Jedinstvo, July 03, 1956

              Iz Titova govora
u Moskvi
U torn gororu na Dinamo
atadionu 19 juna predjednik
Tito je kazao:— .
U period u od nekoliko godina,
kojl naa je razdvajao, tl He ae
mogli uvjeriti da narodi Jugo-tlatij- e
pud rukotodstvora Iae-z- a
komuninta, pod rukotodstsom
one iate partije koja je 1911 go
dine urganizirala i potela na-ro- de
u borbu prolir fa&istifkih
otajaca, шчи iznetjerili rciu
oatali doiljedni idealima za koje
au ae borili, da ofuvaju i uevrate
avoju nezavinnost i da uporno
idu putem izgradnje socijalizma,
putem atoje bolje buducnooti.
Danaa, mi imo aretni £to moie-m- o
zajedno a saiim rukotodio-cim- a
doci pred aa i гесЧ: u toku
jedne Kodine ihi mo izvrJlili
on, ito je bila i ta£a i nasa
ielja — da pokopamo i atatimo
u zaborav ono, Sto je bilo nepri-rodn- o
i mucno u naiim odnosi-m- a
i ucinitno ate da ae takte
stvari ubuduce nikada ne po-no- e
. . .
Mi kroo ae prilikom tih razgo-tor- a
utjerili, da va51 гикосм1 lo-ci
brinu Menu brisu kao i mi,
prije atega u pogledu ocutanja
mira, i da je njihota ctrata ie-lja,
da e razlifni medjunarodni
problem! rje&avaju mirnim pu-tem.
Л ta njihota ielja nije ni- - i £ta neobicno, jer a mo odraiava j
telnju naroda Sovjetakog Sate- - i
za, o kojem mo ae mi prilikom
naaeg boravka utjerili da ieli
mir i auradnju a drugim naro-dim- a.
Danaa viae ne poitoji nepo-ared- na ratna opaanoM, iako nije
potpuno uklonjena...
Da bi narodi raznlh zemalja
moRli vec danaa uiitatl plodo-v- e
jedne takte miroljubive med-junarod- ne
politike, potrebno je,
da Kto prije dodje do aporazuma
o razoruzanju. Jer ljudi ae ne
U svijetu postoje dvije mogucnosti: pobjeda
hidrogenske bombe miroljubiva
koegzistencija - Nehru
"Danns u svijetu postoje
dvijc mogudnosti — ili po- - , bjeda hidrogenske bombe ili , pobjeda ideje o svi
jetu u kome bi svi iivjeli u '
miroljubivoj koejrzistenciji' , rekao je premijer Nehru na
vclikom zboru u Delhiju
pred polazak na petotjedno
putovanje po Evropi i Ame-nd.
On jc rekao, da svijet
danas joS 2ivi u atmosferi
sumnji i zategnutosti i da ce
on na svom putovanju poku-jia- ti
pridonijeti postcpenom
smanjenju tc zategnutosti.
Nehru je dodao, da su i
sovjetski i americki narodi
isuviie trd orah za reakciju. U doba kapi-tulaci- je
Italije 1943. godine politiclci i --ojni
planott Maceka i njegme grupc vet! su biH
gotovi i dckali sa 4-ri-ne
za realizaciju. Po
Hn-atsko- j su se ved pojatile publikacije
lci, koji populariziraju Hrvatsku seljatku
stranku i domobranst-o- . Govoreno je i pi-san- o
da se stranka "nije uprljala ni u su-radnji
s ustaSama ni u suradnji s Narodno-o$IobodlaA-m
pokretom". a da saki dobar
Hn-a- t treba da bude u domobranstvu. jer
je to jedina prava hn-atsk- a ojska. Radilo
se vet! uvclike na organiziranju oficira i
podoficira u domobranstvu t stvaranju gru-p- a,
koje su preko odredjenih ljudi odriarale
veze s politickim %-odj-ama
stranke. Zapw'elo
je stvaranje novih oruianih jedinica pod
nazivom "Bijela garda". Poduzete su akoje
Zi pone mo okupljanje seIj-Л- е i gradjanske
zaitite. jer su se te nckadalnje formarije
utopile u ustaSkim i domobranskim jedini-nicam- a.
Vodecj politicki ljudi i bilc Hnat-sk- e
seljaAe strarke bili su obavijeitcni iz
inozemstva o raznim poslijeratnim politi!-ki- m
kombinadjima saveznika o budjenosti
Jugoslarije. pa je na temelju tih informa-aj- a
vodjena i odgovarajuda propaganda, Na
raznim sastandma gororilo se da (c se od
Austrije. Madjarske. Hnratske, Sknnije i
evcnmalno Rumunjske odnovio Slovacke i
Poljske stvoriti podunarska konfederacija.
dakle noro izdanje Austrougarske driave.
u којој !e Hrratska inuti zagirantirina
nadonalnu nezarisnost kao federalna jedi-nica.
Ako sluia jno ne dodje do ore vanjanre
ooda се se uspostariti stan Jugoslarija s
boje tamo rata nego i ogromnog
tereta, koji im namece trka u
naoruianju. Ja mogu a otog
mjesta poidraviti zaiata driav-nic- ki
i realiaticki atar aotjetake
vlade, koji je ona zauzela una- -
njujuci atoje oruiane anage za
milion i 200 tiaufa ljudi. To je !
jedan opipljir i neoeporan dokaz
rairoljubivih tefnja aotjetake
lade i naroda. Ja ielim da vje- -
rujem. da ce ae za tim primje- -
rora ukoro povesti i druge teli- - !
ke i male driav e ... I
Mogu ш otojr mjeata da kaiem
da je otaj naS pojet logican na-atat- ak nae anjke politike.
koja teii aa auradnjom aa mim
zemljama koje to hoce na rav-noprav- noj
osnovi. I otaj naa po-aj- et
izraz je naSe teinje, da ae
joa tiJe pridonese ufvrScenju
mira u avijetu i medjunarodnoj
auradnji. Ja am tee naprijed
rckao, koliko je bilo zajednic-ki- h
tz izmedju naa u proilo-ti- ,
koliko au duboki korijeni
koji vezuju narode So jet. Sate-z- a
i Jugoslatije, i razumljita je
naa ielja, a ona je odraz teinje
nasih naroda, da a otoin elikoni
aocijaliatickom zemljom imamo
iilo bolje prijateljfcke teze i au-radnju.
Na kraju bih htio da kaiem
ne&to i o tome, koliko amo at I
mi koji mo oamo donli u po-aj- et,
bill duboko impreaionirani
toplim docekom koji nam je na
rod SovjeUkog Saveza priredio
arugdje, Rdje amo ae nalarili.
Za naa je to ogromnu i ugodno
iznenadjenje. Zaiata je trrbalo
biti otdje, da bi ae vidjela-- i онје-til- a aa toplina nlmpatija, koje
fovjetaki ljudi онјесаји prema
naaoj zemlji. Mi nUnto utdje
dugo, all amo u toku orih dana,
koje amo proteli u a5oj aredini
imali mogucnoHi, da vidimo. ko
Kostoljubivi i da тоци lako
steci prijatelje, nli jc ncsre-c- a
u tome, §to su danas su-protstavl- jcni jedan drugo-m- e.
"Ako je u proSIosti i bilo
3to 1обе u Sovjetskom Save-z- u
ili SAD, ipak noma raz-log- a, da te zemlje vjeino
budu suprotstnvljene jedna
drugoj, rekao je Nehru. Ako
je bilo razilaienja medju
pojedincima, narodi zbog
toga ne treba da budu u za-vad- i."
t
Govoreci dalje o tome, da
je takva situacija izazvala
liko м(е ucinili golem korak na.
prijed, kako u industrijalizaciji
i izgradnji zemlj: uope. tako
u razioju poljoprirrede.
Mi amo imali priTiku da posje
timo dta kolhoza i idjeli mo
tu neSto, ato пач je najtiie im-preaionir-alo,
— idjeli amo no-o- ga
eot-jek- a la, note Ijude,
koji ae ponoeeatojim uxpjesima.
Ijude arijeene атоје uloge u o-rijaliti- fkom druatru i a iztan-redno- m
u poRledu
daljnjeR raztoja atojih aela i
kolhoza. Mi ншо bill u nekoliko
ttornica, gdje amo idjeli ioko
raztijenu tehniku. kojom danaa
rukotode rlo pofobni mladi
aotietki atruenjaci, i u kojima
rade utijeanl i ikreni radnici,
koji Hvojim ttaralattom idu
brzim koraclma naprijed komu-nizm- u.
Mi mo sretni, ito amo
imali moRurnotti, da ae na lieu
mjeata upoznamu a atvaralar-ko- m npoobnoicu vaiih ljudi i
da tidlmo prvu atomaku centra-l- u
u atijetu. bill mo i aarui po-non- i,
to je taku golem djelo
oMtareno u jeJnoj ocijalilic-ko- j
zemlji, u ovjet. atezu.
.slo e tie naif zeralje, znate
da ona ide putem izgradnje
cijalizma na principima nalih
telikih uUtelja Markaa. KnReNa
i Lenjina i da ce ctrato produ-iit- i
titn putem. Vi ate iz refe
rata na Dtadeaetom kongreau
vaie partije citali, da pnatoje ra-zlici- ti putoti u ocijalizam. cita-li
ate da avaka zetr.lja ima aoje
apecifine oobine, koje nameu
potrebu d ae nadje i odgorara
juci put k jednom itom cilju.
k aocijalizmu. Tako e I nai put
donekle razlikuje od puta kojim
i idete. ali naS je cilj iati, i ra.
zlike u putovima ne amiju i ne
mogu biti ametnja, da zemlje
koje Rrade ocjalizam najtjea
nije uradjuju u pitanjima nje-Ro- ve izRradnje.
ili
ili
jednom
inirijatitom
trku u naoruianju, premijer
Nehru se osvrnuo na opa-snos- t, koju predstavljn a-tom- sko oruzjc, i istaknuo
naporc Indije u nckoliko
posljednjih godina. da uvje-r- i
druge zemlje u potrebu
zabrane pokusa nuklearnog
oruija.
Spominjuci promjene u
Sovjetskom Savezu, Nehru
je istakao гпабепје obara-nj- a kulta licnosti i naglasio
da je Sovjetski Savez vec u-Ci- nio nekoliko korisnih kora- -
ka u smjeru popustanja za
tegnutosti u svijetu i u5vrS
denja mira.
Pctrom Karadjordje.-ide- m kao kraljem. a
u njoj cc Hrvatika s Macekom i svojom
%-ojsk-om
takodjer dobiti federalni status.
Za takvu situaciju mora i Hrvatika irruti
svoje oruiane snage, s-o-g
%lastitog Drain
Mihajlovija, kao protuteiu onome u Srbiji.
U svakom slucaju ako se Hnatska se-lja?- ka
stranka, odnosno politicka grupadja
oko Maceka. u datom trenutku afirmiraju
kao politicka i vojna snaga ili. kako kale
jedan letak iz onog vrenxaa, ako se "do&ka
konac rata s puikom ла ramenu, s Narod-noslobodilacki-m
pokretom Hnatske lako ce
se modi obracunati, jer zapadni savcznid ne
(c s njime pregovarati ni ravnopravnoj nozi.
Tokom 194J. i 194-4- . godine osjcdala se
intenzivna politicka aktivnost ustailo-rnacekorski- h
i dctnidkih gru pa. Medjutim,
najinteresantniji je pokulaj izreden u ono
vn'jcme na Itniji priprerue ustasko-domo-brans- ke vojke za pud Madck i Koiutid
sporazum jeli su se s ustatko-domobranski- m
generalima Vokicem, Serticem, Canicem i
drugun ofidrima da se izvrfi pud. ii]e je
tzvod'cnje povjereno ustailcom grneralu
Vekidu i ustaikom mmistru Mladenu Lor-ko-nd- u.
Sve priprerne koje su Vokid i Lor-kori- d
izrrfili bile su poznare KotutJcu t
Marku, x takodjer i Pafelidu. Prema. nji-hero-m
planu trrbalo e presto ponortti ono.
ito se odijrak) u 19-4-1 godini. al! sada a
obrnutom pravcu Godine 1941 Macek je
blagoskmo Parelida. djo ma je iz svoje
stranke ministre i narodne zastupnike (oko
ZAIEDNICKA IZJAVA
(Naitat ik a str 1 j
Vog je znoenja razoruianje ra
bududnost 6vjc6insta, objc
lade su suglasne, da su sazreh
uvjeti zi njegoro hitno rjrfaa-njc- .
Istorcmeno, one su nagla-sil- e
znadenje nukar i djclomi-no- g
sporazuma o razoruianju t
izraiavaju jednoduJnu nadu, da
takav sporazum moze biti ubr-za- n
i olakSan provodjenjem jed
nostranog smanjiwnja oruzamh
snaga. Vlada FNRJ pczdraila
je u torn pogledu nedanu od
luku vlade SSSR o snun)enu
naomzonja i oruianih naga
smatrajudt, da je to Lrupan Jo
prinos, da se olakta qeicnic p
tanja opceg razoruianja
Smatrajudt. da je primjena
atoraske energije u mirnodopske
svrhe od epohalnog znadenja za
dalnji ekonomskt i druSttcni ra-zvit- ak
fovjefonstra, objc ladc
su se sloiile, da treba poticati i
pomagati sve obhke ravnopravne
i drmokratske suradnje medju
narodima u tome podrudju. Zato
su se takodjer suglasile, da гл-jednid- ki
cilj treba da bude za-bra- na
atomskog oruija uopde,
tako da atomska energija poslufi
samo za mimodopskc ciljcve io--л
je£amtva.
One smatraju, da danainja
medjunarodna situacija omogu-cuj- e
oJlucnijc когаке u daljnjem
uklanjanju ncgatinih clcmcna-ta- ,
koji su u razdoblju "hladnog
rata" kotili suradnju izmedju
evropskih naroda, i smatraju, da
bi Siri sporazumi o opt'eevrop-sko- j
kolcktixnoj sigurnosti, o
privrednoj suradnji i o jadanju
kulturnih eza pridonijeli likvi-daci- ji
podjele Evrope na ojne
blokote t olkaiati rijeiaxanje
glavnih spornih pitanja, koja
stoje na putu scstrane suradnje
medju oropskim narodima.
Sto se tice njemaclog pitanja,
obje %ladc smatraju, da su u sa-dainj- em
trenutku, kad su se na
tcritoriju poslijeratne Njcmac'-k- e
formirale dije suvrcmene
dr2ae, za postizanje njczina u-jedinj- enja
prijeko potrebni pre-govo- ri
izmedju Federalne Repu-blik- e
Njemadke i Njemadke De-mokrats- ke
Rcpublikc. One tako-djer
smatraju, da su oitale dria-ve- ,
a u prxm redu ehke sile,
duine da djeluju u istom pravcu,
kako u intcresu njemadkog na
roda, tako i u opcem interesu.
U perspektivi, koju otvara
.ел! ostvareno ublaiavanje opde-me- d
junarodne zategnutosti, obje
vlade postetile su posebnu pai-nj- u
opasnosti, koja mole nastati
od lokalnih konflikta i razminca
medju driavama. One su izra-zi- lc
dvrstu namjeru, da suradju-jt- i
na uklanjanju taktc opasnosti
i u Ujedinjenim narodima i u
svojim neposrednim odnosima
sa driavama. Pri tome one ce i
dalje polaziti od priznanja za- -
40 narodnih zastupnika, izabranih na Hstt
Hn-a- t ske seljadkc stranke, utfo je u ustaikt
sabor). a takodjer i svoje oruiane forma-dje- ,
Hrvatsku seljadku gradjansku zaltitu.
Sada Pave I id treba da dade Maceku politidki
biagoilov i da mu ste oo vrati.
Do iskreavanja saveznidkih tmpa u Jugo-slii-ji
nije doilo. Planmi su stajali i dekali,
onda se netko od planera izbrbljao, njema-dk- a
je obavjeitajna sluiba doUa do njih,
pa su JCijemd, zajedno s Pavelidem i Ma-ceko- m,
pogubili organizatore puda — Vo-kid- a,
Lorkovida, prof. Tomatida i Parol fija.
KoJutid je tada, ne vjerujudi ise u svoju
sigurnost kod Pavelida, prebjegao na oslo-bodje- nu
tcritoriju.
No svi su ti planovi i potezi bili ustvari
ved darno prije osudjeni na propast, jer se
hrvatski narod u godinama 1943. i 1944.
nalao masoi-n- o u Xarodnooslobodilackom
pokretu. Narodnooslobodilacka vojska Hr-vats- ke
n podetku 1944. godine raspolagala
je ved orulanim snagama od preko 75 OOO
vojnika. U zivrtnoj fazi oslobodjenja ze-mlje
Gtavni Stab Narodnooslobodilacke
vojske llrvatske raspolagao je s pet korpusa
koji su imali 16 divizija. nckoliko samo-stalni-h
brigada i nizom partizanskDi od-red- a,
ukupno s oko И0 000 naorulanih
vojntka.
S talntxn vojskom. ujedinjen u modnom
pokretu oslobodjenja sa $im ostatim naro-dima
Jugoslavije, narod Hrvarske tzborio je
i doLckao svojd slobodu.
(OJtor-гл- к fJn, Jmie ttmJffe)
DJURO KLADARIS
Predsjednik ГМ1Ј Josip
konskih prava i intcrea -- h na
roda na samostalni nacionalni
razriuk.
Obje tt.de izraiivaju svoje
cvrsto uvjerenje, da je jedan od
bitnih razloga poboljJanja me-djunarod- ne
situacije rastude eko-noms- ko
povczivanje svijeu, se
intenzivnijc sudjclovanjc svih
naroda u razmjeni matcrijalnih
i duhovnili dobara i sve Sire za-Iagan- je
narodnih masa za me-djunarod- nu
suradnju i zbliiava-nj- e
u korist opdeg blagostanja.
mira i napretka u stijetu. Obje
lade su se sloiile, da je u torn
J cilju potrebno uloiiti maksimal- -
ne napore, da se sto vise razvtjc
medjunarodna trgotina i pritre-dn-a
suradnja, da se u medjuna-rodni- m
ckonomskim odnosima
ukinu svi oblici diskriminadje,
ukljuditJi embargo, kao i sputa-anj- e
slobodnoga ckonomskog
razvitka pojedinih nacija.
Objc lade smatraju, da i ja-dan- je
kontakta i suradnje na po-lj- u
kulturne i naudne razmjene
prcdstavlja snaian faktor, koji
sluii istim ciljevima. U istom
smislu one dc t dalje podupirati
proces osamostaljivanja zatisnih
tcntorija, u demu pn-orazredn-u
ulogu treba da odigraju Ujedi-nje- ni
narodi.
Obje vlade su se sloiile, da
duboki jaz izmedju raztijenih i
neraztijenih zemalja predstavlja
jedan od najteiih problema da-naJnj- eg
svijeta, i da su za fjcia-vanj- e
toga pitanja potrebne od-govaraju-de
akcije driava za pru-zanj- e
pomodi nedovoljno razti-jeni- m
zemljama, u prtome redu
putem Jiroke kolektivne medju-narodn- e
akcije
U torn duhu one de i dalje na-stoja- tt,
da se u okviru Ujedinje-ni-h
naroda poduzmu se tire i
sve uspjeJnije mjere za pruianjc
ekonomske i tehnicke pomodi
nedovoljno razM'jenim podrudji-ma- .
Obje Iade smatraju, da se
takva pomod i suradnja u raz-vit- ku
privrede nedotoljno raz-vijcn- ih
zemalja treba da ostvari
bez ikakvih vojnth i politiikih
Izrcfcna prcsutla napatla-"cim- a
na rumunjsko
poslanstvo u IJcrnti
Zeneva, 21. juna (AFP)
Svicarske lasti izrckle su prcsu-d- u
fetvorid rumunjskih emigrana-t- a,
koji su 15. februara proSIe go-dine
sudjclovali u napadu na ru-munjsko
poslanstvo u Bcmu. Svi
optuieni osudjeni su od jedne do
detiri godine zatvora.
Anegdote iz
Trcbovanjc
Jedan injakl advokat po do-laa- ka partizane obratl a ViH
Bnljana rijeimat
— Drale Vice, ka poten in-telektn-alac
dniao am a parti-zane.
— Svaka ti cast! — odroTori
Vice.
— Ali. drvie Mee — naatari
adr4at — alabe аала cardrbe.
— Lijepo! Pi treboTanje! —
bio Je lin od(tt-r- . Adrkat bez dfadjanja apt- -
na ketaadiea papira- - jedne
VLADA SSSR I FNRI
Hroz Tito I Nikita S Ilrucot
u;eta.
Vlade obiju zemalja ponovno
su potvrdile sttiju prrvrfenost
polittd miroljubive i aktivne ko-egzisten-dje
— zasnovanoj na
principima suvercniteta, nezavi-snost- i,
tcritorijalnog integriteta,
ncagresije, ravnopratnosti, uza-jamn- og
poStovanja i nemijeJa-nj- a
u unutraJnje stvari — koja
je rczultat potrcba stvorenih
medjunarodnim raztitkom po-sljednjih
godina i najuspjeinije
sreditvo za daljnje udtridcnje i
jadanjc scstrane suradnje izme-dju
zemalja bez obzira na razlike
njihotih druitteno-ekonomski- h
i politidkih sistema.
II.
U toku razgovora posebna
palnja bila je postedena razma-tranj- u
odnosa izmedju obje ze-mlje
i s telikim zadotoljsttom
je uUrdjcno, da su prindpi iz-raze- ni
u Deklaraciji Iada FNRJ
i SSSR od 2. juna 1955., na ko-jima
se zasnivaju njihovi uzaja-m- ni
odnosi, sttorili temclje se-stran- oj
prijatcljskoj suradnji i
korisno posluiih intcresima mi-ra
i medjunarodne suradnje.
Obostrano uloienim naporima
postignuti su vcliki rczultati u
reguliranju dcklaracijom predti-djeno- g
ugovornog stanja.
Obje Iadc sa zadotoljsttom
istidu uspjeino rjcicnje pitanja
uzajamnih potraiivanja, ito je
olakialo uspostavljanje prije
prekinutih ckonomskih odnosa I
i suradnje na obostrano konsnoj
osnovi. U олот pogledu rcguli-ran- a
je rcdovna robna razmjena,
zakljudeni su dugorocni kreditni
i invcsticioni sporazumi. spora-zum
o naudno-tchnidko-j surad-nji
oupotrebi atomske energije u
miroljubive svrhe itd.
Potpisana je kulturna konven-dj- a,
koja stvara Siroku bazu za
plodnu kulturnu suradnju i raz
mjenu.
Postignuta je suglatnost o
informativnoj sluibi.
Potpuna normalizadja politi-dkih
i drugih Jugoslav ensko--
sovjetskih odnosa i postignuti j
Potpisana juoslavcnsko- -
bug-arsk- a konvencija o
jTranicnoj Iiniji
Dcograd — Lr Sofiji ie potpi-sana
konvencija izmedju Jugosla-%-ij- e
i Dugarske o cuvanju, odria-vanj- u
i obnoi pogranid'ne linije.
pogranidnih piramida i oznaka na
jugoslavensko-bugarsko- j granid
Kare. jednu blnzn. jedne hiaee.
jedne nvijace i jedan linjeL
Zatint doda --trebovanje" Viei, a
отаЈ raa za м arret prufi pnika
rovoreit
— Vereraa r.ali Ida a akrija.
Podji i ti. ebi Talijana. I atobo.
dn ae anabdij aa a Tim. ito i
м trebevanja nave.
t
Zimi 19U rodine takmenje
je bit rrU iirk zahvatii
aladina m Lici. Oailadinci a
STRANA S
rczultati pokazah su. da suradnja
obiju zemalja, rukotodjenih in-tcresima
mira i socijalizma. a
zasnoana na obostranom poito-vani- u
prtnopa Bcogradske de-klarac-ije
o nczavisnosti, ravno-pravnos- ti
i nemijesanju u unu-traJn- jc
stvari — prindpa, koji
nalazu sve Sim primjenu u pra-k- si
st c v cdeg bro ja v lada t zema-lja
svijeta — proia najSire mo-gudnos- ti
za svestran i plodan
razvitak njihovih prijateljskih
odnosa.
SadaSnji razgovori pruiili su
objema vladarxu vrlo korisnu
pnhku i za razmatranje daljnjih
mogucnosti uzajomne suradnje.
Obc vlade izraiavaju svoju tc-lj- u
i namjeru, da nastave dosa-dasnj- e
hdne kontakte i rcdovnu
izmjenu miSljenja ivojih pred-statmk- a
o politidkim i drugim
pitanjima od obostranog inte-res- a.
Konstatirana je mogudnost i
postignuta suglasnot, da se da-lje
proSire ekonomske veze i
nivo robne razmjene, pri cemu
je istaknuu pocbna korisnost
dugorodnih ekonoraikih arani-man- a.
Odludeno je, da se poveda na-udn- a
suradnja i izmjena udenja-ka- ,
strudhjaka, studenata i -- naudne
literature.
Na temelju zakljudene kultur-ne
konvencije razradit de se po-trebni
radni planovi kulturne
suradnje.
Obje vlade pridaju vaino zna-den- je
ncdavno potpisanoj kon-venci- ji
o dvojnom driav Ijanstvu
kao znadajnom prilogu regulira-nju
svojih medjusobnih odnosa.
One de udiniti sxe, da olakSaju
njczino izvrjenje.
Imajudi pred odima, da su se
dosadaSnji kontakti politidkih,
druStvcnih i profcsionalnih or-ganiza- dja
radi razmjene socija-listidk- ih
iskustava i izmjene, mi-
Sljenja uspjcSno razvili i dali ko-ris- ne
rczultate, objc vlade su
suglasne. da ovu vrstu kontakta
na radnoj osnovi i u intcresu
obje zemlje i dalje olakSavaju i
pospjeSuju.
Vlada FNRJ i vlada SSSR
smatraju, da plodna izmjena
miSljenja o svim pitanjima, ko-ja
su razmatrana u toku razgo-vora,
svjedode o tome, da de
dolazak dclcgacije Iadc rNRJ
na dclu j Rcpu-blik- e
Josipom Drozom Tltom u
Sovjetski Savez predstavljati no-v- u
vainu etapu u razvitku su-radnje
i prijateljstva medju na-rodi'- ma
FNRJ i SSSR na dobro
naroda obiju zemalja i za ud-vrSdc- nje
mira i socijalizma."
Moskva, 20 juna 1956. god.
Za vladu Tederativne Narodne
Republike Jugoslavlje
. D. TITO
Za vlada Savcza Sovjetskih
Sodjalistidkih Republika
Л. A. BULGASJIS
Poglavar grckc crkvc
Dorotcj posjetit cc
Bcogrrad
Atena. — Si nod grdke crkve od-lud- io
je, da se atenski arhicpiskop
i poglavar grdke crkve Dorotcj o-daz-ove
pozis-- u srpskog patrijarha
Vikcntija i posjeti Dcograd na po-dct- ku
septcmbra.
Arhiep'skopa Dorotcj a pratit de
na putu dva mitropolita i drugi
predstatnid grdke crks-c- .
truditi. da a атоје izvjeitaje o
takmirnjn uneaa Sto ie poda-taV- a.
f bilo je vetikih rezaltata.
All. jednom izvjeataja Kotar-ak- or odbora USAOH-- a za Kotar
Korenioi izmedja otalor ata-jal- o
je I otoj
"Na inidjatlrw L'-SA-OII
za-rar- zlo
ae 30 АтаоаГ (RadiU ae
o odreda Nijenaca. koji aa po-kaaav- ali da a probija iz Bihaca
Koreniem. pa aa zbc velike
bladnWe zamrzli I tako zarnr-zaa- tl
pronadjeni тЛ neklh ш1а-dina- a).
narodnooslobodilackog rata
Inicijativa
predsjednikom