Jedinstvo, October 02, 1956

              JUGOSLAYENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOI VIH. — SO. 77 (699) TORONTO. TUESDAY, OCTOBER 2, 1956 PRICE 5c PER COPY
I kanadski ministri moraju imati
americku dozvolu za putovanje
po kanadskom sjeveru
Kanadski ministar sje-vern- ih
afera Jean Lasage,
njegov zamjenik Gordon
Robertson i komesar
RCMP L. H. Nicholson
morali su traziti americku
dozvolu da mogu posjetit
ejeverne kanadskc kraje-v- e,
koji se nalaze pod nji-hovi- m
nadleStvom.
Ovaj slucaj najbolje po-kaz- uje
sliku nmerickog
gospodstva kanadskim
sjeverom.
Kad je vijest o postup-k- u
sa trojicom visokih
kanadskih sluibenika pro-dr- la
u javnost, izazvavSi
opce zgraianje, federalna
U Dachau sc podize
spomcnik zrtvama
nacizma
Minhen. — Vis atotina
biviih zatocenika u naci-sticko- m konoentracionom
logoru Dachau prisustvo-val- o je polaganju katne-n- a temeljca za ipomenik
nacistickim zrtvama, koje
su bile ubijene u torn lo-goru
il! odvedene na likvi-dacij- u
u logor Auschwitz
u &leziji. Polaganju ka-me- na temeljca u ovom
bivsem logoru, koj! ce biti
rekonstruiran, prisustvo-val- !
su btvii zatocenici iz
Austrije, Belgije, Danske,
Francuske, Italije, Lu-xembur- ga
i Istocne i Za-pad- ne Njemacke.
Kazc da zaostajemo za
SSSR u prosvjeti
Dr. John A. Long rekao jc na
konferenciji Skohkih odbornilca u
VC'mnipepi da jc vrijeme da c
prrstane na Rutiji ledati kao na
zaostalu jcmlju. jer nas je ona pre-ckl- a
u prosvjeti.
Kad bi se Kanada htjcla ixjed-nau- i
sa Rutijom u i!oj naobrai
hi. onJa bi na raki adainji uni-terzit- et
morala podHi jot Jctiri,
rekao je Dr. Long.
Smrt glasovitc atlcliarke
IJahc Zaharias
Umrla je Babe Zaharias. prosla-tjer- u
amerifka atktiJarka, koja je
postigla nekoliko $vjetkih rekorda.
Inula je 42 godina. Smrt je po-ll
icJica гакд.
irtvc pica
Pijam Soferi su prouzroCHi smrt J
pivovara
Na nvdarnol Venfrrrnciji ka-nd- ke erkr
Windce irTre asei-nalitaci- JA
kompanlja ргжт
re.
Јч!дп гвгошГка rckae,
4
rikiM d rax-Ui- ra
za prat brja a!khli-ear- a.
vlada je izjavila, da po
sporazumu Sjed. Drza-vam- a
svi Kanadjani mo-raju
dobiti amcricko odo-brenj- e
(clearence) za po-sj- ct
sjevernog podru5ja,
gdje Sjedinjene Driave
podiiu radarski 1 a n a c
DEW, n Amerikanci da
moraju imati kanadsko o-dobr- enje.
Medjutim, копабпа od-lu- ka
ipak zavisi od Ame-rikanac- a.
Slucaj je izazvao o$tre
komentare nekih dnevnih
listova.
'Globe and Mail sarka-sti5- ki
primjcc'uje da za
Sudovi ugrozavaju unije
o radnicko-poslovacki- m problcmima ncka nc zabadaju u —
United Slcchvorkcrs
Sudovi o'zbiljno ugroia-vaj- u radni£kc unije.
Ne samo da se ograniCava
pravo na Strajk, ve6 I pripa-danj- e
uniji.
Tako jc u provinciji Que-bec
u posljednje vrijeme bi-l- o
nekoliko zabrana certifi- -
kacije (potvrde) unija iako
se vedina radnika izjasnila
za to i Laffor
Board odobrio.
Takav sludaj jo bio kod
poduzeca Halickman Bros, u
Montrealu, gdje su radnici
odludili da ih u kolektivnom
pogadjanju sa poslodavcem
zastupa Amalgamated Clo-thing
Workers unija. Poslo--
j davac se toga
jsudu i ishodio
Trades and Labour Coun-cil
u Torontu (65.000 clnno-v- a) osudio je federalnog mi-nlst- ra rada McCanna zbog
toga Sto nije branio pravo
Canadian Broadcasting
poration (CBC) da daje po-zori- sni komad u kome je pri-kaza- n zivot i junadka smrt
amcrickog radnickog borca
Joe Hill.
Kao Sto je jedan
u
istambeno do takve
cdip
ministra Lasage i komesa-r- a
Nicholsona mora biti
"utjeSno znati da dobro
. stoje u Washingtonu, dok
mi ostali moramo biti u
neizvjesnosti, strahujuci
zbog toga Sto volimo So-stakovid- evu
muziku, Ce-hovlje- ve drame ili Sto smo
par carapa za ruskc
mornare 1942., ne znajudi
da H nam Washington
dozvolit da posjctimo ovo
veliko podrufje naSe ze-mlj- e."
"Telegram" kaie da ni
Frankova Spanija nije to-lik- o
potfcinjena Washing-tonu
koliko Kanada.
pojma ' nos
Relations
poznato,
U jednom drugom
sud je zabranio Labor Rela-tions
Board u da provede iz-bo- re
u poduzecu po
opredjeljenja za uniju.
sudske odluke
su ne samo organizirano
radniStvo Quebeca, ved i
drugih provincija.
O tome je bilo govora i na
posljednjoj sjednici Labor
Council (radniikog vijeda u
Torontu.)
Za poni5tenje ovih odluka
unije bi morale apelirati
viSi sud — sve do Vrhovnog
suda — ali to bi u-z- elo godine I koStalo ogrom-n- u
svotu novca.
6c izgubiti upravo
Unije kritiziraju ministra
socijalkrediterski poslanik
je taj komad proglasio
"komunistickom propagan-dom- ",
a McCann,
odbijanja optuibe, obecao
je da se takova neSto ne ce
ponoviti.
Trades and Labour Coun-cil
kaie da je izne-vjer- io principe CBC, pa i
govora, pa
njegovu duinost predstavni- -
"Telegram" pISe da
ameriCkim baza-m- a
u Kanadi vije americ-k-a
zastava — kanadske
uop5e nema, ali
bazama u Spaniji
vije samo Spanjolska za-stava,
a ameriCke nema.
Isto tako bazama u Kana-di
zapovijedaju sami A-merika- nci,
dok nmeridkim
bazama u Spaniji zapov-ijedaju
Spanjolski oficiri.
"Telegram" tvrdi da A-merika-nci
krSe carinske i
drugc Oni se po-naSa- ju
kao da je "ditavi
kanadski Arktik samo
Alaske".
"Sudci ncmaju
vodja unije.
zabranu.
sluCaju
pitanju
uzbu-nil- e
Kanade
"Unija
umjesto
princip slobode
vojnim
do-dat- ak
njih"
da dobije", rekao jc jedan
vodeci clan Toronto Labor
Council-- a u diskusiji toga
slucaja. Ono Sto se danas
dogadja u Quebecu moze da
se sutra dogodi u Ontariu i
provincijamn, rekao
je jedan drugi 6Ian Coun-cil- a.
ZakljuCeno je da se роЗа-Ij- e protest vladu provin-cij- e
Quebec.
Prcdstavnik United Steel- - workers unije Murray
tcrill jc kazao da sudovi u-gro2- avaju
sve unije.
On je rekao da sudci nisu
upoznati sa problcmima iz-me-dju
radnika I poslodava-c- a
i "trebalo bi da ne zaba-daju
nos u njih."
ka "BC u parlamcntu
preuzeti neki drugi ministar.
U diskusiji jc istaknuto
da reakcionarni element! idu
prcdalcko kad avaku radni-dk- u stvar proglaSuju za ko-muniza- m.
(Ministra McCanna je za
istu stvar kritikovala i dnev-n- a
Stampa, osobito konzer-vativ- nl list "Globe and
Mail").
Stambeni problem Konvencija katolickih sindikata odobrila
Torontu ujedinjenje sa Radnickim kongresom
esoha u Sjed. Driavarm u , Toronto — Predsjednik GodiSnja konvencija Ka-- bran je posebni odbor koji
lO1 £oi3ini. sjopava apenctfa elektricarske unije. C. S. nadske i katolicke konfede- - ce pregovarati sa kongre-1V- S
iz Yorka. Jackson, dao je ovih dana racije rada, odriana u Mon- - som.
izjavu odnosei se na teSki trealu proSlog tjedna, odo- - Vjeruje se da ce zahtjev
лацолага nacionaiizaciju sutvamijebekn!p- o- sPtorojiblpeomsv, udkaojiu jo5 brila je prisajedinjenje Ka- - sindikata naidi na opoziciju ze-nadsk- om radmikom kongre-ijedno- g broja unija, koje,
1јч11пЈгпе
! lJe
pi
м! Je
Je mtria tih kempaaij
prntiraa Jrtlaa
sa
protlv obratio
Cor
5e
i
na
na
na
ostalim
Cot--
OO
New
mlji Spekulanti i profiteri. " tcanaaian i-a-oor
Cong- - smatraju da bi se sindikati
rekao je Jackson, develi su (ress) ah pod uvjetom da za-ltreb- ali raspustiti i njihovo
pitanje
situaciie. ipdnoi obi2--
dali
Ovc
McCann
drti s—voju—po—seb—n—os—t. Iza- - 'prisajedinpjreen5ei ukornagzrneesu.unije
'noj radniikoj obitelji nemo-!M- n . ;.t,i.,„ j, r„ Je..
ameri-2ki- m
propise.
na
treba
eianstvo
--jgeundee plereuvpeitiitKкeи. би. jer su ci- - сpЦoсsпkаoiljaednnaoj 16o.b2f0z0nodJolkaurac. fcidvKruoogdnavvvaejnaacinnijjaea pjesiUinrnadjziakm.aatuatkraljlouad.
Govorec"i o tome kako su Uplata na tak-- u kudu trail katolicke crkve, kako bi u vladini krugovi davali bom- - se u svoti od preko 4.000 do-- njih mogli pristupati i rad-bastic- ne izjave o posljerat- - tara, koje beskudne obitelji nici koji nisu toliko vjerski
noj izgradnji stanova. Jack- - nemaiu. rarwdnn?
nhKmRL Бв&шШ k --BomVBaoav.
1 taaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaiM' iii n ammaii ндаЈИц.дНТга.тргг v % зии
"SSJ"""""
'). ' it jejua lka bceraJftop Jrtat n p 1-Iki-vru„
j antatubis K fJ L O . Jn i i,titt н Ottaut, Montreal, Torontu i X'amouteru, tao t mz unitnikib gitaJota
Tnrotttotiki toncert ojrtit ie it u poneJclfal 8. ollobra, u%rttr, AfjJtry 1111,
Beograd o pregovorima
Tita i Hruscova
Poglavica srpskc
pravoslavnc crkvc
posjetit ce SSSR
Beograd. — Poglavica
srpskc pravoslavnc crkvc
patrijarha Vikentije Pra-dano- v
posjetit ce Sovjet-sk- i
Savez iduceg mjeseca
(oktobra), kao gost patri-jarh- e
Alekseja, poglavice
ruskc pravoslavne crkve.
Vikentijev posjet pred-stavl- ja
obnovu veza iz me-dju
srpskc i ruskc pravo.
slavne crkvc, koje su bile
prekinuto. 1919. godine.
Jugoslavcnski knjizevnici
u posjetu Moskvi
— 2V scptembra komuniste
otputovala u delegacija
Saeza knjizexnika Jugoslavije,
koji safinjavaju Vjtkoslav Kaleb, Ian Potrf, Uranko Copi; j Dimi-ta- r
Mitrev.
Delegacija, koja raca posjet
sovjetskim knjiienicima, zadriat
fc sc u Sojetskom Saezu oko dva-des- et
dana.
Bliskog
Na Bliskom Istoku 1955
godine americki i
petrolejski monopoli
dobili su 150 miliona tona
nafte i to ih je stajalo sve-g-a
240 milijuna dolara,
a cisti profit za ovu naftu
iznosio je 1900 milijuna
dolara!
Irak protestira
prodaje Izraelu
Irak jc osudio' kanadsku
prodaju 25 aviona na mlazni
pogon Izraelu.
Prema nekim vijestima,
vlada je to uradila na pre-poru- ku ministra vanjskih
poslova L. B. Pearsona.
— Гпгп i tatora — po-li-je
10 irodina — HitlrroT na-Ijed- nik admiral Karl Dortiitc.
— Francnka je printala da
Zapadnej Njeiaafkoj prrda 'aar.
— Lnre ]p dria-- r
Nikaraena crnrral Anata-i- o
Samota, kejr J rank jrdan
atrntator 21. eptembra. Sim.
t je ladao na dikta(orki
naein..
— Srjelkl lit ~KraivaJa
etda pii- - da Sjrdinjeae
Driave podiin rojne bate a ka-aadk- etn Arklika xa na 4jefki !im.
--— Zapadn-ajema{- ki parla-nen- at je xakljarfi Лл palje
vejB deleracijm ш 5rjetki
— N. R. Kina je dlaila da
a Vine rartna kaxaa {ш xa
V— .- -. ду _д;- -.
Javlja se iz Beograda da
je prcdstavnik jugoslaven-sko- g
minis tarstva vanjskih
poslova Branko Draskovic
izjavio, da su na sastanku
FNRJ Tita i
Nikite S. HruSiova na
diskusirana vaina dr-zav- na
i partijska pitanja, i
da se diskusija nastavlja u
Jalti.
London javlja da su na
Jaltsku dopu-toval- i bugarski premijer An-ton
Jugov i sekretar madjar-sk-e
partije Erno Gero.
Iz Drafikovideve izjave na
konferenciji za Stampu ra-zabi- re
se da jc do sadaSnjih
pregovora doSIo zbog toga
Sto je Centralni komitet Ko-munisti- cke partije SSSR ra-zasla- o jedno pismo u kome
Beograd. Na se jugoslavenskc
je Moskvu karakteriSe "ljev?6arima, ali
Profiti Istoka
britan-sk- i
protiv
aviona
Jr
predjrdnik
napadaj
predsjednika
Brio-nim- a
konferenciju
J ne pravim marksistima-le-njinistima.- "
Prva vijest o postojanju
takova pisma stigla jc iz
VnrSave preko "New York
Timesa". Pismo je navodno
usvojeno na ncdavnom za-sjedan- ju CK sovjetske par-tije,
na kome su HruScov i
Bulganjin ostali u manjini.
Draskovic je izjavio da
"izgleda da takvo pismo po-stoj- i', ali Savez komunista
Jugoslavije ga nije dobio.
On je izrazio negodovanje
zbog toga i rekao da bi "bilo
korisno ako bi se sva pitanja
od гпабаја za medjunarodni
radni2ki pokret diskusirala
otvoreno i na konstruktivan
nadin."
Braneci pravo Jugoslavije
da ima nezavisan stav u
partijskim pitanjima Dnrs-kovi-c" je kazao da je "nor-maln- o
i pravo za jugosla-vensk- u stranu da ima svoja
vlastita miSljcnja . . koja
ne moraju uvijck biti eugla-sn-a
sa misljenjem drugih
partija
da ka- -
— Turvka je oplniila Hriku
da prorodi kampan]a
prolir nje.
— Na Cipro a ahijena jo da ejnika. L xlar-nor- a
jrradu Nikotiji lada op.
Mdne tan]e.
— V Madjarvkoj potoji ne-ta&i- ca nfljena. Da bi ae tedi
Kljen akinat je 300 !акота
xa tri nedjvlje.
— Njemafke Deme-kraU- ke
RepabliLe Ott Г-mt-f
oti je apati apel iibjf xtleama
da e porate natrac.
— Zapada-njeoia- ki pxrla-men- at je ratifikoraa ссзгсг aa
Jairwlaijam diveii e nm njeiaake reparaeije JaKlaiji.
Pa tam acea JaRlaija re dMt xajam d M nilijana do-lara.
V je reteno da
AdenaaeraTa lada afekaje da
zc koja se sve pitanja disku-siraj- u.
Обекије se da ce prcgo-vo- ri biti zavrScni ovaj tje-da- n.
Pored Tita konferenciji
sudjeluju Aleksandar Ran-kov- id
i Sa so-vjet- ske stranc prisutni su
HrdSgov,. Bulganjin i Sepi-lo- v.
Pregovori su izazvali pai-nj- u
ditave svjetske javnosti
i Stampa kapitalisti£kih ze-mal- ja
po nnvadi pravi
svakakve zakljuckc.
Pregovori su narocito uz-brin- uli Washington i prema
izvjeStajima ameriCkih novi-nar- a
u Bcogradu, ameridki
drzavni sekretar je
po dolasku HruScova
u Beograd uputio pismo ju- -
goslavenskoj vladi opomc-nuv- Si je da ce daljno pove
zivanje sa Sovjetskim Save-zo- m
ugroziti njezinc odnose
sa zapadnim zemljama, oso-bito
americku
Dulles je narocito nagla-si- o
da jo ovo vrijeme kad
predsjednik Eisenhower tre-ba
da donese odluku o dalj-noj
ckonomskoj pomoci Ju-goslav!
ji.
Tito jc ignorisao Dulleso-v- u
opomenu i proslijcdio
pregovorima, istidu ameri£ki
izvjestitelji.
Iz Boca je javljeno da je
u toku pregovora dotaknuto
pitanje Jugoslavcna, bivSih
pristalica Kominforma, koje
u Jugoslaviji joS uvijek pro-go'- ne (osuda nekoliko polite-m- i
granata). Jugoslaveni
smatraju da jc to njihova
unutrainja stvar. Sovjetski
pak predstavnici smatraju
da je ncpravilno Sto sc te
ljude tretira kao "izdajni
ke". jer oni su odani socija-lizm- u
i marksizmu-Ienjiniz-m- u. Uostalom, sada kada je
spor likvidiran, trebalo bi
da jedni i drugi zaborave
I ono Sto je bilo i zajedniiki
DraSkovic je odbio podju naprijed. Ukratko iz svijeta
mrinje"
britantka
Premijer
dikaiji
Djuro Pucar.
staroj
Dulles
odmah
pomoc.
enu Njemako.
— L'xi,tli predtanii o itiavili da u Sjed. Iriae pra-Kai-le tkonormki rat protiv
j Kipta.
— V Antrali]i n jtottH
britanvki pokui nakleariMtc
Havana e da { radio,
aktivni oblak irmaljcko kaxl
obici eVtiri pet.
j — Sorjetako wwnitarto
I kaltare je ndobriU odlaxak a
London haletkoj rrapi Itoljioj
j teatra вргкоч britanko( po--j atapka a Ninom I'onomare-o- m.
— V rradn Mobile, amertfka
l( driava Alabama dinamitirana je
1ш£ jedne ernake porodiee
koja a nalacl a predjela rdje
live bijekL
— Kiaeki premijer Cm Ea
Laj odlaxi Indtja II. decern- -