Jedinstvo, November 23, 1956

              STRANA 2
PRIPREME ZA KAMPANJU'JEDINSTVA'
Slijedeca zadaca je kampanja
"Jedinstva"
Odluke Savezne organt- -
zacije u Torontu.
Toronto. — U nedjelju
18. novembra odrzana je
redovita sjednica organiza-cij- e
SJK. Diskusija sc u
glavnom kretala oko orga-niziran- ja
i pripremanja
svega sto je potrebno za
proslavu 25-godi3nj- ice пабе
stampe.
Druga vaina todka na
dnevnom redu bila je dola-zed- a
kampanja "Jedinstva".
Po ovom pitanju se nije
mnogo raspravljalo, jer nije
bilo vremena, nego je za-kljude- no da se savezna sjed-nica
odrzi u roku od dva
tjedna za diskusiju o kam-panj- i. Na ovoj sjednici jed-noglas- no je prihvacena sa-m- o kvota odredjena po u-pr- avi "Jedinstva". Kvota se
sastoji od 500 dolara fonda
i 25 novih pretplata. Razu-mij- e
se, tu spadaju obnove
isteklih.
Slijedeca redovita sjedni-ca
odriati ce se u nedjelju
2. decembra, podetak u 10
sati prije podne, na 179
Queen St. West. Na ovoj
sjednici potanko cemo ras-pravlja- ti
o kampanji i stvo-ri- ti
plan kako i na koji na-di- n
de se kampanja provo-dit- i.
Nuzno je da dlanovi
Dobro uredjeno svecano izdanje
Seattle, Wash. — Sa vcli-ki- m zadovoljstvom i slascu
proditao sam a krajn na kraj
svcdano izdanje — izdanje
proslave 25-godi5nji- ce rad-nidk- e
Stampe u Kanadi.
"Jedinstvo" je uredjeno
odlidno, kao od najboljih na-Si- h
novinara, pa i novinara
svetskoga glasa.
Na naSem lijepom nnrod-no- m jeziku, dozivljaji, tuzni
iivot — istorija nas isclje-nik- a, lijcpo je opisana u no-v- oj domovini Kanadi, a ne-§t- o
1 u Sjedinjenim Amerid-ki- m Driavama.
Odista na§i starokrajski
novinari mogu biti zavidni,
tim viSe §to je taj svedani
broj izasao na 21 stranice
velikog formata. Bar se ja
PORUDZBA ZA
Saljem $ za
IME
MESTO
Saveza razmisle o ovom pi-tanju.
da svi do jednog do-dj- u
na sjednicu i donesu
svoje sugestije kako kam-panj- u
Sto bolje organizirati
i uspje§no zavrsiti. Kampa-nja
ce trajati tri mjeseca, od
1. decembra, do konca fe-brua- ra,
sto znadi dovoljno
vremena da se sve zadace
ispune sa uspjehom.
Na proSloj sjednici govo-ril- o
se joS i o nekim drugim
aktivnostima brganizacije.
Zakljudeno je da se naruci
100 komada "NaSeg kalen-dara- ",
koji de se izdati za
1957. godinu. Stotinu koma-da
nije mnogo za tako ve-lik- o
пабе naselje, kao Sto je
Toronto.
Govoreno je i to o tome
sto demo raditi na kultur-no- m
polju tokom ove zime.
Od ljetnih piknika do sada
nismo imali jo5 nikakve pri-red- be
za koju bi zaintere-sira- li
i okupili naS narod.
Proslava 25-godisnji- ce Stam- -
pe biti de jedna od takvih
priredaba, ali to nije dosta.
je misljenje da bi
trebali tokom ove zime odr-iati
barem dvije pozoriSne
aktivnosti, koncert, pred-stav- u
ili slidno.
je
)3V
S. B.
ne sjecam da je i jedan
srpsko-hrvats- ki list ikada
izaSao sa tako bogatim i obi-dni- m radnidkim materija-lo- m
i tehnidki lijepo oprem-Ije- n, kao svedano izdanje
"Jedinstva".
Cestitam urednicima i sa
poirtvovnom na- -
zamornom a §0j strani.
uredniku S. MioSicu. Velika
Steta Sto taj svedani broj
nije dosao u ruke svakom
nasem u Kanadi i
Sjed. Ameridkim Driavama.
Prilaiem dolar s molbom
da 4 primjerka tog divnog
svedanog broja izvolite po-sl- ati
na niie slijedece ad-res- e.
S postovanjem i pozdra-vo- m, ostajem va§ isk eni,
T. V. K.
PORUcUJTE "NAs KALENDAR"
SAVEZ JUGOSLAVENSKIH KANADJANA
179 Queen St. West,
Toronto 2B, Ontario.
Uskoro de iz stampe izaci kalendar" za
1957. godinu. "NaS kalendar" ce i za iducu godinu
biti lepo i ukusno uredjen, sa veoma dobrim 1 boga-tim
izborom Stiva i slika. Svaka naSa kuca, porodica
i pojedinci treba da kupe kalendar" Cena mu
je samo JEDAN DOLAR, ukljudivsi i postarinu.
PoSaljite porudibu odmah. Posluiite se sa do-nji-m
kuponom i s njim zajedno poJaljite novae za
koliko kalendara ielite.
ADRESA
Istaknuto
"NAS KALENDAR"
primeraka Kalendar"
Cek ili poitanski M.O. napisite na:
FEDERATION OF YUGOSLAV CANADIANS
tjEMHSTVO
Toronto 2--B. Ontario. Canada.
TeL Eilplr 3-16- 42 Utter: S. Mi. ЂимЗллт Xanarcr: X. Stimc
rmtt SSjOO per 7аг. ХЛЈ00 рг S month
USA and other eoantne S6.60 per TT-- Authorised a peered cl&n mail pot Office Department. Ottawa.
PaMlabed ToeocUy and ГгИау
in Sero-Crotia- n and Slcrejiian Ian-aa(- r.
ђу. Jedinstvo PebHililnc Co, 47 Queen St. Weet.
Vancouver vec aktivno
radi za kampanju
Vancouver, B.C. — Dragi
dr-Jgo-vi, u listu saljem 190
dolara, i to za slijedece:
Na prilozene destitke 23-godUnj- ice
§155.00, 5 godiS-nji- h
obnova $25.00 i dvlje
nove pretplate $10.00.
Sada primite drugarske
pozdrave do drugog puta.
M. Dragicevic.
Windsor prihvatio
kvotu
Windsor, Ont. — Dragi
druze Stevanov, u vezi tvoga
lista, datiran 13. novembra
radi kalendara, sjednica je
zakljudila da nam poSaljete,
100 Komada.
Kvotu u kampanji "Jedin-stva"
smo poprimili, kako
nam je predloiena. Opsir-nij- a
je diskusija bila po pi-tanju
glavne priredbe. Ko-nac- no
smo prisiljeni jos po- -
dekati neko vrijeme. ali sto
se tide drugog rada u odno-s- u
na kampanju novine, ra-diti
cemo koliko budemo
mogli.
Primite drugarski poz-dra- v,
A. Music.
6LAS ClTALACA
Hamilton, Ont. — Drugo
vi, primlo sam potvrdu i list
u vezi sa destitkom 25-god- i-snjici.
Druze I. Stimac, pita§
kako zdravlje. Nije najbo- -
Ije, ali nije tako slabo. Ra- -
dim jos, ali cu naskoro po
zakonu" kompanije biti u-mirov- ljen. Za delo "presta-ri"- ,
a za penziju "premln-di- ".
Naravski morati cemo
se boriti za pravo na iivot.
Vec bih bio poslao obno-v- u,
ali sam dckao da ce doci
Kovadid. Njega nema,
pa sam saljem.
Novina "Jedinstvo" vrlo
mi se dopada. Samo nasta- - radnicimn na vite tako, pobjeda je na
i radu, narocito
dovjeku
"Nas
"Nas
"NaJ
SsbKription
drug
Martin.
USA. — Stovani drugovi,
iclim javiti moje stanoviste
tiduci se romana "Kletva".
Drzim da bi bilo smijeSno
obustaviti roman, bez ika-kv- a uzroka. izuzcvsi 3to se
je nckoliko radnikn izrazilo
protiv romana.
Reman "Kletva" ima hi-storij- sku %rijednost. Nama
je potrebno da znademo Sta
se je cjogadjalo u staro vri-jeme,
iako je to izneseno u
formi romana.
Nije dobro biti tjesnogru-dan- .
Nama je potrebno u
novini razlidito stivo, "Klet-tva- "
pokriva tu prazninu
Drugarski pozdrav,
M. M.
lllliiilillllllltlllliilllillliillllllllilliilll
SAVEZ
JUGOSLAVENSKIH
KANADJANA
U
Vancouveru
PRIREDJUE:
KONCERT
v
NEDJELJU
2 DEC.
u
RUSKOM
NARODNOM
DOMU
600 CAMPBELL AVE.
ODLIcAN
PROGRAM
РОСЕТЛК:
8 SATI UVECER
SVI NAM
DOBRO
DOSLI!
U L A Z N I C A : DOBROVOLJNI
D O P R I N O S
lllllliitllllllillliillllllllllltllllltititiltll
SUDBURY - SJEDNICA OGRANKA SJK
Ogranak Saveza Jugoslavenskih --Kanadjana u
Sudburj odriati de svoju redovitu sjednicu u nedjelju.
2. decembra, u 10 aati prije podne na poznatom mjestu.
Pozivaju se svi dlanovi da prisustvuju ovoj vrlo vainoj
sjednici.
Tajnlk.
POZOR - WINDSOR
Radnidka knjiiara odriati ce izlozbu knjiga, rudnih
radova i slika 29. i 30. novembra u Ukrajinkoj radnidkoj
hali, 1457 Drouillard Road Podetak u 8 sati uveder.
Poziva se naJ narod da posjeti ovu priredbu na ko-j- oj
se moie dobit! jeftlno radnidke i ostale literature.
Odbor.
Godisnja sjednica odsjeka 832 HBZ u Torontu
Odsjek broj S32 HBZ odriati de godilnju sjednicu
u nedjelju 9-t- og decembra, 2 sata poslije podne. na 577
Jarvis Street — jedan block is pod Bloor Street
Godisnja sjednica odsjeka Zajednice su vrlo vazne.
Na njima se bira uprava za dolazecu godinu, podiiu ili
spuJtaju rasporezi odsjeka. odredjuje mjesto i rijeme
sjednica, zabava i piknika, te raspravlja o svim drugim
zadadama i problemlma Zajednice.
Umoljava se dlanstvo, pogotovo ono koje ne posje-du- je sjednice svakog mjeseca da barem posjeti svoju
godilnju sjednicu.
Predsjednik.
Navrsilo se 11 godina Organizaciji
Ujedinjenih Nacija
Prollog oktobra organua- - ju Vnjedan i aian posao
cija Ujedinjenih nacija na-- cine 1 ekonomske orgamza-vrJil- a
jo 11 godina lako jos cije Ujedinjenih nacija u
mlada, te5ko je danasnji, E-ro- pi i Aziji
svijet zamisliti bez njezinog
postojanja,
dio opceg
faktor u
Ona je danas
zivota i vaian
medjunarodnim
poslovima.
DosadaSnji zivot nije bio
tako lagan. Bilo je vreme-na
kad njezine aktivnosti
nisu mogle naici na simpa-tij- e
miroljubivih naroda. Te-Sk- o
je, na primjer, zabora-vi- ti kad se pod njezinom za-stavo- m
provodio rat u Ko-rej- i.
Mcdjutim, opcom pro-mjeno- m medjunarodne kli-m- e, promijenila se situacija
i u Ujedinjenim nacijama.
Mnoge stvart koje su juder
bile mogude, danas viSe nisu
mogude.
Osnovu ove svjetske orga-nizaci- je
sndinjava njezina
Povelja. dija zadaca je. da
medjunarodni mirl poticale agresiju.
i sigurnost, da poduzima ko- -
lektivne mjere za sprijeda-vanj- e
i uklanjanje opasnosti
miru, te da suzbija svaku
ngresiju ili naruSavanje mir-no- g
iivota.
Clanice Ujedinjenih na-cija
su se obavezale, da de
samo mirnim putem rjeSa-va- ti
medjusobne sporove i
poduzimati sve potrebne
mjere za sprijedavanje ili
suzbijanje agresije. Glavna
odgovornost za podriavanje
mira predana je Vijecu si-gurn-osti,
u kojem imaju svo-je
stalno mjesto Sovjetski
Savez, Sjedinjene Driave,
Velika Britanija, (Cangkaj-§ekov- a)
Kina i Francuska.
Odluke Vijeda sigurnosti su
pravovaljane samo onda ako
su ih jednoglasno odobrili
dlanovi svih pet velikih sila.
Prema Povelji, duznost
Ujedinjenih nacija je da ra-zvija- ju prijateljske odnose
medju svim narodima i da
postizu medjunarodnu su-radn- ju
u rjeSavanju proble-m- a
ekonomskog, socijalnog
ili kultumog karaktera. Uz-viSe- ni
ciljevi na kojima se
osnivaju Ujedinjene nacije
su ravnopravnost i samo-opredjeljen- je naroda, te po-Stiva- nje ljudskih prava i
slobode sviju bez obzira na
rasu, vjeru ili spol.
Sve od dana kada su Uje-dinjene
nacije osnovane, So-vjetski
Savez je uvijek na-stoj- ao da one provode
misiju, pa se moie bez ika-kvo- g
sustezanja reci, da je
upravo zaslugom Sovjetskog
Saveza ova medjunarodna
organizacija u nekoliko pri-mjc- ra efektivno vrsila
duinost u podrzavanju mira.
Sjetimo se takvih primjera.
kao Sto je bilo 1917. godine
kad je osudjena ratna pro-paganda
u svim formama i
1954. godine, kad je usvoje-n-a
rezolucija za saziv me
djunarodne konvencije o ra-zoruza- nju
i zabrani oruzja
masovnog razaranja. To su
bile mjere koje su stvorile
vrlo povoljan udinak na ci-je- lu medjunarodnu situaci- -
Umro Sljepan Prpic
Javljeno nam je iz Lon-don- a, Ontario, da je u ta-moJnj- em sanatoriumu u su-bo- tu
17. novembra, umro
Stjepan Prpic Umro je od
suSice od koje je bolovao
dubi niz godina.
Pokojni S. Prpic iivio je
u Sault Ste Marie, od kuda
je u nekoliko navrata odla-zi- o
u londonski sanatorium.
Iz sanatoriuma se desto jav-Ija- o
na upravu "Jedinstva
i napisao nekoliko dopisa.
Tek nedavno objavljen je
jedan njegov dopls u "Je-dinstT- i"
Vjedna slava Stjepanu
Prpidu.
Pored ovih i drugih dobrih
strana, aktivnosti Ujedinje-nih
nacija opcenito u pnom
desetljecu, nemogu se sma-tra- ti zadovoljavajuce. One
nisu bile u stanju udiniti Sto
je narod odekivao, jer su za
dugo vrijeme bile vecim di-jelo- m pod uplivom zapadnih
snaga, koje su vodile svoju
politiku sa "poloiaja sile" i
provodile rat protiv Sovjet-sko- g
Saveza i zemalja na-rodn- ih demokracija. Zapad-n- e
sile su poku§ava!e pret-vori-ti
Ujedinjene nacije u
instrumenat za promicanje
svojih sebidnih interesa.
Upravo iz tog razloga
Ujedinjene nacije nisu bile
u stanju sprijediti ne"koje
oruiane sukobe i ponekada
podrZava dak Upra--
svoju
svoju
vo iz tog razloga takodjer
je stvorena takva situacija
u kojoj se jednoj od velikih
svjetskih sila, Narod noj Re-publi- ci
Kini, brani pri.stup u
Ujedinjene nacije. Vlada
Sjedinjenih Drzavn misli da
ce u ovakvoj abnormnlnoj
situaciji lakse suzbijati ko-ris- ne aktivnosti Ujedinjenih
nacija.
Upravo iz tog istog razlo-ga
govoreno je na genernl-no- m zasjedanju protiv ze-malja
koje grade socijali-za- m,
§to odito nije bilo u ko-ri- st
promicanja medjunaro-dne
suradnje, nego pogorSa-vanj- e
medjunarodne nape-tost- i.
Kako sc daleko pokuSa-val- o
idi u pokuSaju da sc
oslabe Ujedinjene nacije
kao cfcktivni instrumenat u
podrzavanju mira, pokazuje
Javno misljenje moze
sprijeciti snkob
Toronto. — IzvrSni odbor
Kanadskog kongresa mira
izrazio je puno odobrenje
politic! fedcralne vlade za
sprijedavanje sukoba na
Srednjem Istoku. U izjnvi
IzvrSnog odbora se veil, da
je vlada duina sazvati iz- -
vanrcdno zasjedanje fedc-ralno- g
pnrlnmenta kako bi
se jo§ viSe i osjetljivije duo
glas kanadskog naroda pro-tiv
agresora i izazivada no-vo- ga rata.
Kanadski kongres mira,
kaie se u izjavi Izvrsnog
odbora, daje punu potporu
i Ujedinjenim nacijama u
primijenjivanju Povelje pre-ma
zaraccnim straanma. U
Madjarskoj postojala samo
(Kastavak sa strane 1)
kao da sa teika ekonomska
pitanja zemlje vlada ne mo- ie rjesiti dekretima i odlu-kam- a,
i da je jedini izlaz iz
kritidne situacijc zajednidki
napor.
Govoreci o osnovnoj poli-tidk- oj orijentaciji madjar-sk- e
revolucionarnp radnid-ko-seljad- ke vlade i per-spektiva- ma njene djelatno-st- i. Kadar je rekao da vlada
stoji na platform! najSireg,
demokratskog narodnog je-dinstva
i da, prema tome, u
drustveno-politidko- m iivotu
Madjarske. za koju se taj
vlada bori. ima mjesta sva-kom
radnom dovjeku i po-sten- om gradjaninu koji nije
neprijateljski raspoloien
prema Sirokoj platform! re-volucion- arne vlade.
U druslvenim poslovima
vlada de saradjivati sa svim]
rodoljubima. rekao je dalje
nam dinjenica, kad su na
Osmom generalnom zasje-danju
Atlantske sile otvorile
napad na Povelju i predlo-iil- e
rezoluciju za reviziju
osnovnih principa na kojima
se osniva Vijede sigurnosti.
a to je jednodusuust velikih
sila.
Sve to. tek pred tri ili de-ti- ri
godine, dalo je dovoljno
dokaza da se moglo ukazati
kako snage Ujedinjenih na-cija
stoje neiskoriStene. Hla-dn- i rat je tada bio na vrhun-cu- .
AH na vrhuncu je bila i
borba naroda za trajan
svjetski mir. I dok su zago-varate- lji hladnog rata napa-da- li
princip jcdnoduSnosti
velikih sila, G20 milijuna na-roda
dalo je svoj potpis za
stvaranje pakta mira izme-dj- u
pet velikih sila. Rukovo-de- di
se zeljom za suradnju
i prijateljstvo medju svim
narodima svijeta i podria-vanje
Povelje Ujedinjenih
nacija, Sovjetski Savez je
preporudio da se takav pakt
uspostavi.
Miroljubiva politika Sov-jetskog
Saveza, Narodne Re-publi- kc
Kinc i nnrodnih de-mokracija,
te mobiliznclja
narodnih masa u svim ze-malja- ma
za obranu mira i
sna2ni pokret za nacionalno
oslobodjenjc u Aziji i Africi,
zadali su teSki udarac poli-ti- ci rata. Meja za mirnu ko-egzisten- ciju zemalja sa raz-liditi- m sistemom, naiSIa je
na masovno odobrenje.
Nade za mir u posljednjih
nckoliko godina su pojada-n- e.
Mcdjutim, joS uvijek
ostaje nekoliko vainih me-djunarod- nih problemn ne
rje§enih. Sve dok tl problem!
postoje, svijet se ne moie
osjecnti sigurnim.
Izjavi se dalje veil da de Iz.
vrsni odbor sa svoje strane
udiniti sve Sto je u njegovoj
modi u obavjestavanju i o-kuplj- anju kanadske javnosti
za potporu silama koje se
zalazu za pravilno rjcsenje
spora i obustavu daljnjih
sukoba na Srednjem Istoku.
Predsjednica Kongresa
mira. Mrs. Eva Sanderson,
izjavila je, da je javno miS-ljen- je
ved sprijedilo ratove u
nedavnoj proSIostl. "Ako svi
digncmo svoj glas na vrije-me
i ako se odludno oduprc-m- o, moicmo i ovaj puta
sprijediti ratni sukob prije
nego se proSiri" — Izjavila
je Mrs. Sanderson.
U su dva izlaza
Kadar, koji su voljni da po-mog- nu izgradnju narod no-demokrats- kog pokreta i do-prine- su zavodjcnju mira i
reda.
Predsjednlk vlade Je za-ti- m podukao da ima ljudi
koji su t poslije osnivanja
revolucionarne vlade htjeli
da uvedu stari birokratsk!
nadin upravljanja. On jc u
vezi sa tim naglasio da da-nas
madjarske mase nede
vile nida duju za takav si-ste- m upravljanja.
"Rjeseni smo da likvidi-ram- o iz korjena grijeSke
proSlosti Ne vodi nas duh
osvete i takav duh nedemo
trpjeti ni kod Iokalnih orga-n- a. Svijesni srno da samo
uiivajuci povjerenje radnog
naroda. u prvcra redu rad-nidke
klase i radnog seljas-tv- a, moiemo ruKovoditi i
u pravljati naiom domovi-nom- " rkao je na kraju Ka-dar.