Jedinstvo, September 25, 1956

              UKRATKO IZ SVIJETA
— Ilritanci au objeaili joe tri
mlada Grka na Cipru, optuiena
za terorUtKka djela. Apel za
pomilotanje je odbijen. Ciprani
au na to odgovorili proteatnim
atrajkom. Grfku je zahtatio
novi al ogorcenja.
—25.000 klaonickih radnika
upotlrnih kod poduzeca Swift
u L'SA atupili au u atrajk. U
Chicagu je uhapeeno 14 pike-- I
a a.
—t' toku posljednjih 12
mjeaeei Sotjetaki Satez je po-Ajet- ilo ii od 100.000 atranaca,
medju kojima i 10.000 turiata
в— Ua Utaknuta Ameritana,
jedan ekonomista, drugi bivai
aluibtnik Male Departmenta,
izjatili u u XVaahingtonu, da
je zabrana na trgorinu aa ko-munistif-kim
zemljama zaata-ril- a
i treba biti odbacena.
— U fiedkoj au odriani
parlamentarni izbori. Socijalde-mokra- ti
au dobili 108 poslanika
(izgubili 2), agrarci 19 (igu-bii- i
7). konzenatitci 40 (dobili
SO. liberal) 38 (ioti broj), komu.
niHii 6 (potecanje za. 1).
— L' Peru je pofeo At raj k
23.OO0 tekatilnih radnika.
— l'odpredjrdnik aojetake
lade Anaataa Mikojan u gotoru
na zaajedanju Oamog kongreaa
kineake KomunUtifke partije
izjatio je. da ce 8SSU i Kini
prufiti vu pornol da ae podigne
iz tehnifke zao4taloti do rhun-c- a
aavremene nauke.
U—Jedna ooba je ubijena, 4
teako ozledjene u aukobu izme-dj- u
2.000 atrajkaSa i polirije u
lileanakom gradu Pedro de Val
dula.
— TunUki prrmijer Halib
Ilourquiba apelirao je na fran-cutko- g
premijera Molletta da
pregotora aa Kgiptom i odrekne
ae ojnih pothvata.
— V_ New Yorku je iMorena
medjunarodna konfcrencija o
koriitenju atomake enerRije.
Гг1иМији prednlanici 81 dr-Ia- e.
Konfcrencija ae udriata
pdd pokrositeljom I'N.
—Sjed. I)rlae au poztale
Sovjetaki Sasei da uradjuju u
izradi fotografake karte Arlika.
— Konencija 'I'niled Steel
worker unije u San l'ranciaco
poduprla je jednoglaano kandi-datur- u
demokrate Adlai Steten-aon- a
a predajednika USA.
—Madjaraki lit "Szahad
Nep aaoplava da je iz Sojet-ako- g
Saveza atlgla maainerija i
apartura. za pni madjaraki
atomaki reaktor.
Svrcllanjc otpada?
Naodno je pronadcn jol jedan
novitet u zubar-u- . U Motkvi $e
dovrtava nov aparat, koji е u ne-koli- ko
sekundi, poe bezbolno.
uniititi zubni inai. pa c'c tako ot-pas- ti
dosada{nc holno rtane
U Juznojafrickoj Uniji
zabranjen uvoz "nepo-zeljni- h
knjiga"
Razaovrsne komentare izazvala
je u svjetskoj Stampi drakomka
mjera juinoafri&e lade u Kap-stadt- u,
koja je objavila fitav pop
"ncpoieljnih i provokantnih km.
ga", kojima je zabranjen uvoz u
zemlju. Medju tim "nepozeljnim ,
knjigama nalaze se i najfuvemja
djela svjetske literature, kao na
rimjer Zolina "Nana", zatim kla-si£n- a
djela raske knjiievnosti, go-to%--o
sva literatura "obojena soctja-listii- ",
te politiflci spisi Marksa.
Engclsa, Lenjina i drugih "lijno
orijentiranih mislilaca". Cak i gra-djam- ka
liberalna itampa Zapada
okrstila je ovc mjere kao "kulturnu
diskriminaciju", nespojivu sa du-ho- m
vrcmena u kome zivimo".
Najdulji zcljcznicki
put na svijctu
N'ajduii put icljeznicom, Jto ga
rnoiemo initi, a da nigdje ne pre-sjedam- o
je Moskva —Peking. Dag
je 10.000 kilometara, a traje 8 da-n- a,
5 sati i W minuta
Tajni koncentraciom lo-Ko- ri postojo u Juinoafrif-ko- j
uniji. U njima 2ivo ne-prijate- lji reiima Johanncsa
Strydoma. kojo ovamo Salju
bez ikakvojr sudjenja. Oni
se ne moffu ni braniti, vcc
ih Jednostavno kao stoku od-vo- de
u loijore. Ovu je pora- -
znu £injcnicu iznio ju2no- - afri6ki tjcdnik "Drum", a
prenio ju jo i londonski
"Reynolds News" povodom
Strj'domovog boravka u
Londonu.
Strydomov je ministar
pravde Charles Swart od-m- ah demantirao sve vijesti
o loorima u Juznoj Africi.
Xo to nije baS tako jedno-stavn- o
poreci. "Drum" je to-5n- o
naveo sve lopore i ozna-ii- o njihov toan KooKrafski
polo2aj. pa cak imenovno i
IJude koji su u njima zatvo-renl- .
Sada je svlm Ju2noafri-kancfm- a
jasno. Sto Coka io-vjek- a,
kojemu ie zabranjeno
da daljc 2ivi u nekom кга- -
PogledaTi su se, u ocima бitavo breme suza, polju-bi- li
se — i ruka u ruci, jedan drugome govore р1абпо:
ncmoj plakati . . . Вгаба se sastala poslije vise od Cctr-des- ct godina.
Tri starca i zamiranje axlonske buke. Dxa su dosla
iz dalckog prckomorja da poslije niza godina obidju
rodno gnijczdo i rodbinu, jedan je tu, da u ime obitelji
dodeka bradu, da u ime obitelji podari prxi poljubac
dobrodoslice, i prx--u suzu, i prx--u rijed.
Putnici iz dalckog kraja obudeni su u nova odijela,
загепогебах'а kraxata odudara i od njihoxa stasa i od
nekadaSnjeg zavidaja i fotografski aparati su o ramenu
dosljaka; jedino naglasak, stari, lidki i arhajski nagla-sa- k
tumadi daxno x'rijeme. Jer, njih dxojica su, nekada,
pobjcgli iz oxoga kraja. Kupilt su la2ne pa pi re, i jedan
od njih, s vojnog dopusta krenuo je za Ameriku. a mla-d- ji
tek je bio regrutiran. I dx-- a nesudjena Franjina xoj-nik- a, obrcli su se u novom sxijetu ... I onda . . . poznate
nam pride o radu i 2ixotu iseljenika, o prxim danimasna-la2enja- ,
bez znanja jezika, bez kxalifikacija, bez . . . Eto, ljudi su radili godinama i godinama, stedili su nox-did- e,
i, progonjeni slikama mladosti. sanjali o danu kad
cc bar jo jedamput posjetiti stari kraj i brata, koji je
ostao da Zajedno sa ienskijem ore i тиб1 se na kiselim
parcelama lidkih vriStina.
A lijcpa je ta brdox-it- a Lika, i nisu jedino Plitxice
dar i igra prirode. Ta koliko se, recimo, nalih ljudi bla-2e- no dixi svicarskim ili tirolskim pejsaiima, jer. domaci,
lidki . . . Da je uz lidkeeuvate podidi odmaralBta. pa da
ta odmaraliSta imaju moderne restorane. pa lefaljke na
ternsama, pa lijepe ceste, pa . . . Onda bi ljudi kazali :
ma tko bi to pomislio da i mi imamo, eto. tako krasnih
predjela. Jer, u Lici. nisu jedine ljepote u majstorluku
Plitvica, ili Svice, ili Velebitskog gorja. ill . . .
Brada su krenula autoraobitem u svaje rednd sels
I goveri jedan od povratnika :
— Sjedal li se, braco, ovude snve klrijaH.
I. gledaju se brada. Casak.
— SjecaS li se brace, kad sa nam landari pKjeieiK
onu kravu Rumenku za perez?
— A sjeal h se onog Jarenog bidica. Simeun smo
ga zvali'
I шУГШ:'' -- r -- га_1 Г: IMKA r, .. --Zje - _.ч ?9wtdB
1 vILLLLLLLLBSQSHLk' --ЈгЈЖ
CR.ACK. МЛ]КЛ I DIJETE 17 Jl 2l URlhE
JUZNOAFRICKI DACHAU
du. On se nakon obavijesti
o zabrani boravka mora od-ma- h
spremiti na put, tako
da ne stitrne ni urcditi svoje
poslove, pa se 6esto Cak ne
sлm.i.je1:.n.i o'rp..ro.s..titi„- -. o.d.!„ svo.ij„e ! juiuuik,!.. t. ju uauuu iiu-- 2ivotna. Protiv nje ne postoji
nikakva mogudnost ialbe, a
2rtva пајбсбсе ni ne sazna
za£to je pronana.
Xeki je reporter "Dru-ma- "
posao da pronadje svopr
prijatelja, Alcott Gwents-he- a, kojep je prije dvije go-di- ne odvcla policija. Nakon
dugoR tra2enja ргопабао кп
je u 'Frenchdaleu, pustom i
bijednom logoru sedamde-se- t
kilometara od Mnfekin-ga- ,
a petnacst od najbliieff
sola.
Zatvorenici ne dobivaju
ni hrane, ni odjc5e, pa Cak
ni alata, kojim bi mogli iz-vu- di bar kakvu korist iz pu-st- e
zemlje. Ovisni su jcdino
o milostinji i o darovimn,
koje im Salju stari znanci.
Ofito je da vlasti nastoje da
ih natjeraju da zie 2ivo-tinjski- m 2iotom i da im na
taj nndin slome duh i volju
za otpor. Nakon sto je pu-tov- ao iz jednog mjesta u
drugo, iz jednotf logora u
u drugi, Gwentsche je stigao
коппбпо i u Frenchdale. Tu
su mu rckli da ne smije ni s
kim razffovarati, pa cak ne
smije traziti ni vode. Dali su
mu kolibu od kamena, posve
praznu, bez pokudstva, su-dj- a
ili alata. Spavao je na
golom zemljnnom podu.
Protiv ovojr stanja zatvo-reni- k
se nikome ne moie
potuziti.
Strajk — svlacciijcm!
Nore5kl policajci odluHli au
da na cudan natin pootiRnu po-ean- je plaa, poto ne amiju
atrajkatit oni le jedan tjedrn
raiti alulbu Kologlati. alijedei
tjedan Ik--z gornjex kaputa i pri
jetr preko alndikata, da tr na-atai- ti
akidanjem druxih dijelo
a odjee i ohuce ae dok ne
bude udoroljeno njiho%lm za-htjevi- ma. NEDALEKO GOSPICA
— Aha, i ja se sjedam . . . dopunjuje drugi doSljak.
I, redom, teku pride, o sx-ako-m
x-ol-u,
o deSnjaclma
i ljex'acima, koji su negdje prije detrdeset i pet i podeset
godina parali xri5tine i xukli drxa. I o momadkim Sala-m- a.
i o prelu ... I, kako to uvijek bix-a- , razgoxor se po
vede i o XTsnjacima, i starosjcdilac tumadi : koga su ubili
ustnJe, a koga detnici, tko je poginuo juriSajudi na ta-lijansk- c, a tko juriSajudi na njemadke faSiste, o ranje-nici- ma
i tifusu, i neslanim obrocima, i zbjegu, i zatx-o-rim-a,
I . . .
Vidio sam ljude. koji se zbog Hepote stranih nox-dani- ca
--rlo brzo i xtIo spremno aklimatiziraju i povla-djuj- u ljudima, koji nosestranu пох-бато- и u dfepu. Vidio
sam ljude. koje zanosi uozno rublje. i upaljad obidni,
i X'jedno pero, i dobar iilct, vidio sam ljude ... I mislio
sam, tamo na aerodromu, gledajudi starosjedioca, koji
je suzno odekix'ao bracu — a za njegovu bradu pridaju
pride da su stekli poprilidno SuSkctaxih stranih novda-nic- a
— mislio sam: oxaj ce didac podidi i kuku i motiku
na sve, samo da od brade iskamdi neku paru vi£e, Mislio
sam. naprosto, to je seljadka duSa, star doxjek, siroti-nj- a ... A kad smo doSli u sclo, prxi doSljak je upitao
brata starosjedioca :
— Ja sam navikao da nedjeljom idem u crkvu. Reci
mi. braco, je li saduvana naSa crkva ?
— Od rata, eto, ja sam se braco odxikao da plazim
oko oltara. ZnaS. u naSoj crkxi bio je i zatxor. logor ne-kak- ax.
I tu su faSisti zaklali i oxog. i oxog, ! oxog starca
i staricu, i dijete iz te i te i te kude, i ranjenike, i bol-nidar- e,
i silovali . . . Ako ti je do crkve, brat tebi ne
brani. niti de ti itko braniti . . .
Zlati se sjenokoSa i Ijeskar, zrikaxac tumadi uru,
razgovara potok.
i Starosjedilac je kazae bradi:
— Hxala ram na svemu Ste ste ибвШ aa kifrce nmW.
I za odijela. i za hranu. i za nexac
— Ajdje. belan ne bio, i opet cerae mi te¥e pemci,
ista smo krx i ti si pegerelac, i, ete, nal(e se kd вад, Htedjeli smo neku paru . . . gevere brada-gest- L — Bilo ram je tesko s podetka ?
— Gadno telko
Borba oko desegregacije
u Sjed. Drzavama
"Pustite k meni male--
ne . . .", rekao je Isus Kri&t,
i prema citatu iz Sv. Pisma.
kad su neki odrasli pokusali
da rastjeraju djecu koja su
doSIa da vide Isusa, nakon
su £ula kako on izvadja 6u-des- a.
Ali kroz zadnjih nckoliko
dana, od kako je novi ter-mi-n
Skole otvoren u Ameri- -
ci, fujemo drugaCije izjave
o postupcima naprama nevi-n- oj djefici. Novine, radio i
telex izije bijahu puni s xije-sti- ma
i opisima kako su se
ljudi, koji sebe nazivaju ne
samo dobrim, nejfo i najbo-lji- m krScanima, okupljali u
xelikim ruljama, naoruiani
toljng'ama, noievima, pa i
rovolverima i bakljama da
u nekoliko ju2nih mjesta
pangsterskim prijetnjama
pa i krx'ax-i- m nasiljem spri-јеб- е
djeCici da polaze Skole,
da u istima ибе Citati, pisati,
racunati i po krScanskom
moralu se ponaSati.
u L union, lennessee, o- - kupila se krvo2edna mlja od ]
nekih 1,500 osoba iz cijele
dr2ave, pa i drugih dr2ava, J da pokafu sx'oje "junaStvo"
naprama dex-etori- ci crnacke
djcce, koja su usprkos tako--
xop straSnop terora polazila
Skolu. Tek kad je dosla x-oj--
ska
— Nacionalna Garda —
s tankovima, uspjelo je ras-pr5i- ti rulju, samo da se u
drutfom mjesfu okupi.
U IMansfield, Tcxasu, sli-c- ni ganpsterski teror je us-pi- o
u tome Sto je onemogu-ci- o
nekolicini crnaCke djece
da polaze Skolu, jer nisu
imala doxoljne za§tite od u-biln- ckop nasilja, s kojim im
se prijetilo. Kriieve se pa- -
Ubijcno IS o.olia zhoi?
knjijrc o Muhnmcdu
Otamnaest osoba je ubijeno. 100
ozlcdeno a vifc od 1 000 uhipJeno
u raznim predjclima Indijc ibog
knjige o kojoj se nepovoljno go-o- ri
o Muhamedu. Knjigu su na-pisa- li
Ameri&ni Harrj' Tliomas i
Dana Lee Thomas prije M godine
a sada je izdana u InJiji, Sto je
razjarilo muhamcdancr.
lilo po noci, Sto je tradicio--1 njihoxim argumentima, dos-nal-ni znak Ku Klux Klana ta je da netko zaprijeti na--
: da ce izvesti ubila£ko nasi-lje- ,
bilo to u obliku 1шба, to
jest, najbrutalnijeg umor-stx- a, ilLpale2a crna£kih ku-б- а,
u kojima obitelj s dje- -
com, starcima, itd. stanuju.
Oxe ruljaSke teroristiCke
prijetnje protiv Skolske dje-ce,
роргабепе s pojedinim
nasiljima protiv Crnaca, iz-bib- o kad su sudovi u nekim
mjestima Juga odluiiii da
сгпабка djeca imaju prax'o
polaziti §kole, za koje nji-hox- 'i roditelji placaju pore-z- e
za uzdriavanje, ali iz
kojih su do sada bila isklju-беп- а barbarskom segrega-cijo- m, kao dijela ugnjetax-a-nj- a
crnaбkog naroda. Kako
je poznato, x--
ec je blizu tri
godine od kako je Vrhox'ni
Sud znklju6io da jo segrega-cij- a
u puCkim Skolama, koje
se uzdr2axaju iz poreza koje
narod plnca, protixna Usta-x'- u Sjedinjenih Driaxa.
Osam ju2nih dr2axa se ot-vore- no zax'jerilo da ce na
sx--e moguce naCine sprije2iti
izvadjanje odluke Vrhovnog
Suda. Nasilja u broju mje-sta,
gdje su sudovi odlu£ili
da se segregaciju ima uki-nu- ti
u puCkim Skolama, su
akcije da se ројаба rukc
driax'nih vlasti, koje su od-1ибЈ- 1с
sprijeCiti ukinude se-gregac- ije to jest, da im se
pru2i argumenat da se pod
sadaSnjim usloxima ne mo2e
ukinuti segregaciju, a oni ce
se x'ec pobrinuti da "takovi
uslovi", to jest, ruljaSka na-silja,
izbiju svaki put kad
se bude pokuSalo ukinuti se-gregaciju,
da se na taj пабш
охјекохјеб1 §to oni nazixaju
"sx'ojim пабЈпот iix'ota".
I zbilja, u novinama se
x-e- c pojaxiSe Clanci, i to od
nekih najistaknutijih kapi-talistidk- ih
pisaca, koji argu-mentira- ju da se ne mo2e
"putcm nasilja" ukinuti se-gregaciju,
to jest, ruljaSe ne
mo2e obuzdati putem poli-cij- e
ili X'ojske, all 5ute o to-me
kako so baS putcm nasi-lja
istu hoce podr2axati. Po
— Da vi to ne mislite da je meni bilo lak§e?
— Odmah planeS.
— Gox-ori- m samo: kudu sam odr2ao, djecu podigao,
i Skolox'ao sam dx'ojicu, i unudice, ex'o, Skolujemo . . .
I fene prilaze, i zahvaljuju, i djcCJca su donijela
cx-ije- da noxim djedicama.
Sire so Odi, u zjenama, odjednom, uskrsavaju svo
zgode stari h datuma. Gosti gledaju sclo pod planinom.
I nekadaSnje prxe ljubavi, na sajmu, i dasovito, njima
se dini da je brat starosjedilac jako i jako ostario, da je
sasxim drukdije izgledao onoga dana ... I bratu'staro-sjedioc- u izgledaju brada neki dudni susreti. jer onoga
dana. kad su krctali brdima, kad jo on xnikao prtljag,
da braca ornija budu na tegobnom putoxanju, da su
onda ...
— Dobro 2iximo . . . ka2u gosti.
— Ako, ako i namudili ste se . . . gox'ore 2ene.
— Neka, i red je ! . . . ka2e domadin.
— A sjedaS li se, braco, onog xolica, 5u5av je bio.
jo5 kao telac odbio mu se rog?
— Ma, je li onaj mrkov . . . kaie drugi brat
— Vi ste sxe zapamtili, baS ste sve zapamtili, a ja,
ubio rat. ubio rat pamdenje mladosti . . . ka2e staro-sjedilac
Do kasno u ncd brada su pridala stare zgode. I kako
to uvijek bix-a-, dim su htjeli doznati o nekom rodjaku i
poznaniku, iskrsavale su ratne zgode i nesrede, mnogo
je groblja po Lici i lidkim planinama. I mnogo junaStva.
I zaostalosti, joS uvijek.
U maloj planinskoj kudici razgoxaraju tri brata.
Gotox--o ditav ljudski vijek dijcli ih od posljednje pride
pod roditeljskom strehom. A od roditeljske strehe ni
pepela. Koliko je puta gorjelosljeme?
Onda se opet smiju brada. lidki. zubato, ! udaraju
se po pleckama. na rainju cxTljika janjac. Zatira je do-Slose-le, poljupci novj i nova rukoxanja. Krenula je rez-galie- a.
pa staro kolo. pa partizanska "Kezara".
Lijepa je nala Lika. i nisu sve ljepote zarobljene н
jezerima Plitvica, u partizanskem covjeku zrcale se
najdraie. ljepote.
— Da vam pridam. braco, koliko je puta gorjelo
sljeme kude nale ?
Igra kolo. V. J.
STRAXA 3
siljem, i to ima biti dokaz
da "usloxi nisu gotoxi za de-segregac- iju".
Formalna odluka za uki-nude
segregacije u pudkim
Skolama je doSla jer je crna- -
dki narod, osobito radnici u
unijama, uz pomod unijskog
pokreta i ostalih istinsko
demokratskih i progresix-ni- h
sila, izvojtio toliko da so
manje nije moglo dati. Po-kaza- lo
se odmah nakon od-luke
Vrhovnog Suda i na-knad- no, da vladajuda kapi
talistidka klasa i cjelokupni
kapitallstidki elementi ne-ma- ju namjere da stx'ore us-lo- xe gdje ce segregacija biti
nemoguca, nego da podria-x'aj- u
uslove koji ce onemo-guci- ti
izxesti odluku da se
ukine segregaciju ili barem
da se ote2a koliko se najviSe
mo2e ukinude segregacije.
Konvencije Bepublikanske i
Demokratske Partije to jas-no
pokazaSe u gox-orim- a na
tim konvencijam i u platfor-mam- a,
koje su bile usvojene.
Te konxyncije jasno i preja-sn- o
рокагабе da glax'ne ka-pitalisti- dke partije u Amo-ri-ci
nece niti za col podi da- -
Ije nego nktuelno moraju u
pitanju ukinudn segregacije,
to jest, "priznati" de ono sto
je xec postignuto i bez njih
i Sto se iSe odstraniti ne mo-2-e,
ali ce stavljati s'c mogu-d- e
zaprekc da se ide nnprcd
s ukinudem tc sramote, koja
ru2i lice Amerike prcd dita-vi- m
svijetom. Istina, oni ma-skira- ju
sx'bje izjave i akcije,
ali je ocito u kojem prax'cu
idu.
Pogledajmo samo kako sc
izvadja odluku Vrhovnog
Suda. Tek tu i tamo lokalni
sudovi odludc da se segrega-ciju
сгпабке djece u pudkim
Skolama ima ukinuti, onda
se niSta ne udini da se osi-gu- ra
toj djeci dn bez smet-nj- e
ili straha idu u dkolu.
Uistinu, za diviti so je ncpri-mjern- oj hrabrosti maleno
djece, koja unatod ruljaSko
prijetnje najgorim nasiljom,
ipak idu U Skole. ЛгеНк1 jo
konlra3t izmedju hrabrosti
te djece i kuknxldkih ruku
ne samo ruljala, koji svojo
"juna5txo" izkazuju nad ne-modn- om
djecom, nego i onih
na vlasti. koje samo traio
izgovore da zaStitc sxoje po-litid- ke
pozicije, a ni prstom
no midu x'ise nego aktuelno
moraju. U ovom sludaju,
treba dati priznanjo gox'er-nor-u
Tennessee, Clcmentu,
koji je poslao Nacionalnu
Gardu da rasprsi Sox'inistid- -
ke ruljase. Protiv gox'eraora
Clementa nadigla jo ejejo-kupn- a
Stampa x-i-ku
jer da je
tobo2 bio prexHe "surox"
protiv republikanske reak-cij- e
na konxenciji Demo-kratske
Stranke i jako je
"podlo"' aktox'ao kad je Ei-senhox- vera iigosao kao re-publika- nca, da ga prcd na-rodo- m diskreditira!
Sramota je, velimo mi,
kako kapitalistidka б tarn pa
postupa s jednim upravo
zx'jerskim terorom protiv
Skolske djece, sramota je
kako kapitalistidkc stranke
postupaju, sramota je kako
sama vlada postupa. koja
proganja klasnosx-ijesn- e ra-dni- ke
s podxalom da toboi
zagox-araj- u "nasilje", nli ne
dira u one koji najgorc na-silje
izx-adjaj-u. i to nad 5kol-sko- m
djecom, a sramota je
da se u Americi izvadjaju i
toleriraju takove stxari u odi
prctonzije kapitalistidkih
vladara da "vede sxijet."
Na progresix-ni- m si lama,
peglaxito radnidkom pekre-t- u
kao stoieru, de ovisiti da
se ie sramote izbriSu, i da
sx-ak- e amerieko dijete meie
slebodno polaziti ikolu bez
straha od ruljaikog nasilja.
(Claaak "Narodno
СлггЛа", Сћасжсо)