Jedinstvo, February 17, 1956

              STRAKA 2
PREDKOXVEXCIJSKA DISKUSIJA
Stanoviste organizacijc Saveza iz Windsora
po osnovnim zadacama konvencije
Imamo tri osnovna pita-nj- a:
organizacija, stampa i
Jugoslavia.
Mi smatramo da su nam
organizacijc potrebne i mi
stojimo na stanoviStu da or-ganizacije
postoje gdje se
god moze uzdrzati od 7 dla-no- va
pa na viSe ; da im osta-n-e
ista zadaca, kulturno-prosvjet- ni rad medju Kana-djanim- a
jugoslavenskog po-rijek- la.
Tamo gdje se ne mo-ze
iz opravdanih razloga us-posta- viti organizacija, u ta-kov- im mjestima treba uspo-stav- it
grupe prijatelja Stam-p- e
bez ikakve dlanarine. Mi-sli- mo da takovi prijatelji
znadu Sto im je diniti u pri-lika- ma koje su i kakve ih o-kruz- uju.
Za uspostavljanje posebnih
organizacija Srba, Hrvata i
Slovenaca, mi ovo smatramo
nepravilno. Potrebno je kroz
naSu Stampu upudivati da
stupaju u svoje naclonalne
potporne organizacfje : Srbi
u Srpski Narodni Savez.
Ilrvati u Ilrvatsku Bratsku
Zajednicu, a Slovene! u Slo-vens- ku Potpornu Jednotu ili
pak druStvo "Bled". Ovo na
rodito vazJ za Ilrvate i treba
ih upudivati da svi budu dla-no- vi Zajednice i da budu ak- -
Ogranak Saveza Jugosla-venski- h
Kanadjana diskusi-ra- o
je. na sjednlci od 12 fe-brua- ra,
pismo od Centralnog
izvrsnog odbora Saveza o
problemima naSih organiza-cija
i Stampe. kao i pitanje
Jugoslavije. Nakon sveetra-n- e
diskusije mi smo dosli do
slijedecih zakljudaka :
1. Po pitnnju naSe stnm-p- o
mi smatramo da bi se o-- na
Stampala jedan ili dva
puta mjesedno na sva tri je-zi- ka — na srpskom, hrvat-ko- m
i slovenskom.
2. Pitanje kako da se po-ved- aju na5e organizacije,
mi smo miSljenja da ako bi
se danaSnja skala dlanarine
Kao Jedan od novih dose-ljenik- a,
gledao sam i gleda-d- u
na ovo pitanje posvc ne-pristras- no.
Mnogi znaju da
ве nisam plaSio redi istinu o
nama, sam to hteo.
Moje miSljenje po pitanju
novih doseljenika ostaje tsto
ili sasvim pribliino onom
тШјспји, koje sam izlozio u
"ХаДет Kalenclaгu,, za 19-Б- 5.
godinu. Ali, na specifid-n- e
problcme novih doselje-nika
nisam se mogao osvr-ta- ti
bez podrSke drugih no-vih
doseljenika. Zato je i
ono Sto sam do sada pisao
izgledalo nametnuto, nije
bilo opipljivo, nailo na
razumevanje jer su ti Jlan--ci
doprli do jednogvrlo ma-lo- g
broja novih doseljenika.
Da li sada treba o tome pi
tivni u radu, gdje de naci
oduska u svorae nacional-no-m radu.
Sa Srbima je drugacije,
poSto su se oni okupili oko
crkveno-skolski- h opStina
(tako je barem u Windso-ru-),
daju u tim opstinama
oduska sebi sa nacionalne
todke glediSta, kao i Hrvati
kada su u Zajednicl.
O Slovencima mi iz Wind-sora
ne bi imali mnogo da
redemo, poSto su se "izgu-bili- ",
nema ih nigdje, niti
imaju ito svoga. Ovo pitanje
treba da tretiraju mo2da o-- ne
kolonije koje imaju Slo-venaca,
ili pak sami Slovenci
koji su pretplatnici "Jedin-stva- ".
Pitanje ttampe
NaSa organizacija stoji
na stanoviStu, da ostane "Je-dinstvo- ",
Jugoslavensko-kanads- ki demokratski list,
ovakav kakav jest sada, a
da izlazi dva puta tjedno, da
se Stampa kao i sada u la-tini- ci. Smatramo da je ne-mogu- ce Stampati posebno
novinu za Srbe, Ilrvate i Slo-venc- e. Driimo da ovako do-br- o
uredjivana Stampa za-dovolj- ava nas pretplatnike i
onda dlanove naSe organiza-cij- e
i sav demokratski radni
Prijedlozi organizacije
Sudbury
ukinula ili u mjesto 25 centi
mjesedno pladala 1 dolar go-diSn- je, da bi to pomoglo ja-бап- ји naSih oragnizacija.
3. O pitanju kako ce se
pisati o Jugoslaviji i podupi-ra- ti in. mi mislimn iln h trn--
iuai,o_ if c# i ро,тк, о, a ne prena-gli- ti
se kao Sto smo to dinili
u proSIosti. Treba po torn pi-tanju
podi pravilnim i demo-kratski- m
putem.
Sto se tide dugadkih ili
kratkih dlanaka u naSoj no-vi- ni, mi to ostavljamo ured-nistv- u da o tome vodi brigu
i odredi prema vrednosti
clanka i prema prilikama.
4. Mi smatramo da je za
Novi doseljenici
(Priloff prcdkonvcncijskoj diskusiji)
sati opsirno? Ne.
Ne treba jer mi nemamo
bazu na osnovu koje bi mo-g-li
govoriti o problemima iz
iskustva. Mi nemamo ni na-rodi- tih
veza sa novim dose—
ljenicima pomocu kojih bi
mogli na praktidne nadine
Uprobavati efikasnost re5e-nj- a
nekoga problema.
Mora se priznati da na&a
organizacija nije imala jed-n- u
sasvim odredjenu liniju
po pitanju novih doseljeni-ka.
Da H je bilo razloga za
to? Bilo je i nije bilo. Po
ovom pitanju тШјепја su
zaista nepomirljivo podelje--
Ina. Medjutim. da li je orga-jnizaci- ja imala ili nije pra- -
ilan stav prema novim do-Iseljenici- ma,
mome mi- -
sljenju — to pitanje izgubilo JedInStvO
PablUhed Toedr and Friday
In Srb-Crcatia- T and SleTian lanpeag.
by Jedinftro rnbHeldBjr Ок, 4T9 Quen St. W,
Toronto 2--B. Ontario. Canada.
Sebription ratj ISjOO pr yar. J3.0O per в nostht
USA and other Jft.00 pr year.
Trt. EMplr MM2
Stjepan Miofid.
Bnrfness Maaairer; Iran stimac,
Aothorixed as second clas mall
Post Office Department, Ottawa.
narod u borbi za bolji 2ivot,
j za mir u svijetu i keegzi-stencij- u.
Pitanje Jugoslavije
NaSa organizacija pozdra-vlj- a
dobre odnose sa FNRJ
i mi preporudujemo da
se uspostave veze sa kultur-no-prosvjetni- m druStvima u
Zagrebu, Beogradu, Ljublja-n- i
i Skoplju? NaSa je organi-zacija
svijesna Sto rade im-perijal- isti da uprcgnu Jugo-slavij- u
u svoja kola. Pote-Sko- de Jugoslavije moraju
biti i naSe poteSkoce. Sve
dobre stvari moramo poz-dravi- ti,
a Sto ne valja treba-m- o
u brk redi, da ne valja —
i todka.
Trebamo biti oprezni u
ocjeni pojedinih v i s o k i h
funkcionera u Jugoslaviji.
Moramo odbaciti trpanje
svega u nevaljali ko§, da ni-S- ta
ne valja — kada je sve
valjalo? Treba imenovati
Sto valja i to mnogo puta, da
je dobra stvar, kao i onu
ne valja. Radedi na ovaj
nadin mi smo uvjereiii da ce
se Stampa proSiriti. Dakako,
Kannda mora biti ispred
svega unapred izlozenog.
Drugarski pozdrav , Ogranak SJK,
Windsor.
u
kada
nije
—po
montrie
Editort
ko-j- a
proStrenje naSe Stampe naj-vaini- je
da u naSoj novini
ima vise dopisa iz naselja.
Treba pisati o dogadjajima
i vijostima iz naselja, a du- -
2nost uredni§tva jo da dobro
procjeni 5ta je mogude a sta
ne moguce uvrStavati u na-s- oj
novini.
To su neke od naSih sugc--
stija u vezi gornjih pitanja.
Sto se pak tide delegata, mi
smo odludili da роДа1јлто 1
ili 2 delegata, sve zavist ko-lik- o
ce nam za slanje dele-gata
pomodi centralna bla-gajn- a.
F. Zaic,
sekretar ogranka SJK.
je danas svaku vrednost u
odnosu na novonastajuce si-tuac- ije.
Smatram da dclcgati na
dolazedoj konvenciji treba-j- u
obro prouditi ovo pita-nje.
Koliko je meni poznato,
raznolika iskustva sa novim
doseljenicima imaju organi-zacije
u Ifamiltonu, Wellan-d- u
i Torontu. Po torn pita-nja,
verujem da je najvedi
propust udinjen u Windsoru.
Ne znam Sta su poduzima-l- e
organizacije u drugim
mestima, ali svi znaci poka-zuj- u
da nije bilo nekog svoj-s- ki
upornog zalaganja u re-Sava-nju
tog pitanja.
Obnavlja prctnlaiu za
dvijc jrodinc
гХоео. Afta. "~— S№%jufte Hfbum
Itve, e efm liH iete пв Meoey
erfder vl SHOO. Ova jr рвШга
a one raega drac. Rece ral:
Kimpan} e pak im oboothi
pretpUra zx drife godirte. 1г ere
srofe e $1.00 zx fond.
DracarOd гогЈгат;
C. B.
TAN EC U TORONTU
Izvanredni uspjeh
"Tanec" je izvanredno spremno izveo svoj program
narodnih plesova i pjesama. Plesna strana programa je
bila bolja od pjevadke. Publika od 3.000 je bila odusev- -
Ijena sa jednom i drugom. Massey Hall sigurno nije vi- -
dio mnogo tako oduSevljenih priredaba.
"Tanec" je pokazao veliku umjetnicku vjestinu.
Mnogi su mislili da je on izabran za prvu turneju sje-vero-ameri- dkog kontinenta uglavnom iz politidkih razlo-ga,
ali kad ga dovjek vidi ne moze a da ne prizna da je
u obzir uzeta i njegova umjetnidka sposobnost, u kojoj
sigurno zauzima jedno od prvih mjesta u Jugoslaviji.
Sto se tide programa ima mjesta za prigovor. Selek-cij- a
je trebala biti bolja. Mi smatramo da su u progra-m- u
trebali biti zastupljeni svi narodi Jugoslavije. Ne-oprosti- va je grijcSka Sto u programu nema ni jedne slo-vens- ke
todke.
Zapazene su i neke organizacione slabosti. Ugled
"Taneca" mozda nije umanjen, ali sigurno nije podignut
time Sto su njegovi dlanovi sami morali r§iti razne teh-nid- ke
poslove na pozornici. Manjkao je i mikrofon. No
to je svakako posljedica toga Sto "Tanec" nastupa pod
pokroviteljstvom jedne komercijalne ustanove.
To je takodjer krivo da "Tanecu" nije priredjen i
bolji dodek i Sto su makedonski reakcioneri pokuSali da
"Tanecov" dolazak iskoriste za svoje politidke svrhe —-- protiv Jugoslavije i svega Sto je progresivno. O tome
treba povesti viSe raduna u sludaju bududih turneja
jugoslavenskih kulturnih skupina.
Usprkos svih tih nedostataka "Tanecov" koncert
je izvanredno uspjela priredba. Publika, koju su na 95 fr
sadinjavali Slaveni, a medju kojima su opet prevladavali
MakedoncI, bila je neizmjerno oduSevljana i neprestauo
aplaudirala, ne samo na kraju pojedinih todaka, nego i
usredini.
Izmedju 3.000 prisutnika bilo je pobornika raznih
politidkih pogleda, mnogo ogordenih protivnika danaS-nje- g
politidkog i druStvenog uredjenja u Jugoslaviji,
ali teSko da je bilo takvog prisutnika koji nije bio odu-Sevlj- en onim Sto je pred sobom na pozornici gledao —
kulturno bogatstvo jugoslavenskih naroda u svoj svojoj
IjepotH — koji nije zapljeskao ili na kraju programa
izrekao rijedi "dobro", "odlicno", "kolosalno" i tome
slidno.
Na koncertu je zapazen veliki broj mladih ljudi i
2ena, rodjenih u Kanadi, koji dosad ne samo da nisu
imali prilikti da takova neSto vide, vec su, uslijod utje-caj- a
sredine u kojoj iive, sigurno bill pod dojmom, na§i
narodi u kulturi zauzimaju jedno od posljednjih mjesta.
Ova priredba im jo pomogla da saznaju u istinu. TeSko
je redi da li do ih ona pokrenuti na rad za prenaSanje
tog kulturnog bogatstva u svoju kanadsktt sredlnu, ali
do sigurno pojadati njihov ponos na svoje nacionalno po-rijek- lo. Taj ponos svakako porastao kod sviju koji su
koncert glcdali.
Dolazak "Taneca" jo takodjer znadajan doprinos
razvitku medjunarodne kulturno razmjene koja je va-z- na
u borbi za dsiguranje svjetskog mira.
" Ovo je prvi posjet jedno jugoslavcnske kulturne
skupine u Kanadi. Mi se nadamo da. ne do biti posljed-nj- i.
Sta viSe, mi se nadamo da do Jduca kulturna grupa
koja dodje na sjevero-amcrid- ki kontincnat ostati duze
remena u naSoj sredini i da cp dati koncerte u svim те-d- im gradovima i nascljima naSeg-- naroda.
"Tanecu" smo mnogo zahvalni na ovom posjetu i
zelimo mu mnogo uspjcha u daFjnim nastupima.
S. M.
PORT COLBORNE ISPUNIO NOVcANU KVOTU
Port Ojlbomc. Ont. — Dragi
drugovi, zakasnili smo. nema dvoj-be- .
ea miom jaom o kampanji
"Jcdirr-a- , da li primamo ili nc
prcporufcnu nam ki-ot- u. I'sttnito i
to&io rrfeno nemamost je po srije-di- ,
jer Port Colborne svojim skro-mni- m
doprfnosom je uvijefc poma-ga- o
isptmiti generalnu kvotu. a
svoju lokalnu narodito.
U tablid nam nije bilo ugodno
glcdati re nale naselje nema re-zultat- a.
Pobirali smo obnove i dr.
iali na urnu da femo stoju ktxtu
sa jednom novdanom poJiljkom
ispunitf. To skoro i dinimo. U Iisru
prilaiemo $90.00 i to za оБпол
$53.00, zx fond $46.00 I zx 11 ka-lenda- ra
$11.00. U fondu mo Is-pu-nili
kvotu. jol imamo obnoviti
jednu pretplaru i dobit! 3 пол
pretplare. 0o prerplata ne de biti
problem obnoviti. ali sa novim
pretptatama je drupa 5глаг. Nisu
поле pretplate neki naroditi pro-blem,
(tt kad se moc dobtti u
drugim mfestima novih pretp4ta,
ztito se ne moe dobiti u nasem
fMielfii. Cmfenica fe a refne §H
Prilop; ir B. C
Terrace. B. C — Uredafitvu
"Jedmstva: Sal fern тат $10.00
zx mots ebnoTH zx podimt dana i
po mofidnosti za jedan kalendar. a
ostale u fond nase radnicke novtne
"Jedinstra.
Zeltm dofcr ep}eh kampanji.
Sx Itovanjea,
G. Z.
smo se ogranidili i ne pokuJavamo
dobiti koju nora pretplaru misledi
da necemo aspjeti. Ako ipak neito
udinimo, x nadam se da hodemo,
javiti demo se opet.
Par rijedi o nredjivanju novine.
Pomno smo pratili drskusiju o po-litidk- oj
liniji novine i uredji%anju.
Mi se slaiemo sa pisanjem i ure-djivanje- m
novine, a narodito se sa
svim onim Sto je iskreno redeno 2a
bolju i srrtmju bududnost radni-dk- e
klase u Kanadi i u ostalom
svijetu. Samo tako naprijed, dm
govi.
ОгиуапкЈ pordrav.
Irvjestitelj B.
Sovjctski umjetnici
dolazc u Juposlaviju
Beograd — Podetkom maja avt
godine u Jugo;Iaviju doputovat de
dlanovi moskovskog Hudolesrii-e-n- o
teatra na jednomjesedno goo
vanje. Ansambl ovog kaxaliiu pri-kaz- at
dc u Beogradu, Zagreb. Lju-bla- m.
Sarafeva j Skoplfa "Tri se-£r- e
ed Cebeva i Mrtve d"
od Gefreia.
Arambl jMgoiUMkag £tm-k- p
pozerlfta vratft de peiet He--
1 doleM venom teatra krajera nte$
'mfeseca. Ctanovf ansarabla goste
vat de- - mjesec dana u fos£v, Le- -
vfetskog Saveza. Pritant de Dun-d-a
Maroja" od Nfirina Driida i
"Jegora Bulora od Nfaksima
Gorkog.
Ocjena starnpe
"Globe and Mail" i "Te-legram"
visoko ocjenjuju u-mjetn- iStvo "Taneca", ali
"Daily Star" nije nasao za
vrijedno da o tome kaze jed-ne
rifedi. "Star" je ali dao
publiciteta politidkim intri-gam- a
reakcionera.
John Kraglund u "Globe
and Mail" podvladi razvi-ta- k
medjunarodne kulturne
razmjene, pa kaze da se to-me
sada prikljudila i Jugo-slavia,
i da je "Tanec" prvi
umjetnidki izvoz odatle".
Zatim podvladi da 'Tanec
nije obidna baletska skupina
i da se ne ogranidava samo
na plesanje narodnih pleso-va,
vec ukljuduje pjevade i
muzidare. Pjesma i muzika
idu skupa sa plesom.
Kraglund zatim pise:
"Tanec" je izvanredno iz-vje2b-ana
grupa, jedna od
detiri takve organizacije u
Jugoslaviji, a potide iz Ma-kedoni- je. SinoSnji program
je ukljudivao pjesme i ple- -
NEUSPELI POKUsAJ REAKCIJE
(Nastavak sa str 1)
na prijem gde ce biti dlanovi
Makedonske politidke orga-nizacije.
"Mi dobro znamo
ko su ljudi na vodstvu MPO
i mi ne mozemo s njima za
jednim stolom'% rekao je
Najdenski. CuvSi ove redi
Najdenskog, pop Mihajlov,
jedan od vodja MPO, napu-sti- o
je hodnik i dolegaciju i
nekuda so izgubio. Kasnije
se doznalo da je taj poziv
na intervenciju s neke strane
prihvacen. Ansambl 'Tanec'
je posle koncerta оШао na
prijem.
Posle koncerta vise od
GOOdusa je poslo u Dom
crkvo Sv. Ciril i Metodija,
gde je bila pripremljena vc-de- ra
za dlanove ansambla.
Pre vedere pop И. llijcff od-ta- o je molitvu i pozvao go-s- te
da vederaju. Nakon ve-dere
on je zauzeo mesto do- -
madina i u ime svoje paro--
hije pozdravio goste sa do-brodoSlic- om. Onda je poz-vao
popa V. Mihajlova da u
ime svoje parohije pozdravi
goste. Odmah posle pozdra-v- a
preSao je na politiku i
razvio teoriju o "oslobodje-nju- "
Makedonije. sa prestol-nico- m
u Solun. On je u svom
govoru bio veoma oprezan i
nije uopSte spomenuo da je
on za "oslobodjenje" i Ma-kedonije
ispod "ropstva ko-munisti- dke Jugosl a v i j e",
kako on to mnogo puta is-tid-e.
Medjutim, publika je do-bro
shvatila kakvo on oslo-bodjenje
zagovara i hladno
se drzala prema njegovom
govoru.
Kada je pop Mihajlov za-vrS- io
svoj govor na pozorni-c- u
je doSao Dimde Najden
ski, jedan od vodja ansamba
"Tanec", koji se u ime dla-no- va
zahvalio na gostoprim-stv- u
i izrudio pozdrav ka-nadsk-im
Makedoncima, Sr-bima,
Hrvatima i Slovenci-ma
od naroda slobodne Ma-kedonije
i ostafih naroda iz
Jugoslavije. On je kao od-gov- or
na govor popa Mihaj-lova
rekao da ansambl "Ta-nec"
dolazi iz "slobodne
Narodne Republike Make--
ilnnite inline nil £f пат-rw- l.
nih republika Federativne , Narodne Republike Jagosla- - J
vite . -- aroa je ove izjavu i
N_ajdenskog pozd-ravi--o -bur-- f
nim aplauzom.
On je dalje rekao da je
"Tanec" nedavno boravio u
Bugarskoj i da kanadskim
Makedoncima donosi poz
sove iz Makedonije, Srbije,
I Hrvatske i Dalmacije. Oni
su izvedeni u krasnim noS-nja- ma dotidnih krajeva."
Piscu su se narodito do-pa- li
plesovi bez pratnje mu-zi- ke kao Sto je "Vrlika".
Kraglund biljezi oduSev-Ijenj- e
publike, koje je raslo
sa svakom novom todkom.
Na kraju veli:
"Tanec" je ovdje toplo
dodekan i to ce sigurno zna-tn- o
povedati interes za dru-g- e
umjetnidke izvoze koji
bi ovarao mogli stidi iz Jugo-slavije".
i
"Tanecovu" umjetnost je
visoko ocjenio i Leon Kossar
u "Telegramu". Njegova
pohvala je tim znadajnija
Sto je on povezan sa reakcio-narni- m
politidkim skupina-m- a
i sluzi kao njihov zvudnik
u stupcima "Telegrama".
"Star", podvladimo, nije
naSao za vrijedno da iSta
kaze o "Tanecovoj" umjet-nost- i.
drav od makedonskog naro-da
iz onog dela Makedonije.
Najdenski je istakao zna-d- aj
njihove turneje u Sjedi-njeni- m Driavama i Kanadi,
kao cilj za razmenu kultur-nih
odnosa izmedju FNIt
Jugoslavije i drugih zema-Ij- a, kao jedno od mocnih
sredstva za stvaranjo prija-teljstv- a
i oduvanje mira me-dju
narodima u svetu.
Nakon njega na pozornici
pojavio se Sef Makedonske
politidke organizacije —
Ljuben Dimitroff — koji je
ii svom vatrenom i Sovinisti-6ko- m,
all opreznom govoru
istakao "oslobodjenje Ma-kedonije".
Medjutim ni go-vor
popa Mihajlova ni Dimi-troff- a,
nisu imali nikakvog
efekta na dlanove ansambla.
Oni su veoma hladnokrvno
sedeli oko stolova i sluSali
govore. Posle svrscnih govo- -
ra oni su svi zajedno i grom-k- o
otpevali dve pesme iz
narolnooslobodiladke borbe
makedonskog naroda. Nara-vn- o
to nije bilo povolji ni
Dimitrovu, ni popu Mihaj-lov- u.
VidevSi da im plan nije
uspeo i ne samo Sto nije us
peo, nego je doziveo potpuni
krah, organizovali su grupu
iz njihove sredine da pevaju
ncku pesmu. Posle smo doz-na- li
da su pevali ustaSki
mars. Taj marS je pevan na
kongresu MPO 1934. godine
u SAD i zajedno sa ostalim
materijalima ostampan u
jednoj borSuri na Cijoj ko-ri- ci
stoji Ilitlerova svastika.
Da nisu bili zadovoljni s
gostima pokazuje i izjave
Stefo Stavroff-a- , jedan od
vodja crkvene organizacije,
crkve Sv. Georga, gnjezda
frakcije MPO, koji je dao
dopisniku "Toronto Daily
Stara": "Mi mo mnogo ra- -
zocarani sa njihovtm porta-ianjft- n. Sada nam je potpu-n-o
jasno da su oni (clanovi
ansambla — op. pisca.) svi
okoreli komunisti.,,
Mi verujemo da su se go-spo- da
oko MPO razorala,
ali ne zbog ponaSanja dla-no- va aneambla, nego zbog
njiho%-o-g neaepeha da pri-dobi- ju
nekoga od njih da
ostane и Kanadi i da ik ko--ri
pretfv sveir sptvenog
naroda.
Ovo u isto vrerae treba da
bade jedna dobra pouka i
onima koji su blagoslovili
odluku vodja MPO i dozvo-li- ll
im da oni organizuju
prijem za nosioce naSe na-rodne
kulture, za sinove svo-je
napredne zemlje.