Jedinstvo, August 28, 1956

              STRANA 2
Nasi organizacioni problemi
Nesto o vecoj i siroj samostal-nos- ti
nasih organizacija
ii.
Xa Sestoj konveneiji Saveza diskutovnno je i u re-ferati- ma
preporudena veca i Sira samostalnost mesnih
organizacija. O toj vecoj i Siroj samostalnosti u odlu-kam- a
Seste konvencije se kaie :
"Sesta konvencija-Savez-a pruza svim mesnim orga-nizacija- ma
vecu i iiru samostalnost da same odredjuju
svoju dlanarinu i druge pristojbe; da razvijaju samo-inicijati- vu
kako za pojadanje svojih redova upisivanjem
novih dlanova, tako i urazvijanju kulturnih, prosvetnih
i drugih raznih aktivnosti koje odgovaraju prilikama i
uslovima u njihovim naseljima . . ."
I na ranijim konvencijama naSeg pokreta urgiralo
se i potstrekivalo mesne organizacije na samoinicijativu.
Medjutim ovo je prvi put, kolikose ja secam, da je kon-vencija
donela odluku po torn pitanju, Sto je u svakom
sludaju vrlo dobra stvar.
Odluka za samoinicijativu mesnih organizacija
vec je naisla na vrlo dobar odziv i pravilno shvatanje
kod nekih organizacija. Ona je narodito naiSla na svoj
puni izrazaj kod organizacije u Vancouveru. Oni koji
su proditali njihovo pismo, objavljeno u "Jedinstvo"
10 avgusta, mogli su videti da je odluka o samostalnosti
naSih organizacija kod njih pravilno shvadena. Oni ne
samo Sto su je pravilno shvatili, nego su odmah podu-ze- li
i praktidke merei u isto vreme pruiili uzoran primer
drugima kako se samoinicijativa razvija.
Mislim da nece biti Stete ako se opetuje i neke
sttivkc iz njihovog pisma, jer verujem da bi to moglo
koristiti i pomoci drugim organizncijama. Evo 3ta se u
njihovm pismu medju ostalom govori:
"Na proSltfj sjednici Saveza odrianoj 8. jula nado-punjo- n je odbor za proslavu 25-godi§nji- ce, koji sada
brojl 11 dlanova. Odbor se je sastao. 21. jula i opSirno"
raspravljao kako i na koji nadin da se proslava najbolje
provede u djelo . . svaka""kPRIomoaddadeimamlioodsemimhnooanspaaprko.lriuibskptauiltjpiaoltkdjiaoanojd3ugo0lba, isdjseevemesztoaisttakiakarkailohejnezodgagarlnJaousovbndoiiglkatragro.,-nva.coa- .a.
izdanje "Jedinstva" 2. novembra. Imamo na listi 15 bratskih masovnih organizacija i tredunijskih novina.
Predvidjamo da moguce na tim destitkama napravimo
Izmed"jOu d7r0iatii1d0e0mdoojleadraan. k. o. ncert 2. decembra . . . Upo-treb- it demo sve napore da program bude Sto bogatiji.
Cist dohodak od toga koncerta ici cc u fond "Jedinstva".
"Za fond "Jedinstva" odrzat cemo banket 28. de- cembra. Odredjena su 1 druga koji cc napisati dopi-s- e
doh. o.da. kImidaeti odregmanoizbaaczijair i1D9.o, m2u0. .I .2.1". decembra, koji
svim OnvaSaiminoicrigjaatniivzancoijragmanaizjaacsinjeu sulikVuankcaokuovesreu odplruukiae Seste konvencije sprovode. Ovu inlcijativu drugova i ndkairzuoagcjaeirjdiaacnau vuperoVamkasnaic.ovuavzearnu prtirmebear sjaasmnoostai lgnloasstni o npaSoizhdroargvai-tl
Odluke Seste konvencije diskutovane su i na scd-nica- ma drugih naSih organizacija. One su pozdravljene Idvaepsriihdvurauddgeeenloe.m. SevUsnedeijneojertngooadnjoiezbariociojeibelencpeaton.sjaeMmdeoadjpudoteizmdseravvorenemeiepprri-ohjv-ae- te organizoadcilujekeu, Vnaengcooudvaerup.rihvate i slede primer nase
daPrsiumedrlaVnoavnicosuavveerzanijhoSojregdannoizmacpijoatvsrvdejsunjie i didnojernai-scl-iu'
sinnveosokasjtomei ikuposlohojetgvsetasrtueiutkiujiavsnvavannojojjbuemoldijzezuimvicnoeotinunstttrenarualeeSs.rueagMzSvnnainjovrageonzodjaaupbuireatdzazandsoiaehniduaemkkptroioav-gslj-ouu-sti odekivalo instrukcije i potstrekivanje iz centrale
pa se zbog toga otezalo i odugovladilo sa nekim radom okdojbiorsae nmaSogegao porakzrveitjaa.ti i bez instrukcija Xacionalno
sBppaorame5uskotTauinnnoai,eicipcdjsreaaaonkttitilvdrveaua.,ll.!jnnOPedjiviamtzaanjnIajiddpeniarsiltimjdrzeuagekrrpcaXoidVjatnacsamjtineorceanokanuiliavnvSipaeirhoaootsrdotgbrrpaeogrnkrauiinzvtiaarnzecaabindcjaejioejbamndraau.f njcgovih kulturnih grupa — tamburaSkih zborova, dile-tansk- ih
i drugih folklornih grupa. Skole za podudavanje
dece materinskom jeziku i drugih druStava — takodje je jedno od prvorazrednih i gorucih pitanja naSih orga- nizacija. Ove grupe u naseljima node i ne moie organi-zova- ti Xacionalni odbor, bez obzira na dobre instruk-cije
i deSdim dopisivanjem i posecivanjem mesnih orga- nizacija. To je posao dlanova organizacija. Organizo-vanj- e kulturnih grupa i razvijanje raznih aktivnosti u
naselja, moie se postici jedino aktivnim i poirtvovanim
zauzimanjem i samoinicijativom dlanstva mesnih orga-nizacija.
Ako ih on! neorganizuju, niko drugih ih nece
organizovati.
Dakle koristimo se primerom Vancouvera i razvi-jajm- o inicijativu po svim delatnostima naSeg Saveza.
To je jedini nadin da pojadamo na3e redove. da okupimo
oko naSih organizacija Sto vedi broj naSeg naroda u
Kanadi. To je. u stvari, i bio glavni cilj ove odluke Seste
konvencije naSeg Saveza.
B. STEVANOV. JEDINCTVO
Published Tuesdsr and Fndajr
in Srbo-Crotia- n and Slovenian lanjraajr.
by JdintTvoorar&t bHhir.jr Co, 4.T9 Queen St. West. 2-- R. Ontario. Canada. Trt. EMpir 31642 Editor: S. MioJ, Basine Mxnagrert L Stksac
Snbcriptien rat: SSJM per year. tXStO per в xnosths
USA and ether ecraatries f 0.00 per Tar. Anthorized as second class иаП
Post Office Departmeat. Ottawa.
IMATE Г.1 IZDAXJA "BORBE" I "SLOBODNE 3IISLP —
I "PRAVDE"?
Dragi citaoci:
Imate li koji broj nasih Hstova "Borbe", "Slobodne Misli"
ili "Pravde", koji su izlazili od 1931. do 1940.?
Ako imate, da li biste nam posudili za komtenje prigodom
navrSenja 25-godisnj-ice
nase slampe? Posteno cemo povratiti.
Javite uicdnistvu ili organizaciji Saveza u svom mjestu.
— "JEDINSTVO".
PISMO MARY VUKELIC
IZ SOVJ. SAVEZA
(Kastavak sa str. 1)
veliki prekrasni teatar. To
je trrad sara za sebe. SU6-n- o
je i kod drugih zavoda,
a ima ih izvanredno mnogo.
Glavna ulica grada je pre-krasn- a, neposredno daleko
od rijeke uz cijelu duzinu.
Siroka je za tri tamoSnje
ulice, po sredini idu tram-vaj- i,
na svaku stranu bule-var- d
a potom ulica sa "one
way traffic" na svakoj stra-ni- .
Zelenja ima nevjerova-tn- o
mnotfo, ni jedna ulica
nije bez drveca, a &to se s
njima valjda nitko ne moJe
mjeriti, Sto po svim grado-vim- a
imaju zaista prekra-sn- e
parkove. U samom cen-tral
nalaze se I park a,
jedan od njih imena Cka-lov- a ima сЈјебји zeljeznicu
o kojoj smo mnogo £itali i
u stvari jest takova.
Xapomenula sam ranije
za poteSkoce oko poluiienja
kvartira. Kada c"ovjek vidi
koliko se ovdje gradi i ka-ko- vi
upravo masivi zgrada
se podiiu sa neverovatnom
brzinom, pomislio bi da sta-no- va ima vige, nego §to je
to potrebno. ledjutim to
nije tako. Dnjepropetrovsk
je nfcvjerovatno mnogo
stradao za vrijt'me rata,
bio je straSno razruSen, ta-ko
da { danas se joS vide
ponegdje pusti zidovi, koji
nas opominju Sto je ovdje
bilo. Xn }mmjer glavna
ulica "Prospekt Karl a
Marxa" bila je potpuno
razruSena, da na pravoj
strani nije bilo ni jednog
jedinog doma, a na lijevoj
samo nckoliko zgrada iz-bje- gle
su puno razruSenje.
Danas na toj ulici nema vi-S- c
mjesta hi za jedan dom,
sve je sazidano jos veliCan-stvenij- e.
To je primjer jed-n- e
ulice, a ta je ulica histo-rij- a
i cijeloga grada, a po
onome Sto sam mogla vi-dj- eti
i cuti i cijeloga SSSR-- a
gdjc sii uspjeli doc! faSisti.
Svakako sve nije perfek-tn- o,
poSto sam vam opisala
u glavnom pozitivnu stranu
iivota. Ima i mnogo ncdo-statak- a,
na primjer stano-v- i,
odnosno kvartire nema--
ju onaj-'polishe- d look, kao
sto to imaju nove kvartire
u Kanadi. Jos se dovoljno
ne polaze paznje malim
sitnicima, koje doprinose
za udobni zivot. no bez ko-ji- h
se moie proci. U trgo-vina- ma ima s v e g a no
istina cijene prema va-Si- m
cijenama jos su malo
visoke. Tako Isto nadin po-slu- ge
joS nije sasvim prak-tiCa- n
svuda, no vec se uvodi
sistem "self serve", istina
joS na uskom razmjeru.
Takodjer u pogledu noSnje
po najnovijoj modi, joS i u
tome imade nedostataka ili
bolje гебепо nema dosta
personalne zainteresirano-st- i
u sebe. Xo da vidite po-sljed- nja izdavanja modnih
magazina iz Moskve, Le-njingra-da,
Rige — ni malo
nezaostaju iza zapadnih.
Po mojemu oni do sada
prosto nisu uspjeli na sve,
poSto ono Sto su oni savla-da- li
i u onom najglavnijem
teSkoj industriji postigli,
nije ostalo ni vremena ni
sredstva za sve. Sada brzim
koracima prosto hitaju da
i to preodole.
Ove stvari napomlnjem,
jer nebi bilo ni objektivno
ni praviCno i ni prirodno da
vam crtam da je ovdje sve
samo prekrasno i da uopce
nema nedostataka. To joS
tako ne moze ni biti i kada
nam prijatelji рпбаји, ka-k- ov je to pakao bio za vre-me
rata, a Branko lako i
razumije i zna sliian pa-kao,
onda se prosto ima5
5em diviti koliko su napre-dovali- ..
A da usporedjujem
zivot u Sovjetskom Save-z- u,
koji je star nepunih 10
godina, od toga viSe od 11
godina u ratu, i to gdje su
sve ili skoro sve terete sno-si- li
oni i uz sve druge po-teSk- oce gradjenja novog
sistema od zaostalc, I razo-ren- e
carske Rusije, sa zivo-to-m
jedne Amerike ili Ka-nad- c, koje ved vi5e od 100
godina mirno izgradjuju
svoju ekonomiju, i ratovi i
bijeda drugih su njih jo£
viSe obogadivali, to bi bilo
i glupo. Xo osiguran je sva-kom
rad i razvitak po svo-ji- m
sposobnostima i danaS-nj- a
duboko Lenjinska de- -
Preko kongresmana James G. F4ltona,
republikanca iz Pennsylvanije, dolazi
vijest iz Washlngtona da ce se ameridki
ambasador u Beogradu sastati s posjet-nicim- a
iz Amerike, koji su otilli u Jugo-slavi- ju
kao pobjednici u kampanji Hrat-sk- e
Bratske Zajednice.
"Xada, kako je poznato, peduprta
po 'Danicr, pa i "Hrvatskom Glasu%
sipala je crkvena prokletstva na eve pe-sjetni- ke.
iak© nitko nije ovlastie "Xa5t
X'adtt da u ime katelifcke crkve udara
takova prekletstva. koja su rezervirana
— pe samo za papu, pa ni en tu vlast ne
moie drugima delegirati, niti ju je kerne
delegirae. a najmanje ne Iaiku na ured-niltv- u
"Xade Ako se takova prokletstva
udaraju na posjetnike, onda se po logici
ne mpie izbjeci ni ambasadora, a jo ma
mokratska politika Sovjet-sko- g Saveza pokazuje ka-kov- a duda oni ce stvoriti
recimo jos samo za deset
mirnih godina razvitka i
gdje ce ostati po zadi oni
ciju ekonomiju u pokretu
jedva odrzavaju pripreme
za rat, na koji sve manje i
manje imaju i mogu imati
nade, a jedna potpuno mir-n- a
njihova politika bacila
bi ih u 10 puta vecu vrto-glavi- cu
i otpu§tanje ljudfr
sa rada. Dok upravo mir
pogoduje za diinovski raz-vitak
SSSR-- u i novom svi-jet- u.
.
Sto se tiCe na§ega li6noga
iivota, kako vnm je pozna-t- o Branko studira za inzi-nje- ra metal urga. Mira i
Slobodan su zakon£ili prvu
Skolsku godinu u SSSR-- u
kao odli£nici, бак iz rusko-g- a
polu£ili petorke. Sada se
obadvoje nalaze na moru u
djedjim odmaraliStima. Ja
takodjer mislim ili studira-ti- ,
t. j. upotrebiti moje zna-nj- e
engleskog jezika ili se
zaposliti kada djeca pono-v- o podju u Skolu. Xama su
dati uslovi da jo5 i u naSim
godinama mozemo postici
korisnu specijalnost i u
isto vrijeme materijalno
smo osigurani za skroman
iivot, a nama viSe i ne tre-ba.
Ja se sa ruskim sluzim
ved рпИбпо slobodno i u
glavnom privikla sam sa
zadovoljsUom na 2ivot ov-dje.
citajuci naSe 'Jedinstvo
vidim da se opet i ove go-di- ne spremate za okruini
piknik. Cestitam vam na
radu i 2alim Sto ne mogu
biti zajedno sa vama. U
stvari tek sada kada sam
odaljena'od vas i vaSe akti-vnosti
znam koliku radost,
zadovoljstvo l б 6ini biti
i raditi zajedno sa vama, 1
u vaioj organizaciji. Zelim
vam najvece uspjehe za
piknik i u buduccm radu.
Mnogo pozdrava svima
drugovima i drugaricama
Sjevernog Ontaria.
Va5a,
MARY.
nje americku vladu — ELsenhowera, Dul-les- a,
Wilsona, Humphreya, Browenella,
Summerfielda i druge, koji su davali
mnogo stotina miliona dolara pomoci Ti-tov- oj
vladi s javno izjavljenom sThom
da se politidki, ekonomski i militarne
ојаба tu vladu, jer da je to u nacionalnom
interesu Sjedinjenih Driava. To zahvaca
veliku vecinu senatora i zas'tupnika obih
partija, ukljudiv samog senatora McCar-thy-- a,
katolika. koji je javno priznee da
je glasovao za# davanje pomodi Titevej
vladi — iz svojih vlastitih габмпа. Ak#
za McCarthy-- a в4је 1не grijeh glesati da
se dade mnogo stetina railiena delara
Titevoj vladi, da ju se pelitieki, ekenra-sk- i
i militarne ojaca — bez ebzira в
subjektine raiune McCarthy-a- . neka
"X'ada onda objasni kako za druge moie
biti grijeh — i to smrtni grijeh — ako
2 ] U GO S LAV E X S RE S T A M P E
"VJESNiK" TRAZI VECU PAzNJU PREMA
ISEUENICIMA-UMIROVUENICI- MA
Zagrrfwiki Vesnsk" u Iinku
"Prihva;anje i$clcnika" piJe:
Prcnu ncpotpunim statistician)
podacimi, pnih poslijcratnih godi-na
vratilo $e u domovinu preko
20.000 naJth iscljcnika. Koliko ih
) je trajno ostalo u domovini, a ko
liko sc ponovo isclilo, o torn ne
postoje tocni statistitki podaci.
Povratnici —
umiiovljcnici
Medju povratnicinu,' osobito po
sljednjth godina, sve je vise osta-rjelt- h
naJih iscljcnika, koji su po
inozemnim propisima o socijalnom
ostguranju stekli mirovinu, ali
osim toga — uglavnora — nika-kv- c
druge imovine. Razumljiva je
teznja ostarjelih naSih iscljcnika,
da se vrate u domovinu i da —
primajudi svoju dolarsku mirovinu
— a mini i ugodno provedu osta-ta- k
zivota. Takvih iscljcnika-povratnik- a
sve je vise. Samo paro-brodarski- m
vezama stiglo ih je to-ko- m
proSle godine 52, od cega iz
MR Hrvatske 48, a iz ostalih na-rodn- ih
rcpublika --4. Rac4ina se,
medjutim, da ih je u istom periodu
stiglo jo5 jedamput toliko. I ovo-godiS- nji
podad pokazuju, da broj
takvih iscljenika-povratnik- a laga-no- ,
ali stalno raste i da postoji ten-denct- ja
kod mnogih, da svoje stare
dane provedu tamo, gdje su pro-e- li
djetinjstvo.
To se vidi i iz finjenier, da sc
mnogi od njih zanimaju za prilike
u domovini, a osobito kako stoji
sa stanovima, odnosno da li po-stj- e
mogulnost da dobiju stan, ili
da kupe na otplatu odnosno za
gotovinu obitcljsku ku6'cu. Ncki
od njih, boraveci u Jugoslaviji kao
turisti, a namjeravajui se kasnijc
vratiti u domovinu, xc£ sada na-bavlja- ju
stambene kucc. Tako su,
na primjer, Jozo i Ana Kamenja-rin- ,
boravefl kao turisti u Kaitcli
ma, kupili vilu u Ka?tcIGomi!ici,
kako bi nakon nckoliko godina —
a tada misle da se defrnitivno vra-te
u domovinu — imali siguran
krov nad glavom.
Nije mnoffo ucinjeno
Nema sumnje, da takav oblik
vracunja iscljcnika u domovinu
kortsti i nama i njima: njima osi-gura-va
pristojan iivot sredstvima,
s kojima u iseljeniStvu mogu samo
iivotariti, a nama donosi devizna
sredstva. Zbog toga nema niSta lo
Tcslina rodna kuca
— muzcj
U Smiljanu, lickom
selu pod Velebitom,
preuredjuje e rodna
kuca Nikole Tesle u
muzej, u kom ce biti
smjeitent razni doku-men- ti
iz zivota velikog
ucenjaka. Na ulazu u
kucu stajat ce ispisana
historijska izreka Tcsli-na:
"Ponosim se svojim
srpskim rodom i svojom
brvatskom domovi- -
nom",
gicriijeg. nego da taj oblik vrada-nj- a
u domovinu nastojimo poja-£at- i.
Medjutim, mi u torn pravcu ni-sm- o
dosad mnogo ucmili. Zar na-S- a
gradjevinska poduzeda ne bi
mogla pristupiti tzgradnji obitclj-ski- h
kuda, prema ieljama i nacrt-tim- a
onih iscljcnika, koji namje-ravaj- u
da se vrate kao umirovlje-nici- ?
Nedavno se u novinami ras-pravlja- lo
o mogucnosti izgradnje
scambenih zgrada i prodaje na ot-platu,
ali — koliko mi je poznato
— ni u jednom poduze&i nisu do-nese- ni
konkretni zaklju&i. Zasto
se ne bi moglo s torn akcijom po-?c- ti
upravo za potrebc iseljenika-povratnika- ?
Ni u jednom glasilu.
koja izdajemo za tsdjenike, nisam
vidio ni lanka ni oglasa, kojim hi
se iseljenicima-povratnicim- a stav-Ijal- o
u izgled, da (c im se u krat-ko- m
vremenu, po njihovim zclja-m- a
i nacrtima i u roku koji oni od-red- e,
izgraditi stambena zgrada, u
mjcsru gdje ielc. A nema sumnje,
da za to postoje realne mogucno-st- i
i da bi takva akcija naiUa na
povoljan odjek kod iscljcnika
Nckoliko prijcdloga
Poduzeda moraju — razumije
se — traiiti stanovita osiguranja
za ulozena sredstva, a ti iscljcnici-povratnic- i,
Uglavnom, nemaju dru-go- g
imctka ni sredstava, osim do-larsk- ih
mirovina. A zar ne bi mo-gl- e
biti dovoljno pokride za za-ja- m?
Ako je tako, zaSto se ne bi
moglo t te naSe ljude, iako ino
zemne umirovljcnike, ukljuditi u
korisnike kredita za izgradnja
stambenih zgrada. Formalnosti bi
trebalo u torn slucaju svesti na naj-nuzni- ju
mjcru, a to isto i onda,
kad iscljcnici-povratni- ci ratpolazu
potrebnom gotovinom za kupnju,
odnosno za isplatu u gotovom ku-- e
koja je gradjena po njihovim
ieljama i nacrtima.
A nakon toga trebalo bi provesti
dobro smiiljcnu propagandu, ko-jo- m
bi se iseljenicima prikazato,
da sa svojom mirovinom mogu u
Jugoslaviji iivjeti vrlo dobro, da-leko
bolje nego u zcmlji u kojoj
su stekli mirovinu, bez obzira da
li je to USA, Kanada, Australia
ili koja druga zcmlja. Ujedno bi
torn prilikom trebalo svakom po-vratniku-umirovljc-niku
pokazati
konkretnim raunom, da moie, i
uz koje uvjete, nabaviti, za goto'
vinu ili na otplatu, stambenu
zgradu.
Vjcrujemo, da bi takva akcija
naisla na dobar pxijem kod isclje-nik- a.
Ove tek nabaiie misli trebalo
bi razraditi i konkretizirati, ali da
se rjeSenje tog pitanja nanwce sa-mo
po sebi. to je izsan svake sum-nje.
RjeJas-аји-Д pitanje prihvaca-nj- a
naJih povratnBca-umirovljeni-k- a,
mi cemo i na taj naSn oprav-da- ti
ono veliko povjerenje, koje
iseljcnki gaje premt svejej domo-vini.
. Japuntrt. STA CE SADA KAZATI?
posjete svoju staru domovinu, kao po-bjednici
u kampanji svoje narodne orga-nizacije.
"Xada se ne usudjuje udarati crkve-n-o
prokletstvo na one koji su davali mi-Jie- ne
pomodi jugoslavenskoj vladi, veledl
cia je to u interesu Amerike da se tu vla-du
ојаба (da li su u tome bili iskreni Ш
ne prepuStamo "Xadi'da kaie). aH pe
kuSava udarati takovo prokletstve —
take nije ovlaUena da to clni — na pe-Ste-ni
nared, keji grijeha ikakeveg nije
pedinie, nego ga vude plemenita teinja
da pemegne svem naredu. Valjda se
"Xada ravna pe enej narednej: "Caru
meieS ffgu pokazati same u dfepu". i
"Pred gespodem se uvijaj, a seljaka me-2e- S
ruiiti do mile volje".
— "Narodni GUsnik.