Jedinstvo, September 25, 1956

              STRANA 4
TRST DANAS _ Jibw aaaiw aaaVi R jL E T V A
Pnje nekoliko godlna Trst
u prvi put u njegovoj histo-n- ji
робеН napustati njeovi
Rtanovnici i odlaziti £ak na
jedan drugi kontinent tra--'
ieci posla Broj stanovnika
Trsta sve do godine 1949.
bio je stalno u porastu. Trst
je godine 1869. imao oko
100.000 itanovnika, 1914.
250.000, a potkraj 1949.
vSe od 300.000 stanovnika..
Medjutim prije tri iodine i jedna grupa od stotinjak
ljudi. vecinom nezaposlenih
radnika isplovila je na jed-no- m
prekooceanskom brodu
iz velike trSdanske luke u
pravcu Aastralije, odakle
su робе1о stizati radnicima
primaraljive ponude, koje su
obccavale unosno zaposle-nje- .
Ta grupa iseljenika bila
o u neku ruku i izvidniea
nezaposlenih TrScana. koji
su se — kako su uzalud tra-il
li posla u Trstu — poc"eli
raspitivati za uvjeto rada i
izvan svoa Krada I vec do-sa- d,
za nepune tri godine, iz
Trsta je emlgriralo 89G7
jrradjana, medju kojima viSeJ
od 70 posto radnika. Da sta-tistik- n bude potpunija, treba
dodati da se medju tfm ise-Ijcnici- ma nalazilo oko 35
posto kvalificiranih i visoko-kvalificiran- ih radnika.
Emigracija iz Trsta sada
— po svemu sudedi — po-sta- je
sve intenzivnijn. O to-me
govori i jedan od poslje-dnji- h statisti6kih podntaka,
prema kojemu se samo od
februara do sredine augustn
ovc godine isolilo samo iz
Trsta vi;o od 1000 osoba.
Takav porrst emigracije,
koja je u torn gradu doskora
bila potpuno nepoznata, nn-govjeSt- ava
i dalja iseljavn-nj- a. To se mo2e zaklju£itt i
na temelju novih prijava za
iseljenje, kojih ima vec oko
5000.
Uzroke emigracije treba
traiiti u ekonomskoj krizi,
koja sve viSe paralizirn pri-vre- du Trsta. Naime razvitak
toga grada bio je oduvijek
usko vezan za luku i pomor-sk- i
transport, koji se preko
tije vrsi. U vrijemc, kadn se
Trst nalazio u punom uspo-nu- ,
raspolagao je jakom po
morskom flotom i lukom,
CHAPLIN
Charlie Chaplin zapoeo je u
filmitMm laboratorijima Saint
Clouda (Pariz) tnontalu to
po'Ijednjcjr filma "Jedan kralj
u Parizu.
Samo nimanje dovrienn je u proljee оте godine u Londonu.
Kadnja filma prikazuje Rode
i nezeode jednoj; ex.monarha
ntke male driave, za kojim juri
Jfdna radohudna novinarka. Ci-Jr- li cenarij adriava u ovemu
oko deedeet i pet raziilitih
N a, p u I j. HttOf i pjesraa jc neito bez
Cega Mapul) r+c moie Zato, %aljda.
1 nije sWajno Ho samo u Xapulj--a
postofi pec bttmoristhTkih kazalftta.
a rohko ih nema ni u jeJnom gra-du
Italtjc Umo. gotovo svake ne-djc- le. pftJjja se revife pfema
pleva.
To je graj tarijansfceg j4ga. si-romal-
Aog, 1
all jpai рМв£ &хЛл i na
one rj-rff-te ielj шл Jo хШе ftvetae J
rade4i. Lijp pjesee I lhovife
Sate kao 4a fta-iokruJ- yja NafeS-tancH- Mt 09 Jle м hsa pmoiJa i
Bite j 1окко Wmm poifaie. kad
um e n?e na jda veHeom
trga Www nplrk iak Ka i
fci 11 le sle. м ttpt j №
vrJika jMVa i ktne aatemoLih
теоЧа sa t Httfc sfei ret. CMM- -
koja je zadovoljavala po-tre-be gotovo cijele Srednje
Evrope. Tada je Trst odrza-va- o stalne pomorske linije s
Bliskim, Srednjim i Dalekim
Jstokom, kao i s Afrikom i
Jufnom i Sjevernom Ameri-ko- m.
TrScanska trirovinska fln- - ta imala je jjodine 1939
znatnu tonazu, koja je u to I
rijeme iznosila viSe od 650
000 tona. Tada зц se u Trstu
nalazile i centrale dviju ve-lik- ih
pomorskih kompanija
BrodogradilUte je intenziv-n- o radilo. Poslije Drugog
svjetskog rata Trst je me-djutim
po£eo naglo gubiti
svoju privrednu moc Xjego-v- a flota svedena je na svega
200.000 tona, i to uglavnom
zastarjelih brodova. Ta flota
vise ne odrzava veze s Isto-kom,
a i one dvije velike po-morske
kompanije premje-stil- e
su svojn sjpdUta it Dje-nov- u
i u Veneciju.
Upravo to je znacJIo i po-cet- ak ekonomske krize u
Trstu. Bez flote is prometom
u luci, koji iznosi jedva tre--
cinu nekadasnjega, pojavila
se i nezaposlenost. Prema
statistickim podacima od de-cemb- ra
1951. do dccembra
1955. broj zaposlenog sta-novniSt- va
u Ti-st- u smanjio se
od 91.087 na 85.321 osoba.
Istovremeno povecao se broj
nezaposlenih za vise od se-da- m
posto i potkraj prosle
godine dostigao je brojku
od preko 20.000. Kad se o-vo- m posljednjcm broju do-daj- u
i privremeno zaposleni,
onda je slika nezaposlenosti
u Ti-st- u јоб mra6nija.
N"ezaposlenost se stalno
povecava. Onimn, koji su
ncknd radili u luci i u bro--
dogradiliStu, pridruiili su se
novi nczaposleni, koji su za-radjiv- ali kruh kao namjeste-nic- i
u trgovinama ili admi-nistracij- i.
Da bi se sprijeclle poslje-dic- e
privredne krize, Тгбба-n- i
predlaiu, da se njihov
grad proglasi slobodnom zo-no- m, koja bi dobila poscbne
privilegije. To bi — po nji-ho- vu miJljcnju — pridonije-lo- ,
da ponovno oiivi pomor- -
ski transport, koji je uvijek ! bio najveci izvor prihoda za
taj grad. ("Borba")
ulojta. Sam Chaplin nastupa u
uloii ex-kralj- a, dok novinnrku
tumaji engleska glumica Dawn
Adam.
N'a konferenciji za tampu,
koja je tim povodom uprao
odrlana u Parizu, Chaplin je
rekao da taj nj film umatra
"najbotjim I najzahamijim Sto
je ikad napravio".
Ja am to fettt rekao evo
jim noTlm filmnvima, natavio
je Chaplin, no rjerujem da ete Napulj
bez dirigenta. ali skladan zbor.
Piesma svuda kruii Eto. i na
clavnoi trimci. edie se rrodaic ,
poxrife, voc'e. meso 1 drugo, 1 ta-- 1
roo e pjeva. Saki prodava ima
pjewmi s koj4m reklamira roba гм '
n-oje- j tesgi Oai pfevaia stare na
pohtanske pjesroe ih £ak nek iz
poznatiii opera, ali s mnim rijc-б--
ma. Take j j-t- da predava! pevrca
arija "Toska" sastatto svoju re- -
UaiMtu ffemom, a dfwgt je4tn, pje- -
vao je na anja vrato sc ceao mo- -
OJauh U vm efoxnaffi: sinfor
X#2vp9 JC жжчВвчврдНВт X шШчвШ J
vi§e godwta. a sa4 j peoovao ма- - ta. Oe j mce le peeut W
џш — fcwuwi a штџ. fo- -
НИва ргтр4а аеммо. dnesne e--
И enarhotigkCf PH-- t
nam se jrfefa pjesew Me Це-- j ie% ©see, a koja роЧгу st-Сж- к,
Ш eke aVet #im. fA. me a NfIa.AIL p#e teca
te Ja p#ea fe s: га st ♦ j K ЦДМ'"11П a#wre a aetr
poitfanAa pfeat. Tefc He f pe-- im panim 4 кмафе Цтк
ceo. a vwf sa i пми" pniumci . кие oVeke.
prflrradh агф!- - Ck sa I mm a J Eta. tef $цг Laa#e je, kae era-aunxnobtli- ma
pjoah 1 zviidali ra-- doncfaiuc. cesto raeta vicrra
-- cJ-u s pjeiama. B;o te to abof iala Napo!.tasaa Ljedao aokaa
ммм м___В ▼ввТ' Л еаааавввавввввввввввввввавгч!--)-4 Т чР Ibbbbbbw
тшимт&уј rf- - л' ,п --jtetftYWjBaz-JBmm ааа. i и аа. авввввш
N 8. HruJov mnogo putuje. Nedavno je pojetio nova kolektirna
i driatna sazdintsa u SibiHji. da c licno utjerf o njihotom polo-tanj-u. Na JicJ e tidi u razumoru na grupom kolhoznika. I rod u ibinji je ove godine izsanreno dohar, all nema dofoljno radnika
da e pobere. NEPAL
Hijcf Nepal zna£i u pnjcxodu
'zcmlja u podnoiju planina" Ta
drfava na podrufju kroa sijcu
— HimoJajr, im olro 140.0O0
etvomih kilometara si oko 7 mi-Jio- na
stanovnika. Sjcxcrozapadni
dio oe zcmlje pstmo je potpuno
neistrazen nasuprot ostalim kraje-vim- a
koji $u napacniji i potpuno
istraicni.
I'rilaz u sjcvcrnc krajcvc Nepala
£Otoo je ncmoif Sx Zapada put
zaprefuju bujicc rijcke Kali preko
koje je £ojek postavio tek neko-liko
slabih, nepouzdanih motova.
S istoka takodjcr sc teSko probiti
zbog slabih puteljaka $to л-o-de
dije-lo- m
kroz neproliodne guStare a di-jclo- m
kroz sulic pustinje Na )upi
proteiu se tropske prajume, na
sjeVcru ledcne tibctanske isoravni
Zato nijc ni udo da u sjrtcro-zapadno- m
Ncpalu fie nepoznati i
primtixni narodi, koji rijetko i u
coma maloj mjcri dolaze u dodir
sa civilizacijom.
Promet izmedju tih sela i zasc-lak- a
Jto su se ScWurili u divljim
dolinama i klancima sunh planina
odija se samo pjeikc, sav se teret
prcnosi na ledj ima Zato stanomci
oih кгајсла eifinu predmcta za
Iastitu upotrcbu izpradjuju sami i
ne mo£u se osloniti na razmjenu
s naprcdnim narodirru. Ipak nelto
malo robe zamjcnjuju Nepalci ovih
krajcva s Tibetandma. od kojih
nabaljaju manic kolifine bralna,
riie i oli. Inaf e oni sami obradjuju
svoju zcmlju hkoriJtavajuifi saki
zgodni komadi surorog tla: pri- -
mitivntm dntnim oruuicm oka- -
paju strme obronke planina na
koje su zaudili us j eve. Glavna lira- -
e отај put luiiti a mnom.
Pokulao am da u nlrmu vi-jetl- im kontranle, koji potoje u
relikom gradu. kako na ulicama.
tako i medju njeRovim tanov-nicim- a.
Chaplin je takodjer dodao da
narnjrrava snimiti novu. itujrni
verziju vor rjemoR filma Cir-kun- ".
koji je naprarljen prije
trideet Kdina: "Cvijek am
radio, I ne hih uope moRo za-mi-- llli 2iot hez rada".
ZAVRSAVA SVOJ NOVI FILM
njihose duhoHoti Ostaimo sad
po strani sse ooe ptiie i anecdote
o niecovoi kamcleonskoi rolrttcTvOi
karijeri t zadriimo se samo na no
кнв najnoviim Sabma.
Pocefo je to sa iatbama gradja- -
na, kako je se oosaano aa ulica-ma
Nipulja. Sve je isto kao i ptifc
nekoliko vjekeva. nikakva no-os- t
da osvj-eJi- . OJ pria po ultcama,
oai su poceK i javno d pta%a-cwf- a
fra4onafelftflai. Cavft зл ove
priajevere "3 Sa4k© — lfee se
aУhТmдЈ2Сa акаанкаввааШ WtC ЖакжавЧа"вГаввС_аТЈ1атвваКав
— Jabe je em Уеуа к na tfj?o-vwn- a
pest%i feaveae s papigama.
tag jatra a veran traovtau. кло
1 sa u xeialje hsmUI, pof%-i- H ta
se kaveai s pifipajitm. Glwlah 3i
XafdataiKi i raVali sekae ahca
AM pasitje pfiaf ooapejaeja
р©Схв sa s Аа%авш aavotn ~~-- aa im-ar- e
pspajiafe ea рчва апмеаат-гмкл- .
Daiiaaa i haiwu oni sa vj€- -
"Ml MaNHa?BpCk аапИС ПаарчВвгав w"M И1И
"ptagawraV. Na svake анре;
kom aa racur Smdaka'
Tako te to tHo n do, se c e
na omIi Ijudj je Chapati vrsta kak
koja se jede s outrun za&niraa.
Oiim toga hrane se porr&m,
%rstom grahortca t specijalnim
utfajalim maslacem zvanim ghi. U
nekim sclima moie se naiii na sa-svl- m
sitan kxumpir. Jaja su rijct-kos- t.
a takodjer i vote. Od doma6h
zivottnja glani je drug Nepala
долсЈо po imenu jak, koji odje
na јјслсгј Nepala igra tstu ulogu
kao u Laponaca sob.
Po tipu, stanoxmci ovog dijela
Nepala razlikuju sc od svojih iu-narodnja- ka
u ostalim krajevima oc
zcmljc neJto iu niii, nisu debch,
ali zato coma otporni. Pored trf-ко- д
i napornog ziota koji im je
namctnula uroa prtroda. ом
su ljudi zadriali dobroduSnost i
stalan otmijch na licima pri susretu
sa strancima.
Sirijslci protest uIJN
zbog Konccntracijc
(rupa na Cipni
New York — Sirijski dclegat u
Ujedinjenim naroJima Rafik ASa
protcstirao je zbog konccntriranja
britanskih i francuskih trupa na
Cipru, istitudi da to prcdstaIja
prijctnju nczavisnosti arapskih ze-malj- a.
U saopenju, koje je tim poo-do- m
objavio, sirijski diplomat tvrdi
da je Hkrcavanje britanskih i fran-cuski- h
trupa na ovaj otok dovelo
do pove&uia zategnutosti u arap-ski- m
zemljama, dodaju6 da takc
akrije znae prijctnju mini.
"Koncentrir,anje trupa na Qpru
prije i za vrijemc raz£0ora u Ka-ir- u
podijeda na klasifnu politiVu
kolonijalnih sila, u 19. ijckuM,
rekao je Asa.
Cudnovati slucaj
Cudno jc kako se nekad nepri-lik- e
udruie. Jedna obitelj iz Wash-ington
(otac, majka i Sestoro dje-cc- )
cijela je nastradala u roku od
dvije godine i to na isti nacj'n —
u automobilskim nesrecama na
prelazima preko trainica Matcmat-sk- a
mogunost za oo iznala
I 1.000,000! I
proc'jlo 1 u grzdonacclnisfs u Od- -
mah poshie toca napagaii su zaied- -
no s kaeuma nestah isto onako
kao Mo su se i pojavili.
NapohCaAci sa iuMrog tmpera-raeata- ,
a to s na%el)e viS kad
se na aogometnoi uikmci. Oni
imaju oj momtd koja nesi
me njoog grada i igra a prvoj
ligi. Sri XafeHtaAa ale ta mem-£- d
od sveg srea pa i vc od toe.
Kad se igra aa njihovora tereea,
Napetttaad poUja take straw
т&цШ — "ttfeaT, da ih je eMe
Offsatj. Расаа Jabkant i dtafttn
- Ж?— — —- АававаакАС?аавва aaaaf ажа
da faacajw i pVaane bce od ftes
i raaeA onaaa aa saca i
iffa£a. Jeaaoai м tk piaaefi aa
tttttt i nap tiv&t takva gafva aa
ie ta§eJala h da se ve pfava
M№ иамарв poticafaca t cHfiM.
Bilanca je bila- - jaaaa tartav i ee
Da se te ae b rte
SbfW JC аЧЧвввв V4r РгваКа1 Hawtar'
ааааш ааа_аавав al %ааавававв1 авааввш aaaaial a %ааШ
a f jbok metar. kae bfana za pre-- 1
tierano terrperasientoe Napolitan- -
— A U
(?4)
— Umiri sc! — tele kriiar. —
Za jedan cUsak jenjava knao
n-anj- c u owffl kraju. Nesrcia je to
naia, istina je. A I taj kratkt mir
utrt fc put do naruca tojih mihh.
— Л ti? — upita radoznalo
djcojka.
— Ja sc vracam k njima, da im
javim Andjclija je zdraa i zia.
uat cc ixjg, povraiu tu sc SKorim
k tebi nosofi obiljeije nojega spa-sefi- ja
Donle miruj, gospodjicc, t
pazi, da ti rfa siuii ko Sto jc do-l-e
Pazi je. Zivanc — produlp kn-za- r,
dignuv se na nogc — pazi je
kao oko u flaw Vaijda znaj, Sto su
joj zJe duSc namijemle.
— Znam — ktmnu moSnjar — i
ne boj se. Njezini su vragovi i
moji, mo j itit i njczin. ' ~ Dobro, mcJtrc — starac ce —
hvala ti. Po6 mi c joitc pohoditi
bracti krizare Malo ih osta od kr-- a
bo]a, a i na tu saku vreba mrz-n- a
Zbdgom, gospodjue' -- Bog tc
ititio Odlazim k txojimi, ah znaj, da una dearth duSa odjc. da una
mojc braife, koja tc neidjeni iu-%aj- u NiSta sc nc boj i ne zdoj'
Djevojku izdaa$c sua. koljcna
joj poklccatahu. Taj i'ojek Mdje
ncdaxno Uerislava. taj ojek do
nije joj dar od njega. taj fovjek joj
sada govori, taj fe c'oNjek opet id-je- ti zjdjcnje njeno, a ona ostaje tuj
sama, napoitcna medju tudjim svi-jcto- m.
Sada, u ova; tren odiazi po-slani- k
ljubavi, oh bilo joj jc. da je
Uerislav nred njomc stajao. da sc
Derislav Uijcli od njc. Koraknu, sti-sn- u sojima rukama snaznu desntcu
st area i rece kroz suzc bliicda na
smrt:
— IdeS! Boic' Vidjct fc$ ga' Ja
ga sidjeti nc cu. Rcci mu. da si i- -
dio Anujchju, njczmc suzc, da u
svakoj suzi njeva njcgoxo imc Rc-ci
mu, da sim klonula bez njepa
kao csijet bez sunca, rcci mu, da ga
Ijubim, ah. kako рл lubim, Hoic'
— proah djcojka u phi Ncho-tic- e
sakri joj desnua oti. Andjc-hj- a
klonu natraske na sjedalo.
Kriiar stajaSc nijpm kao kamen,
a uz njega spjitao dobri gradjanin
glau, i njemu je teSko bilo Gos-podari- ca
Jclena pako okrenuv se k u
zidu, prinije pregau k cxfima, a od
plaa sc joj je skakalaglava.
Tad sc osoi u trcn Andjclijs,
polcti k prozoru i skinu sa granfice
rumenu ruzu i poljubi je
— Na. to mu daj - pruzi mu , d,e%ojka oijet — pod mojom jc
rukom raslo. po sto puta cula e i
ru£a moie uzdthc. mote mol'Me
NajljepSa jc, najdraza meni. Podaj
mu je. Zbogom! Idi! Molim te,
iJI.
— Zbogom' — rec"e kriiar. pri- -
Alkohol i smrt
Ako sc alkohol nadjc u ielucu
u trenutku, kad covjek bude ubi-je- n.
alkohol c prodrijeti kroz ic-luda- ne zidoe. Pretragom кгл-- i po-slije
smrti, dosada je tako tijelo se
klasifirirano u alkholicare. To jc
cesto bilo od presudne xaznosti za
sud i istraine organc. Da bi sc iz-bjeg- le grijcJke, odsada c se uzi-ma- tt je
krv iz iile, koja izlazi iz srea
i ide nogom prema dolje, jer u nju
ne prodrc alkohol poslije smrti.
se
ce Ali, t tu ima iala. Шк je to
na utakmki "Napoir— Roma".
Stad km "Voraero" bio ie prepan
gtedakaca, oko 60—70.000. Nedo-staja- k
je joi desetak minuta do
pocetka. Upravo tad iz jedoog u-ta- za I u4a je na teres jechva cudna
pogrebna kolooa. Na ctlu jc bite tri
nj#i osam s crntm регјапката na
stavi, koji sa nosih jnrtvaAi san-dtt- k.
Iza nj a Ш pap t lfdi
eaeseei a ono s vijewo. Za
svHna nj4faa kera£ala je "baada". A
kofa je svtrak posmrtni mari.
U poe'rtka sa ni misWi da se je
гиН o pejitefea nekoy BHittog цга-e- a,
aa
ah bak je to iat. Ustvari. te
SU Л££}п£АС1 Tfttf? ЧМЛжЛШСС Sal
to
"Rom" — feoa ii ptMiv пџ-- i
4 nLV—YudSaSL аеадвтаЈаЈаТнДааИвев-аШаа-Ш и нК awaaaaaKat aa ЧЦ 9ачГ1еа"ш
&t9 ЛaaaW ЧгС аИвввааИввЈЕчкивШИ 4 of ▼lrai
Sflftft nlWi ПРСИ'} ИИВв Ј J
raa — еччЦе te џе ".
Eto, taWL'H Јч #рв#ИрвЛС1. vWt
e 9Vlanata 904 Ш wffaV№M
p#e svega. vaa)aa kae a pecart
from gratlcoacVfaika.
M P?1Zj-ii-c
se smije...
(H i i to r j f s k i r o m a w) GUST SEN
mivoijet, teazidje poniknate glase
sa gospodarima iz komore. Andje-lij-a
pako dugo jc u noli plakala,
dugo klc-Jal- a pred starinskom sli-ko- m
Bogorodice.
XXI
Dano bjeJc Zagrepani zabo-ravi- h knaepro!jctne dane godtsta
osamdesctisedmoga. Dva puta bila
se izmijenila godmi, i gotovo mJta
nijc smutilo mira Ni medju Gri-5e- m
t Kaptolom nijc bilo zaciido
zavadc, rc6. bi da sc objc strankc
drzahu one vjcre, kojom sc zaijc-rtS- e
u kraljcskim donma zagrc-backi-m
pred ' buntovnim" bisku- - Paiom, i da jc ruka toga pro-leto- ga
prognanika nosila blago-sl- o
na ploda bar u g!anom gradu
kraljcvine Slaonijc, gdjc jc sc-jedna- ko banovao gospodin Ladislav
od Lucenca, a biskupoxao Ivan
toga imena drugi. Nijc dak'ako sa
zcmlja mirna bila Po Dalmaciji
Jirio jc BoSnjak T%nko, taj ele-umn- ik soga naroda, smjclim zcz-lor- n
svojc Iadanjc i svtjao pomor-ske
gradoc u se uii iknpac —
navlastio Split, koji jc. mrzcci
BoSnjakc, zaman apio u kralja
Luksemburgoca za pomoc Oncar
Siirrun, obcfaao je slatko i glatko. ]
ai ne posia po som ooicaju po-mo- fi, cijcnei kao mnogi Iadari,
da su narodi kralju sc. pa i soj
znot dulni, a kraljeM narodima
niJta, ukratko, da jc Gospod Bog
stvono narodc гл kraljee.
Uz Trtka stajaic jerno Ian
Palcinik, junadki prior vranski.
Poput munje sinuo bi njegov mii,
gdjc god sc pojawse 1гапНсГј
lukscmburske kut'c, a pri spomenu
njegoa imena uzdrhtali bi si gra-do- i
dalmattnski Za njega nijc
bilo kralja do Trtka. "Kalabrcz",
reifc ukratko, "nc orJi, Sto bjcic
obcifo, ne dodje na odmjcrcni rok.
Sest mjescci stajah u njcgooj лјсп,
Jest mjescci minu. Slobodan sam i lrtko sam uo groba bnuhitc xi
po oIji, ja znam, kamo moja po-sjekli- ca smjera, meni ne treba za-morsk- ng
kralja, koga ni u snu idio
nijesam. Radite si po olji Ovjcn-£л- т
djcifak ne cc nam prosuti ruia
krilo, kao Sto nije ni ovjencana
djcojka. Trista mu muka' Toga
nikad zaboraiti nc cu. Txrtko jc
ftjvjek, koga jo? Hrat razumije.
kad mu goon. Idite, iditc' VlaJki
kraliic jc knv, u a su toliki Iicasi
,a",.u ,чо'с P"1! P0
?ukn'u Piun"l na woju bradu.
~"i"— nam zaklcsc olta --7- 1 rom u Ugrcnu. I'o nasoj djedo-aso- m vini okrccu ljudi sakim
soju %jcru, kao Ciganin opaktju.
od toga draca da bude pScnice
uj ! Pazite! Ako sc Tsrtko smckSa.
poda it ce SiSman i nas 1 naSc nra-v- o,
a zcmlju prodat c Kalabrcz
Mlccima. Ja ostajem trd pri
Txrtku."
Slaonija mirovala je sada, Dal-maci- ja je daleka, Tur&n digao se
na Srbiju, a znalo se, da Kami ban
odi 6etu BoSnjaka i Hrwta prog-nanika
u pomot cam Lazaru. pa
nijc bilo boj at 1. da ic BoSnjad
nrovaliti u MacS-- u i Srijem, imajuc'i
kod kuc 1 kohko posla, da sc hra-ne
od Mjratose bujice Slaonija
mirovala, al taj mir ne bijale
nalik blagoj maslim. pod kojom
uspijesa ljudska sreca, taj mir bi-ja- lc
kao gluha tiSina groba. Zc-maljs- ka
su gospoda Sutjela, ako je
mnogima kipjelo sree od zlovolje.
krcki knez Ian sjedio e mrk i
mi ran u s%om kamenom Senju, njc-gov- u
srey nije godilo gledati. kako
u zcmlju tudjin za tjdjifH)m
tiska na slasti i casti. Mnogc knnicki mac, pod kojim pre-stra- Ji i pi-do- se a Budimu cla-- e Korpada,
Mirka LackovK'a 1 drugih plenWa,
mnoei skuniiic se. kajui se za
svoje buntos-n- e grijthc 1 prima jui
ujedno za placu izdaje zaphjenjena
dobra stjjih pogabljenih drujn-- a
Zagrtba&i kaptol bijase miran
Proiistse ga. kako se stli D%a.
najsea bfeSojaka uskoc'rfe u
nepovrat. Јгимп oprosti kralj, te
mirovahu. dakako naoko. jer rami
srea ne zdfIi tn oprefcenje 5rS-raaf- ta
kralja, njeev raitost ne
t4rijeb tajne nade njaWva srea.
pak. taj jadni ZfaJeai pale. ii-sa- a
od ргтја4е}а i aeprrfatetfa. Ma
on re W aa carilHi svete hotaSe. ce
pepeUi tveaa klasa' Tke te
hiiesa pttae aa pakJ Radjen je. da
rebaje. i ptfe li. deta ima po
sTijrtu kenepara 1 ketaca Bisafe i пкНт jjewo fe krvea
rtfav4ltrh lyaJi omrjedaala bila
krraveg naftera i amera. pe
starei afvatswO} aavaet pmiife aa- -
Gajyodw Lack ed Lacenca alt- -
чаа se pa eaaseaa aaeavanse aa
аае. апаас, е aava. кжџв se
aeaka закаа saaa. ratt zasaaa
seepiaart Goa'Oaia Ijaceaac iai
rvrae ye i sam i ceae ithim a
kraljerske dve-mv-e a Bedim Nije.
nttna rttln iltiha Grifana. ietao
ЈЛЈг ovrede ntthove, al opet
O A —
jc pazio kraljou zapovijed, nek
nc dira u grt£kc pravice. Pa zaito
da si sam kvan ssoj san, soj mir?
Cesto bi sc nasmijao od srea bratu,
banu htvatskomu "Eto, cto" rcfe
jednom za stolom Ivanu biskupu,
"bolje je biti shnonskim banom
ncgoli hn-atski- m. Ja tu l.jepo sje-di- m
i pijem s tooom rujna sinca,
a moj slatki brat na sc dolje u
Dalmaciji pri mom sa onim pro-klcti- m
starim л-uk-om
Palcznikom
I biskup Ivan imao jc kada pobi-ra- ti
u bozjem miru zlatne plodove
s%oje biskupije, Sto mu je bilo
osobito ugod no. BijaSe sam, bez
bhze rodbinc, sican skromno iio-a-ti
SiSman upozna se s njime na
dsoru brata si Vccslasa u Pragu
te ga, skromna kanonika isegrad-skog- a,
postaM za biskupa zagrcbac"-kog- a,
poSto bjeSe biskupiju otcli
bjntoniku Pavlu Ногл-at- u han je
i rado pobirao zlato, pobirao c i
inlje, budui da mu je na ViSe
gradu samo kapalo, a u Zagrcbu
rijekom teklo u kesu. A zaSto nc
bi pobirao' BijaSe stranac u toj
zemlji, miSljaSe, da joj nije duian
Ijubavi, da ima soje zanjc 1 ima-nj- c
zahvahti samo kralju SiSmanu.
Pri torn imao je 1 silna zaititnika, glau zemlje, gospodina Lufcnta,
koji jc sjedio celo suda krale!ne.
Tako jc biskup han dvije godine
mirovao, glcdajuli oko sebe, da
idi, какм su to ljudi u njcgovoj
полој postoibini, gdje su tvrdi,
gdjc su slabi, gdje nepobjeJii,
gdje li ranjii, pazedi. ne bi li po-put
jednog od predSasnika ssojih.
Augustina Kaiatica, mogao bitkup-ski- m
Stapom otoriti novo relo —--
ne bistncc ode, dodusc. of
zlata. Ukratko, han, dosti lu-ka- v
i sumnjiav po cfudi. htio se
ponajprije prilnatiti trda tla. a
istom onda raditi po olji BijaSe
isprva podatljiv, smjeran, na %e
strane prijazan, pace sc smijcSio t
onim kanonicima, koji ga toh Iju-ti- to otprait ipofl kaptolske hpe
zajedno sa mladim ProdanKfcm. al
im sjcrovao nije Taj vjcciti smi-jeSa- k
na njegoim usnimi bijaie
mu i sigurnim Stitom od siatfjcg
prijatcljstva, jer nije jcroao nego
sebi, torn glatkom i slatkom pn-jaz- ni
prema svim ogradio je ssoje
sree, ua pojedinac u njega dublje
zaxinti ne moie Kaptol.i biskup
iivljahu, kako jc njef. za jednim
stolom, al svaki je imao ssoiu
zdjelu Al nije mir trajao dovijcka
Toga nije dala hanoa cHidna ud
Kad lukavi duhosni pastir osjeti
da jc u hrvatskom tlu uhxatio ko-rije- n, kad sidje, da jc u milosti
mogjnika trd, da nema straha ol
hgc, nije sc ci stczao use niti
miiljcnja prikrisao slatkim smijcS-ko- m,
xcc" росе svijetu razgaljivati
duSu, iznositi praxcatu fud U toj
slobodi bijaSc kaSto t'udakom. svijct
je o njem prifao cudnovate bajkc
KaSto bi рл ostaila lukaxost 1 hi
nieni mir Bio je u takovim caso
ima razdrailjiv, mrzan. dudljiv
Govorio jc kao iz sna rijcc'i. niko-m- u
razjmljhc, gledao sehkima
exfima plaho oko scbe, kanda ga
netko goni. II jc sjedio nijem, po-nikn-ute
glase zurci u zcmlju. dok
ie oko niera buio svijct N1 Ire--
nom da bi trcnuo, misao mu blu
dila negdje xan S'ieta. Onda bi
drhtnuo, grohotom se nasmijao,
proSo rukom preko ccla i zapitao
u c'jdu. tko se smije Njcgoxo ti
jelo muile straSne muke. kao da
nemilosna, ncdlna ruka drii svu
mreiu njegosih zivaca, koji hi se
katkad protrcsli do bjesnila
Bisalo, te ga je hvatala drhta-sk- a
po cijele ure. a zatim bi usnuo
spas ao do' drugoga dana. Svijct
je govorio, da je mjeseenjakom,
stlenjakom il crnim dfakom Re-kl-o
sc da obnoc" gos-or- i sa duho-vim- a,
i uistina culi ga ne jedamput
domaci liudi, kako za mraka na sav
glas tie Prtcak) bi se, da u pot
rarkle noci ide ssijetom. da rita
mrts-ac-e za savjet, i uistimj kko se
stari groba r. da ga je vidto obnoc
idac'i medju krstovHaa stolnoga
groUja. Da. bajalo se. da Iran
umije imki care, pa zMlsa bt se
kaito zatvork) aa cijeti tfedan u
ssefe seba. ak je pmk itva lira
rreda se Uistiaa bijaie bolan -- rlo
bolan. b:kj mu jc kaJto. da ce tu
raerae raisli raanifeti labaniu. da
pepacati etiela rareia ajegovih
irvara pepat kaitjtvth niti.
(ХШк ce e)
W
TRAz! SE APOTEKAR
STARK MAN CHEVISTS, 4j9
BLOOR ST. WEST. TORONTO,
THERA APOTEKARA. ОППЛ-ТГ- П
SE UJUTIKI IZMEDJU
9 11 SATI.