Jedinstvo, September 18, 1956

              STRANA 2
R
SUEZ I HRVATI
"Hrvatski Glas" je objavio dlanak Dr. J. Krnjevica
"Sueska konferencija bez Tita", u kome se kaze i ovo:
"Xas Hrvate mnogo zanima sadanji medjunarodni
prepor, koji je nastao zbog egipatske nacionalizacije
Suezskog kanala. Vise je tomu razloga. Prvo, Sto svaki
medjunarodni sukob — pogtovo sukob od tolike medju-narodn- e
vainosti kao ovaj — moze imati ncdoglcdnih
posljedica za cijelo dovjedanstvo ako se mirnim putem
ne nadje rijeSenje. Drugo zato, §to smo mi pomorski
narod sa 500 kiloraetara obala u istodnom dijelu Sredo-zcmno- Ka
mora, a Suezski kanal veze upravo taj dio
Sredozemnoga mora s indijskim oceanom i dalekim isto-cni- m
zemljama. Kao trece, Sto je jedna petina hrvat-skog- a
naroda islamske vjere. Sukob, u koji je radiSuez-sko- g
kanala Egipat upleten, imade veliki odjek medju
svima islamskim narodima, i sfgurno ce jo3 samo poja-da- ti
samosvijest i borbeni duh Hr'ata-muslimana- ."
Iz toga proizlazi da su Hrvati i ostali Jugoslaveni
ozbiljno zainteresirani u pravilno rjesenje Sueskog pro-blem- a.
Usprkos njezina polozaja i.velike zainteresovanosti
u Sueski problem Jugoslavija nije bila pozvana na lon-dons- ku
konferenciju. Krnjevic pi§e da je na konferen-cij- u
"pozvan jedan Portugal, koji uopde nije na Sredo-zemno- m
moru i jedna Abisinija, koja jedva ima nesta
mora", dok je Jugoslavija ignorisana.
Zasto je Jugoslavija zaobidjena? Iz Lstih razloga
zbog koji su zaobidjene mnoge druge zemlje, koje se
sluze Sucskim kanalom, a pozvane zemlje koje se s njim
sluze vrlo malo. Po kom kriteriju je, na primjer pozvan
Irak, a ispuStena Saudi Arabija, ili Liberija koja u pro-me- tu
sa Sueskim kanalom zauzima trede mjesto sa
14,030.172 tona? Zasto je pozvana NorveSka a ignori-san- a
Finska, ili Poljska, koja zauzima sesto mjesto? Na
osnovu dega je pozvan New Zealand? ZaSto je ignori-san- a
Narodna Ilepublika Kina?
Sazivadi konferencije — Velika Britanija, Francu-sk- a
i Sjedinjcnc Driave — odcvidno su se i-ukov-odili
teinjom da osiguraju uspjeh svojih plano'va. O tome go-vo- ri
i ishod konferencije.
Kad je tome tako, onda svi Hrvati, Srbi i Slovene!
— svi Jugoslaveni — trcbaju osuditi iskljudenje Jugo-slavij- c.
Tu nije ignorisana samo jugoslavenska vlada,
ved 1 jfugoslavenski narodi i njihovi interesi.
Pozalitl je da Dr. Krnjcvid nije zauzeo takav stav
I pozvao ditaocc "Hrvatskog Glasa' da osude one koji
su za to odgovorni, ved cijelu stvnr prikazuje kao uda-ra- c
Titu — njega to raduje. Svaki ozbiljan dovjek de
kaznti da je to kratkovidnost. Ako zapadni driavnici
tako postupaju sa Jugoslavijom, sigurno je da bi jo5
gore postupali sa jednom malom Hrvatskom, dije stva-ran- je
Krnjevic' zagovara.
Po nnSem shvadanju pravilni stav za Hrvate i sve
Jugoslavene bi bio ovaj :
— Sueski problem treba rjeSavati mirnim putem t j. pregovorima. Pribjegavanje sili treba strogo osuditi.
— U mirnom rjeSnvanju Sucza trebajusudjelovati
sve drzavc koje se s njim koriste.
— Medjunarodni sporazum o Suezu treba priznati
suverena prava Egipta nad kanalom ali osigurati Slo-bodan
prolaz kanalom brodovima svih zcmalja.
S. Miotic.
Rod] en je 18"7. podine u sela
Strididima, kod Banja Luke. Gim-nazij- u
je ufio u Saraje-u- . ali je
xbo£ njego%ojj borbenog i nemir
nog duha bio isteran iz cetvrtog
raareda, pa je nastaio u Beogradu.
Njegovo Јко!ол-апј-е pratila je be
da i oskudica kroa celo vrrme. Kao
gimnazijalac pise pesme i u njima
izraiava slobodarsku misao. mrinju
na tirane i ielju za oslobodjenjem
naroda, koji u roptTi o-il-i. Za
тегле stuJtja na filozofskom fa
kultetu u Bedu (1900.-19- 04.).
Kodid pise pripovetke. Ргта pripo-vetk- a
Tuba napiuna ie l4
£odine i od tada pripoeda£ki rad
postaje glavno poJrudje njegore
delatnosti. Kako je se ved istakao
u borbi protiv okupatorskih %lasti,
nije mogao dobiti mesto u Bosni,
pa je prelao u Srbiju, gdjc je po-stavl- jcn
za nastarnika u Skoplju,
ali je uskoro doiio u sukob sa srp-ski-m
konzulatom zbog odnosa pre-m-a
kmetovima i kmetskom pitanju.
Vrada se u Sara jo o i biva izabran
za dinovnika Prosrete ali i tu
Kodid ulazi u politicku borbu i
doli I java nova gonjenja. Zbog su-djelova- nja
u radnidkom itrajku
proteran je u Banja Luku. Tu je
PuMlshed TeexUr and Friday
in Srbo-Croti- n and Slovenian UnpxiF.
br Jedinstvo PubH.hinr Co, 47 Qiiern St. West,
Toronto Ontario. Canada.
TeL EMpire 3-1-
M2 Editor: S. MioiU. Business Manager: L. Stimac
5nbcriptin rate: tSJOO pr Tear. .00 per в montbe
USA and ether eoantnes Jft.00 per yar. Astnorized as eeond clanf mail
Pott Office Department, Ottawa.
GLAS
Dostojno proslavimo 25-godis-njicu
nase radnicke stampe
London, Ont. — Drag!
drugovi, primio am vai
list, a u njemu kartu za
cestitku 25-godisnj-ici
na-se
napredne radnicke
stampe u Kanadi. Ovdje,
u ovom mjestu nema, bar
koliko je meni poznato,
mnogo naieg naroda, ali
ja cu svakako poradjti ito
se vise bude moglo za na-s- u novinu — "Jedinstvo.
To ce biti najbolja moja
cestitka 25-godisnj-ici
nase
o
te no--i Stalno Cita-- ma ruke
svoj sud svima koji se na bilo koii
pisanju To
lijepo, ali ne znam kako ce-t- e osjecati kad vara kazem,
da neki vaSi
ne pri-mjer
uzimam odgovor "Gla-s- u Srba" povo-dom
clanka "dva
Kad se
"Glasa" od
po mom to
znadi, se oni odri6u rata
nasilja kao sredstva za
svojih ciljeva. Jer
Sto bi drugo moglo znaditi?
AH u vasem dlanku vi tvrdi- -
stampe.
priprema
dostojno
stoljeca izlazenja
novine.
da Ha-milto- n,
i
iza
smo
nase novine.
Povodom clanka "dva anlikomunizma" Burchettova
izvjestaja Jugoslaviji
Drugovi: Ja izjava
pozivate nas
f
izmedju pruzanju
oce da cionarnog" i 'demokratskog i "Jedinstva. je
me komentari
zadovoljavaju. Za
Kanadskih
antikomu-nizmn- ". urednistvo
ogradjuje "re-akcionarn-og
antikomuniz-ma- ", shvadanju
da
i po-stignu- ce
proslavi
prosirenje
antikomunizam.
pravi-t- i
razliku. Oni
ogradjuju,
pravilno
poglednmo
Da
nekoj promjeni, makar
promjeni,
ljudima oko
dozlogrdio "antikomuni
zam", odridu
nasilja,
trebalo pozdravit. Sto
SCHUMACHER - ZABAVA ODSJ. 608
Odsjek G08 HBZ priredjuje zabavu 2D.
septembra klubskim
Pozivamo na3e kao i 61anstvo drugih brat-ski-h
odsjeka, te nas posjeti zajed-ni2arsk- u
priredbu.
zabavi ne ребепке rainja i svje2eg
napitka.
Za pies svirati dobra Svi
Za odsjek G08 Joip Perkovic, izvjestitelj.
HAMILTON ZABAVA ODSJEKA 644
Hamilton Ont. DruStvo "Matija Gubec" odsjek
G14 mjeseinoj sjednici odrianoj
9. septembra zaklju£ilo jednoglasno
Miholjsku zabavu u piknika septembra 29.,,dakle
baS na Miholje.
Stoga pozivamo sve i
hrvatski i sav slavenski da posjetiti re-6en- og imati na raznju рсбепе
janjetine u podne, tomu biti
osvezujude kapljice mile voljc.
Zabava da odrii u Jugoslavenskom na
243 Beach trajat ce u
Dakle, sestre I brado, ne zaboravite septembra
29. tekude godine, svi na zabavu.
Dobro nam dosli!
Odbor zabave jamdi za podvorbu.
Odbor zabave.
smrti
godine poV.renuo nice, i je iscr- -
j bina". kojim je budio duh
otpora i borio se nepraved
druitvenih
Kodid stide vrliku Ijubav i
seljadkog i napred- -
ne ga i za-tvara- ju
a njegov list, je desto
plenjen, zabranjuju. goJine
KoJid pokrede dniU%eno-politid-ki
dasopis Rar iuk, od je
izailo sjega Jest brojeva, a
pokrenuo "Otadibinu.
za narodnog poslanika a
bosanskom sabom, je bio na
krajnoj levid, a kao sej gtavni
poslanidki potao smatrao je zala-ganj- e
za kmetovsfce interne. U
poznatom o agramom pi-tanju,
je odriao 22. raarta
191 1 Kodid je vkidasje ne-pravei- nlh
kraetei-sk3- i ne
pravedi razKke kseteviau
туз narodaestx i veri. LT sabom je
obrazevae VUb tar. Ke--
pet rosJaaflca x a kxmijtra izborkna
porastao joi viie,
N'apomj rad, iivot brbe i tam--
Citao sam u Medinstvu
da se Toronto
da
cetvrt
nase radnicke Ta-ko
i Drzim i
Welland ostala
naselja ne ce zaostati
Toronta.
se sjecam onih
dana, kada svi akti-vn- o
radili za
Istina mnogo
i
suprotno. znam da 5este
"reak-- 1 dajemo o
antlkomunizma. Antikomu-niza- m je
Ali uredniStvo "Glasa" nije
bez razloga pokusnlo
se od nedega
ncSto im nije po
volji. ne bi bilo
da bolje o demu
se radi? li se zaista radi
o
i samo taktidka? Ako
se radi o ako je
dak i "Glasa"
ako so oni od
rata i onda bi to
1пабе
HBZ
sa plesom
u prostorijama, 42-l- st Avenue.
6Ianstvo,
ostali narod da ovu
Na ce faliti sa
6c muzika. nam dobro
doSli! HBZ,
- HBZ
—
HBZ je na rcdovitoj
o. g. da odriimo
formi
svoje clanstvo kao ostali
narod nas izvoli
dana poSto demo topic
vec cetiri sata posle k ce
do
de se Domu
Road i do kasno nod.
dan
nego
dobar do6ek i
1907. list "Otadi- - patnje, s%--c to
odludno
protiv
nih odnosa.
Beogradu,
omladine. Vlasti gone
1910.
kojeg
1911-рогкм--
о je
Izabran
geveru,
kojeg
trxrio
odnesa
roedj
роЉхп
treba.
Dobro
Zar
bila
bede
popu
pik) njeco%-- u snacu. i rnaken-- j fir- -
cane bolesti stati su se jatljati kod
jo mladog narodnog. borca. U odi
Pn-o-c svetskoe rata smeSten je u
larnost naroda Dute-n- u bolnicu u gde
koji
je umro 1916. godine.
Kodidev knjiievni rad nije obi-Ia- n.
Objavio je nckotiko zbirki
pripovedaka: tri knjige pod naslo-vo- m
S planine i ispod planine,
pn-- u 1902, drugu 1904, tredu
1905, Jauct sa Zmijanja" 1910.
i "Sudanija 1912. Satira "Jaza-va- c
pred sudom objavljena je u
drugoj knjizi "S planine i ispod
planine. ali je zasebno itampana
u vise udanja. Osim toga, u daso-ptsi- au
je objavio nekoltko clana-k- a,
prikaza t eceea, V kiijixi "I
etadibtne Stampant su neki Ko-dide- vi Sand soctjalnog. knjizevneg
t i4erifkog sadriaja.
Kodid je vetio r4iawlci sjet i
rad narod te je dette gawtio:
difeva gru-pa- . kofi je aafprs imao f "to s ptantnd taeyt i brada moja.
koji sflno vole I sttno mrze. On
je optsivao sva raznolitsost kraj-i{ko- g
peiaia, sa mnogo cmetnidke
se toga izmjenilo, ali sva- kako nasa radnicka itam-p- a ima veliki upliv medju
nasim narodom za njezine
zasluge u proslih 25 godi-n- a. Bez i najmanje dvojbe
ovim nasim proslavama
prikljuciti ce se ogromna
vecina naseg naroda u
svim naiim naseljima.
Mnogo drugarskih poz-drav- a,
Lazar.
znndi konven- - razlike cije SJK o
Kodid
nadin izjaSnjavaju protiv rata?
Proditao sam i dlannk
Wilfreda Burchetta o Jugo-slaviji,
koji ste prcnijeli z
"Canadian Tribune" i ja
driim da ste dobro uradili.
leni je bilo jako interesan-tno- ,
osobito sto kn£e da se
priznaju pogreSke i da se o
tome sada diskusira. AH me
dudi §to ka2e da su trgovine
u Beogradu pune "jeftine"
robe. Da robe ima dosta, to
vjerujem, ali da je jeftina,
time sq ne slazcm. Koliko je
meni poznato iz dopisivanja
ва mojima, skupoda je kru-pa- n
problem. I bas iz toga
proizlazi nezadovoljstvo na
roda. Ali mene ipak veseli,
da stvari idu na bolje, a da
je tako ima dosta doka-z- a. Burchett je spomenuo,
ali nije dovoljno objasnio
radnidko udeSce u upravlja- -
nju sa poduzedima, decen-tralizaci- ju driavne vlasti i
neke druge pojave. Mene to
interesira i 2elio bi o tome
vise duti.
Star! pretplatnik.
Ilannlton: 3-odinj- icn medjunarodna bcrba —
festival
OJrzati de se 22. septembra u
Ukrajimkom radnifkom domu,
746 Barton St. East.
Ove goJine de festival biti cil
i bolji nego prvih godini. Postije
poJne prodavati de se razni far-mcrs- ki
proizvoJi, domade pecivx
j t.d. Vetera de podeti u 3.30 satl,
x pies kaJnje uveder. UIaz je po-ll
ije poJne besplatan, a za pies
50 ccnti.
Poziamo naf narod rrvjesta i
okolice da posjeti o-- u vrlo vainu
medjunarodna priredbu. OJlr.
-
2--R
snage i sa ljubalju prema rodje-n-oj
grudi. Njegov pripovedatkt
rad proiet je zanosnim opisima
prirode. bogat je svefim, poetskrm
optsirru krajiikih planina i snainih
i otpornih goritaka.
Ali, Kodid je uveo u knjifetnost
ne samo Bosansku Krajinu, nego
Bosnu uopite, jer do njego-- e po-jave
Bowia nije imala svoga pripo
vedada kao umetnika. On je u
svojim del ima izrafavao rajpoloie-nj-a
narodnih masa: Misao slobode.
mrfnju na tirane i narodne ugnje-tad- e,
borbu protiv druitvenih ne-prav- di. Nrjf глр-п-е i jtknn, o
}л}пл $ bmgelik ten, sa Trejib
mtartA, cnenib кло rtebti} en en,
zrmei SJtnesn pttme плрсгл i bfr~
be Jtr0t otm хклтепјгпж i jezitm
тђфгч0 p+treti tmrtnmtirt srrtmM,
otryeSt i wntai ...__ govori
KoSd a pesnidkej prori "SlebodT.
Mercoal, Alta. — Da
ste mi zdravo, dragi dru-govi,
kao sto se i ja nala-zi-m u dobrom zdravlju.
Saljem vam u listu
$5.00 za moju jjodiSnju
obnovu i $1.00 u fond.
Na 10 augusta sam stu-pi- o
u penziju. Ovdje su
prilike, radne i ostale kao
i obidno, nema se dime po-hval- iti.
Primite
pozdrav,
moj drugarski
P. K.
Y. T. — PoStovani dru-2- e
urednide, naskoro de
mi istedi pretplata na "Je-dinstvo".
I cvo Saljem u
lUtu $8.00 : $5.00 za obno-vu,
a $3.00 u fond.
S pozdravom,
— 9%: . P P
USA. — Prijateljl, rc-don- to primam "Jedin-stvo,
a uredjivanje lista
mi se svidja. Evo vam Sa-ljem
u pismu $7.00 §to je
za godiSnju pretplatu i
potporu lista.
Amerika, koja je nekad
prednjadila u demokrat-ski- m
politidkim nnzorima,
sada sa raznim nedemo-kratski- m zakonima progo-n- i
inostrano radnistvo ko-je
je naklonjeno socijali-stidki- m idejama i na raz-n- e
nadinc pokuSava uni-st- it radnidku naprcdnu
Stampu. Ne de bogata§ima
to uspjeti, kao §to nije
uspjevalo ni prije. Ilndni-dk- a de klasa braniti svoje
intercse. U tome nema
dvojbe. Drugarski poz-drav.
Petar.
Brantford, Ont — Dru-govi,
evo Saljem vam u li-stu
novae za moju obno-vu
i za knjigu "Dvadeseti
kongrcs KPSS". ialim gto
nisam mogao prisustvo-vat- i
Okruznom i z 1 e t u,
sprijedila me je bolcst. To
je jedini razlog moga ot-sust- va.
Primite moje drugarske
pozdrave.
D. R.
Quebec. — Prijatclji,
pretplata de mi istedi za
tjedan dana, pa cvo Sa-ljem
$7.00, ito je za go-diS- nju obnovu i fond.
Primite mnogo brntskih
i drugarskih pozdrava. Petar Kocib neustrasivi borac za.
JedInStvO
CITALACA
stobodu
Prigodom 40-godisnji- ce
(olitva, prikazao je patnje irrab-Ijivan- og
bosanvkog seljaka i lone-t- X
koje "Ijudi sa carskijem zako-nor- a
u rud gone s kudiita preda-ka- ,
nezarobljenog robtja: kod
lcude a bez kude, kod zemlje a bez
zemlje, kod postojbine a bez po-stojbi-ne.
U pripovetki "Vukov jraj "ne
milosrdna rudjinska ruka isjede i
sasjede Vukov gaj 1 sve odnese u
dalcku zemlju, a ojadjeno Zmija-nj- e
(koje je zbog sjede Jume usta-l- o
protiv naorufanth carskije Iju-d- i)
obavi se u tugu i falost go-lem-u.
"Kod Markova tocka" seljade S
mrfnjom govori o nevem "adetu".
koji brojne namete stavla na se-ljaka:
mirija (porez). desetinx,
tredina i tako dalje pa. craske vojne
obaveze, koje su uzrok amoge ne-sre- de
kao jadne Tube i Mrgude.
U "Sudaniii" prikazao ie stvar- - U pripovetki "Jablan opisao je nost takerrane aaHritske zakemto- - borba dvaju bikeva, "carskog" i J i Sve te nakazne obULe vprave,
domadeg i u roj slid izralena je ttnduiji i nevolve bouaskog sel ja-ve- ra
u pobedu nad raJjmcem. ka, reiinu poltttckog i drufftrnog
U pesnxama "Kmeti , TeliY", firou a zonJjt, nedela austrijskihj
PRED 2S—GODISXJ1CL'
UKAZIVANJE NA VAz- -
NOST RADNIcKIH
DOPISA
RjJaffit dopisi iz ttznib na-setjauti- jek
su bili taitto trrlo
inferrnacifj za aatu itampu, каа
he su i Janas. O пЏтл je "Ber-ba- "
u sv0tn ttvedniku eJ 5. apri--U
1957. i&dina pijJj slijeJeUi
"Wma se otdje upuhati it
apetei'jnje egrmne rabtesti
raJmikih Јџрма u rjJnilioj
ffampr, jer nam je регплЊ Јл
su ti Jopisi ШлJtucjiica raJrtt-tk-e
Stampe i ajreiitije egltJalo
Howe berhe, vei mm je, u
kratke napomtHuli Ja se p&--'
sljeJaje trijeme epalsra sre
rea papffstlfJrest raJntttib Je-pism-ka i llubskih ЈерквШЊ
oJberj.
"KeJ n?Jjtttog prtgteJara-nj- a
tHJesetnth I tubs lib myVJJ-ja- ,
Centratat izrtlnl oJber je
lonstatorao goioiv nerjerejainu
tinjenhtt, da vetina Joptsriiflrb
edbora drugarskih klubova uep- -' ie ne funkciomra, Hi pake ialju
na uredniUto dopise tek po je-danp- ul.
Hi rijetkim slutajem pe
dva pxta mjesetno . . .
"Kako smo to telu prijat-nji- m
llancima po predmttu rod-nitk- ib
dopisa nebrojeno pula
istakli, da se za pisanje radni-tki- b
dopisa ne iziskuje akadem-sk- o
jezikostotlje, tel naprotiv
jednostarni radnitki srakodnev-n- i
jezik, to ne ridimo razloga
tolikom odugotlatenju i koleba-nj- u
sa redotititrt pisattjem i sla-nje- m
dopisa iz kolonija u koji-m- a
iirimo; sa rada na kome
smo uposleni; iz radiiitkog ii-ro- ta
uople; o gibanju radnif-to- g
pokreta jezitkih i drugih
radnitkib organizacija u stano-vilo- m
mjestu;; o svakoJnevnom
teroru, nasiljima, bapUnjima,
hbaciranjima iz stanova, otpu-Uanji- ma
sa rada, snizavanjima
nadnita, ukiJanjem relija itd„
Tako bi smo mogli redati pred-me- te
i sralodneme doiitljaje
radne ilase, a koji zasjecaju du-bo- ko
u Iivot radnika . . .
' "Ail moramo uvijek driati na
umu, da je sve ito se radnoj
klasi dogadja taino za radnu
klasu. da je svaki i najmanji na-pa- d
na radnu klasu Hi na poje-din- og
radnika, od najvete vai-nosti
i potrebe u borbi protiv
klasnog neprijatelja — burioa-zij-e
i njezinib lakeja . . .
"Л potao dakle, drugtil i
drugarite, ne ialite sat tremena
kojeg ste utroVtli na pitanju rad-nitkib
dopisa, jer time ste prvot
prosvjetill sami sebe i utimli
ste tlasnu dulnest, jer ste dali
joJ jedno orulje u ruke radne
ktase protiv Svojih klatmb ne-prijatelja.
Ovo pogotovo rati xa
dopisnitke edbore drugarskih
klubots, koji moraju biti Stup
radnHke Uampe, a time Hup
Uasne berbe, pogotovo danat
kada je sve teia potreba oftrijeg
J lelitnijeg mala za sutbijanje
svakodnnno pooitravajultg ju-ri- ta
kapitaliitHke ilase, na Si-r-ot
ni op Hanoi radne Hate J u
doba nervoznib $ uiurbanib pri-prema
imperijaliHifkog rata i
eruLme interrentije pretir rad-nika
I seljaka Sorjetskog Sate-z- a
. ."
vlasti izrazio je Kodid kroz Iidnu
nevolju Davida Strbca u "Jazavcu
pred sudom. To je najpoznatije
Kodidevo delo i ima dramsku for-m- n
Kodid nije pruiio satiru samo
na tudjinsku upravu (tudjinsko
dinovnittvo. ncznanje jezika, aus-tris- ki
porcznici, otimanje irrxnine.
udes sinotljev u vojsct, ruglo za-ko- na i paragrafa i tako dalje) ved
se orrrmio i na detovanje domadih
rradjimkih I crkvenih prctstavnl-ka- a.
Red Davida Strbca pred su-dom
profeta je nadonalnem sveidu
I osedanjem nepravde, i izraiava
mnogostruke pamje bosaaskog se-ljaka,
"m&ona dusa kepe su se od
stfnog dobra тШве umrtrile, pa
jedva diiu".
Kodideva dela pttana su svefim.
bu jmm i sfckevitkn narodniffl go-vero-ra
u zanosu i gnjeru, s ose-danjem
radosti i osedanjem ocor
denja. To njegovora reakstiOmrn
proraatraafu fivota daje narodito
(N'lsUvak na str --4)