Jedinstvo, October 23, 1956

              DRUSTVEXI PROBLEM!
DA LI SE KAPITALIZAM
IZMJENIO?
ii.
Sada, poilijc Drugog svjet-sko- g
rata, lead se soajahsti£ke
ideje Sire po ssijctu i dobivaju
mibjune novih pristahca, ameri-Л- а
jatnost jc ponovno obasuta
laopojkama "narodnom kapi-taiizmu- ".
Icmedju knjiga koje
Sire osu teoriju spomenut du
knjigu Harold Stasscna, "Where
I Stand". Tu $u skuham novi
argument! da se dokaie "narod-n- i
' znadaj amcnclcog kapita-lizma.
Evo jednog od njili, koji tre-b- a
da dokaie da amcrifki radnik
postaje kapitahst.
L7 Sjed. Driavama ima oko
12 rrulijuna bankotnih uloga na
Stednju, sa ukupnom s otom od
30 milijardi dolara. Trdi se da
su ti ulagafi radnici i stvara
zakljucak da radnilka klasa ima
udio u ogromnom bogatstvu zc-mlj- e.
All ta tvrdnja pada kod po-blii- cg
ispitivanja. Kapitalistom
se nc moie smatrati svakoga
tko imabanlonu uStednu knji-iic- u.
Capitalist je onaj koj'i po-sjedu- je
sredstva proizvodnje, u-najml- juje
radnu snagu, izrablju-j- e
radnike i prisvaja dio (kao
pravilo, ec"i dio) proizoda nji-ho- a
rada. To je ono Sto razli-kuj- e
kapitahstu od radnika.
I kapitalisti i radnici mogu
imati uJtcdjenog noca na ban- -
UStedni ulog ne dine nckoga
kapitalistom. StaviSe, treba se
Sfctiti da bankonih ustcua ima
u sim zemljama sawemenog
sMjcta — kapitalisti£kim i so-ciajlistid- kim
podjednako. Sov-jcts- ki
radnik, na pnmjcr, nije
postao kapitalistom zato Sto ima
Stcdni ulog na banci bcz razlike
koltko bio velik . . .
Podaci koje je objaio Federal
Reserve Board pocctkom 1934.
pokazuju da u to rijcme 14,-10- 0
000 amcricldh obitelji (26
posto od ukupnog broja) nisu
imale nikakvc uJtcdc. dok su
uitede %elikog dijcla drugih bile
eoma skromne To su obitelji
radnika i radmli farmera — koji
bi takodjer trcluli biti kapita-list- i.
Nadmocni dio uloicnog
noca pnpada jednom malom
hroju obitelji.
Dulctin "Business Condition",
koga izdaje 'Federal Rescne
Bank u Chicagu u nocmbar-sko- m
izdanju 1939. kaze da je
92 posto uJteda u 1930. godini
pripadalo jednoj pet in i obitelji.
koje spadaju u kategonju iso-ko- g
dohodka. Jedna druga pc-tin- a
obitelji sa nizim dohodkom,
uopde nije poeda!a uiteda u toj
godini, a ncki sa cak potroSili
dio onoga Sto su ultedili.
Dionicarstvo
Mnogo se hah uceSde rad-nika
u dionidarskom kapitalu.
Neke sehkc korporaaje (kao
US Steel. American Telephone
and Telegraph, International
Harvester, a u nosije srijeme i
ГопЈ) razdijelile su jedan dio
dionica medju svojim radnicima.
Tcorcticari "narodnog kapita-hzma- "
tsrde da radnici kupuju
dionice i redositim putom — i.
Ukratko
Spomenik palim borci-m- a
u Splitu. — Intcijatini
odbor za gradnju spomenika
palim pomorcima, koji broji
30 £lanova, na svom poslje-dnje-m sastanku prihvatio jc
ideju nekolicine splitskih ar
hitekata da sc spomenik pa-lim
borcima podijrne u Spli-tu
na brda$cu kraj BaSvica.
pdje ce se uskoro jrraditi i
evjetionik. Prema torn prije-dlop- u
spomenik 5e biti jedin-stven- o arhitektonsko rjc?e-nj- e
sa svjetionikom, na zido-лпг- аа
kojejr to biti izradjen
i relijef u kamenu, koji (e
prikazivati iivot i borbu na-fi- h
pomora.
na berzi. Na taj natin, tvrde
oni, radnici postaju suslasnici
selikih korporacija t. j. kapita- - j
listi.
I taj argumenat je neodrziv.
Na pnom mjestu . . . ameridki
ekonomist Horvard R. Smith u
svojoj knjizi "Economic History
of the United States" izdanoj
proSle godine kaie, da 92 posto
americkih obitelji ne posjeduju
dionica. Osamdeset posto dio-nica
koje se kotiraju na berzi
nalazi se u rukama 0.6 posto
obitelji t. j. u rukama male
grupe scvarnih, a ne izmiSljcnih,
kapitalista . . .
AH иргало da radnik i po-- j
JCUUJC ЛСКС QlUnilC, II1U4C II c
on smatrati kapitalistom? Razu-mljis- o
da ne moze. Ni najbolje
placeni radnici ne mogu do6
do toliko dionica da bi mogli
iivjeti od dividenda. To Sto rad-nik
ima ncki dohodak od dio-nica
ne mijenja njegov poloiaj
trudbenika koga izrabljuju
stvarni kapitalisti, koji i dalje
prisvajaju veci dio proizvoda j
njegova rada.
To Sto neke korporacije daju
dionice radnicima ima za cilj
s a k r i t i izrabljivanje rad-nika,
pmczitt ih Sto jace zi
kompaniju, potaknuti ih na po-ccan- jc
radnog ucmka bcz da
za to traie nadoplatu.
Stvara se iluzija da radnik
ima udjela u kompanijskim pro-fitim- a;
u stwri dionice su samo
jedan oblik plate za njegov rad.
Korist od sega toga imaju samo
stvarni gospodan
Toliko o bajci radnik-kapi-talis- t.
Radnicka
aristokracija
Ameri£ki kapitahzam je obi-c- m
kapitalizam. On ncma ni-kakx- ih
crta koje bi ga tcmeljito
razlikovale od kapitalizma u
drugim zemljama
Do pretvaranja jednog dijela 1
ameridkc radnicTta klase u rad ! ntku aristokractju je doSlo na '
isti'nafin na koji jc nastala rad- -
niclca aristokracia u Drttaniji u
proSlom (dcetnacstom) sto--
Ijecu, i ne mijenja niSta u po-- (
! lolaju cdine radnog naroda.
Amcridki monopolistiki kapi-ta- l LI
ne mole voditi aktixnu borbu
protiv socijalistickih zemalja ili
oslobodilaclcih pokreta koloni-jalni- h
i polukolonijalmh naroda
bcz podrSke bar jednog dijela
radnifke klase. U tome mu po-ma- iu
americki sindikalni ( t re-du- n
ij ski) lideri, c"ije plate iz-no- se
mnogo hiljada dolara go-diSnj- e.
Zato se oni i priklju-c4ij- u
Сагл-сг- и, Johnstonu i Stas-sen- u
u slavljenju "narodnog
kapitalizma".
Ali americki radnici, kao
klasa. nisu izrabljeni manje od
radnika ostalih kapitalisticlih ;
zemalja Americki radnik je
isto tako nesiguran u sutraSnjicu
kao radnik u sim ostalim kapi- - ;
talistickim zemljama. Narodni
kapitahzam" je samo laini adut
americTcog monopohsticl.og ka- -
pitala u uzaludnom pokusaju da
dobijc "sxjetsku bitku za um
Ijudi.
iz
Jusoslaventki parla- -
mentarcs posjetit ce Madjar-k- u. — Predsjednik Savezne
narodne skupstine Mo5a Pi-ja- de obavijestio je otpravni-k- a
poslova XR Madjarske u
Beopradu posp. Francoisa
Drapona da Savezna narod-n- a skupUina prihvada poziv
madjarskop parlamenta, da
jedna jugoslavenska parla-mentar- na delepacija pasjeti
NR Madjarsku Datum ovojr
posjetat bit te naknadno
utvrdjen.
Nafta u Scmberiji. — I
Posto se predpostavlja da u
Semberiji ima nafte, nedav-n- o je po£elo buSenje kod
Radnicka aristokracija
I
Automalizacija poveava Lapitalistlke profile, a radnicima doncwl bpolicu 1 nenifrurnost.
"New York Tlmf Je objavio
repurtaiu iz Spanjolske o izgra
dnji flikojf acrtxlroma kod
Kote. Glarni nu radoi zarnL
Aerodrom г pofrti funkcionl
rati 1937. Rodinr. I'ilr nu naj-ei- c
u Kvropi. I' blizinl (e e mui uidriti VI. amcricka flota.
1 tako dalje.
Naravno, kale americki lift,
Spanjolski auverenitet ne dolazi
u pitanje. Nikakva americka
zaittara ne cV te tu vijati. Cak
I komandant te baze bit ce no-minal- no (!) jedan spanjolac, i
to Manuel Lahera, (panjoUki ka-peta- n.
Apanjolci dakako likuju. Olav-n- o
je, da nominalno zasaranti-ra- n
Spanjoloki nuverenitet. Je
dan madridftki lint piSet
"Itadovi na zrafnoj bazi Hot a
nu pri zavrSetku. Itota — to J1
SpanjoUki (!) odRosor Velikoj
ltritaniji za Gibraltar.- -
IzRlrdalo bi kao da su SJedl-njen- e
Driave tu bazu n ogrom
nim inventicijama izRradile Ba-rn
o zato, da bi Franco moRao
kazati EnRlezima: Ne date nam
Gibraltar, all mi imamo Hotu!
Zabrinutost u Hritaniji
7.bo?
London. — Bntamka javnost, a
narocito pnvredni krugoi, pnmila
je sa negodovanjem 6injenicu da
je Zapadna Njemafka zauzela mje-- ._ f.iM._ ti.:. :_ !.._ U.I.— . MU VCIIN.C 1ЈМ1ЛИ1ЈС MU llOiJUjbl- -
a medjunarodnog triiita opremom
za teSku industriju, kako to protz-laz- i
iz iz jeStaja Medjunarodne
banke.
Zcmlje koje su dobile zajam od
Medjunarodne banke udvostruile
su u prosloj godini, koja se za-rSi- Ia
u junu, svoje kupnje u Za-padn- oj
Njemacloj, a Bntaniji,
tako da je Zapadna Njemacka po-stal- a
drugi po clicmi snabdjexa.'
teikom opremom.
Zap. Xjcmacka izhila na
prvo mjesto u izvozu
automobila
Bonn — Automobilska indu-stnj- a
Zapadne Niemacl.e picmaSila
je USA u izvozu automobila, Za-padna
Njemacka izvezla je proSle
godine 404 000 automobila. USA
J9S00O. dok Vehka Britanija i
dalje drii pnxnstvo $ 531 000 iz-ezen- ih
automobila.
Bijcljine. Bad sc obavlja u
tri smjene, dok sc ne dostip-n- e dubina od 2 000 metara.
Gradnja u Udbini. V
posljednje vrijeme zapaie-n-a je iiva pradjevinska dje-latno-st. Dovrsava se komfor-n- a stambena zprada. Xe-dav- no jc poela {rradnja
zgrada za Veterinarsku sta-nic- u
i stan za vcterinara. Na
mjestu nekadalnje pilane i
mlina sapradit e se jedno-katn-a stambena zgrada i ra-dnic- ki restoran.
Htio je biti kauboj. —
lYed Kotarskim sudnm u
Belom Manastiru ovih dana
je odgtjvarao mladid Deie
LAKO JE ZIVJETI SA 50,000
[-"-Iff! fggSS
zapadnonjemacke
konkurencije
Jug"oslavije
DOLARA GODIsNJE
PAPIN RECEFT ZA
ZAOSTALE ZEMLJE
U stojo Ijetno i reziJenciji
CastelgatiJoIfo primio je papa
Pio XII. delegate I. kottgresa
medjunarodnog udruienja eko-nomist-a,
kojt se odrlaiao u RJ-m- u.
AuJijencija je pap dobro-doil- a,
da se tnalo producira na
polju polilitke ekonomtje. Eto
tta je on rtkao; "Na triedjuna-rodno- m
ptanu, u dandinje t rije-m- e
postoj'i ozbiljan nesklad iz-med- ju
siromalnib zemalja t na-cij- a,
koje imaju ste tto im e
poirebno i tat preko toga". Ujtk
torn zlu on je tialao u evandje-lj- u
"Traiite pravo carstvo boije
i njegotu pratdu i ste le tarn
biti obtlno dato".
Eto, "odlilnog" recepta za za-osta- le i nerazrijene ttarode, kako
da se iztuku iz bijede i strstaju
u red onib bogattb.
("Vjesnik")
Spccijalni komitct IJN
radi na definiciji
affresijc
New York. — Spccijalni komi-tct
Ujedinjcnih naroda, koji broji
19 {lanova, sastao se u poncdjeljak
8. oktobra u sjediitu UN, da na-sta- vi
diskusiju o definiciji agresije
Komitct се 12 nocmbra obavije-stit- i
Gencralnu skupitinu o rezul-tatim- a
svoga rada.
Pitanje definiranja agresije na-lazi
se prcd UN od 1950. godine,
ali su sc se dosadainje diskusije
zavrSavale bcz konacnog zakljuclca.
Francuska trcba priznuli
postojanjc Alziraca
Pariz. — Gcncralni sckretar KP
Trancuske Maurice Thores izjaxio
jc da je tinjenica da aliirski narod
postoji i da ovu 6'njenicu trcba
priznati da bi se omogu5io mir u
Aliiru.
Govorefi prilikom огл-aranj- a jed-n- e
Skole, Thores je rckao, da fran-cu- ki
narod zahtijeva otvaranje ne-odgodiv- ih
prcgovora s kvalificira-ni- m
predstavnicima aliirskog sta-novmsr- va
podrazumijcvajut i one
protiv kojih se sada vodi borba.
"To je u interesu Trancuske fija
je prirrcda tcSko oSteccna ratom
i medjunarodnog prestila ove zc-mlje
— rckao je Thores On sma-tr- a
da Francuska moie izadi iz sa-dalnj- ih
trfkoda samo, ako piizna
Aliircima jednakost i. ako ih uSm
prijateljima.
U vczi $ pitanjem Sueza, Thores
je zatraiio da ovo pitanje bude ri-jcSe- no
iskljuJivo miroljubivim sred-srvim- a
pridriavajuc'i se legitimnih
prava Egipta kao su%crcne driare i
vodeci racuna o intcresima drugih
zemalja. Na kraju go-ora- , Thores
je uputio apcl za jedinstvem sooja-list- a
i komunista.
Horvat iz baranjskop sea
Karanac, zbop pokuSaja lie-paln- og prijelaza juposlaven-sko-austrijsk- e
RTanice kod
Jezerskop u Sloveniji- - Xa
sudu je izjavio, da je preko
Austrije htio otidi u Ameriku
i to na Divlji zapad, pdje
se kanio posvetiti kauboj-sko- m zanimanju. Sud pa je
kaznio sa tri mjeseca zatvo- -
ra.
Glavne funkcionere unij-sk- ih orpanizacija u Sjed.
Driavama i Kanadi ni naj-man- je ne mori bripa kako
ce zivjeti u sve vecoj skupo-c-i
vezati kraj s krajem, kao
Sto je to slu6aj sa milijuni-m- a
ameri6kih i kanadskih
radnika i lanova njihovih
unija. Xjihove podiSnje pla-c- o
dostizu do fantastidne
visine.
Xa vrhu liste je George
Harris, predsjednik Brother-hood
of Railway Clerks, 6ija
plada iznosi 76.000 dolara
godiSnje. John Lewis i pred-sjednik
United Mine Work-ers
Dave Beck predsjednik
Teamsters unije imaju podi-Snj- e
50 000 dolara svaki. S
njima se sada sravnao i Da-vid
J. McDonald, predsjed-nik
United Steel Workers of
America, kojem je na neda-vn- o odr2anoj kotvenciji
pomenute unije u Los An-geles
poviSena placa sa 40
na 50 hiljada dolara podiS-nj- e.
Xn konvenciji u Los An- -
pelesi poviSena je podiSnjn
plada za 10.000 dolara i
drugim glavnim funkcioneri-m- n United Steel Workers.
Xjihova godiSnja plada je
sada 35.000 dolara. Povi§icu
sa 12.000 na 1G.O0O dolara
dobilo je i nekih 30 okruznih
direktora istc unije, ukljufciv
i kanadskop direktora, Wil-liam- a
Mahonej.
StupivSi u red najvise pla-ccni- h unijskih funkcioncra,
David McDonald no moze
nadi dovoljno rijeCi s koji-m- a
bi izrazio pohvalu "nme-ridko- m nadinu iiota" i b-pje-vao
slnvopojke amerid-ko- m kapitalizmu. Xa kon-venciji
u Los Angeles, gdje
mu je poviSena placa za
10.000 dolara on je, medju
ostalim, rekno, da je to "na-rodni
knpitalizam", da je
"dalcko bolji od prijn§njcg , rcakcionarnog kapitalizma,
koji je godinama vladao nad
ameridkim i knnadskim na-rodo- m". Medjutim, miSlje-nj- o
jednog milijuna i 300
hiljada dlanova United Steel
Workers jc sasvim suprotno
onome Sto misli i govori
McDonald.
Plade unijskih funkcionc-ra
u drugoj industriji su ne-St- o nize, ali jo5 uvijek pre-tjera- no visoke. David Du-bins- ky
i Jacob Potofsky ima-ju
po 25.000 dolara godiS-nj- e. James Carey od IUE
ima 18 000 hiljada dolara i
zatraiio joS 4.500 dolara na
ncdavno odrzanoj konven-ciji
u St Louis.
Mogla bi se nabrojiti cije-l- a lista unijskih funkcionera,
dija godiJnja plada iznosi od
lo do 40.000 dolara.
Medju kanadskim unij
skim funkcionerima najviSul
pladu ima Frank Hall, pod-predsjed- nik Brotherhood of
Railway Employees, koji
godisnje prima 17.000 dola-ra,
posebno za potroske.
Predsjednik Canadian Labor
Congressa, Claude Jodoin,
Moskva. — U VCsniku. slu-Њеп-
от
organu Prezidijuma o re-habfcta- oji
i osJobodfenju od lcazni
i optuibi sovjetskih vojmka, koj--i
su u tote Dngg STJctskeg: rata
pali u zarobtjcniSrvo Odluku je
potpisao predsjednik Prczidifema
Vrhovnog sovjeta SSSR, VoroSilor.
ProSle godine bk je donljet a-k- az
Prczidijuma Vrhovnog sorjrta
SSSR o oslobodenju od kazni iz- -
ima 14.000 dolara godUnje,
a tajnik-blagajni- k, Donald
MacDonald i podpredsjed- -
nik Gordon Cuching, prima-j- u
po 12.000 dolara svaki.
Ipak svi unijski fukneio-ne- ri nemaju visokih placa.
Hiljade lokalnih unijskih or-ganizat- ora
i poslovodja su
vrlo skromno placeni, kao
obidni radnici u tvornici. Ali
i u lokalnoj unijskoj orga-nizaci- ji ima ponegdje funk-cione- ra £ija plada je bliza
dovjeku srednje a, ne rad-nid- ke klase.
Obidaj je kad se na kon-vencija- ma povisuju plade
visokim fukneionerima, on-d- a
se oni koji imaju dobiti
poviSicu ustaju 'protiv. Ta-ko
se, na primjer, David
McDonald ustao protiv na
konvenciji u Los Angeles i
u isto vrijeme rckao kako
ce poviSica njegove plade
znaditi povedanje dlanarine
samo jedan cent po dlanu na
godinu.
Bez obzira na to kakva
im je namjern kad govorc
protiv povi§ice, na konven-cijam- a
se uvijek nadje po
nekoliko osoba, koje agiti-raj- u
i potidu za vedu placu
glavnim funkcionerima. To,
naravski, dine s razloga Sto
se zele prilaskati Thovima
unije. Ima tu i drugih razlo-ga.
Ogroman aparat, kao Sto
ga na primjer ima United
Steel Workers od 1.031 oso-b- e, ima i razne platnc Ijest-vic- e. Svaki gleda da mu se
plada povisi. Oni koji su bli- -
5i glavnim funkcionerima,
nnstoje iskoristiti svaku pri- -
liku da im sc ulazu, jcr i sa-- mi
2ele poviSicu.
Postoje razlozi zaSto su
dak i obidni dlnnovi unija
ponekad u prilog pretjerane
poviSice svojim funkcioneri-ma.
Oni rezonuju ovako:
Xn§i vodje moraju u prego-- vorima sa poslodavcem biti
na jednnkoj nozi. a najbolja
gnrancija da ih poslodavci
ne podmite je ako im povc-cam- o
placu. Ako pak postig-n- u
dobre rezultate u prcgo-vorim- a, tada zasluzuju na-grad- u. Xa5 predsjednik jc
rijedan i sposoban i sa nje-govo- m vedom placom mi
nismo nista izgubili.
Kakvi god bili razlozi ili
motivi, dinjenica ostaje, da
danas u unijskom pokretu
ima ljudi, diji zivotni stu-pa- nj
se odmakao daleko od
iivota obidnih dlanoa unija
koje oni prcdvode.
Progresivni clanovi unija
uvijek su se borili protiv
pretjerane poviSice unijskim
funkcionerima. Posljednjih
godina ta borba nije tako
zostoka, ali ona de se po-oitri- ti.
S. B.
Tonaia svih trgoraclcih moma-ric- a
zajedno preSla je ose godine
po prvi puta u historiji brojku od
lOO.OOOOOO bruto-registarsk- ih to-n- a.
Ova afra tocno glasi 10O.72O
t
rjesmh kategorija sovjetskih gra-- 1
djana. kojt su u period a od 1941.
do 1944 godine suradjivali s oka-paroror- n.
Sadainja odlulca se pro-SlrR- a
t na sovfetske vejrHkc, koft
su se u Drugora svjetskom rant
predali ncprijattlj, a Ste je pe
krivicnom zakonu RSFSR i drugih
soTjetski repablika smatrano kao
krirtcni prijesrup.
Svj oni koji su ved osudjeni po
odredbama ovih zakona bit de re- -
STRAXA 3
Indija ce traziti da se
pitanje Antarktika
iznese pred UN
New York — Saznaie sc jz do
bro obavijeStcnih mora, da cc
indijska delcgadja u UN insistirati
na stasljanju pitanja Antarktika na
dncsni red Gcneralne skupjtine.
fije zasjedanje poinje 12. no cm-br- a. Pni prijcdlog u tom%smislu
Indija jc u6mla u februaru oc
godine, ali je u scptembru zatra-ili- a, da se naslov pitanja promjem
u "pitanje miroljubi-o- g lskortita-vanj- a
Antarktika".
Indija smatra, da bi to pitanje
trcbalo Sto prije iznijcti pred UN
zbog opasnosti, da to podrucje.
koje je bogato rudama, ne postane
novi izvor medjuanrodne zategnu-tosf- i, kao i zbog bojazni, da bi
ncke zcmlje mogle iskoristiti An
tarktik kao podrucje za svoje atom-sk- c
pokusc.
Jacanjc vcza i suiadnjc
medju Kinom i Indijom
New Delhi — Indijska parla-mentarn- a
delegaaja na cclu sa
predsjednikom don jeg doma Anga
rom, otputovala jc krajem scptem-br- a
u posjet NR Kini. 0o je tre6i dclcgacija koja ove
godine posjecuje Kinu. Ncdano
je tamo boravila dclcgacija viso-kih
funkcioncra ministarstva po-ljopmrc-de,
koja je prouavala me-tod- e
za unaprcdjenje poljoprivrcde,
a sada u Kini boravi dniga dele-gaaja
koja se upoznajc sa organi-zacijo- m
zadrugarstva.
U Indiji se takodjer sada nalazi
kineska dclcgacija poljoprivrednih
strunjaka koja, kako se tvrdi, tre-ba
na kraju posjeta da podncsc
soje sugestije za unaprcdjenje
indijskc poljopri rede
Ktncski prcmijcr Cu En Laj do-putov-at
fe na dxotjedni posjet
Indiji u noembru.
Drilanskc injerc na Cipru
kosc sc s osnovnim
ljudskim pravima,
ka.c grcki ministar
Atcna — Kako jaslja atenska
agencija, grcli ministar sanjskih
posloa Avangclos Averof izjaio
jc na konfcrcnciji za Stampu. da
su britanske л lasti na Cipru podu-zcl- c
posljednja dta mjccca mjerc,
koje sc kosc s osnotnim ljudskim
pra%-im-a On je dodao, da jc gti-'ti- f
Iada ec zatraiila od rro;k.og
M'jctfa, da protestira zbog pduzi-manj- a
ovih mjcra.
Vclika ISritanija dopustila
1 poglavici povratak
n domovinu
London. — lintanska lada doz-vohl- a
je Screcc Kami, poglavici
plemena Damangato u bntanskom
protcktoratu Hccuanalcndu i njc-gox- oj
porodici da sc vrate u rodni
kraj postije pet godina ргол-edcni-h
u progonstvu u Londonu.
Scrcce Kama se mora odrec'i za
scbe i svoje nasljcdnikc prava da
budu poglavice plemena. Xivjct Cc
u Scrtni, gla-no- m gradu plemena,
kao obicni gradjani. Isto pravo
oduzeto je i Cckcdi Kami, ujaku
Scrcce Kame. koji sc sada nalazi
u posjetu Londonu. Oni su dali
pismene obaseze u torn smiilu bri-tansko- m
ministarsts-- u za odnose u
Commonweal thu.
677 Od toga otpada na tercrne
brodose 66,883.388, na putniAe
brodovc 734.936 tona. Ribarskih i
ostalih spccijalnih brodova Ima
4,297 253 tona. Brodovi na jezeri-m- a
imaju ukupno 3,463.836 tona.
habilitirani Oni koji se nalaze na
izdrzavanju kazni btt dc ostobodjeni
i rchabilrtirarH, a oni kejtffla pred-stoj- e
sdjcnja, btt ce oslebodjeni
eptufti. jcr se otm odfakem oIo-bada- ju
sudjenja.
Prema nekim nesluibemm pro-ejena- ma,
ovom odhikora Pi-udiju- -ma
Vrhovnog sovjeta bit ce oslo-bodje- no i rehabilitirano izmedja 30
do 100 hiljada Iudi.
Trgovacka mornarica svijeta
AMNESTIJA SOVJETSKIH BORACA KOJI SU U DRUGOM
SVJETSKOM RATU PALI U ZAROBUENIsTVO