Jedinstvo, May 04, 1956

              ш
v IIBp'jHBhBi ЈШШШШ Л Н '
Vodetvo notog, ujedinjenog Kanadkoj radnWkojr коздтека: pmUJt-dni- k
ahlng, ekretar MacDonald i 13 jlanota.
Prvi radnicki kongres
Pm "Kanadski radnicki kon-gres- "
(Onadian Labor Congress)
bio jeosnovan 23- - septembra 1873.
godine. Osnivadka konvencija je
odrzana u Trades Assembly Hall,
Kin;; Street Toronto.
Kanada je u ono vrijeme imala
3,700.000 stanovnika, a samo
187.000 je bilo zaposleno u indu-stri- ji
(manifaktura) i to sse u ma--
u
Sofija, — Podetkom svake go-din- e
u Sofijskom i drugim srezo-vim- a
u zemlji organizuju sc tra
dicionalne smotre kulturno-umjet-nidko- g
rada narodnih knjiinica,
U toku nckoliko nedjelja desctine
amatcrskih pozorijnih kolektiva
kod pojedinih narodnih knjifnica
izode pred trudbenidma svoje
najbolje komade i na taj пасЧп po-kazu-ju
nivo soje umjetnosti.
Broj amatcrskih umJctnlcTwih
grupa brzo raste. Danas kod na-rodnih
knjiinica radc 11.000 ama-tcrskih
umjetniclcih kolektiva sa
preko 3O0.0O0 Clanova. Od njih su:
3--1-
00 horovi, --100 pozoriJne gru-pc- ,
2.500 — ansambli narodnih
jgara, 300 — orkestri, 20 — an
U Bcograd stipla dclcpa- - cija Saveza £cskc
omladinc
Bcograd, 1 3 aprila. — Danas je
ovdjc stigla dclegacija Saveza c-I- ke
omladinc na celu sa sekretarom
Saveza Jaros!aom Nejnom kao
gost Narodne omladme Jugoslavije.
Za vrijeme dvoncdjdjnog boraka
u naioj zemlji dclegacija e'e, pored
Beograda, posjetitJ Zenicu, Zagreb,
Sarajeo, Split i Dubrovnik.
Moskva. — Casopis "Slavjanje
izjavu G. I. Fjodorova. Jefa grupc
sosjetskih struenjaka koja je po
sjetila Jugoslaiju; ilaruk glasi:
U cilju daljeg proiirenja uza
jamnth ekonomskih vcza predvidje-n- i
Proto-kolor- a
koji je potpisan u Moskvi
prvog septembra 1955 godine u
Bcograd je. na poziv jugoslaven-ski- h
organizadja, putovala gnipa od
sosjetskih stna!njaka. U razgovoru
s nalim suradnikom школ-odila- c
grupc sovjetskih struck jaka, zamjc
nik rulnika Uprave гл izgradnja
poduzeda koja se podila pomocu
SSSR G. I. Fjodorov Je rekao:
— Bili smo рогл ani u Bcograd
fnajdimi aprcpgoOvAezoaranimpo satehsnuirCakdinmjompitaa na
izgradnji {est industrijskth objekata
u Jugoslavtji. To su azotna i sjper
fosfata rvornica, elektriena crntrala
sa kapadtetom od 100 hiljada kilo-vat- a.
koja ce raditi na lokakiom
tigtju-tignit- u. Ostm toga su rodjeni
prrgorori o suradnji i pnrfirrnju
i rckonstrukriji tri rudnika za do--
HIBll
Novi polet djelatnosti
kulturno-umjetnicki- h
grupa Bugarskoj
Prijateljski
sovjctsko-jugoslavcnski- m
Broj organiziranili
radnika u Kanadi
Prema najnovijem saop-cenj- u
federalnotf ministar-stv- a
rada, na kraju 1955.
godine unijc su ukupno ima-l- o
1.31G.O0O clanova.
lim poduzedima.
Godine 1902. kongres sc proz-va- o
Zinatski i radnicki kongres
(Trades and Labor Congress).
sambli narodnih pjesama i igara,
бО — amaterska pozoriita lutaka,
veliki broj literarnih kruzoka, km-£ok- a
za kiparstvo i sIikarsto, estra-dni- h
grupa itd. Narodito intcre-santa- n
oblik amaterske umjetniele
djelatnosti su amaterske opcre. Ta-кл-- е
opere postoje i redono daju
predstave za trudbenike u grado-vim- a
Slivcnu, Vraci, Burgasu Ko-lanograd- u.
U mnogim sclima !
gradovima takodjer redovno daju
predstave oko 60 amaterskih ope
reta.
Smotre amaterske umjetnicTce
djelatnosti u Bugarskoj su u stvaii
smotre narodne kulturc i umjet
nosti, koje se razvijaju i naprcduju
uz scstranu podrJku lasti.
Nusiccvi komadi na
sovjetskoj sceni
Moskva. — Krajcm proile go-din- e
Moskovsko pozoriite "Moso-vjet- "
dalo je ponos-n- o komediju
Branislava Nuiida "Gospodja -- mi
nistarka". Ncdano je pozorike
"Len jsovjet" u Lenjingradu sta ilo
na sccnu drugi Nusifev korrud
"Doktor".
razvitak sovjetsko-jugosl- a venskih
ekonomskih odnosa
bijanjc obojenih mctala. .
Prcgqvori su. kao Ito jc poznato, J
uspjeino zavrJcni poslijc !ega je i
bio potpiun Sporazum izmedju
lada SSSR i FNRJ. Za plaianje
projektnih radova i isporuku urc
djaja vlada Sovjetskog Saveza daje
vladi Fcderativne Narodne Rcpu-blik- e
Jugoslavije kredit na de-- et
godina uz dva posto goditajth ka-ma- ta
koji ce sc pogasivati poccv
1959. god. u jedrukim ratama
isporukanva SSSR-- u jugostavenske
robe prema postoje5em sovjetsko-jugoslacnsko- m
trg04inskom spo-razum- u.
Na temelju dogo-orenot- i izme-dju
sovjetskih i fugeslarcnskih or-ganizadja,
sve gfadjerinske radevt
industrijskim objektuna i raz
rada pfejekata ргсЧЈгепја i rekon
strukdje tri rudnika preuzele su
jugostavenske orgawiarife. Jago-slarcns- ke
organizadfc ve 9 odre-dil-c
zemljista na kefuna re Hti
otpojeta izgradnja podazeca.
Nasi struenjad 5c razraditi pro-jek- te
za izgradnki tvornjca i elek- -
Judoin, podpred Jed nik Cu.
Fordov advokat naziva
clanove unijc "Stakorima"
Toronto. — Ford Motor Co.
I je tuZila оНкигагајисе kompa
nlje a 90(1.000 dolara od;tete
koja je natodno prouzro?rna
Itrajkom radnika 1923. godine.
V toku nvoc. itlaganja Fordov
adtokat je naztao clanove unlje
automobiUkih radnika "Atakori
ma (rata).
Tako Fordo! predMavnici
gledaju na one koji mu atvaraju
bogatetto.
Snizcnje cijena u
Madjarskoj %
Budimpeita. — Madjarska vlada
jc smanjila cijenc na 6.500 pred-met- a.
O'jcnc tckstilnc robe sniiene
su za 5—20 posto, obufc 8—30
posto, mlijcnih proizvoda 7— 30
posto itd.
Ovim smanjivanjem cijena narod
e uJtediti 900 milijuna forinta.
Vclik broj djecc u Bosni
i Hercegovini ostajc bcz
skolskog obrazovanja
Sarajevo. — I pored ogromnih
matcrijalnih sredstava, koja $u ulo-ien- a
u poslijcratnim godinama, joJ
uvijck nije u Bosni i Hcrcegovini
rijeseno jedno od najteiih naslijc-dj- a
proilosti na polju openarodne
pismenosti.
Osnovno Jkolovanje jo? uvijck
nije rijeseno, prije sega, zbog
nedostatka Jkohkog prostora. Naj-tei- c
je stanje u onim krajevima,
gjjc jc vjekona zaosta!ost uda- -
rila najjae pedate. Prema poda- -
cima rcpublitkog Savjcta za pro
vjctu, nauku i kulturu u 580 po
drucja nil j joJ usijek otvorene os
novne Jkole. Racuna sc, da zbog
toga godifojc oko 45.0OO djecc od
scdam do 11 godina nc dobisa
osnovno Skohko znanje. Tako se
broj nepismenih stanovnika. koji
su prerasli osnosno Jkolovanje, po-ctfav- a
pridolaskom djecc. koja
nisu ni sada obuhvai'ena osnovnim
ikolama.
troccntrale i izvrlit ce potrebne iz
traiivaclcc radovc. Sovjctski Saez
t5e isporuclti uredjaje i matcrijale
koji e ne proizvode u Juogslaviji.
Scm toga ce sovjetske organizadjc
uputiti u FNRJ svoje stru£njake
radi konsultovanja, montainih ra-dova
i pukanja u cksploatadju po-duzcx- 'a,
prcdvidjenih sovjetsko-jugosIa-cnski- m
strucnjika koji ce
prcnli praksu u sos-jetski-m
poduze
6'mi. Po posratku u domovinu oni
e'e raditi u novtm poduzctima koja
sc podiiu u Jugoslaviji u suradnji
sa sovjetskim organizadjama.
Sovjetske organizadje s--ei sa ot
poCele projektne rado%-c- .
Za vrijeme pregmera jugosla
vrnski struenjad su se mnogo into
revsvali zi sovjetska tthniku, za
rovjetsku tchnKktr Itteraruru i iz
razili su fclfu da sc neposredno
upoznaja sa raznim industriysktm
granama Sovjetskog Saveza. Mi
cemo vtIo rado primiti jugoslaven
ske struCniake koje ifltcresufu so
vjetska prcduzcifa.
Sa rroje stran, jugoslavcnske j
m pi— i-i-ywpww
утгцтвтт
STRANA 3 MEDJUNARO D N 0 z I V 0 T A
Belgija zeli uspostavit
odnosc sa Kinom
Brussels, Bclgija. — Bclgija po-kazu- jc
sve vedu sklonost da uspo
stasi diplomatske i trgovadke od-nosc
sa N R Kinom, sto ju dosodi
u sukob sa Sjcd. Driavama. Po
smatradi kazu da hi Bclgija raski-nul- a
sa amenckom politikom kad
sc Sjcd Drzavc ne bi nalazile pred
zbonma.
Bclgija e'e na jescn poslati par-lamcntar- nu
dclegaciju u Kinu.
Politika novo vladc
Ccjlona
London — Novi premijer Ccj-lona
Solimon Bandaranaike. izia- -
vio )e dopisniku lista "Financial
Times'" da su paktovi kao Sto je
Manilski (SEATO) puni opasno- -
sti. tako on, u nacelu, pnnvaca
princip rcgionalnih paktova koji
su u skladu s Poseljom UN. On
je rckao da namjerava da usko su-radju- je
s ostalim azijskim zemljama
u rjeSavanju problema obrane i da
uspostasi diplomatske misijc u Pc-king- u
u Moskvi. Takodjcr je iz
javio da je protiv toga da strane
site drze ojne baze na Ccjlonu.
Bandaranaike je rckao da u pro-gram- u
nacionalizacije stranih po-duze- da
na Cejlonu nije predvidje-n- a
eksproprijacija.
Indonczijska vlada protiv
blokova
Diakarta. — Predsjcdnik indo
nezijske vladc Ali Saitramidzodio
izloiio je u Predstavniclom domu
program svojc vladc.
On jc podvukao da lada ne zeli
da pristupi nijednom potitikom
ili vojnom bloku, jer bi to samo
doprinjelo pogorjanju zatcgnutosti.
'"Umjesto toga" naglasio jc Sastro
amidiodio, "vlada zeli da mirno
proiiri i ucVrsti odnosc sa svim ze-mljama,
bcz obzira na njihove po-liticl- ce,
druitvene i ckonomske si-ste-mc,
na bazi uzajamnog poJtova-nj- a
suvcrcnosti i jednakosti".
Izgradnja zcljcznica
u Kmi
Peking. --— Kina gradi 7.500
kilometara novih icljcznikih pru-g- a,
Sto jc 80 posto vise ncgo $to je
planirano prvim petogodiinjim
planom. Samo u ooj god in i valja
izgraditi 2.000 kilometara — od
cga jc svakako najznaajnija pruga
koja se gradi u Sinkjangu prema
Alma Ati u &SSR, Jo? oc godine
pruga e'e doseci dogatih izvora pe
troleja, koga trcba da mnogo po
mognu daljniji razitak Kine.
Protcstanski svcccnici za
izsrradnju socijalizma
u Kini
Peking. — Na konferenciji 200
proleMantnkih sveeenika konta-tiral- o
Je da ae nociJaliMUka iz
Itradnja alaie Kritovim ue-- a
njem, Jer "korl!tl narodu". ViSe
stranih Kowtiju pozdra-il- o Je tu
konfereneiju, a ivedoki Je prole
otantkl biitkup rekao, da (e uvje
riti avo] narod u to, da bojr nije
u Kini dezertiraood erkve i da
Joj vlada daje punu lobodu.
organizadje su nam omogut'ile da
posjetimo mnoga puduzca Federa-ti-n- e
Narodne Republikc Jagosla-vijc- ,
gdje su sc sosjetski struenjaci
imali prilikc da sc upoznaju s tch
noloikim procesimi proizsodnje.
organizovanjem rada i produkdjom
koju ta poduzeda izgradjuju. Naro-!it- o
nas je interesorala gradjevin
ska tehnika, matcrijali i mehanizmi
koji se koriste prilikom izgradnje
proizvodnih zgrada.
Sa zados-oljstso- m smo istakli do-st- a
isokj tehnicla nivo gradjetin
skih radova u Jugoslaviji gdje se
armirant beton nafiroko primje
njeje.
Pregovori. koji su se vodili u
Bcograd u uz u-Tei- v'e itrokog kruga
jugoslarenskih struenjakz, proticali
su u prijareljskej atmosfcri i u duha
uzajamnog po&oranja. P
Potrcbno jc istaci da ce jacanjc f daljnth pnjateljskth veza t uspo-stavlfi- nje
potrebnog kontakta u ra-da
sovjetskih i jugoslarenskih or
canizadia omor-acit- i usrjesnie o- -
baveza strana.
Dobitnici roirovne
nasrradc
BEC — — Ovogodiinje
mirovne rta grade Svjet-sko- g
vijeca mira dobila su
slijedeca lica:
Svecenik William H.
Mel'sh iz New Yorka,
francuska naucna radnlca
Irene Joliot-Curi- e (premi-nul- a
proilog mjeseca).
grckl knjizevnik Nikos
Kazantzakis i kineski sH
kar Ci Pa! Se.
Sporazum o jujrosjaven-ski- h
dugovima Britaniji
Bcograd. — "Borba" piic da je
sa Velikom Britanijom postignut
sporazum o otpladivanju kredita o
iznosu od 17 milijuna sterlinga.
"Pomenuti zajmovi, piic list,
konvertirani su u dugorone —
otplata preostalog duga poctt cc
krajcm 1957. i vrJit c se tokom
slijedctfih deset godina. Kamatna
stopa od AYi—5c snizena je na
3£ s restroaktivnim dejstvom.
Jugoslavcnska Stan, pa
kritikuje zap. njemacke
socijalistc
Zagreb. — "Vjesnik" u dopisu
iz Bonna opisuje istupanje zapad- -
no-njemafk- ih demokrata protiv
suradnje sa komunistima pa kaze:
"Tako su promjene u sovjetskoj
vanjskoj i unutrafajoj politic! iza-zval- e
u zapadnonjemac'kim politic
kirn krugovima — i ladinim t
opozicionim — upravo suprotne
posljedice od onih, koje bi se lo-gitl- ci
mogle ockivati: svakog dana
postaje sve viSe odito da su razlike
u politician, shvaanjima izmedju
krianskodemokratskc lade I so-cijaldemokr- atske
opozicije mnogo
manje ncgo razlike izmedju socijal-demokra- ta
i komunista. A ako so-cijeldemo- krati
nisu do' kraja shva
tili promjene koje su sc u posljcd-nji- h
mjeseci dana dogodile u svt- -
jctu, kako bi se onda to moglo o.
cckivati od drugih zapadnonjema
kih stranaka i politiara?"
U Slovcniji sc prcdvidja
povecanje industrijske
proizvodnjc za 7 posto
Ljubljana. — U nacrtu druJtxc
nog plana Slosenijc za 1956. go--
Idinu predsidjano je pocdanjc in
dustrijske proizvodnjc ta scdam
posto. To posccanje odekujc se
zbog proSirenja koopcracije izme-dju
privrcdnih poduzeda, zatim jc-dni- m
dijelom i zbog porasta proiz-vodnos- ti
rada, kao i pojadanja e-ncrget- skih
izvora.
Porast proizsodnjc u industriji
povladi za sobom i povedanje broja
zaposlenih, tako da dc oc godine
biti zaposleno 300O radnika vise
nego prethodne.
Nivo poljopmrednc proizvodnjc j
ostajc nepromijenjen, dok de gra
djesinska djelatnost po opscgu iz
nositi 79 posto u odnosu na 1934.
godinu. Transport de se poscdati za
4,3 posto, a trgovina i zanatstx
za 4,3 posto. DruJtvenim planom
prcdvidja se posedanje izvoza za 8
posto, {to izrazeno u noscu iznosi
oko 13 milijardi 20O miliona di
nara.
'150.000 alkoholicara
U Kanadi ima oko 1 30.000 al
koholidara
POJAOANA KRITIKA POLITIKE
USA PREHA LATINSKOJ AMERICI
Washington — U zemljama
' Lit in ske Amerike rastc nezadovolj- -
stvo sa politikom Sjedinjcnih Ame-ricki- h
Drias-- a prema tim zemljama.
U izvjeitaju iz Brazilije dopis-ni- k
"Mew York Timesa" istide. da
su ugroleni odstvo i politika USA
u Latinskoj Americi zbog sve e-ie- g
nacionalizma na juznoamcrid-ko-m
kontinentu, kao Jto je sludaj
i u ostalom dijelu svijeta. Driavnici
ovih zemalja, piic dopisnik, trafe
od Washingtona da ne uzima La-tinsk- u
Ameriku kao autotrutsku
vedinu u OUN, cd da se vise kon-zultir- a
s njihovim diplomatima. U
protivnom dodi dc do rascjepa, kao
Jto je bio sludaj proile godine u
pogledu kolonijalnog pitanja, kada
su USA stale na stranu kolonijil-ni- h
sila.
USA suradjuju s Iadama La-tins- kc
Amerike samo "u vezi s an
tikomunistickim pitanjima." a ni
rrulo u rjeiavanju njihosih xlastitih
problema. Ekonomska komisija UN
za Latinsku Ameriku nedavno je
konstatirala teJku ekonomsku situ
aciju u toj oblasti. Cjelokupna pri-vre- da
nalazi se u stagnaciji, a in
dustrijska proizvodnja poslijc eks-panzi- je
u 1954. godini podela jc
da opada. Komisija je utvrdila, da
je tome uzrok naglo opadanjc iz
oza till zemalja, sto je posljedica
pada cijena njihovih glasnih iz-voz- nih
artikala i povedanja nabav-k- i
u inozemstvu. Ovu dinjenicu jo?
ranijc je iznio Dullcsov pomodnik
Ifoland, apelirajudi na poslovnc
krugosc. da posedanjem uvoza iz
zemalja Latinske Amerike omogu
de ovima da poboljSaju svoj dolar-sk- i
bilans s obzirom.ni visok izvoz
USA u ove driavc, koji se krede
do 3,5 milijardi dolara i predstav
Ija pet in u ukupnog izvoza USA.
Kolumbijski predstasnik u OUN
predbacio jc USA, da su sassim
zapostavile juinoameridkc dr£as-c-.
On jc istakao, da su od r0 mili-jardi
dolara, koje su USA izdale
za ekonomsku pomcxf inozemstvu,
zemlje Latinske Amerike primilc
samo jedan posto.
Sovjetska S tarn pa sc zala- -
xc za poboljsanjc odnosa
s Turskom
Moskva. — Od mirne i prijatelj
ske suradnje sa svim zemljama za
vtsi, da li de Turska stati dvrsto ' a
put progresa, piic Trud". List
istide, da se zbog politikc svoje
vladc posljednjih godina Turska
nalazi u teilom ekonomskom po-loiaj- u.
List dalje pise, da su driase kao
Indija, Burma, Egipat i Afgani
stan, koje su odbile da sudjeluju
u Vojnim bl9kovima i uspostavile
svoje ckonomske. seze i sa Zapa-do- m
i sa Istokom, uspjele da "mo-bilizira- ju
ss-oj-e
izvore na razvoj
vlastite privrede".
Trud" istide, da se mogu po
boljsati odnosi izmedju SSSR i
Turske i razviti suradnja izmedju
njih, ali dodaje, da korad. koje je
SSSR udinio u tome prasm, nisu
naiili na razumijesanje u turskim
sladajudim krugosirna.
fzrradnja BratUlav, davnc rrada Slvaele.
Argentinski predsus'nik izjasio
je, da Latinska Amerika ne trazi
milosrdnc poklone, ved slobodne
kredite i ins-esticio- ne zajmove, da
bi stain im industrijskim razvitkom
povedala privrednu stabilnost. U 19
driava juinoameridkog kontinenta,
gdjeiivi preko 100 miliona sta-novnika.
investidje privatnog ka-pita- la
USA nisu vede od 6 milijardi
dolara prema 9 milijardi dolara u
Kanadi, l.oja ima 16 milijona sta-nmni- ka.
Zemlje Latinske Amerike
trafe inozemnc investicije za izgra-dnj- u
zeljeznica, luka, autoputova i
hidrocentrala. Privatni kapital USA
nije za to zainteresiran, ved ulazi
u sirovinsku industriju, gdje brie
ostvarujc profit.
Prema izvjcitaju specijalne kon-gres- ne
komisije, koja je u Latin-skoj
Americi ispitivala stanje u tim
zemljama, priliv privatnog kapitala
iz USA ometa ozbiljna driavna
intervendja i aktivnost u pris'rcdi,
Sto nalikuje nekoj vrsti socijaliza- -
cijc, dalje, naklonost k mjeSovi
tim a ne jednostranim kompanija-m- a
i ogranidenje u izs'ozu ckstra
profita zbog ncpovoljnog dolarskog
bilansa.
S obzirom da ins'estitori iz USA
nisu pokazali odekivani intcres,
juinoameridkc zemlje pojadale su
ekonomskc odnose s cvropskim
zemljama, od kojih dobivaju po-xolj- ne
finandjske uvjete.
Prema izvjcJtajima lista "New
York Timesa" iz Mcksika, tamoinji
vodedi ljudi smatraju, da USA mo-g- u
popraviti ssoju politiku prema
Latinskoj Americi, samo ako napu
ste praksu da financijsku i tehnidku
pomod iskoriStavaju za postizavanjc
politidkih ciljeva. List srrutra, da
USA moraju prilagoditi svoju po-litiku
novim zahtjevima juinoame
ridkih driava.
Spomenuta kongrcsna komisija
predtolila je prije dvijc godine da-Ickosei- ni
program nove ekonomskc
politikc USA prema zemljama La-tinske
Amerike, ali do prornjena
nije doilo, osim u stvaranju vede
koordinadjc na vojnom polju.
SSSR prcdlozio sklapanjc
cvropskog ckonomskog
sporazuma u okviru
Evropskc ckonomske
komisije
Zcncva. — Sovjetski predstas--ni-d
na zasjedanju Evropskc cko-nomske
komisije predloiili su
svim delcgacijama prijedlog o
sklapanju jednog evropskog spora-zuma
o ckonomskoj suradnji u ok-viru
ove komisije.
Prema sovjetskom prijedlogu,
sporazum bi se odnosio na trgovinu
t medjunarodna pladanja, kredit,
tehnidku i naudnu suradnju, koril-denj- e
atomskc cnergije u mirolju
bise svrhe itd.
U ovom prijedlogu pozivaju sc
vladc da do 31. maja osc godine
dostasc Sckretarijatu komisije sve
primjedbc u vezi s problemima o
kojima bi sc moralo voditi raduru
prilikom stvaranja n.-o- g evrop-skog
multiiiteralnog sporazuma. .
4 tar ♦!
Наф5нкшw3i vttrrri :
ашН2Вв9!1мн91ВВРкаН