Jedinstvo, September 11, 1956

              Ovu lilu iz Ileograda objavio Je lint "Canadian Tribune" uz llanak
. Hurchetta, kojrga otdje prenonimo za rtaie cltaoce
IZVJESTAJ 0 IUGOSLAVIJI
(Nastaxak sa str. 1)
Meni je" refeno iz viaih
krupova, da su sada odnosi
sa Sovjctskim Savezom ve-om- a dobri.
"Nasi odnosi sa narodnim
demokracijama se takodjer
razvijaju u pozitivnom pra-vcu- "
— rekao mi je moj iz-vjestil- ac. "Ilazvitak odnosa
nije svugdje jednak, ali za
to postoje specijalni razlozi,
koje mi razumijemo".
O ranijem stanoviStu ko-munisti£- kih partija i stranih
dopisnika, koji su napadali
JuKoslaviju, kao 5to sam ja,
jedan visoki predstavnik Sa-ve- za komunista mi je rekao:
"Mi razumijemo poteSkoce
komunistiikih partija i pro-Kresiv- nih
dopisnika".
"Mi smovidili kako su oni
bili suoCeni krutom dile-mo- m, tc im je na osnovi in-forma- cija
koje su dobivali
bilo tesko drujtfije postupiti.
Ipak, poslije posjete Bulga- -
njina i HruSiova, osjecali
smo da de komunistiCke par-tije
dublje u ovu stvar po-jfled- ati.
"Medjutim, morali smo
£ckati do Dvadesetojr kon-Kres- a
KISS. Ovdje je ved
bio Togliatti. Sada francu-sk- a
partija Salje svoju dele-Kacij- u.
Uspostavili smo vczc
sa partijama u zemljama na--
rodne demokracije. Sve to je
dubokn radost za nas i паб
narod".
Hadnicka vijeca
Reoprad se sasvim izmi-jeni- o
od moga posjeta 1919.
Ulice su 6iste i uredne, na
bivSim ruJcvinama podignu-t- e
su nove moderne zgrade,
ducani su puni jeftinom ro-bo-m,
koja je skoro sva pro-izvede- na
u Jugoslaviji.
Posjetio sam traktorsku
stanicu. koja je upravo pro-izvc- la
svoj desethlljaditi
traktor, tvornicu krupne ma-inerij- e
i drusa manja po-duzeda.
Svima upravljaju
radnidka vijeda.
Radnici kod masina, £la
novi radnidkih vijeda, njiho-v- i
upravni odbori i sam u-prav- itelj traktorske tvornice
"Rakovica". koja se nalazi
12 milja izvan Beograda —
svi do jednog su uvjereni da
je radnicko upravljanje da-l- o
dobre rezultate.
Preko 1.000 radnika je za-posle- no
u ovoj traktorskoj
tvornici. Radniiko лпјебе od
120 ilanova izabrali su-taj--
nim glasanjem. Xa prvoj
sjednici vijede je izabralo
svoj upravni odbor oa io
ilanova. Taj odbor je zatim
u sporaxumu sa sindikalnom
onranizaciiom i lokalnim
vlastima uposlio upravitelja
nije provode odluke u djelo.
Radnidko vijede i upravt-teljstv- o
odriavaju svoje sa-stan- ke
лте-me- na
i donose odluke o ra-d- u.
kako organizirati proiz-vodnj- u.
kakva de biti njezi- -
na visina. kako treba da radi
upraviteljstvo i kako ce e
iiti dohodak. nakon se oko
50 posto preda driavmm
vlastima.
Upravitelj tvornice, Milo-va- n
Savovic mi je rekao :
"Ovo je vec treca
kojom upravijam u posljed-nji- h
10 godina. Stvari se
krecu mnogo bolje od kada
je uvedeno samoupravlja-nje- .
Moju odgovornost dije-l- e radnici kod masina, koji
znaju svoj posao.
"Dobivati naredjenja od
radnika, mnogo je bolje ne-g- o
od nekih birokrata, koji
sjede u uredu. U tome govo-r- e
i brojke 0 vedoj proizvod-nji"- .
Clan Centralnog komiteta'
sindikata, Eser Deleon, go-vor- io je o tome sa istom od-lu2no§-
cu: "Mi smo smatrali
da samoupravljenja b e z
prava dijeljenja plodova
upravljanja nisu do-volj- ne,
pa je stoga od 1953.
godine odredjeno da 6e od
vedeg dohodka biti i vede
nadnice".
Sporno pilanjc
Samoupravljanje u indu-stri- ji
sa uvedenom politid-ko- m decentralizacijom ce
ostati spornim pitanjem za
stanovito vrijeme.
Xo, ipak, ono je zadalo
teSki udarac birokraciji, ko-j- a je postala najvedi pro-blem
u nekojim narodnim
demokracijama. Ali je tako-djer
dovcla i do anarhisti£-ki- h
tendencija da radnici
hoce da razviju svoje vlasti-t- e
tvornice i podijelc sav
dohodak bez obzira na opde
potrebe zajednice.
Jugoslavenske vlasti su
svijesne ove slabosti, ali
smatraju da je samouprav-ljanje
u osnovi pravilno. Xe-k- a
veza, kaiu oni, treba da
postoji u aparatu radi koor-dinaci- je
lokalne proizvod-nj- e
sa sveopcim planira-nje- m.
Rezultate u izgradnji in- -
dustrije I proizvodnji potro-Jadk- ih
potreba se ne moie
podcijeniti. Proizvodnja de-li- ka je za viSe od tri puta
premaSila predratnu. Celik
e proizvodi a preko 800.-00- 0
tona godUnje, ugljena
se proizvodi za dva puta 1-§- e,
benzina za tri puta, elek-trid- ne
bnergije za detiri
puta.
U Jugoslaiji se proizvo-d- e
traktori, trokovi (kamlo- -
ni) automobili, teSka ma5i-nerij- a
i razni drugi indu-strijs- ki
proizvodi kojih se
prije nije proizvodilo.
Xajvainije od svega je
visoki moral naroda, osjecaj
optimizma i pouzdanja, ko-je-g
se sjedam joS od mog
prvog posjeta Jugosiaviji
sa Dotrvbnim tehnidkim spo--1 nekoliko mjeseci odmah po- -
sobnostima da se Jto дЦје rata, ali kojega je bilo
poslije radnog
tvornica
dobrog
uspjes- -
potpuno nestalo za vrijeme
moja detiri posjeta u 1948.
i 1949. godinL
VcIika julavenska obitclj
Cinjenica da de Sovjetski
Savez odmah odpodcti ispo-ruka- ma p?enice — najglav--
nlje stvari u uvozu — Je ga
pri koncu godine raspodlje- - rancija da de pomod doci
dak i ako zapadiu-- silc. koje
shjede amencko odstvo o-bust- ave
svoju pomod Jugo-slai- ji
u koliko se Jugosl-avia
sve vi§e povezuje sa
ostalim dijelom socijalistiS-ko- g
svijeta.
Dok najtijesnije suradju-j- e
sa socijallstldkim zemlja-ma- ,
Jugoslavija namjerava
i dalje slijediti svoj nezavi-sn- i
put u razvitku u socija-liza- m.
Vodje sa kojima sam go-vor- io
kazu, da je prva faza
u izgradnji teSke industrije
pri kraju i da ce od slijedede
godine vi§e posvecivati pai-j- u
izgradnji stanova, lake
industrije i poljoprivrede.
Kako mi izgleda, najva
fnije za Jugoslavene sa ko-jima
sam govorio jeste Sto
se opet nalaze kao podasni
dlanovi u velikoj slavenskoj
obitelji, i sve teSnje se pove-zuj- u
sa socijalistidkim zem- -
j Ijama i progresivnim pokre-- i
lima u svijuiu.
Лгажпо81 lalijan'skih
zakona prosirujc
se na Trst
Trst. — Generalni komesar ta-lijans- ke
vlade u Trstu Palamara
objavio je noe odrcdbe, medju
kojima se nalaze i dvije. kojima
se prosiruje na tridansko podrudje
vainott talijanskih zakomkih pro-pis- a
u pogledu deviza, namijenjf
nih za incinnje stranoga ki-pita- la,
i u pogledu slobodnc trgo-vin- c
sa stranim bankovnim obez-nicam- a.
Ostale odredbe su loka!-no- g
znadaja.
Do danas generalni komesar ta
lijanske vlade u Trstu objavio je
290 odredaba, koje su objaIjenet
u 24 broja siuibenog Iista. Medju j
spomenutim odredbama nalazi se
i odluka broj 190. kojom generalni
komesar prosiruje na trldansko po-drud- je
vainost dUna 6 londonskog
memoranduma, u ezi s trsdanskim
pitanjem prije njegova rjeienja.
Brrtamki ijburtsliikt pestart k Ixn
MtkarJo. btiZjA turaJmk Лпемтмл
BttJnj, objavio te n fasopisM
Tribune" tlanak p+J gatnftm na-ttev- m,
iz kgJ Ј9ПФИТП0 m mw
Jimai
Prije nekih nedjdju d-ij- e dana kine-sk- a
Iada pozvala je petnaestericu ame-ridkt- h
novmara, da potjete-Kin- u t da je
se dobro nagledaju.
Pozvan-- i noinari nisu b+ti grupa iza-bran- ih
keraumsta Hi suptttmlo. Oni su
biti izabraiH iz jednog ebjekttrneg pre-sje-ka
ameridke starape, ukudufud i neke
od rurbotyth Ustera u USA. Stavise, oni
su bi predsa-- n Iieva. toji su ekre
i ufeno krttizrtt fai NK Kee.
One Jto su im Kmezi u sbari rekK.
bite je: "i ашеНЛа noiimri. d
e nas ieA параЈК-- Ze ne oW
dfete da vidrte. kakva smo rm serta Ifudi?
2aMi se se. da nemoiete do5 do po--drobe-fti
vijeitj iz pre nke o zbcrasfu
u Kini. U redia dodjite i xidhs saxmict
oliraa, a ooia e poslite STojim [.sto-xlm-a,
da ггз а rcn:!w4usa tspriTate JtJ
ste Tid xL
Povecanje prava radnika - jedan od glavnih
zadataka poljskog sindikalnog pokreta
VarJava. — Na VIII. plenar- - , aktivnost sindikata treba da ©sigu-no- m
zasjedan ju Centralnog vijeda j ra radnickoj klasi se ono, 5to je
sindikata Poljske, predsjednik Ccn
tralnog vijeda sindikata Viktor
Klosicvtd podnio je rcferat, u ko-ic- m
ic iztozto predstojede zadatke
poliskog sindikalnog pokreta.
Prvo. rekao je Klosjevid, pred
sindikaJnu organ iziaju postavlja se
pitanje povedanja prara radnika i
j лпјл aktivnosti findikalnih orga-nize
)a u poduzedima. "U procesu
drmokratizadjc druJtvenoga iivota
Poliske potrebno je, da te a podu- -
zeCu koncentxira sra akthmost ш-Jik.- ua,
i da se u skladu s rczolu-ajo- m
VII. plenarnog zasjedanja
] partije proude rnjere zz-poveda- no
I sudjelovanje radnika u rjcJavanja
I rujainijih pitanja vezanih za
proizNodnju, uvjete rada i iiot
' radnika."
I
Drugo, nastatio je Klosjevnf,
program izucavanja liistorije KPSS
visim skolama SSSR
Moskva. — U nooj ikohkoi
godini u svim viJim skolama So-vjetsk- og
Saveza uvodc se tri pose-bn- a
kursa, i to "Historija KP So-vjetsk-og
Saveza", "Politidka
i "Dijalektifki i histnrijski
miterijalizam". Komcntirajudi ovu
odluku. "Pravda" istide, da se do-sa- d
u viJim Jkolama prcdavala je-din- o
"Osnova marksizmadenjiniz-ma'- ,
i to na bazi kratkog kursa hi-stor- ije
partije, "koji je imao mno-go
nedostataka".
Sto se tide novog programa lii-storije
KIS, "Pravda" pise, da
je iz tog programa izvudtno sve,
je dovelo kulta lidnosti
Staljina". List istide. da u izudava-nj- u
historije KPSS treba istadi u-lo- gj
Lcnjina kao organ izatora
partije i sovjetske dria-v- e
i ispraviti neke grijeske.
"Pravda" istide, se u projektu
noog programa historije KPSS
odbacuje pogrcJno tvrdjenje, je
praska konferencija udarila temc-Ij-e
KPSS. List se poziva na Lenji-no- n
izjau "boIjJeizam postoji
%,WE WILL NOT TALK
WITH ARMEP
ANPIT
ustavom, zakonima, od
lukama vlade i kolektivnim ugovo
rima. "Na temclju realnih mogad-nos- ti
potrebno je ostvariti pregres
u popratljanju materijalnih uvjeta
rada i zadovoljiti sve vede potrebe
radnih masa."
Klosjerid je dalje predleiio
mnoge mjere. koje treba se pro-ude.
i koje bi tmale za cilj. dx te
sindikatima шрш pnvo i konv
pctenrija u sklada interestsu
proirrodnje radnog kolektrva i za
osiguranje masorne kontrole rad-nika
nad radom poduzeda.
Klosjevid je zakljudio, te
pred sindikatima otvaraju Sirokc
mogudnosti, i tzrazio je илјетепје,
da viJe nc fe biti mogaie donositi
jednostrane admini$trati-n- e od-luk- c
Nov
u svim u
cko-nomija- "
Sto do
Ko-munistid- ke
da
da
da
garantirano
da
da
kao pokret politidke misli i kao po-Iitit-ka
partija od 1903. pudine".
Novi program proudavanja hi-storije
partije unosi promjene i u
trctiranje teorije socijalistidke re-oIuci-je.
Dok se u kratkom kursu
historije partije tvrdi, da se radi
o potpuno zavrJnoj teoriji. u no-vo- m
programu — prcma pisanju
"Prade" — treba pokazati razvoj
i doprinos, koji su u ovoj teoriji
dali KPSS i komunistidke radnidke
partije. List dodaje, kako preda-vad- i
Jiistorije KISS treba da iznose
i ozbiljne grijeJke, koje je dozolio
Staljin.
Na kraju list istide, da je pro-blemati- ka
dijalcktickog materija-lizm- a
na umjetni nadin bila sa-bije- na
u okvire Staljinove knjige
o dijalektidkom i historijskom
matcrijalizmu, tako da je bilo ote-ian- o
izudavanje mnogih problema.
Sto se tide proudavanja politidke
ekonomije, list upozorava na jedan
od glavnih zadataka proudavanja
Lenjinove misli o koegzistenciji i
mirnom natjecanju driava s
ditim drustvenim sistemom.
7 Штл
љT 4'J±jk- - y
DVOLIfXOST
Alt. taj poziv ne de biti prihvaden
Amentki State Department zabranio je
nosinarima da odu.
Ta izvan red na okolnost baca neito
svjetlosti na dudna rezoniranja gosp.
Johna Festera Dullesa.
Jedan od razloga. iz kojih je gosp.
Dulles cVrsto urjeren. da je komunizam
inferioran pred zapadnom demokracijom,
jest to, sto gradjani SSSR-a- , Peljsle.
Albanije ili Kine nisu b№ u stanfu dx
odu iz svoje zemlje u tnozemstvo, kad-go- d
im se prohtjelo.
Tako, da bi konadno i jednom z± svag-d- a
pekazao superiomost ameridkeg na-St- o.
iiv-a-ta nad kemunizmom. gosp.
Dulles se pebrinuo da sprijefi petna-esteric- H ulednSi ивсгЛЉ nesinara (da
i ne speramjetno Paula Robesona i dm-ge- )
dji iz tvefc zeralie odu u inozernrtvo,
kad im se prohttje.
Gcp. DaKes de vara wlo wfefwe
objasmti. da su komunistidke zeraJje go-diru- ma
pruiale svjtu potpuno Iainu
sliku sro;3i unutraSnih prHikx One sa
to c~ru!e na taj nadin, {to u srvet snab-d.fcra- le
ruiscastim irrjettajna, a zatim
razli--
ARMEP . . .
STRANA
NASSER - TIRANIN ILI
PATRIOT?
Kad je nedavno dopisnik torontovskog ".Toronto
Daily Stara", William Stevenson, posjetio Egipat, pitao
je predsjednika Gamel Abdel Nassera, da li je on dik- -,
tator. Predsjednik Nasser, koji je 1952. godine mirnim
i beskrvnim nadinom izveo prevrat i izbacio kralja Fa-rouk- a,
rekao je Stevensonu: "Sto ti mislis o meni?"
Kako je poznato iz njegovih izvjeStaja, Stevenson
je punim du§kom izrazio svoje misljenje o Xasseru. U
njegovim clancima, koji su objavljivani na prvim stra-- --
nicama kanadske burioaske Stampe, Stevenson je naj-strozi- je
osudjivao Xassera, nazivao ga diktatorom, tira-no- m
i najgorim driavnikom Egipta. Poslije toga Steven-son
je istjeran iz Egipta. x
Stevenson je nazivao Nassera onim imenima koja
su najvi§e pogodovala vodjama u zapadnim imperljal!-stidki- m zemljama.
Gamel Nasser je diktator — voli Stevenson Britan-s- ki
premijer Anthony Eden ga usporedjuje sa Hitlerom,
koji obmanjuje Zapad i svoj narod vodi u propast; on
no trpi nikakve opozicije u zemlji i vlada 2cljeznom
pesnicom.
.Nasser se posvetio tome da uniSti Izrael; on okuplja
i predvodi arapske zemlje protiv iidovske dr2ave: na jijcga uplivisit bivsi pomocnici Goebbelsa.
Dalje :
Nasser 2udi za vlaSdu, hode da uspostavi svoju
vlast nad svim zemljama uz Sredozemno more i daleko
u Aziji.
Dok ovako William Stevenson istupa protiv egipat-sko- g
predsjednika, drugi, umjereniji dopisnici i komen
tatori stupaju u njegovu obranu. Oni ukazuju na Nas-sero- ve pothvate i zasluge u iskorjenjivanju korupcije,
u provodjenju raznih reformi, koje Egipat pretvaraju
iz lakeja britanskom imporijalizmu u modernu i napre-dn- u, premda јоб uvijek kapitalfstidku zemlju. Oni oba- - . vje§tavaju svoje ditaoce, da vlada Nassera provodi pro-gram
industrijske i agrarne rcforme, takav program
koji de postepeno sadaSnje te§ko ekonomsko stanje egi-patsk- og naroda podidi na novi i viSi stupanj 2ivota.
Medju drugim takvim dopisnicima je i Edwin Muler,
koji u "Reader's Digest",, pored ostalog piJe :
"Uza sve fizicke promjene, znatno se opaia pro--
mjena i u moralu. To najslikovitije pokazuje raspo- -
lo2enje jednog obidnog seljaka, sada posjednika zemlje.
Taj seljak je predamnom prekriiio ruke, duboko se sa-gnu- o
i onnko zguren rekao: "Evo, ovakav sam bio pri-je".
Zatim se ispruiio, izravnao ramena, pogledao mi
ravno u odi i opet rekao: "Sada sam, kako vidiS ovakav".
"U drugom sludaju, razgovarao sam sa jednim se- - 4
Ijakom u oblifnjem selu. Govoredi o nastalim promje-nam- a, seljak je dao i ovu interesantnu napomenu:
"Prije smo 2ivili kao blago. Sada iivimo kao ljudi".
Na politiku Nassera stvarnije i zdravije gledaju I
mnogi drugi dopisnici. Oni evojim ditaocima javljaju da
Nasser ne priprema arapsko-izraelsk- i rat.
YOU'P BETTER TALK
FAST. WE ARE
sprcdasale ncpristrane promatrade da
dodju t lidno provjere dinjenidno stanje.
Odatle jasno proizlazi prema Dalesov-sk- oj
logici, da dim koja komuntstidka ze-mlja
sama pozove ncpristrane promatra-de- ,
ovt se moraju sprijediti. da se oda-zov- u
pozivu.
Gosp. John Foster Dulles podsjeda me
na jednog mog nekadainjeg susjeda,
koji se stalno gorko ialio, da njegova
iena nikad ne disti stazu ispred kude. A
onda, jednega dana, kad je ona uzekt
metlu i izalla pred kudu dx podistt stazu.
on se razbjesnio, oteo joj metlu Iz ruku
i izlomte je na koraade.
Tom devjeku nije bHo do dSste staze,
nfemu je bita potrefen prlfava staza !
sckiraeifa.
A gosp. Di4te-- u nije do KbcraKzaefc
u Kini, njemu je poerebna taHtarna
Ktna i sekiradja.
Duties je oneme£u£e nerinarima da
odu u Peking zato, bo se bofi da ih pu-- Mi
Da. boji se
N)ega plale tri strari.
Pr.je srega. on se bo,i, da de ti pro-mader-ai
i iskusnt norinari biti odvedeni
3
vec naprotiv, on je u sadaSnje vrijeme naj-ve- ca nada za sprijedavanje jednog ovak- -
vog rata. Oni citiraju i komentiraju izjave
Nassera o tome kako je on spreman rjeSa-va- ti
sve sporove izmedju Egipta i Izracla.
Medju ostalim objavljen je i dio radio go
vora iz Kaira, gdje se pobija neprijateljske
namjere prema Izraelu u koliko je Izrael
spreman da se drii izvan politike rovare-nj- a
zapadnog bloka. - -- ' ,
Na kraju svega, predsjednik Nasser
biti de medju poStenim i progresivnim svi-jeto- m cijenjen prema tome kakvu ce ulogu
vrSiti i dalje. Najpravilniji sud stvoriti de
njegov vlastiti narod. Narod ce ga prosu-djiva- ti
u tome do kolike mjere ce ga voditl
u ekonomski prosperitet, politidku slobodu
i nacionalnu nczavisnost, bez da ga tjera
u rat i krvoprolide.
Ako de se podriavati toga i stvari de sa
razvijati u njegovu korist.
i Gospodne Dulles, vi se bojite!
na araniiranu turneju na kojoj de im biti
pokazane samo lijepe stvari. te de tako
stedi Iainu sliku. Odtgledno gosp. Dulles
vjeruje, da su novinari u njegwoj zemlji
glupar i naivan svijet.
Drugo, on se boji da bi novinari mogH
dodi do spoznaje, da Kina nije tako crna,
kao {to je prikazuju, i da bi to mogli !
da kaiu, a takvo {tegod, naras-no-, ne
smije se desiti. Bolje je Waienstvo nez-nan- ja
nego agonija ponovnog ocjenfi-%'anj- a.
Trete, on se boji da bi ti norinari $
nekim Kinezima mogli da se upuste u
diskusfju o prednostima koraunistiSceg
odnosflo amcridkog nadina iiveta.
A gosp. Dalles je tako duboko uje-re- n,
da su svi argument! u pfifogu po-teofe- g.
da se ptaii njibo©g isltaziraafa.
Kad budete dkati ovaj dlanak, }x 4a
ed lidno btti u Pekingu, zajedno s омвв-rieo-m
dlanora Donjeg doma i dvojfcora
lordora, izabranun iz sre tri partije za-stupa- ne
u britanskom parlaraenru.
Mi lano biti u mogudnosti da naroda
kaiemo, {to smo Tsdjeli. Fore ga Oftzx
ne de nas u tome sprijediti