Jedinstvo, August 14, 1956

              Pa QшјЈадЖсимјл-- DVIJ
Na vrhu Ostrosta autobus nsti Da
Ii zato, da bismo i izbliza pogledali sta-rins- ki
dvorac, Jto se poput orla usto-boci- o
na naj viJem grebenu II zato. da
se ovako $ visoka joJ jedamput osvrne-m- o
na Unu, koja duboko dolje nemirno
knvuda, okrccuci na jedinom slapu Jto
se odovud xidi kotaf nekog malog osi-mljen- og
mlina cr sada, kad autobus
opct krene. izgubit cemo Unu iz vida i
spustit cemo se u Cazinsku kotlinu.
Ncki bosonogi djccak moli Jofera da
ga besplatno poveze ovih nckoliko kilo-meta- ra
do Cazina.
Sofer i bi i ne bi.
— Pusti ga, bolan, Muhamede —
javlja se neki putnik. — Znam ja njcga.
SiromaJno dijete, a odlican djak. Pjc-Ja- ci
do Jkole svaki dan, pa ncka se mom-c- e
bar danas ozi, kad ide po svjedo-dibu- .
S djecakom je u kola uJlo i nckoliko
drugih putnika, pa stoga, dok se auto
bus spuita prema Cazinu, i razgovor je
iivlji.
Neki unjkavi monolog dopire do uha:
— Onda ja lijepo reko Husi: "Osta-vi- .
Huso, co'eka na mini, ne pravi kav-g- e.
'Esi Г ajvan, jal'insan".
Dvije djcvojke razgovaraju prilicno
gahno:
—- Koliko je maturanata u vaioj Skoli
ove godine?
— Ima ih ravno dadesct. Sve redo-vit- e.
— Cula sam da vam je doJao noi
profesor za psihologiju?
Vani je kiSa opet pocela dosadno ro-minja- ti.
Naganjajuci se preko blatne
ceste za kokoJkom, jedan je pijevac jed
va umakao ispred kotaca autobusa kad
smo ulazili u Cazin.
#
Maturanti, psihologlja, noi profe-sor
. . . Covjcku, koji prvi put navraca
ovamo pomalo cudno awife takvi raz-govo- ri
na domaku Cazina. Jer, Bosamka
Krajina jc to. "Ljuta rajina", kako se
znade rcci za ova rajtrkana mjesta i seta
s lijeve stxane Une, izmcdju Cazina J
Velike KladuJe. Л zao glas o nagloj cudi
i iestini KrajiJnika dopro daleko Stoga
covjek occkuje da ce cuti razgoore o
konjima, noicvima, o krvavim vcsclica-ma- ,
i c4r.to drii jezik za zubima, ne
bi Ii mu kakva i najnevinija rijec" bila
krivo protumacena
A H nekslp $ drusatfi razeo- -
Ruku na srce, ne mole se red: Nenu
toga, nc postoji. Rec! cc ti domacin,
nerado doduSe, ali ce Ipak priznatl da
je zaostao ovaj kraj. Krajina, brate.
Trista godina je to Krajina bila, pa se
i u narodnoj pjesmi pjcvalo:
"Jj, Lxkva je krvtfj Кглјтл,
S An ruta, s irti letera.
Svak Inui e lvate zalogaje,
ftigJja ktefa Janka za лwwrij".
I ostalo poneJto od toga. JoJ se n! do
danas nije sasvim izgubilo Cud nagla.
a noi cesto nekako na dohvatu ruke
No. bori %c protiv toga Mole se da-nas
mimeSnduSe ureaci dadncoi vjisesenijetnznakajeusAesutsotrricjif
Bei — Pred Pokrajinvkim su-do- m
u Bcc4i odi se rasprava pro
tiv Jestorke bivjth nadstiCkih po-Iicajac- a.
Predsjedavafaci sudac dr
dcnacnermarr sraino prijcti ua ce
isprazniti dvoranu. koja se glasno
uzbudjuje i zgraia onim Jto vidi
t cuje.
Sadriaj optuinice c naastAo
nisilje ZJoJinci. Sji zk!ini se miu
opisani na 40 stranica optuinke.
ne osrecaja se krivima. Najteie ep-tuie- ru
Mitas i Poll btii su 1941
godine premjcJteni iz Boca u Polj-sk- u
a Borpbw sa zadatkom da
um&avifu Zideve. Kefcko je zia ta
tediRKa iKadtla, ne c atkad do
krata estanevtd arcdaa sod. Sii
te od 34 00в 2deva — ketike Л
te btVo н tern kraf — pfeiTJete
strahote лтв TOO—6в0 ЦшИ.
Pred beSom swdem se etkmaj
samo pofAni sk?ajevi sttalteta
nacisti&eg drtisairvx Mrtas. naz- -
ran "Krrava kjga" priznaje od
vTcmena na vrnesie, " K tnje-- I
aa aL sve samo na rape eJ
muskosti i legitimacija Ijudi ovog kraja
ogledai Ii malo u brojke i podatkc
xidiJ zaista, novi duh se opire da se
staro, lose potpuno suzbije. JoJ profle
godme je u tri opcinebivJeg Ozimkog
kotara bilo 40 krvnih dclikata. a u svi-m- a:
noi — jczik obracuna. Od noia je
proile godine ovdje poginulo sedmoro
Ijudi.
Utroteno je mnogo rije6. I uvjeravalo
se i dokazivalo, pa ipak — nije iJIo.
Onda se preSlo na najoitrije kazne: Neki
Bctfir, ito je tako u sxadji nozem ubio
upranika "Krajine". upravo oog ho-tel- a
U'kojem'sada piScm, dobio je £ak
dvadeset godina teJke tamni'ce. Usto, je
proile godine izasla t jedna uredba, koju
je izvanrcdno za ova; kraj odobrilo i
Izvrfno vijeie Bo$ne i Hercegovine: Za-branju- je
se noicnje noioa sakom
onom, kojem noi nije neophodno potre-ba- n
pri radu.
Pa prvih dana nakon stupanja noe
uredbe na snagu, kad bi se petkom na
sajmu u Cazinu izvrJila premetadma saj-mar- a,
znala se nakuptti puna kotara ka-m- a.
noieva. handiara . . .
Moralo se tako, kad nije iSlo druga-A'j- e.
I otad je mnogo manje handiarenja,
jer su se ljudi k6na£no prixikli da se
i bez noia tu i tamo porjedkaju.
Kn'ava proilost, brate, pa su i tragoi
te proilosti knavi Uz to, religija je vjc-kovi- ma
gurala u dubok mrak ncvcscle
KrajiJnike. OsoDito ovdje izmedju Cazina
i Velike KladuSe, gdje je siroma?to
oduvijek bilo veliko. Jo! i danas, u sva-ko- m
iole лечЈет selu, propinju se izme-dju
sivih Semlji stari minareti, a mekte-b- i
— (vjerska Jkola uz diamije) —
bijahu sve do Oslobodjcnja goto-- o je-di- ne
prosvjetne "ustanoc" u torn kraju.
Pa i sad o vetikim vjerskim prazni-cim- a
zaredaju po oim selima softe (pri-padni- ci
jerskc muslimanske Jkole, pri
pravnici za hodic) — iz Sarajeva, ne
bi Ii s pokojom mistifikacijom — kao
onom da je mrtva sestra u selu Buzimu
zvala brata iz groba — pokrpali niti
svoje paujine, koja se se vise i sve bez-nadni- je
trga i raspada.
Te paufine. naialost, jo? uvijck ima
Pokatkad i u najdratti£nijem obliku, te
£o%jek sumnja u ittinirost starnog do-gadjaj-a.
toltko se Z'ml лехјегојагтт
Stoga i nije otobito fudno, da se ovdje
danas o!igIednije ncgo u bilo kom dru-ro- m
Lraiu sukobliavaiu dva razt?ita svi-.- U
vu-- i-- .j — Jvije Krajine sa
Tt .r n-Vtrrm.--
ijim obiljeijima.
PrWaju, na primjer, da je neki Arif
Jukil iz Ia Polje iznajmio, a zatim i
prodao svoju iena.
Zlostaxljao Arif Hasniju, pa iena
jednog dana pobjegla svojim roditcljima.
Onda Arif otiSao po nju i ratio je svojoj
kufi, voJcdi je — vezanu konju za rep
Kad je xidio da je ne fe mo!i zadriati.
da se Hasnija opire njegovim zlostav-Ijanji- ma
i da prijcti da ic opet pobjei,
Arif se nagodio s nckim Sahhom Pchli-£e- m
iz nedalekog Тгпола da mu 'iz
najmi Hasniju za 5.000 dinara.
Refeno — uflnjeno.
No. Anfu se u neko doba uiniIo da
je slabo "unovfio" svoju ienu, pa ju te
opet doeo kuii. ve dok Salih nije do- -
Porasi antiscmitizma
u Zapadnoj Evropi
ГаНж. — Anketa uproTrdnia
pod pokrovlteljotvora Лтгг1ЛкО)с
jevrrjVoi; Vomiteta poVatujp
poract antimitixma a xemlje-- m ' Zapadnr Evrop, oobito
Zap. NjeraakoJ i FrancuVoj.
M-dj- u antisrtnitkt? orjranlt
cije n Frncnkoj nhraja i
Poijad-o- r pokrtt.
vtSe komande' Prtlikom taknh
dogadj-aj- a znao bt se pohrahti:
"Sada idem na veliko slavljer
Tukao je ieee i раИ ih ogarrta-raa- .
Tregedtiaje dijete ehvatk) bi
za pete i razbie m gbw o tefe-foa-- k]
stvp Sttifdiao j пмвтв
i pefedtrulne. tJbifxm j kwida-k- m
pwslte. a sada iw je pred sti-de- m ncImput postale —- "svega
prvf$e" i ne ce da oJitevara. Cak
nite htK ni prepoznati rriedoka
Dartda XTaitx, kofema fe ubio d
tavu obttei; a od mega iznudjivao
diagenostj uc rnanu, da Ce tnj
KRAJINE
sao u Polie i s Anfom sttono Lonaini
kupoprodajni ugoor": Salih de Anfu
doplatiti joi 4 OOO dmara, i Hasnija £e
pnpasti njemu "zauvijek.
Vezanu lancem o kola, jedne su noii
Hasniju opet odteli u Trnovo.
Prohilo se, najzad, o tome, pa Arif
i Salih — "prodavar i "kapac" leie
sada iza brave.
Hi ono kada je u selu Ostruinici ne-stal-a
iena seljaka Alije MuJinovidi. Ne
slutevi Jto se s njom dogodilo. Alija po
zvao upomo gatara, koji mu je "prore-ka- o
da £e mu iena 'doskakutati na jed-r.- oj
nozt, sa u bijelo obufeni, kada sat
otkuca dvanaest puta u поД".
Glas o tome brzo se pronio selom i
e kuife u Ostruinici bile su te noil
6vrsto zabravljene, a Ijudi лл strahom
ekali pono! i Alijinu ierru iza zamra-eni- h
prozora sojih kolibica
ЛГепта nije "doskakutala" Ni te. n?
koje druge nafi, jer su njcn lei nedugo
zatim naJli negdje kraj Une, u kojoj
se nesretnim sluiajem utopila
Uskoro ?e u Cazinu rxx'eti sudjenje
{ezdesetgodiJnjem Ahmetu PajiAi iz scla
Kar'aule. Ahnaet i njegova nejen£ana
iena Fata prodavah su Siptarima dje-лојк- е,
pa i iene iza kojih su ostala nez-bnnu- ta
djeca. Tko zna kako je Ahmet
uspostavio czu sa iemcima bijclih 6i-lu- ka
ria glavi, koji su se jednog dana po-jav- ili
oko Cazina, tck, prodao jr ednom
od njili najprije sxoju kfcr, pa kad )c
pri torn dobro zaradio, ргоЈдо dru com
ki'er svoga brata. Kad se "posao dobro
uhodao", a veze u2rstile, "liferovao je"
i dtuge djeojke i rastavljene zene, za-radjuju- ifi
pri tome soj dobar dio.
Neki dan su milicioneri na najbliioj
zeljeznUkoj stanici K u Srbljanima s onu
stranu Une — skinuli s vlaka Ahmeto-- u
Fatu i etiri zene, s kojima se ona kao
"trgoxacki posrednik" zaputila u Kosmet
Rijctki su taki primjcri. Sve ih je
manje i manje. Ali postoje kao tuino
nasljedstxo proSlosti i trebat fc jol mnogo
truda, dok th sasvim ne nestane.
Nasuprot toj staro j Krajini, koja
izumire — doduJc polako, all ipak izu-mir- e
— i kojoj se na grudobranu s po-sljednj-im
naporima propinju hodie,
softe i mektebi, tu na torn istom podru-tj- u
raste i jaa jedna nova Krajina Ona
Krajina koju je putnik-doilja- k naslutio
iz razgorora u autobusu o maturi, no-o- m
profesoru i o psihologiji. Krajina,
koju u neku ruku pcrsonificira mriai
"na nulu' oiiiani djefak, kada sxakog
dana propjeSali i po dcsetak kitometara,
da bi bio najbolji ucnik u razredj. No-va
Krajina, koja nije ljuta, xei pitoma,
i u kojoj seoski zboroi bira!a jednodu-in- o
osudjuju seljaka iz sog sela zato
Jto —t driest se "adeta" kojeg mu ni
hodia ni din nc brane — pokuJava ii-je- ti
u dvoienstvu.
U toj novoj Krajini o ieni se ne go-vo- ri
kao o robj, kojem se nekadaJnji
teSki iivot izmijenio samo utoliko, Jto
je skinula ferediu, pa si ovu. nou ca-zinsku
Krajinu tnogio idjeti i na sletu
u BihaAi. kad su omladinke iz Cazina
bile medu najboljim lezba icama.
Mnogi domalinski to aion. koji se
vratiti obitclj
Proces koji se odvija kao napeti
I film, гл mnoge predstavlja pravo
iznenadjenje. Velika vedina austrij- -
I ske javnosti se cudi. jef nije znala.
ua e mogucr ai su nansu pravui
takve strahote
Dio ausrtijske Jtampe se pnje
nckoliko tjedana, kad u bill uhap-Je- ni
bivJi policajd, sad optaicni,
c"ak zaixzimao za njih t pisao da sa
to samo "bijedni vraiicT. koji su
rec dosta prctrpjeli u Sibiru. a sad
ih joJ t domevima po-tavIf- a iza
reJetkL Proces e tasao pokazao
kikvi su te "bifedr vraiicT. Po-kazao
je. medfVrtim i to da su н
AtHtrijt deta нке Sftagr, kote
mega pozvati na ©Jgererwest z4o-ftne- e.
Jto --w se ogritlt e nifos- -
nerntta Ifvdska pravtla. AK. pre--j
ce--t je pelcazae. da н Ansti
jol gtasai ]udi s vefikoojemackim
memalrtetorrt, koji se rado srevaju
doba naozma, pa takve i sticne
proce tu na_un_e ne ie'e
U Sjcd. Drzavama 14S ( lica imajti milijunski j dohodak '
VahinKtoru — Godine 1953.
u Sjd. Irtaama codin Je bilo
14S lica iiH dohodak J UihmIo
jfslan rnilijun dolara ili .!- -.
Niihor MnUki dohodak je
iznoio 275 roilijuna.
Ore podatVe ohjarila e od
Jeljnje dohodka.
Grcka parlamcntarna
dclcgracija uojctit
cc SSSR
Atena. — Ovdje je saope'eno,
da tc grfka parlamcntarna delega-cij- a
23- - aug-t- a sfuzbene posjetiti
Sov jetski Savez.
Na Ida grcke parlamentarne
ddegactfe nalazi --c predsredrnk
grckeg partamenta Rodepulos.
Osuda svcc5cnika u Junolavijt
Beegrad. — "Berba savlsa da
м w SpMiH owidjen --еосмк Ante
PAcfit na 5 i pel geeiina stfgg
zatvora, a Zdravke ОЛе&С na 4
ipol godine j
Pronadjem sa кгттлпа za anti-driav- nj
d elatsst l
odie iesto organiztrajj zatim pune
Jkoie ufenica, jednako kio i ulenika,
sve su to smjernKe nowh putoa zena
ovog kraja.
Ozinski IijcCnik pripoijeda nam o
slulajetima iz soje prakse. A i to su
jasne i utjcrljive ilustracije.
— U posljednjc vnjeme se Teie do-laz- e
seljakinje na pregled, £ik i same,
bez i£ijeg nagoorx A prije ih ni silom
nisi mogao doii6. Prije su ih "lijedili
hodie moIttama i ra£ire traxama. a
danas vile ne Ajeruju u takxc ' Ijekanje
Onovane su zdrastene stanice u
Triaikoj Raitch i u Peiigradu, a odje
u Ozmu je zdratsfteni dom Zgrada
velike bolnice, naje£e u 6taoj Bosan-sko- j
Krajini, je pod krovom, t trebat
Ce je Jto pnje dovrJiti. da Ozin postane
veliki zdravsneni centar za itai Kra-jinu
Tu ce biti sanatorij za tuberkulozne
bolesnike.
Nova Krajina ima sojih zahtjeva i
osrarenja.
U samom Cazinu, nckoliko puta po-ruJeno- m
u vrijeme rata, sivi dneni kro-vo- vi
nestaju. Gore $ brciuljka, kudgod
pogledaJ. na sve strane se cnene crije-po- vi
na krooima noih kuda.
Samo proJIe godine sagradjeno je u
tri opline biJeg Cazinskog kotara deet
novih Jkola, a Jest ih je pred zar5ctkom,
tako da sada u torn krajia rade 32 Jkole.
Tu su joJ i narodna steulihita u sxakom
malo vedem selu, a na njimi se scljaci
ue da raaonalnijc i suvremenije odc
gospodarsUo, jer je i u torn pogledu
kraj bio priltfno zaostao.
Uspjeli pokusi Poljoprh reJnc stanice
— uza sav ostah rad na poIjopnred
nom prosjedhanju seljaka oog kraja
— otwraju SM'jetlije perspekthc eko-nomsko- m
prosperitetu. Pogotovo 'sada,
otkako se po&nje raditi na regulaciji
Cijin-potok- a i rijeCice Mutnice, koji su
dosad mutili rad i trud seljaka, kad bi
se za kiSnih dana bujice sruilc odozgo
s bregoa. Raunaju Ijudi da tc se time
dobiti oko 1500 hektara najbolje zemlje,
koja ce davati viJe prinosa nego fitaio
podruje bivJeg kotara,
Onda, tu je i kesten. Stabla kestena,
kiih je ovdje najviSe, odsad tc se kori-sti- ti
za proizvodnju tanina i time tc se
dobiti joJ jedan ekonomskl oslonac ovog
kraja.
N glavnom raskrJ!u cesta u Ozinu
stoji oglasna ploia. Na njoj, iza stakla,
nckoliko oglasa i obavjest da je seljaka
zadruga otvorila posudbenu stanicu, u
kojoj ce se roo!i posudjivati alat "za
obradu ppljoprivrednih povrlina.
Scljaci pred p!o!om zastajkuju. pa
fitaju ali sriciu — svejedno — i ozbiljno
kimaju glavama.
Na raskrsVJu kraj ploCe hroml i nijemi
starac Ibio, uzetih nogu, opire se na dne-ni-m
datScama u rukama.
— Ej ej . . . hro, hm ... — stenje
Ibro, cazinvki prosjak, jedine rijeS koje
moie izgovoriti, poiucJ polako gore pre
ma staroj trinici, jer je danas sajmeni
dan.
Na cazinskom raskri!u stare i nove
Krajine . . . RATKO ZI'RA'O
Kincski Iiiskup podupirc
narodnu vlast
BudimpeJta. — Kincvka narod
na irvoludja je dobra stvar za Ki-n- u
i za kinefke krJvanske crkve.
izjavio je kineski anglikanski bis-ku- p
K. H Ting na zasjedan ja
Svjetskog rijeca cikava.
Biskup Ting je rekao da se ki-nes- ki
krtcani prepiru sa komuni-stim- a
o vjerskim pitanjima, ati da
svi oni vjeruju da je revoludja
sprovedena pod vodstvom komu-nist- a
donijela mnogo dobroga i da
je poleiaj kineskih krianskih
crkava ada jact zato Sto ш se oslo-bo- d
He zavisnesti od zapada.
Zasjedanjta Svfrtvkeg vfje!a
crkava pmustvutit predvUvTMci 160
protestantskih. angikak& i pra-vo4avm- h
crkava a raznJh гепмЦа,
koje zafedno imahi 170 milifwna
daneva.
Pucanstvo sviicta poraslo
za 40 milijuna
New York. —— Orrniaija
LV рсаа da je pn?antro
i{eta poleTvc™ 195S. oil
S.e92VMWLWM) Hi 40 nilijana {S nr polevkwm 1951.
У№jBСBаMш'3гn9ftвaaНaMВBНaшCSШtB'КW?aa4BЛBв!Jвa1MХ--f- l1f j дНг&Ђ гУДК~ВааИ
вав . " Дв- - .bv a rwiy Baa)aKV vajBaaaak bbbbI rf'aLaayeaaaVlar' Ж пчЧ Cf 'ВНКаСвгНаГ ЕвН
Т W55lСвИ!€Зава?в9Ита1Л'л.1вРИг'Св-лРИв1- . љШЗш. аВ ! зЈК. ат
аж=--'Ш- вв 'fXчeвaвrвашЈРШвЕ ' f4 CWfc-.L.а- Уf Ж Ta'VtHaav-aS'- fV al КЗ
laaauLIS?! ' аЧаввтЈ' аввРвввШв afcJaB"
НЦ " jJP Еаавввт aHf4aV
I Дм . j-I- i 1авк%1НвВВи9' -- &. ве Ч
ввввви вввк в т. шш trf-- Ј Цв& М ш £J--F а В TIbT bbVL-bbbbbbbb- v JbW. Л ваА%Ова '" ввааЖаТЈ-- . ZJt-ШШШЦЛ- Ш АВКаЈ јШГ ШШ
Г & Kt aWaJ-iBaB- a мШЛкА №ф ававававававава вавававаСвавававкЈ
)&M'b&" вак -- вавк 'в1аакк1аЖ'-1вввввввваваШвава- 1
DemonstracNijaeserиa Knaaikruoin NpraorjofdlaJcondjua&evnlajrcnioonahpzoazcdijreavljauczpar.rdjrdnik
RASIZAM U JUZNOI
AFRICI
Na svom posljednjem zasjedanju
parlament Juino-afriik- e Unijc iz-gla- uo
je fitav niz drakonskih za-ko- na
protiv domorodackog stano-vniJtv- a
te zemlje. Juino-africX- a
Unna, sastavliena od nekadaJnnh
cngleskih kolonija, od god 1910.
driava je flanica Britanske zajed-nic- e
naroda. Zauzima povrJinu od
preko milijtm dvjesto cetvornih
kilometara Tu iivc oko dvanaest
i po! milijuna stanovnika, a od
toga 2,372.000 bijelaca prema
7,806000 Cmaca. ' - — -
Iako su u ogromno) vexfini, iako
su se mnogi od niih hrabro bori I i
u redovima saveznifkc vojskc za
Drucog svjetskog rata, Crnci
Tuino-africl- e Unije tek su gradjani
drugog stepena te driavc Evo ka-kv- i
su ti najnoviji zakont koji im
ne garantiraju ni najosnovnija
ljudska prava:
U pmjrn redu сгпаЛо je stano-vniJtv- o
iskljufcno iz opc"eg prava
glasa, tc nema prava da njegovi
predstavnici budu birani u provin
cijski savjet Nadalje, izglasan je
zakon kojim se osigurala tzv. "su- -
vcrenost parlamenta" Jto drugim
riicJima znai da parlament moie
da donosi odluke ne otvrcuci se ni
na iije miJljenje. Ministru za po--
slove domorodac data je neogra-nit'en- a
vlast On moie da odbijc
saclasnovt za osnivanje crnafkih
{kola Osim toga provodi se odje--
liivanie Crnaca s biiclcima i sIicno
Ministar moie da odbije dozvolu
za uscljenjc na odredjeni tentori
bilo kome tko ma nije po volji
A kao biser tih propisa je slijc- -
deifi svakog se Crnca moie driati
tri mjeseca u zatvoru bez sudskc
rasprav r. a Crnac ncma pravo ialbe
na bilo koju odredbu ladc; upra
vo on moie da se iah tck nakon
Jto ie odredba izvrJcna Time je
potpuno javno izglasano dvostruko
pravo u ovoj driavi prvo povtojece
vaiit tc samo za bijeke. drugog
novxj — za manje vrijeme gradjane
Crncc
A da bi stvar bda IjepJa. lokal
nim je --ilastima u 500 mjesta odo- -
breno da istjeraju Crnce bilo s kog
podruc'ia, ukohko njihov-- d pnsut-nov- t
na torn podrndj! smatraju ne-roielino- m.
U torn se okrutnom
propisu niJta ne kaic kuda ic se
iseh'ti ti protjerani demoroci Oni
su naprosto prepuJteni na milost
i nemilost vlasti!
Piut cemo se, kakvi su ti Cmci
krajnjcg juineg ruba Afrike i fime
su oni zavliiiili takav pottupak
Tu na jugu Afnke five samo
ogranci ,elike skupine Bantu-cmac- a.
Jedna od najpoznatijih
skupina su Zulu, Ijadi srednjeg ra-s- ta
i finih crta Ika, cokeladee boje
koie. erne kevrcaste kose Nadalje
tu su pJemena Basute. Bacuana.
Vatua. svi vile marvje iMiu i sro-d- ni
U proJlevtt dok sj ©ni joJ
bth jedffii stanm-nK- i eveg fhtek
crnog kenttnenta. tu u formirane
razne dfiav s detta cVrem ej?a-nizac#- e.
Pert-fal- ki mereftwvci
i trgevci sjHXHinyw vet! 5en-еив- т
vjfeir te rue narode, pa
calc i neke nfo pefkvice %
kefirm su delazA u dodvr U ne-vt-M
МегШ veJiku ie atom м
utdmjenra tocnm ptemena ©di-gra- o
pokret pod rakovodstv xa po-с1- ат
tj SJca. Saka je rod en 18"
w On j,2 ci -- r e vs-n- Lj crgan~t
STRAXA 3
И-Датаа-
Ш
rao svoj plan, izvrJio promjene u
oruiju (umjesto dugakog koplja
za bacanje uveo je kraje, dcbclo
za borbu), organizirao bojni red
i usvojio novu taktiku ratovanja.
I tada jc, na c?elu malobronog ro-d- a
Zulu, poJao da ujedint veci broj
jugoistoCnih plcmcna, koja otada
zajcdnicli nose ime njegova plana
— Zulu U svoje doba Saku su
zvali crnim Napoleonom. Kasnije
su Zulu dah o5tar vojnicki otpor
Englczima, kad su ovi htjeli zau-ze- ti
i pokoriti njihovu zcmlju. Za-to
su Zulu opisani kao Krvolocni
divljaci; ustvari oni su se borili za
svoju nczavisnost kao Jto se nji-ho- vi
srodnici Banturnci plcmcna
Kikuju i danas bore u Keniji, kao
Jto i sada medu Bantu-crncim- a
krajnjcg juga Afrike raste otpor
protiv ugnjetavanja.
Inace Zulu, kao najkaraktemti-nij- e
od plemena jugoistoc'nih Ban-tu
iivc u kraju idealne klime koja
ne poznaje ni prevclike vrucine ni
prevclike hladnoife, na breiuljdma
koji im sluie kao painjaci. Tu oni
ispaJuju velika stada goveda, tc
uzgajaju ncJto kukuruza i raznih
iitarica Ipak, prctcini dio zemlje
prekriven je Jumama i praJumama
kuda Zulu odlaze u lov.
JoS danas u svojim naveljima
Zulu iivc tradicionalnim iivotom
u cksogamnim klanovima, ovkudno
su odjeveni, a brojne legcnJc i
njihovi intcrperti — rac4 imaju
velik utjecaj na svakodnevan iivot
Ipak stare tradicije i jednostavan
nafin iivota nisu okovali ovako
ponosan narod. koji oduvijek sna-in- o
razvija slobodarske tendcncije
Njihov primitivan паИп iivota ni
u kom slucaju ne moie biti oprav-danj- e
njihovom ugnjetavanja.
Bijeli Ijudi s juga Afrifce trebali
bi da upere svtj pogled na sjever
kontinenta odakle im nedvosmidc-n- o
dolazi pouka da je doJao kraj
kolonijalnom ugnjctvanju africlih
naroda. Ma kako drakonske i stro-g-e
zakone izmislili oni ne "e zau-stavi- ti
historijski put crnaAih na-roda.
FNRJ porice nasilnu
repatrijaciju izbjeglica
Geneva — Na zasjedanju Eko-nomsko-sodjal-nog
vijeda UN jugo-slavens- ki
delegat Pleic se osrmuo
na izvjesne tvrdnje u goditnjem
izvjeJtaju, u kojima se Jugoslavtji
insinuira da je nasilno rrpatrirala
izbjeglke ix istocnoevropskih ze-tnal- ja.
On je iznk dokumenta iz kojih
se jasno vidi da je Jugoslavia sa-mo
iz logora Gereva dosada omo-gucK- a
preseljenje u zapadne zemlje
700 izbfegWca iz tstocnih zemalja.
Mnogi su. medjuUffl, tzraztii ielj--a
da budu rrpatrkam natrag u do
raovtnu. Sto treb smatrati potpuno
razufiiljlvim s ebzkera a pobolj-Savai- M
tMuaafe u ten хетЦата
Prtko 760 izbfegKca, rnedfutim,
dana ceka tJezvolu raznfti zaptdaih
zemalfa na ргееђее. Jpe4avi
ih ne sprecava u njihovoj nara?eri
ч--е. im к -- k iztilx j s_ret aspo-stavf.a'a- Ti
kanukt м zalnteresova nn orgaruzac asu, rekao e PIes£.