Jedinstvo, October 05, 1956

              STRANA 4 K L. E T V A
(JH istorijikt r o m a n)
— AUGUST SENOA —
(77) '
— Biskupe! Biskupe! — rece
Omodej mimo, sftipiv pred Is ana
— uvaii, stranac si, ne znaS nasega
kraja, naSih obicaja. Knvi ssjeti
smutiJe te Odustaj ! Budi na num.
Vrati nam naSe praso.
— Biskupe gospodine ! — dignu
sun Lancelot rukc — zakhnjem tc
sijedom glasom ss-ojo- m, nemoj
sijati vjctra, injet c"c5 bum. Eso,
moj a bijcla kosa stoji pod okom
$uda Boijcga ZgnjcJih u siJepn-lika-,
al ne slagah mkad Vara! sc,
biskupe Isane Ti gaziS strumpu-tic- u
Budimo zajedno slozni i ti i
mi. Jedan pastir, jcdno stado, sell
Bog Jao i ga odji, koji trgnu
mac na svoju sojsku. Cjledaj dre-sn- e
zidine slasnc naSc crkse Ne
ce li sc od ialosti potrcsti u ssojim
temeljima, sideli na$ raskol i raz-dor- ?
— Tko mu je kriv?
— Nismo mi, ti si, na moju du-S- u,
biskupe I vane. Ne mil, Jto je
od Mjeka trdo, ruSesine obont ce
sc na tsoju glasai. Ne potkapaj
staroga temelja.
— Hocu, ako je istrunuo. Uda-n- t
Ai nov.
— Odustaj, biskupe Ivane, ta-k- o
ti Boga. GrijeSiS. Eso, milo je
tomu, te nas snadje i kolika po-har- a.
Sad je mir, ne muti ga Na
Gricu od sukosa postadoSe jinjci,
ne jari tu zestoku krv.
— Praica nek je, ma sc sruSio
ssijet.
— Aj! Esandjelje ne zna za te
rijcfi. A! tsoja prasica je krivica.
Ne trail od gradjana, Jto tc ne ide.
— Pismo goorI.
— Pismo laic, ne napisa ga £i-s- ta
ruka. Ne wgni sjcmena krvi
na taj ncsretni grad, na taj bijedni
kraj, komu jedsicc zacjeljuru Ijute
ranc od stotine godina. Odustaj!
— Necu!
— Biskupe Ivane! — ponovi
Lancelot jace, kleknuv pred pasti-r- a
— u ime vjcrc, Ijubasi i mira
zakhnjcm te! Odbaci krise ssjctc!
SluSaj na! bratinski glas. Mani se
site! Odustaj!
— Odustaj! — apijahu kano-nic- i,
Jircv'i ruke i koraknuv prema
biskupu; al on uzmaknu, mahnu
rukom, kao da je odsjeko, i rece
— Ne cu!
— Odustaj, Iane! — zagrmi
sjcdoglaM Lancelot, skoc'iv Ijutito
na noge i dignu prijeteci se prst.
— Magla ti pade na oil, tmina
okmli ti pamet, kao zlokobna zsi-iczd- a,
koja uiiie svijet, bludiS
nuhnit an strogog kola nebcsko-ga-.
Jto ga upisa prst % iSnjega Boga
Sicti se Krsta, zakona ljuhavi i
pra.de, sjeti sc sudnjega dana. O-uust- aj
!
— Ne cV Ne cu! I sto puta
ne cu — zakrijeSti Ivan, ttcti gla-o- m
i pritiskujuc'l Sake na prsa, a
oft sipahu mu strijele ispod uzdig-nuto- g
cela na hracu.
— Moral MoraS! — sikaSe
jato. koji grmec., koji krijeStec.,
koii buccc., koji Skripljufl, mijeJa-}ut- i
glae, igaresim otTima, pruia
judi mke. diiuci pesti. Jo5 mig,
jo tren, i Kan u npmm je rukama
Biskup problijedi dosrh glase.
kosa mu se dizase pod kapicom,
ledcn znoj skoii mu na celo Uz-maknu
Uto zinuSe za njime srata,
i kao da ih jc izbacilo idrijclo,
pros ali deset gvozdenih omlnika.
priskoci biskupu i naperi koplje
proti napasnicima. Uskrik jarcwti
zaori u tedan hip. kanonici uzma-ko- e
od oruija. a J sam biskup pre plai sr u prsi hip te nenadane po- -
rrw! S.. lfthrwi .
tf-м- т Oiimn
sijevahu оЛ kanonika, onamo oitro
koplje, олагпо zanla c Iica crkor-njak- a
od ljutine, onamo mrcili se
krupnl obrazi oraianlh sluga, a
Moj prijatdj je pjeseflc Pile
pjesme. Stihos c.
Vi nemate peju kako je ugo-dn- o
imati prifatelja pjesnika. To
u najmanju ruku zrucl biti intiman
sa !ovjekom keji sc ne moie ! ne
srrujc narsatt obsfnim smrtnikom.
On hoda dmkc.je od obifnog cbv
s jcka. Drugacije drii dgaretu. A da
ga cujete kako prrfa. To nije govor
kako bi vi i ja razgosaraJi. Zato,
ne budtte uvndfcnL necu s va-m- a
da rargosaram. Samo ptsmeno.
Za ras je, rectmo, mjesec uvijek
rnjescc Obicni vatclit. Za njega
mjesec grize, etedX smje sc, pla-ce,
diie, skida. miYuje Siba kame-nuj- e.
Svc radi $Jo god zIU Jed- -
nom njecju sve mo le ( njenra
pjesniku) podrrdjeno na ovoj na-S- oj i
kugli zemaljskoL PokuSate li
ga BTfijediti ili nw se u iccma za
usred toga kola stajaJe biskup,
blijcd, dricudi
Л1 se prenu za casak.
— Udrite, ako ste junaci! U
Rim! U Rim! — kriknu, osoiv
sc Ijuto t pokazav prstom na %chka
rta. — £no vara puta u Rim!
Sretan put, braco, sretan put ieli
vam biskup Is an.
Л1 kanonici ne makoSe se s mje-st- a. Tad stupi start Lancelot iz nji-ho- va kola, te ce mirnim glasom go-von- ti
ovako:
— U Rim nas JaljeJ pod blago-sloso- m
ubojitoc oruija, biskupe Iane Hvala ti! Te pocasti joite
nc doiivi starosla-n- i naJ kaptol
Hvala ti — nastavi gnjexno —
ne primamo ponudc toje. Ostas-liam- o
ti placenc omznike, jer tc.
bojim se, to koplje biskupu Is ami
skorim trcbati proti drugima siic
nego proti njcgosoj bradi, golom-ki- m
slugama boijim. U Rim ide-mo- !
Moramo pred sudtJte Petra
apostola Mnogi putevj idu u Rim,
al nc odi tsoj Srcc' ti je pusto,
kamenito polje, mkad ga ne rosi
rosa nebeska. U tebe ncma Ijubasi
za ovaj kraj Sine covjecp, pazi sc
Ohol uspin jeJ sc nad ssaki svjetski
sud, krutu oIju svoju bacaS silo-vit- o
na gu prasicc, ssoju silu Jta-pi- S
svjetskim zezlom, miiWi. da
si prav, ako slijepa milost sladara
zakloni tvoju krivtcu ssojim grimi-zo- m,
da, od mirosne palice pastir-sk- e
stsaraJ ubojito oruije Sine &-sjc- ji,
pazi se' I rh zcmaljske silc,
srh zlatne kmne ima sud, sud Boga
prasednika, koji ce slomiti to toje
oruije kao slamku. Tomu sudu ne id utctfi ni ti Strancc u Jemzoli-mu- ,
ne muti mirnoga nam kola
Poput strane ptice doletio si u osaj
kraj, Jiril se u novom gnijezdu, al
nas, лјега i Bog, istisnuti ne сс{
Glcdaj eno stolnc crksc, ono je
stun nascra prava, naSa tvrdjasa od
pameti, tih temelja uzdrmati ne
ces — Biskupu nadimahu se od
Ijutosti prsa, rukama stiskaJe halju
— kao da ga je munja protresla,
iknu:
— Dosta' Dosta! Oruznici'
Ispraznitc mi moju sobu. — Vcc"
da pokroe'e omzane sluge naprijed,
al dignuv ruku, dokriknu im Lan-celot:
— Natrag, plaifeno roblje! —
skinuv kapicu soju, nastavi —
clcdajte tu staru glasu, posijcdila
ic u siuzdi gusjiuua 1ид, mjci
kosa ova biljtfg je blizoga groba
Dignite, roboi, ssoje gv-ozden-e
strijele na os-- u staru glavu.
Oruinicf ostaSc ko zakopani.
— A ti, biskupe Is'anc, znaj, ni
laca oc sijede kosc ne bih dao
za глоји krivu pravicu. Afdmo.
brafo' Badava trazimo tu ulja za
st)jc lampe Pastir nai goni nas na
dalek put Podjimo mime dusc, ni-smo
mi krisi Al Ivane! Ivane' —
zasrSi, grozec"i sc — tsoja stram
putica izlazi na bespufc Vriicme
tde Kocke ssijeta padaju danas
o ako, sutra onako Nc dao ti Bog.
da se na tcbi osrJe пјссЧ pisma:
"Propast tvoja, Izraelc, od samoga
tebe- !-
— Da propast ttoja od tebe' U
Rim! U Rim' — siknuSc kanonici
burno u jedan gUs te izlaiahu na
selika srata, plamen gnjesnog im
oka bijasc zadnji odzdrav njihm-- u
glavaru.
Ivan stajase sred sobe Poniknu-t- e
glase gledaJe ukoccnima ocuna
pred sebe u zcmlju. Ruke spuStahu
mu se kao mrtve niz tijelo. Bilo ga
je sidjeti. kanda e je mrtsac oko-mt- o
sa odra, tolfko bijasc blijed,
nijem. kamen Za casak zadrhtnu
mu iila na celu, осЧ mignule amo
tamo, usne sc stisnuJe, i biskup
ponovi Saptom rijeci:
— Propast tvoja, Izraelc. od tebe u
samog
Oruinici stajahu. glcdajoi sc u TRI PISMA
mjeriti gotosi ste. On ce as pote
zom pera pretroriti u ping-pon- g
Iopticu. u sino, u fo god bote.
Sctajucj jednog dana korzom
prodju pokraj nas ds-ij-e Iijepc,
mlade djcvojke. On (moj pnjatelj
pjesnik) podigne obrvev Izmjeri П1
od glave do pete, te se obrati men?
got osim stihom;
KaJ pnne prro srxnuie
te le Jrife grkti frmle.
Eto vidite. Bile su djcvojke.
Lijepc i mlade. A sutra ujutro, u
praskozorje one tc imati cetiri no-ge,
rep i selike uSL Kako vidite,
drag! moji, cuvajtc se takrih ti--
pova.
Pifat toe zaSto ga se ja ne bo-jim.
Jednostarno zato ito je uspo
znenc naucrti slagati sdhove. Mo-no
sam prisiati. ako sam ieL'o sebi
dobro.
iudu t ncprilki. Tad pridignu
Is an plaho glaxu, uze ocima okru-iit- i
proor, zapc na Ijudtma
— Vi? Vir — uprta. — Idite'
Idite' — mahmi rukom, a kad sIj-g- e odoic, poe i opet Japtati.
— Od tebe samog? Propasti'
Propast ?
Iznenada oxni glas-u- , oJi mu гл-igra- Je
ssijctlirn plamcnom, sake
sunuJe u zrak Tu stajaJe ko las,
cckajucj bez straha hajku 6taog
sMjcta. I udari u grohotan smijeh,
kao da e britka bura grabi s olu-jo- m.
— Propast? Propast Ha' Ha'
Covuljci si na ment! Purode blata'
Na niskomu tlu Iijcpis, grozii mi
se piskutavim glasom, a mislis, da
zboni gromoxc, ti, uspinjudi se na
ssojim Jljakama, siiei o sjcdnoj
pradi. a miwij, da ta prasda stoji
u krpici koie, u grudici ONka, sto
ga stson malena picla J a sam
Isan, cujte, Ian sam — siknu,
lupnjs u prsa — dodjite na oitrinu
mojega uma, srezat cu л$, dodjite
na nakosanj moje eelik-solj- e, smr-sk- at
cu as Ha! Isan sam, cojek
cio, koji u scbi nosi ssoje praso, u
glas i ssoju pamet Oh, pamtim,
pamtim Ej, pod lipom ste grmjch
i, sad grmim ja novom ntuvenom
grmljasmom. Naudit cu sas ja poz-na- ti
Boga, strpat c"u nose sscce u
saJj stannsku litaniju, uzsitlat tu
sas kao hsce o sjctru. U Rim Нл
Ha' Ha' Koliko glasa, koh malo
rat'una' Idite, si skutonoJc Kala-brez- a,
idite, ondje vas dtka papina
strijela. koja klctsom oprii pro-klct- o
dradko plemc Al i mene !cte
pamttti, ja sam Ivan, custc li, Isan'
Ha' Ha' Hat
Od grohota potrcse sc zrak, al
ta jcka ruga zamuknu, tanko z on-ce
zacsijcli sa zsonika, zvonilo je
nekomu na smrt Biskup sc zguri,
kao da рл jc zmija takla, ispod oka
liznu mu plamen gnjesnoga oka
put zvonika, miiice zatrcptjeic u
prestrasljcnom lieu, usta kao da sc
otimlju za zrakom, ziglaxmja, klo-n-u
na koljcna, stisnu oba dlana na
uJi i {apnu, zurcji pred sebe u zc-mlju:
— Propast! Propast, Izraelc, od
tebe.
Nijem kao kamen klecaic biskup
sred ssoje sobc. Plaho bludjahu
njegose ovi po podu. kao da mu
je tu ruka nrosidnosti fudnim
crtama ubiljciila tajnu budulih mu
dana U duJi motala mu se silo-Mt- o
bura, magla ijala se oko nje-gose
glasc, i nc osjcti siJc, da jc
na ovom ssnetu. Tako probasi (л- -
sak kao da je isklesan od kamena
I zaslada mir, koga ne smuti ni
zujanje muiice. Uto otsore sc za
njim lagackn malena srata Grga
Prislin promoti glavu, dosue se na
prstima do biskupa Casak stajase
mirno, glcdajufi lvana, kao Sto
zmija gleda ssoj plijen, zatim do-takn- u
sc prstom njegova ramena
Ivan sc strcsc kao od mraza, sktx'i
na noge, pogleda Jiroko oko sebe,
spazi Priilina.
— TI? — zapita, zinuv — all,
ti — ponosi mirnije, i po pla- -
nom lieu zaigra smijesak.
— Ja — potsrdi Grga glasom
— A otkud? Akuda?
— Onuda! — rccc Grga, poki
zav prstom na malena srata.
— Onuda? Da, daf — nasmija
sc, lupiv sc dlanom po eclu — vi
diS, sidiS, ala sam lud Grga, Grga'
— istismi Ivan, uhsatis ds-orsko- g
iupana za ruku, i ofi mu plamcahu
usto ieraskem — da si ih cuo'
— Cuo sim ih — nasmjehnu sc
Grga, stojci!i, a ni da se jc mako
гл п%.
— Gdjc — pogleda ga biskup
cudu
(Nastavit te se)
Sretnem ja njega jednog pepod
nesa 1 spustim rru ruku na ramc:
— Daklc, dmje, da ti se brat
pons ati. Glcdaj! I
— 5to da gledam? — zacud
se on.
— Rcvers na prcporuifeno pis i
mo. Poslao sam pjesmu u Stampu.
— Ma jesi li ? E, pa neka ti je
sretno. BaS mi je drago . . . Nego,
nisi mi dao da procllam, da te sa-sjetuj- em
na kefem. mjestu, Ipak,
priznat id, ja sam Stampani pjes-nik.
— Neka. neka. Zna!. ж votira
da budem origtrulan. Bit fe bolje
da U proStam popratno pismo,
koje sam poslao urcdniStvu. SluSaj'
Pottovano-- UredniJrve!
Ja, sam mlad pjesnik. Cini mi
se da sam talentiran. Nastojun da cu
budem oripnalan, Sto znaca di ni- -
sam pod mcSjtm utjecajem, a Sto
Za 50 godina ц svijctu
ce nastati cra
blagostanja"
U toku jrdnr konfrrencije za
tampu, koju je odriao pot kraj
prusloga in jest ca u I'arizu i na
kojoj jc cosono o planu I'NK-iK- .,
da se putinje na zcrolji
prrtvore u plodne zemljiste, dr.
pilhau opisao je buduji iisot
na nao teralji. i to u stoma
Hsijrtlim likama.
Dr. Spilhaus kaie. da je lo.
jek odusijek ieliu da Sto bolje
ikkuriti satru, zaklon u koine
tanujr. pitku sodu i hranu.
All dok u nail dalji i bliif preci
cot us o usijek t ratio all, da ie
im neka od orih najprrih iisot
nih potreba nedostajati, jovjek
je dan. cisuran. d (v ih moil
oiirurati u izobilju, ako ne vri
iada, a ono neumnjiso u naj-blii- oj budufnohti — najdalje za
SO godina.
Vatre. bolje rtii enerRije,
imat lemo dosoljno. I to ne
amo atomsku enerciju, ei i
eunlanu i kozmifku. U nsim ze
mljama, kale dr. pilhaun, sada
se uZurbano radi na iznalairnju
nacina, da se ca dobro fosjrka
Iskoriste те ove епегв1је.
Voir ca pie i navodnjasanje
ima takodjr na xemljl u do
soljnoj koli'ini. Dr. Spilhau
predsidja, da e e ukoro pri
mjrnjavatl nosi i seoma jeftin
najin pomou кока le ee pret
sarati morska soda u slatku
sodu.
U prlvredi bit (r primijenjrni
neki nasvim nosi nsflnl bradji-sanj- a
rcmlje i кајгпЈа usjesa.
Tako ufrnjaci L'SA izuasaju
moRunoti umjttnojj rarlja-sanj- a rcmljr, da hi se potpuno
otklonio due cimski period, ka
da se rrmlja nijp obradjisala
nili je dasala pri no. x
Cnsjrk ie uskoro zaRopoda-rit- i
I olujama i kUama, kale
dr. .Spllhaus, ilto (c јон sie pri
dunijrti blaRo%tanju na zpmljl.
N'aunl krueosi uvjrrasaju, da
fe uskoro moi da se po feljl
naRomilavaju selike koliine
leda, Kdje je to potrrbno. Hi da
se uklanjaju ic krajesa. cdje ih
ne ielimo imatl.
Dr. Spilhaus ovtbito skrre
painju na oceane. koji pokrissju
tri fetsrtine svijet a. a ija je
boRatstva fovjrk dosad zanema
rlvao. "Morske farme, o koji
ma se sad Rovori samo u pria
ma, nisu nimalo prazan san.
Ako unpijrmo da po soljl obra
djujemo more i umnoiasamo
ribey i druRe morske iisotinje,
ljuili ie dobitl nose i nroprani
fene kolififte namirnica. Velika
hranjlvot pnjedinih alRi vt je
i sada dobro pomata.
Komatl zla(a tczi
3V2 funic
-- Na obah njeke Ob u SibirijI
nadjen je komad zlata teiak 3I2
funte, jaslja Radio Mosksa.
Ovaj sg ne boji "kulfur-no- g
imperijalizma"
Dr Marcus Long, profesor filo-zofij- e
na Torontosskom univtrzi-tet- u
sc nc slaic a ontma koji istu-paj- u
protiv amcriVkog "kulrumog
impcrijaliama odnosno amcriVkeg
u-tjca- ja na kuhumt isot u K-na- di.
se moie osjetiti po priloienoj pjes
mi. Napisao sam je proSle nocL
T0610 kad je odbilo ds-anae- st sati.
to je vidljivo iz naslova. Nadam
se da c vaS ugledni asopis moju 1 pjesmu uvrstiti u narednom broju
time mi dati joS viSe podstreka
гл pjesniclco straralaStvo. S dubin
skim poSrovanjem VaS
imc i prczime.
— Vrlo dobro Sjajno. PKij.
Irsamperfcktno' — odobn on moje
popratno pismo i poljubi me.
Nekih petnaestak dana kasnije
dobtjem ja odgovor od uglcdnog
UredniSira. Ero Sto mi je urednik
napisao:
Posrorani mladicu♦
Zao nam je, ali TaSu pjesmu ne
moiemo trrrstfu u naS casopts. Rccj
am iskrrno, kako smo rru to
nuviklL Cemu da budete u zabfudi
VI uopife nemare talenta. Рјевгис'
Zanimljivosti
Bogata A'esretacija na Antarktiku prije vise
milijuna godina
Na mnogim otooma u Antark-tiku
otknsenc su okarome srlo bo-gat- e
segctacije, narocito ogromnih
stabala, prema emu uenjaci za-kljucu- ju,
da je pnjc siSe milijuna
godina u tim krajevima bila mnogo
tophja klima.
U ssom opJirnom referatu ar-gentm- ski Institut za ist rails an je
Antarktika jaslja, da je, osim ni
Shettlandskim otocima naiSao joS
na'dmgim mjestima na razne, ne-pozna- te
dosada pnmjerke okami
na U Caletta Potter, na King
George otoku, nadjena jencpoznata
srsta komarca, koja se hrani bilj-no- m
hranom. U Bahia Luna ulov-Ijen- a
je jedna sipa, neobine seli-6n- e,
razne nose s'rste morskih
zstjezda, pa i5ak i jedna srsta mor-sko- g
las a, za koju sc je drialo da
je izumrla sec polos mom 19. sto-Ijec- a.
Podvodni ribolov —
podmornicama
ViSe nije potrebno, da podvodni
ribari plisaju goli i drhcu u hlad-no- j
sodi. Stari san postao je stsar-nos- t:
sassim spokojno sjcdi se na
dnu mora ala clike rijeke, a mogu
se 6tati fak i nov inc. U Italiji.
naime, izgradjuju spccijalne male
podmornicc za dsa ribaia, s naro-6'to- m
napra-o- m za pecanje.
Xocno nebo u ullravio-Ietno- m svijctu
No5no nebo potpuno bi se iz-mieni-lo,
kad bi Ijudsko oko moglo
sidjcti ultras loletno ssijetlo. U
torn slucaju mjesec bi bio mnogo
tamniji, a mnoge zsijezde, koje
danas izgledaju blijedc, bile bi
mnogo bljeStasije Dr Roberts s
Harwardskog opscrsatorija yet je
proracunao, koliko je sunce ssjet-lij- e
kad je snimljeno iz raketa ili
satclita u ultras ioletnom ssijetlu
Naime, kroz zemljinu atmosfem ne
prolazi ultras ioletno svijetlo kratke
talasne duiine.
SARENA
U podnolju' Dinare ncdaleko
Knina, uz sam put koji sodi iz
Topi) a u Biskupiju, nalaze se Sa-ren- a
јегега. SaHoje se od jednog
M?ccg koje jc okrenuto prema ju-g- u,
i sijugaso tsori nekoliko ma-nji- li
otsorenih jezera. Zapraso, to
su zaljesi sclikog jezera. S desne
strane prema zapadu nalazi sc ne-koliko
rrunjih zatsorcnili jczeraca
Oko njih na rubosima raste SaS, a
medju njima je mosarno zemljiStc
s barskom travom, koju Ijeti kosc
KAKO
Do sada je pronadjen niz fizi-- ,
kalnih t kemijskih faktora koji
mogu izaarsati rak. JoS sc tocno ne '
zna kako rak nastaje u tijclu, ipak
izgleda da sc tu radi o sec" rcla-tis-n- o
upoznatim fizikalno-kemij-ski- m
procesima.
Djelovanje poznatih faktora na
cclno je talcs'o dx uzrokuje pore-metfen- ja
normalnog mchanizma
kontroliranog rasta stanica. Poslje--
koc dara. Moida bi bio bolie da
J --rijeme utroSeno u pisanje stihos a
upotrcbjte u neito drugo, ssrhis
bodnije.
Urednik: i
pot pis necitljis.
Odgevcr nisam profitao svom
prijatelju. nego odmah napiSem
kontra-odges-o- r:
Cijenjeno uredniJtso!
Da budemo odmah na Cistu. Ja
uopce nisam p"snilc Da nemam
talenta, za te stvari, niste me vi u
to moraH ubjedfivati. Pjesmu kefu
sam vam poslao izvatho sam u
zbirke roog pnsateJa Jedra u
srcu a koja je Stampana u vaioj
rcdakoji. Pjesma je Stampana na
stram devetnaestoj Oprostite гоо-j-oj
drskosti, ali sam se morao orim
posluliti jer bi inxtc izgubso do-br-og
prijatelja. On je, naime, htio
da ja budem pjesnik. Ostajem i
VaS prijateJj.
Kiiua MerinlorJf'- -
Tuberkuloza u USA
Prema izsjeJtaju nacionalnc fon rl,f ' 4 VltrYv. 4V4fflV fflKl-ltn,- i
oko 80 000 nosih slucajesa aktis-ne-l
tubcrkuloze registnra sc u. USA
ssake godine U izsjeStaju sc tako-dj- er istie, da oko 33 milijuna A-mcrikan-aca
nose u sebi bacile tu-bcrkuloze.
Oboljenja od gube
Prema podacima, koje je obja-Vil- a
Ssjctska zdrasstsena organi-zacij- a,
rauna se, da danas u ssijetu
ima lO do 12 milijuna bolesnika
od gubc Svjetska zdras sts cna orga--
nizacija objasila je zbog toga knji
gu o Iijcccnju ose bolesti, koja je
izljcciva, ako se upotrebe Iijckosi
na bazi sulfata.
Letcci camac
Jedan inienjer u Hamburgu kon-struira- o
jc camac u obliku asiona
Camac pokrecu c"etiri podsodna
motora. Pri srednjoj brzmi od 12
morskih milja podiic se camac iz
sode Pokusi s osim ' Ictctfim iam-ccm- "
et se srJe, ah sc pojedino-st- i
konstrukcije )os drie u tajnosti
Rekord hladnocc u Antarktiku
Sovjetski uenjaci registrirali su
u Antarktiku nov i minimum zracne
temperature. Na dan 20 augusta
ose godine pokazao je termomctar
ruske stanice Pionerskaja, koja leii
duboko u Antarktiku, minus 67,7
stupnjeva Cclzija Dosad jc najniia
tempcratura, zabiljeiena 4. jula
1956. godine, iznosila minus 64
stupnja Cclzija, kod Istc ruskc
stanice.
camci od plasticnc
matcrijc
Neka britanska brodogradiliita
set! duie sremena izradjuju amcc
iz plastic'ne matcrijc, odnosno od
staklastili lakana Prednost osih
plastimh батаса sastoji sc u tome
Jto nisu podloini koroziji, niti im
je potrebno bojenje, lakJi su 1 nji-m- a
sc bolje rukuje
JEZERA KOD KNINA
Na povrSmi Sarcnih jezera plisaju
s kraj a vcliki csjetosi lopaca
Jezerska soda je duboka odmah
na poTetku uz obalu, a prema sre-di- ni
je joS dublja. Voda se u jc-zcr- u
obnavlja, pnticc podzemno
ispod brda, a odlijesa sc u oblii-nj- u
Kososicu, koja ncdaleko usirc
u Krku. Od riba u jczeru iisc pa-strs- e,
klcnosi i mrenc, a u novijc
srijeme u jezcru su ubaeni Sarani,
koji su sc dobro snaSli i obilno raz-mnoii- li,
pa ih ef ima i do 15 kg
dica toga jest dislji rast 1 bujanje
bez reda. Tako nastaje rak koji sc
Siri i uniltas-- a okolno tkiso
Ukoliko se kod razs-ijeno- g raka
mijenja djelasanje lokalnih pre-hramben- ih
i hormonatmh faktora
postiie se usporcnje rasta. Tako je
rta primjer otstranjenjc glavne
ilijezde s unutarnjom sekrecijom
— hipofize — praccno jc znatnim
usporenjem rasta tumora i oentu-aln- o
prisutnih metastaza,
Kako mnoge boje mogu izazvati
rak, a I neka sred sts a protiv insc--
kata, postavlja se pitanje njihos og
uklanjanja iz dnevne upotrebe. To
je medjutim prakticki neirv edivo, I
zato sc mora train! druge putove. I
1-.-1 1. t? i- - .. ' u c 4JiiiJOijcno cu uzunanjc
The Гатввч Story
Of HotneleM Children
ailer the Re-rotatio- n.
Of 31 2 Pi ГП1
,
Odijclo, Kojc, se ne gruzva
- D,t... .1. ... ,wx.l..._ .... .X n
I lit I O rada sada je uspjelo icdnoj cnclc
skoj firmi da proizsede dvije ma
tcrije od pamuka, koje se ne gui-saj- u.
Jedna matenja sluii za rublje,
a druga za odijclo Objc matenje
sc peru u mlakoj sodi, ostasljaju
sc prckonoc' da se osuSe, a sutradan
izgledaju kao nose, potpuno netz
guisane, slino sintetikim tkani-nam- a
(najlonu, pcrlonu i siVno)
Samo sc natosi na hlacama moraju
glacati. Staf se pri pranju ne steic.
§utnja jc zlato
U okolici Napulja naiJlo je po-sljedn- jih
tjedana siSe seljaka, pri
oranju ssojih njiva, na zakopane
sanduke. U sanducima su bill zla-tn- o
ssjctlucaju(!i nosci. Pnjc no
Sto su scljaci uspjcli da odncsu
pronadjeno blago ssojim kucama,
pojasljisao bi sc jedan stranac, po-gled- ao
bi u sanduke 1 rekao: ' Ovo
blago mora se predati crksi" To
seljacima nije bilo simpatidno Us
pjelo im je, uz isplatu nekoliko
hiljada lira u noscanicama, da pri
lole stranca da Suti Med jut im. ra
zoaranje seljaka nije bilo malo,
kada su kasnije ustanosili, da su
zlatnki ustvari jeftini limeni zc-to- ni
za kockanje. Cetiri Napolitan-ca- ,
koji su nocu zakopasali san-duke
s 'blagom" i po danu prista-jal- i
da budu potkupljcni da bi Su-tje- li, uda su uhapJeni Njihos trik
donio im je blizu milijun lira
JEXTLLERY MANUrAC- -
TURING COMPANi'
TOR SALE
Long established firm, situated
in Toronto Completely equip-ped
If necessary, vsill stay on
until new owner learns business
Tor further information ivrite
or telephone Mr. Trcedman,
39 Lombard Street, Toronto
EM. 4-01-
37. j
teiinc.
Iako su ova jezera udaljcna od
grada, posjecuju ih kupaii, jer je
soda toplija nego u Krki i dmgim
obhinjim rijekama. Veslac--!
"Par-tizan- a"
u svom cctsercu doplovc
Krkom blizu jezera, onda famac
prenesu i spuste u jezera, tc nastasc
scstati po mirnoj zclenoj posrSint
jezera
S sisokih hridina i litica puca
kras pogled na Sarcna jezera, koja
sa ssojom okolinom podsjecaju na
prizorc iz kakse cudesne bajkc
sclikih kohcina bjelancesina u hra-ni
sprecasa razsitak raka kod iivo-tinj- a
mazamh insekticidima ill bo
jama
Pored nasedenih tvari postoji i
i niz sredstasa koja mogu, pod
cksperimentalnim usjetima, izazvati
rak. To su- - razni plastic'ni mate
rijali, tanmska kisclina, propi'I-tiourac- il,
uretan i slicno O djelo
ranju tih sredstasa jo$ sc mnogo
nezna. Moida e ispitivanja srSena
s tim tvanma pomoci daljnjem ra
zjaSnjenju os-o-g teSkog problema.
Rak je jedna od najteiih bolesti,
a napredak uCnjen posljednjih go--
dina sigurna je garandja da Ccmo
doskoro dobitl joS bolja sredstva
za. n_jcgovog pic--s3aTaiij !. ii it:i:n_i_jv:..
On the Sane Ггвгапт
OLGA VOLGA
~ LAoALLE SPADINA
NASTAJE RAK
FTRST TIME IS CAS ADA
The New Soviet Colour Film
Л. S. MAKARENKO'S Road To Life"
{PEDAGOGICAL POEM)
MONDAvOCTl