
l'ncoMttr, Dragi dm-gO- M Pnloicno 'govi, ialjcm vam go--
Drugi iznosu dolar
S.vcra
Holjkovac,
tvoj
mje-se- c
dana
svoju
no'ih fonda: noih
fonda. znadi
lemo
nastavtti radom
narocito novim
Drug pozvao
norih
drug Samo draie Ja
nekoliko novih rroj prije
Opet rckao
zadao zada&i dobiti pret-- jnego danas sam
refer
koocu
novim
koji
obnora. polje rada
nije
treba irvih pak
novih
doslo no-vih
demonstracija
dane
puca-l- a
osoba
vcza
trgo- -
svotu
Pod
da-j- e potpi
ugovor po-lj- u
SSSR
Tito
nika
Tito
kazu
nerih
svim
punio
lfu4i kvta
vina
koji
ve", kazao je
B.C. Dragi dm- - Ont.
{cic naii fck novae
fond
271
ime novae
ItJ.
B.C ova)
a",
K-vo- ni
All
kod rad
joi"
поле prct
ruci. iako
pet. samo
vile
bio
take
r-i- un
No
nove jef
da,
(G.
diinjih obnova i jednu novu pret-platu
i $16.00 fonda na racun naSe
novcane Vxotc.
jedan od "petaka" t do-bi- o
sam 4 novo pretplate. Drrim da
nece biti poteikoca
prestati ved nastait sa radom za
nalu ftampu. Do saJa smo malo
zaostali sa radom kampanji, jer
smo bill zaposleni oko priredaba
oko proSlih blagdana. Od sa-d- a
pa unaprijed malo iivlje mora
picipit k di out ncua-lek- o
100 Ne mcie se
redi da je bolja situacija Hamil- -
tonu za pretplate nego recimo
'Vrindsoru, Wellandu, Su-ibu- -
nije. prosto ovui aktivno- -
dnigova.
rezultata ima, gdje se radi,
rezultata nema. je devoljno rre-rnen- a.
Naprijed drugori, joi
alctfrmjim za niia radni-tl- m
novinu!
. Katmiif.
Predsjednik FNRJ Josip Tito je zavr&io svoj
posjet Egiptu б. januara.
Tom prilikom objavljena je zajc4nicka izjava pred-sjednik- a Tita i egipatskog predsjednika Nassera, u ko-j- oj iznesena njihova glediSta medjunarodnu situ-acij- u.
Predsjednik Tito i predsjednik Nasser su izjavili da
medjunarodna napetost popustila i iznijeli svoja gle-dii- ta kako se moze postici daljno poboljsanje i osigu-rat- i
mir.
Oni su osudili politiku vojnih blokova i nastavak
j utrke u naoruzanju, pozdravili јабапјо UN.
i Slijedece dijelovi izjave, kako ju je saopcila
agencija Reuters:
"Za vrijeme svog boravka
( malja kojo su nedavno po-- u Egiptu predsjednik Tito ; stigle suerenitet, kao i pro--i
predsjednik Nasser, zajed- - davanje suvereniteta ze-n- o
' sa svojim pomocnicima, mljama koje su jo3 zavisne
odiIi su prijateljske razgo-vor- e
i, nastavljajuci razgo-vor- e
koje su imali 5. febru-ar- a
1955., izmjenili su po-Kle- de
o medjunarodnoj si-tuac- iji,
ukljufiiv probleme
jugoistodne Evrope i Bliskog
Istoka, kao i daljni razvitak
i u2vr5cenje odnosa i surad- -
nje izmedju zemalja.
Razgovori vodjeni u
atmosferi srdadnosti i uza-jamn- og razumijoanja koji
karakteriSu odnose izmedju
dviju zemalja.
Predsjednik Tito i pred-sjednik
Nasser sa zadovolj- -
stvom su ustanovili da imaju
jednaka gledista osnov-n- a
pitanja sadaSnje medju- -
narodne situacije. Dva pred-sjednika
smatraju da je po- sljednjih godina. kao rezul-tattezn- ji
i napora naroda za
mir, opca opasnost rata po-pustila
i da je doSlo do po
boljSanja opce situacije.
Medjutim, zadrzavanje
metoda iz pro§losti i vrc-men- a
najostrijeg hladnog
rata dovodi do periodifine
napetosti raznim ])odru- -
6jima, Sto zadrzava opcu
tendenciju prema popu5a-nj- u
napetosti.
Dva 5efa driava smatraju
da гјебепје svjetskih proble-ma
treba traiiti na novi kon-struktivn- iji nacin. Medju
'
formirati poljima na bazi
nezavisnosti Pisum i vijesti o kampaiiji
NOVE PO-ILJ- KE IZ VANCOUVERA, SCIIUMACHERA, IlAMILTONA I SI DBURY —
TAKMICENJE TOMLJENOVIA I BOLJKOVCA
i
u
a
Dokman
nosu
jedna
i
Vancouver
Hamilton,
pretplata
Ja sam
je
ces
јабапја
Iz Sudbury
Sudbury, Ont. — Dragi drugo-v- t,
ovdje vam ialjem novae 4
obno%Ijcne pretplate, te jedan dolar
fond.
Kampanja za naS list dobro na-preda- je.
Uskoro ccmo vam cijeli
fond potlau. Sto sc tife novih
rrctnlita. i na tome se radi. I nnh za itnunitt I , '
ohecanje. Medjutim na t o m e j emo vam skoro poslati.
u
Trec"e nedjelje cmo imati godi.
fnju sjednicu sati prije podne
Pozdrav,
rani.
raditi na obnovama t no%-i- m druga KangrgC
prrtplatama. „ dana
ide All kad dva lista od druca Kanrrre iz Van
bih naselja podjednako tadila courera. pntm listu od 31 de-- la nwc
od novih.
u
nove
u ili
ry, to o
sti Tamo gdje se radi i J
a ne
JoJ
sa
radom
Broz
su na
a
su
uviju
su
na
iz
u
sa ze- -
za
u
u 10
I
mo
pnmili smo
sva U
usjtjena
sada
naki
U dragom fistu 3. janaara
0в godiinjtii
i jedmi nem pretplatM i
naglalava Ла Vanewrerrei
lcvotu.
i proces ekonomskog razvit-k- a nerazvijenih zemalja.
Sefovi drzava smatraju da
opci progres ovjefianstva i
razvitak produktivnih
omogucava i nalaie da se ovi
problemi rijeSe suglasno
Povelji Ujcdinjenih naroda
na bazi jednakosti i
nemjesenja u unutra.snje
stvnri drugih drzava. Svaki
pothvat u torn pravcu vodio
ublazenju napetosti u
svijetu i isto vrijeme proSi-ril- a bi se baza za pregovore
i sporazum jcdiuih me-toda
za rjesavanje sukobn.
U okviru toga, politika nc-poveziva- nja, koje se dvije
zemlje dosljedno pridria-vaj- u, dobiva jos vece znace-nj- e.
Predsjednici smatraju da
politika koju su popri-mi- li
i koju sprovode njihove
ne znaCi pasivnost,
pozitivnu, aktivnu i
konstruktivnu politiku us- -
mjerenu postiKnuce sve-op- ce kolektivne sigurnosti i
pro§irenje stvari ir.ira u svi-jetu.
se takodjer slnzu
da nametanje politike voj-nih
blokova i paktova neiz-bjezi- vo dovodi do samoubi-Јабк- е utrke u nnoruianju.
prouzrokuje nerazumijeva-nj- e medju narodima i pove-ca- va napetojt u svijetu.
jeruju da mir mo2c
njima na prvom mjestu stoji biti ufivricen suradnjom na
sami §taji nemaju niknkvc problem pospjesenja
Pisma
fosijecniin
Kampanja pnlidno.
tMti
ali
da
je
bi
zemlje
na
, visnosti i jednakosti
naroda.
Predsjednici su se sio2ih
da odluke prihvacene na a-zijsko-af- riekoj konferenciji
odrzanoj u Ilandungu, Indo-nezij- a,
u aprilu 1955., sa-dr- ie
ove pnncipe i da su
usmjereni ciljevima u koje
Egipat i Jugoslavia vjeruju
i za koje ncpokolcbljivo
suglasju sa slovom i
duhom I'ovelje Ujedinjcnih
naroda.
Predsjednik i pred-sjednik
Nasser sa osobitim
zadovoljstvom biljezo da
njihove zemlje razvijaju
plodnu suradnju u organiza-ciji
Ujedinjcnih naroda, ko
ja se temelji na indenticnom
gledanju na medjunarodne
probleme i sli£nim mctodi-m- a
prilalenja rjeienju ovih
problema.
pozdravljaju odluku
US da primi Clenstvo 1G
j zemalja, za koje su ove ze
mlje (Egipat i Jugoslavia)
zauzimale, i smatraju da de
porasti u snazi i auto-rite- tu
primi Slanstvo
cembra 55000 za 5 north, se ztm!ie to nrinadn.
pretplata i 5 obnora. te ' Sa takodj--r pozdra jaju
cnom poiilkom imamo 19 novih, nastoj&nja UN da se postig- -
rwoitteo ce jos to je
teiko refi, pal. c"emo na-stoj- ati
poradtmo 6m boI,e za
Jtampu.
od
drug talje 536 zt 9
obnora
na-S-ao
29 novih t pme j
-- t0f4 т ч
sila
pune
kao
oni
nego
Oni
Oni
pune
svih
oni
ra-d- e
u
Tito
Oni
u
UN" u
ako u
latte koiV
pite Oni
ne sporazum o 'azoruianju,
u demu najveca odgovornost
leii m velikim silama. i
drie da, kao pocetk. 6ak i
ograniceni ugovor u torn io-gle- du doprinjeo bi ројаба-nj- u
medjunarodnog po-vjere- nja
mira. Sia uz6advorvHoljesntvjoum
(Nastavak na st. 1)