Jedinstvo, March 23, 1956

              Л"
Tito o demokratizaciji
"tudjim idejama"
(Nastavak $a str. 1 )
da je to ucinjeno "sablonski, fron-talno- ".
Prelazeci na "ideoloike slabosti"
Tito je kazao, da sc one sastoje "u
tome, ito naii komunisti, ne svi
nego jedan dio naieg Saveza, ni$u
na potrebnom teoretskom nivou, a
preirulo je palnje posveceno dalj-njc- m
ideoloikom izgradjivanju na-Si- h
kadrova povczanom s naiom
stvarnoicu. To e uslovilo i politi-£k- e
slabosti, koje $u $e javljale i
koje se joi i danas pojavljuju."
Tako $u bile ukinute parti jske
ftole i tecajevi, jer je zavladalo
"glcdanje da cc se poslije deccntra-lizacij- e
sve razvijati samo od scbe
j da ce se socijalisticlca svijest isto
tako sama od scbe razvijati u gla-vam- a
ljudi. Mnogi $u komunisti
zaboravili na svoju ulogu revolu-cionar- a
i politician odgojitelja na-iih
gradjana."
Komunisti su se bili "naucili sa-mo
da komandiraju", rekao je Tito,
pa im je "bilo teiko prijcc"i sa tih
pozicija i takvih shvacanja na novu
ulogu odgojitelja".
Zatim je naglasio:
"Ja mislim da je ne samo kod
nas vec" uvijek i svuda u svijetu
glavna uloga komunista bal u tome
da budu odgojitelji masa. A ko-munisti
ne mogu biti odgojitelji
masa, ako sami nisu izgradjeni, ako
nisu na dovoljnoj teoretskoj i po-littfk-oj
visini. Oni ne mogu biti od-gojitelji
masa, ako ne djeluju kao
jcdinstvcn organizam, kao jedin-stvcn- a
organizacija sa svim svoj-stvim- a
jedne revolucionarne orga-nizacij- e,
kakav mora da bude na{
Savcz komunista Jugoslavije, —
s cvrstom disciplinom i jedinstve-noil- u
svojih redova.
"Hal pomanjkanje i labavljcnje
takve monolitne organiziranosti u
Savczu komunista, do cega je doilo
kad smo promijenili ime Komuni-stick- e
partije u Savcz komunista,
dovelo je do toga, da citav niz ko
munista, pa cak t neki u visokim
rukovodetfim forumima smatraju
da vile nisu obavezni da primaju
odluke drugog viJcg forurru ili ne-k- u
stvar, koja po njihovom miiljc-nj-u
ne odgovara za njihovo mjcsto
i organizaciju. Zbog toga je doilo
do fitaog niza negativnih stvari,
koje su nam mnogo smctale, koje
nam t danas joi smctaju i koje mo-ram- o
otkloniti. Mi moramo imati
idejno i organizaciono monopolitan
savcz. Decent ralizacij a, koja kod
nas postoji, pokazala je da smo mi
pravilno postupili ito smo poili u
torn pravcu, jer je na taj nacin o-moguc- eno
uceice Sireg kruga ljudi,
iirokih masa, u vlasti i upravljanju.
Ali, u takvim uvjetima mora posto-ja- ti
i ona idcjna organizacija, koja
rukovodi odgajanjem i preodgaja-nje- m
ljudi u sodjalisticlcom duhu
i koja ba{ zato mora biti utoliko
monolitnija."
Spomcnuvii zatim "sukob 1948.
godine sa Sovjetskim Savczom" i
odbacivanje "staljinskih forma up-ravljan- ja" i
i prelaicnje na "demo-kratizacij- u" Tito je nastavio:
"Razumije se, mi smo uvijek na-glaiav- ali da naia demokratizacija
nije neito deklarativno, nego da
mora imati svoje osnove u naiem
ekonomskom. materijalnom i dru- -
itvenom razvitku uopce. to jest da
irru ekonomsku podlogu u nalem
erasrcnom upravijanju i tako aa
Sta kaie poljska stampa
Variava. — Ccntralni organ
Poljslc ujedinjene radnicke partije Tribmu ImJm" pile u urodnom
!Linku: "Josip Stajjia je poslije
LenjHKrre smrti igrao istaknucu u-!o- gu
u socijalistickoj izgraifij So-vjetsk- og
Saveza. Kao sekretar CK
KPSS on je zittzee pravHan star a
borbi protir pristalka Trockeg i
Dtthartna. U te rrijerae Statjtn je
stekao ruroSti prestM i narecttw
poputamest
Stalftn je trideset
godina postepeno poceo da se iz
d'de iznad partqe t da namece par-- '
Ije — da se razlikuje od zapadnc
demokradje i da inn zaista sodja--
listicki karaktcr. Medjutim, i pored
takve naie pravilne linije u pogle-d- u
derookratizadje, doilo je do to-ga,
da su se razne nama tudje idejc
i utjecaji poccli osjecati i danas sc
joi osjecaju, u pojacanoj mjeri u
naioj zemlji. To, doduie, nije opa-sn- o
kao neki cmilac, koji bi mogao
ugroziti tckovine nase revoludje,
ali je opasno zbog toga {to nam to
kcxfi i oteiava razvitak sodjalizma
i pravilno odgajanje naiih gradja-n- a.
"Nesumnjivo je da su naie tvor-nic- e
jedan od neophodnih uslova
za razvijanje sodjalizma, jer se on
ne moic ostvariti bcz toga u nera-zvijen- oj
zemlji, ali one nisu ono {to
je najbitnije. Najbitnije je stvoriti
sodjalistidlcog £ovjeka, najbitnije
je formirati miiljenje o tome u gla-vam- a
ljudi, a bai su nam te soci-jalizm- u
tudje idejc smctale, i smc-taju
nam danas sve vise. Mi sada
ne smijemo nreci u drugu krajnost,
mi sc moramo boriti za naieg co-- '
vjeka, za naie Ijude, mi moramo,
nasuprot takvim, socijalizmu tudjim
idejama i utjccaju, isticati na! utje-caj.- "
Tito je zatim kazao, "da su sc
mnogi i mnogi naii komunisti pre-tvori- li
u obj&ie prakticare, koji su
sve drugo zaboravili i mlslili samo
na onaj svoj uzak krug, dok su pcr-spekti- vu
jedne cjeline izgubili. Mi
smo se zbog toga sve vise sukob-Ijava- li
s raznim negativnim stvari-m- a,
koje taj lokalizam nosi u scbi."
Potom je naglasio "da komunist
nikad i ni na jednoj funkciji, gdjc- -
god bio, ne smijc izgubitt iz vida
onaj svoj osnovni zadatak — da
djcluje kao komunist, da djcluje
kao internationalist, s internaciona-listi£ki- m
shvacanjem 6'tavog zbiva-nj- a.
On mora gro svoje painje u$-mjer- iti
u torn pravcu, i, ako bude
pravilno shvatio taj svoj prvi zada-tak,
on cc pravilno raditi i na mje-st- u,
na kojem se nalazi."
Prclazefi na uspjeh Tito je re-kao:
"Mi smo imali ogromne uspjebe
na svim poljima najcg djclovanja
To je neosporno — ali mi smo do
uspjcha, koji smo postigli, mogti
dofi mnogo lakic i brie, da nije
bilo tih raznth slabosti. Zir mi ni-sm- o
na vanjskopoliticlcom planu
postigli ogromne uspjche? Jesmo,
a postigli smo ih zato, Sto je £itav
nal narod, {to je naf Savcz komu-nista
bio za takvu vanjsku politiku.
Zar mt nismo u izgradnji postigli
ogromne uspjche? Postigli smo ih
i u industrijalizadji i u izgradnji
nase zemlje uopce.
Lik naie zemlje sc prilicho pro
mijenio. Ali, on bi sc promijenio
jol vise i bilo bi joi manje slabosti,
da smo na vrijeme uklonili terazne
subjektivne nedostatke, o kojima
£c ovdje biti rijecJ."
Vci dio svoga go%-or-a
Tito je
posvetio problemu omladine, koja
;e "nckako ispuitena iz ruku".
Tito je nastavio:
"Dali smo joj da sc ona sama
rani j a kako zna, bio joj je nepra-riln- o
odredjen i zadatak, t ona je
prestata da postoji kao politifka
organizacija, kao poIiti£ki faktor u
druitvenom iivotu. Razumije se da
je to imalo negativnih posljedica i
mi danas imamo pojavu — i pored i
izviesmn rezultata t os-o- m peri- - J
tiji svoju volju i svoje jednostrane
odluke. Kolektivno obiljeije partij-sk- og
vodstva stalno je smanjivano u
i na kraju likridirano. To sve je
Koraunistickoj partiji Sorjetsfceg su
Saveza i medjunarodnom pokretu
radnicle klase namjeto veWsu. be!-n- a
i омјгш Stem.
U tim urjctmva nasfupito je i
ixepacenje rgaaa Mgwmofti. kefi
su sc odvejii ©d prttie i UvAi se
iznad panije i drfave. Tu UH uz-ro- k
tsopacenf a. keje ротчјето s
Berifietra iraenom. sc
"Posfjedke kka benesd etfecafe
se se i a fitavra raedifnaodneen jc
irveJedonarnom pokrera. pa i a
odu rada omladine — da nam se
otudjio jedan dio onih omladinaca.
koji su sc ponosili kad su bili na
radnim akdjama i koji su, ukorcdi,
bill nosioci socijalisticle misli na
selu. Ti omladinci sc nisu otudjih
zbog raznih naiih mjera u odnosu
na sclo, kao Jto su porcz i drugo.
Jasno je da je na njih inula utje-ca- j
a i sredina u kojoj se oni na-lazil- i,
prijatclji, rodjaci i drugi
prcnosili na njih svoje nezado-voljstv- o
zbog raznih stvari. Ali, oni
su se otudjili zbog toga {to im mi
nismo dovoljno i na vrijeme tuma-iil- i
ono {to se kod nas zbiva i {to
jc nuzno da se ucmi. Mi smo morali
sve to najvise tumaiti bal tim o-mladinc- ima,
a mi smo jijima go-vori-li
prcmalo o naiim svakodnev- -
nim tcikofama, kao {to smo im
prcmalo govorili i o naiim iispje-sim- a
i o perspektivi, koju iclimo
postici. Prcmalo smo im govorilf i
oni su se prilicno otudjili."
Zatim jc kazao da je pogreino
misliti da cc razna druitva "utje- -
cati na omladinu u torn smislu, da
ih prctvore u svijesne soctjalisticlce
gradjane samim tim, {to su to dru-itva
u socijalistickoj Jugoslaviji. To
nije toCno. I u zemljama kapitali-sticki- m
sistemom ima takvih dm-itav- a.
A zar tamo vlada socijalisti
cka svijest? . . . Naia druitva treba
u prvom redu da postanu socijali-stick- a
naiim radom u njima. Omla-dinu
ne treba prepustitt samu scbi,
ved je treba orijentirati, a ona ne
cc mofi da daje ono, ito mi od nje
traiimo, ako mi sami ne budemo
uloiili napor da je orijentiramo i
odgajamo u torn pravcu."
Tito jc takodjer ustao protiv mi-{Ijen- ja
da fe "uspjesi koje postl- -
icmo i svakodncvno druitveno zbi-van- je
omladinu postepeno u6'niti
sposobnim gradjanima, graditcljima
naieg daljnjcg razvitka, naiom za-mjeno- m
. . . To je pogreino."
Zadatak se sastoji u tome da "dr-iim-o
ito vise naie omladine na o-ku- pu,
da joj dajemo pravilno so-cijalistic- lco
odgajanje, da sc borimo
za nju, da je istrgnemo iz ruku ra-znih
socijalizmu tudjih utjecaja, da
je istrgnemo iz ruku raznih reak-cionarn- ih
ostataka, da je obranimo
od zapljuskivanja raznih zapadnih
destruktivnih ideja i utjecaja, koji
se infiltriraju u nal druitveni ii-vo- t.
Jcdnom rijeju, mi moramo
budno bditi nad naiom omladi-nom.- "
Pri kraju Tito je kazao:
"Posljednjih godina primjetio
sam i kod omladinaca i kod nckih
komunista da se nckako stidljivo
brane od nasrtaja rcakcije i raznih
tudjih ideja. Ima i takvih slucajc-va- ,
da komunist esto nc moic ni
rije£ da kaie, da ga nekako napro-st- o
zabrinjujc to ito smo mi poili
jednim tako iirokim demokratskim
putem u $л-о- т razvoju, pa se boji
da ne napravi kakvu scktaiku gestu
ako se suprotstavi nckom nepoite-no- m
&vjcku, reakcionaru ili malo--
gradjaninu, koji nepravilno i ne-praved- no
kritizira ili klevcce naie
mjerc, nal sistcm. Mnogi komunisti
nisu ostali dovoljno cnergicni pro-tiv
svi tih moguc'ih nasrtaja, koji
sc danas siakodnevno dogadjaju.
Ja smatram da je uloga komunista
u obrani naiih revolucionarnih te-kovi- na
i naieg daljnjcg razvitka da--
nas isto tako aktuelna, kao Sto je
bila pme Jest i prije deset go--
godiru.
Poljsko) Uguiivanje unutrainjo-partijsk- e
demokradie, zloupotrcbe
sluibi sigurnosti i paraliziranje
mnogih gtana naie naake narocito
sc odran'li u atmosferi stvore-no- j
kultom licnosti.
Duclos o Staljinu
Pariz. — V sftxa izvje44aju o
dradesetera kongresu Kemenistif-k-e
partije Sorjetskep Siveza Jac-ques
Daefes (2ak Dikle). sekre-t- r
копминнкТке partite Fraecaske
ovrmK na ulegH Staljtea. Po-J- e
je crtirao МГкоапо1 izjava da
"kk ItcrMMtT'. koji k carevao
pos4jcdni jvadese godina. pro--
FOREIGN ГГ—
OFFICE Р
SCHOOL fffh
SENT TO AIL PATS
i Tssi .ML
--Шкк аШМ .(ii'L
uaiKovor draxirJnearraijesmvoejtmza maginomniizroirmajucteanipkrirhocjpeonsjliavanje?'
Potpisan sporazum o
predrafnim pofrazivanjima od Zap. Njemacke
1ШП1
Bonn. — U bonskom mini- -
starstvu vanjskih poslova
potpisan je sporazum o re-pulira- nju ratnih i predratnih
potraiivanja Jugoslavije od
Federalne Rcpublike Nje-табк- е.
U komunikeu, koji je tim
povodom objavijen, kaie se,
dat ce Juffoslavija primiti od
Zapadnc Njema5ke 300 mi-lio- na maraka. Od te sume 60
miliona bit de isplaleno u
Kotovom, preostalih 240 mi-liona
u obliku beskamatnoff
kredita na 99 podina, iz ko-je- ga ce 20 posto biti utro§e-n- o za nabavku robe za 5iro-k- u
potro§nju.
Osim toga, sporazumom je utvrdjeno, da se otplate
Ambasador SSSR u Bonnu trazi repatrijaciju
sovjetskih gradjana iz Zapadne Njemacke
Moskva, (TASS). — Sovjctski
ambasador u Bonnu Zorin zatraiio
je od driavnog sckretara u mini-starstv- u
vanjskih poslova Halitajna
da se puste na slobodu 49 sovjet-skih
gradjana, koji se nalaze u za-padnonjcmac- lcim
zatvorima. Zorin
je takodjer traiio: prvo, da se so-vjets- koj
ambasadi dostavi spisak ra-sclje- nih
sovjetskih gtadjana, koji
live na teritoriju Federalne Rcpu-blike,
ukljucivli tu i one koji sc sa-da
nalaze u logorima i zatvorima
drugo, da se dozvoli osoblju so-vjets- ke
ambasade da posjeti sovjet-sk- e
gradjane, koji se nalaze u lo-gorima
t zatvorima, i, trece, da se
oslobode svi sovjctski gradjani u-haps- cni
u Zapadnoj Njemackoj i
Zemlja sa 99.7 posto
nepismenih
Prcma podacima UN, portugal-sk- a
kolonija Gvineja ima najvctfi
broj nepismenih u svijetu — 99,7
posto stanovniitva. U Aliiru je ne-pisme- no
94 posto muslimamkog
stano-niitv- a, u Egiptu 74,5 posto.
Od evropskih zcmalja Portugal ima
41.7 posto nepismenih, dok broj
nepismenih u Francuskoj Dclgiji
iznosi 5 posta
uzrokovao veliku item komunisti-ko- m
pokretu, Duclos je rekao:
"Naravno, neprijatcljt komem-zm- a
i Sovjetskog Saveza ie poku-lava- ti
da dokaiu da fe Staljinov4
ime sada biti izbrisano iz historijc
Sovjetskog Saveza i medjunarodnog
radnidkeg pokreta. a Stal jmova ulo-ga
potpuno zaboraTljena. Nema ni-i- g
udaljefHJeg od itine
Istina je to da u pertode SuJji-nev- e
djelamosti prindp ketekthr-no- g
vodstva nije arek bie prim-mjenjir- an
U takrim esteTtfiu na- -
prarljene sa pogreiTce
"Ali mora biti oitro receno d '
kad neprijatetjt traie rehabiiitaei ju
Diskusija o "kultu licnostr
"MedjtMira,
" i
va: — "MisliS H
jiigoslavenskim ratnim i
jugoslavenskih poslijeratnih
Komercijainin ouaveza pre-m- a Zapadnoj Njema6koj
produlje do 1968. godine, uz
prosjedno smanjenje kama-t- a
na tri posto.
U ime Jugoslavije spora-zum
je potpisao §ef dclcga-clj- e driavni podsekretar
Hasan Brkid, a u ime Fede-ralne
Republike Njemadke
5ef delegacije Zeliger. Pot-pisivan- ju su prisustvovali
nmbasadori i dr. Flajdereri
i dr.'Ivekovid.
Sporazum je ostvaren po--
slije vrlo napornih pregovo-ra- ,
koji su poslije prekida u
decembru 1951. godine bili
obnovljeni tek u januaru ove
godine.
repatriraju u Sovjctski Savcz.
Pored toga, Zorin je prcdao Hal-{tajn- u
spisak 46 osoba koje iele da
budu rcpa{rirane.
Prilikom razgos-or-a s Halitajnom
Zorin je podsjetio na to, da je to
kom razgovorau Moskvi 1953. go-dine
sovjetska delegacija pokrenula
pitanje rcpatrijacije sovjetskih gra-djana
iz Zapadne Njemaclcc i da
je tada zapadnonjemafta delegacija
obccala svoju porno; u rjeienju tog
pitanja.
Sovjctski ambasador je takodjer
obavijestio Halitajna da mnogc o- -
sobe upucuju ambasadi u Bonnu
pisma u kojima sc iale na loi po-stup- ak
i traie repatrijaciju u SSSR.
!U Crikvcnici izeradiena
tvornica ribljcp brasna
Rijeka. — U Op6'ni Oikvcnica,
u Rijeckom kotaru, izgradjena c
nova tvornica ribljeg braina, koje
sc upotrcbljava za stocnu hranu.
Tvornica ce moii godiinje proizve-st- i
oko sto vagona ribljeg braina.
Ta tvornica hit ce i po kapadtctu
i po opremi naj%-e- e poduzete svoje
vrste u zemlji, a modi ce po potrebi
i dalje da povecava kapadtct.
izdajnika kao ito su Trocki i kom-panij- a,
koji su udareni i koje sc
moraio udarit da bi se spasilo ze-ml- ju
sodjalizma, oni pokasavaju da
izazovu nerede i konfuziju . . .
To je istina, ati se ne smijc
ispustiti iz vida potreba suzbijanja
kulta licnosti niti nam to dezvo-Ijav- a
da oteiavamo razritak pot-hrat- a
potrebnih za osiguranje fan-kciorman- fa
ketektivneg rukevod-stvx- .
4anevitife Stanevi teza, kao fee '
re aradio dvadeseti kencres. kako
1 . .... Bf se izbtecia pocrei.ne tMaucenia
markssticl.t-IenffMsti£k- c nake
"Pomno protcavanfe rada dva--
deseteg kongresa fc nas bolje na--
oruiati i pripremtti za
dolxzcte bttke
ZASJEDANJE KOMISIJE UN
ZA PRAVA COVJEKA
Xew York. — rComisija Ujcdi-njeni- h
naroda za priva covjeka sa-sta- la
se 4. marta na dvanaesto za-sjcdan- je,
koje cc trajati do kraja
marta. Ovogodiinje zasjedanje ko-misi-je
bit te uglavnom posveifeno
unapredjenju prava covjeka u smi- -
ukianjanja diskriminacije u
Skolstvu i radnim odnosima.
Prijainjih godina Komisija za
prava covjeka radila je na univcr-zaln- oj
dcklaracijt o Ijudskim pravi-m- a
i posebno na dvije konvenciie.
pna kojom su obuhvaicna gradjan-ssk- a
i politicka prava, i druga koja
obuhvaufa ckonomska, soo'jalna i
kulturna prava.
Univerzalna dcklaracija o Ijud-skim
pravima zavrsena je 1948., a
prije dvije godine u osnovi su do-vrie-ne
i druge dvije konvencijc.
koje su na nrotekla dva zasjedanja
I bile rarmatrane u Komitetu za so- -
cijalna, kulturna i humanitarna pi-tan- ja
Gencralne skupitine.
Bilo je prijcdloga da sc poslije
zavrietka rada na ova dva glavna
zadatka Komisija za-prav- a covjeka
ukine. Medjutim, vecina delegacija
zauzela je stanoviitc, da komisija
treba di nastavi rad i da usmjeri
svoje snage naunaprcdjivanju ljud-ski- ll
prava, udarajuci naglasak na
ukidanje svih vrsta diskriminacije,
koja jo{ uvijek postoji u mnogim
zemljama svijeta.
NEKI ZANIMUIVI РОПЛС1
ZA 32
se
u
Hroj tanovnika "vijeta bio Je
1954. Rodine za 32% vrci ncRo
1930. Rodine, a жа 18% ve?i пеко
1940. Rodine.
To je jedan od mnogih zanim
ljlvih podataka, Jto ih daje edmi
tatiMtickl KodiSnjak Ujedinjenih
naroda.
Apsolutni podaci o vjetVom
Rtanovniiltvu itslrdaju ovakot 1930
godine 2 milijarde 62.1 miliona
ljudi. "
Uaporeofne analize na bad ulul-brni- h
podataka pokazuju, da m u
poljrdnjih 30 godina povecala du-ii- na
Ijudakog iivota. U indutrij-k- i
raavijenim zemljama proejrc'nl
vijrk IjudokoR iiota iznowi od 63
do 72 Rodine (za muSkarce d 65
oo os Roaina, wnc uu u
godine). Medjutim, podaci o duiini
IJudkoR iivota. iznijetl u StatUti
fkom RodiSnjaku VS, ninu
jer ne obuhvaaju etanje u Ubo
razvijenim zemljama, gdje iivi ve
clna avjetKkog-- ttanovntftva.
Stanovitu predodibu o railicl u
uvjetima iivota u indtiHtrijftki raz-vijenim
i ekonomkl xaottalim ze-mljama
daje podatak o zdravMve
noj uluibi. Г Austriji dolazi jedan
UJetnik na 650 ittanovnika, a u In-done- zijl
jedan lljecnik na 61 hilja-J- u
etanovnika! U veini evropwkih
temalja dolazi jedan lijenik ni
liljadu ntanovnika dok u Sudanu
' edan lijecnik na 86 hiljada Ma- -
-- lovnika! Dakle, 1:86 na itetu eko-tomtt- ki
razvijenih zemalja.
Ix podataka o hroju radio-apa-fat- a
takodjer м vidi, da ie jaz iz
-- nedju indutrijki razvijenih i eko
nomekl zaootalih zemalja ne ma-njuj- e,
vee naprotlr poveava. U
vijetu je bilo 1954. godine ukupno
oko 260 miliona prijemnih radio
iparata. od toga 124 miliona u
SAD I 75 miliona a Kvropi. Na nve otale zemlje otpada vega 61 mi-li- on
radio-prij-mnik- a.
(17 SAD je zabiljeien veliki rat
to] televizije. V 1951. godini bilo
je 12w miliona televltijekih apa
rata, a godine 3ч2 miliona
aparata. Televixija fe naino raz
vila I a nekim drugi m indutrijoki
razvijenim zemljama. V 1953. go
dini bilo Je n Velikoj Itritanlji 4.6
miilona aparata n.Kanadi 1,4 mi
liona. a SSSR 1 mil ion. a Franca
koj 225 hiljada I n Zapadnoj
matkoj 200 hiljada televirij.kih
aparata).
Slnibeni podaci o kretanju iivjet
ke privrede pokaznjo. da je тје1
ika indaitrijka proizvodnja bila
1954. trodini dva put a vrea od
ka proiavodnja elektricne energije
3- - srodinl pvet5ala м za 204,
felika шл 649 _.)... a 132f.
nafte тл 1469. ieljeznice mi pre-vez- le drapat vi-- e robe, a brodovl
za 50 Г? -- ie. Ilrtj vatomobila a
vijeta adro-tmf-U ie.
Znaeajna nvot a StatitWkm
gndiSajaka UN ta podaci priv.
I predratn proizvodnje. tr Bpored-T- o ne sasc stYtjectti krkika M ,. tanjem a 193T. rodinJ nvrjet- -
'
teoretski
STRANA 3
Komisija je osnovala i posebni
potkomitet za izucavanjc pitanja
diskriminacije i taj komitet radi veil
drugu godinu na urvrdjivanju sta-nj- a
diskriminacije u ikolstvu. Na
proilom zasjedanju potkomitet je
uzco u rad i pitanje diskriminacije
na polju radnih odnosa i religije
i sada sva ta pitanja dolazc prcd
komisiju.
Komisiju za ljudska prava ali
njava 18 zcmalja clanica.
Paska nad pravima
covjeka u zavisnim
zemljama
New York. — Komisija
UN za prava io vjeka prih-vati- la je rezoluciju, kojom
se tra2i od zemalja Slajiica
UN i njenih specijalizira-ni- h
agencija, da gencralnom
sekretaru UN Dagu Hamar-Seld- u
podnose svake godine
izvjeStaj o "naprctku postig-nuto- m
na polju ostvarenja
prava Sovjeka i o mjerama,
koje su poduzete za ocuva-nj- e
ljudske slobode kako u
metropblama, tako i u ncsa-moupravn- im teritorijima i
teritorijima pod staratclj-stvom- ".
redl SSSIl. Naime, Sovjetnki Sa.
yet je prvi put aluibeno dontavio
Ujedinjenim narodima jedan dio
►talUtifkih Mdataka. On je tako
djer najavio, da c ubudure aktiv-nij- e
nuradjivati u radu Matintifke
luibe UN.
Uaporednl podaci o induntrijkoj
proizvodnji SSSK I SAD u 1954.
godini daju ovu alikut
IZ STATISTIcKOG GODIANJAKA UN.
SVJETSKO STANOVNISTVO POVEcALO SE U
POSUEDNJOJ CETVRTINI ViJEKA POSTO
Dok ukupna industrijska proizvodnja udvostrucila
usporedjcnju s prcdratnom
za
potpunl,
itlabo
1955.
Nje
SSSK SAD
mil. tona mil. tana
ugljen 317 367
nafla 59,3 313
cellk 41.4 8ft
cement 19
Klektrirne energije SSSK 119,4
milijardl ks SAD 54Г milijardi
kwi.
UfrMf SAD u evjetukoj prove
vodnji elektricne energije poveeala
e u 1954. godini u unporedbi na
1937. Rodinom za 40',%, u proiz-vodnji
ugljena za 25 i nafte za
45%.
Ukupna tonaia trgovake иог-nari- %
u avijetu bila je za 60%
veea nego prije rata. Tonaia аше-ric- ke
morn rice va je danan aa
rtovo .'OCt od britrtke morna
rice.
Veoma je povean automobiUkl
vaobraaj. I 1954. godini bilo je
u nvijetu fhez SSSIt, IMocne Kv
rope i Kine) "6,7 miliona oobnih
automobila (ito predntavlja pove-fan- je
od 92% u uaporedbi za 1938.
fodinom), i 185 miliona teretnih
vnzila Cpoveanje od 159%) u m-pore- dbi
aa 1938. Rodinom). Preko
70% nvih oobnih automobila I
preko 50% avih teretnih vorila na
laze м u SAD.
Podaci iznijetl a Str.tUtllkom
godiSnjaku UN potvrdjoju, koliko
je tona komttatacija, da je ромое'
ekonomkom razvoju alabo raivi-jeni- h zemalja kljucni avjetki Л—
nomki problem.
Xcdjclja buarskc
kulturc u Indiji
Se viic acaju kultume veze
Bugarske sa republfkorn Indijom.
Mnogi indijski casopisi i listovi.
kao i indijske radiostanke objav-Ijuj-u
flanke o Bugarskoj, organi-zuj- u
sc izloibe siika o Bugarskoj.
U januaru je u gradu Kanpuru
otvorena prva izloiba slika o Bu-garskoj
i bugankih umjetniclcih
radoTa. Prilikom srecanog otrara-nj- a
izloibe gevorie je bagarski po-stan-ik
u Indiji. Predstoji organi-zoranj- e
nedjdje indijske kukare u
Bugarskoj. U toka nedjelje indij-ske
kttkure bit cc organizorane iz-loz- bc
i rrecane akademije o Indij-sko- j
republid, prikazivat c"e sc ta.
kodjer i indijski filmovi.