000333 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
___ _ Jf PROMJENE U POLJSKOJ Novo partijsko rukovotistvo na celu sa Vladislavom Gomulkom za socijalizam, prijateljstvo sa SSSR na bazi jednakosti, JU60SLAVENSK0-KANA0S- KI DEMOKRATSKI LIST odbija americko mijesanje, upozorava Zap. Njemacku VOL. VIII. — NO. 83 (705) Odgovor Jugoslavije Eisenhoweru Jugoslavenska agencija Tanjug izdala je saopdenje povodom odluke ameridkog predsjednika Eisenhowera da ce Sjed. Driave nastavit ekonomsku pomoc Jugosla-vij- i; saopdenje glasi: "Kompetentni jugoslaven-sk- i krugovi proudili su iz-vjeS- taj predsjednika Eisen-howera kongresu Sjed. Dr-zav- a o nastavljanju eko-noms- ke pomodi Jugoslaviji, tekst kojega je primljen ju-d- er (16. oktobra). Na temelju prvih utisaka povodom izjave predsjedni-ka Eisenhowera, mi 2elimo izjaviti slijedede: 1. Mi cijenimo nastojanja predsjednika Eisenhowera da nastavi pomod Jugoslaviji kako se navodi u njego-vo- m pismu. Medjutim, nerazumljivo je zaSto su bile potrebne ne-k- e formulacije, od kojih su neke potpuno neprihvatljive. 2. Iz izjave predsjednika Eisenhowera proizlazi, prije svega, da je produienje dje-lomid- ne ekonomskc pomodi ncodredjene trajnosti i mo 2e biti prekinuta u svako doba. Ovo stvara veliku ncsigur-no- st poSto je uvijek mogudc, iz jednog ili drugog razloga, usporiti ili obustavit produ-ienje. Duinost je svakc vlade da svojo pudnnstvo snabdije re-dovit- im potrebStinama i ona Sto sam vidio Jugoslaviji V?est USA tUnova e koji iznio je Наплк West Wis. — Teinja i ielja xx rodnom povu£e i mene, iako vet! u godinama. da posjetim 2cmlju mojih pradjedova — Hrvatsku — da pojjctim Ju-poslavi- ju. Odlu&m da sa brafom Zajcdnifarima avionom pod j cm za stari kraj. Naiu je u New Yorku na aerodromu tio i raiclio srrtan put predsjed-ni- k Zajednice brada Mandid i podpredsjedntk Vrancf. Put avionom bio je upodan i veseo. Sve je bilo bratski ratpo-loien- o, a kako i ne. kada jedne organiracije HBZ. Volnja Londona trajiU je punih 16 sati. U Londonu smo odsjeli 1 dan i prrgledali pad. Karaktet grada da je to grad koji je svijetom i koji joi sada drli pod STojom komandom like dijelove kugle zemaljske. Prolazefi ulicama Londona vtdite palace lordora Halifax i drugih, ogradjene ieljexnom ogf adorn. Tu se vide slarolud i kipovi. raznih Tojskorodja i lordora vrcmena kada su osvajali Indiu, Afriku i druge britanskog car-- ST4, Ix Londona proslijedili smo nal btjeli Dvo-moto- mi jugosIaTeakog Aero-Transpor- ta, spustio se na zagre ba3com aerodrocia. Tu nas je TORONTO, TUESDAY, OCTOBER 23, 1956 mora znati kada i na Sto mo- - i tivim u dolarima ili nekim ie radunati da bi mogla pla-nira- ti. To je nemogude garanti-rat- i na nadin iznesen u iz-vjest- aju predsjednika Eisen-howera. 3. U izvjeStaju se kaic da se pomoc daje zato da se pomogne Jugoslaviji oduvati svoju nezavisnost. Mi smatramo da nezavis- - nost Jugoslavije nlje ugro-ien- a po Sovjetskom Savezu. Mi se dosljedno pridria-vam- o svoje politike suradnje sa zemljama na bazi jednakosti. NaZalost, izvjeStaj sadrzi elemente koji nisu u skladu sa principima nezavisnosti i jednakopravne suradnje. 1. Pomoc koju je Jugosla-via dosad primila je od ve-lik- e koristi i mi smo za to zahvalni Mi smo to u neko-lik- o navrata, naglaSujudi da nam je pomod data bez ika- - kvih politidkih uvjeta. Medjutim, zbog toga Sto je Jugoslaviji disku-siran- a i ispitivana u amend-ko- j i izvjesnim ame-ridki- m krugovima na takav nadin da se dojmilo naSeg naroda, jugoslavenska vlada je predloiila ameridkoj vla-d- i novi nadin ckonomske su-radnje koji bi Jugoslaviji omogudio da kupuje amerid-k- e poljoprivredne viSkove dugorodnim kreditima ispla-- u Pise: F. PETRAK F. Peirak iz Allit, Wisconsin, je jeJan od Hrtatske Bratsk Zajedniee su auguslu i septtmbru ote go-di- ne posjttili ugoslaxiju. Svoje dojmove u "Sarodnom GlASnikun iz Cbicaga. XZjtgov prenosimo u cijelosti. —- A!li$, grudom grupu ispra smo do pokazuje dominiiao iz kolomje za Zagreb. lrion, svim rekli pomod Stamp! dofrkao odbor Hn-atsk- e Mattce: Dr. Zlatan Sremcc, Stjepan Lojen, Prpid, Nikiii, Bilen i neke odgo--orn- e IiVnosti Republike Hrvat-ske- . Mnoitvo naroda doJlo jc da vidi svoje mile i drage goste. Dok-to- r Sremec je odriao govor — pozdravio nas posjetioce i zahva-li- o se Hrvatskoj Dratsko; Zajed nici za njenu ponxxf koju je pru-iil- a jugoslavenskom narodu u najteiim aso%-im- a njego%-- a iivota. Ta pomod nikada neife biti zabo-ratlje- na od jugoilavenskog naro-d-a. Mi vas rado doJckujemo, bciio i sestre, i ielimo da se do-br-o sprovedete ргол-eselit-e i da se zdrart povratite u %o)i novu do-mori-nu Ameriku. Sa aerodroma. koji je udaljen oko 10 km od Zigrcba. preezli su nas u grad Zagreb. Na Zri-njerc- u je bila masa naroda da nas d!eka, medju njima starih Amerikanaca, koji su sroje naj-bol- je dane iivota proveli u Ame-nd, a sada sa penzijom koju do-btra- ju (Social Security) dobro five u domovini. Mnogo je oko suzu pustik) kada se braca i ses-tre sastadoSe nakoa 40 i ?0 go-di- na odsutnosti u dalekom svijetu. Predaleko bi me odvelo da opisujem nalu tumeju u drtilje. koja se je odrtjala pod rodstrom ttIo oftrroga i od grupe poltJ-rano- ga brata Graie. Ja cu se o-- drugim novdanicama. Po miSljenju jugoslaven-sk- e vlade to bi odgovaralo interesima Jugoslavije i Sje-Jinjen- ih Dr2ava i omogudilo bi povedanje suradnje i ra-zumijev- anja izmedju dviju zemalja. Tako bi bile izbjegnute izvjesne izjave koje no do-prin- ose uzajamnom povje-renj- u i prijateljstvu. Sto se tide vojnidke po modi, ona je u ovoj godini gotovo prestala osim Isporu-k-e nekih dijelova za popra-va- k. Mi smo bili mnogo zain-teresira- ni za ranije ugovo-ren- e isporuke, osobito mo-tor- e na mlazni pogon u dru-g- o tesko oruije. Obzirom da smo opazili da ameridka vlada ima po-teSko- da upravo u pitanju vojne pomodi, mi smo ju o-bavij- estili da nc i e 1 i m o da joj stvaramo poteSkode u torn pogledu ako ona nailazi u poteSkode u davanju takve pomodi, i dali smo Ssnati da obustavljanje vojne pomodi ne de naruSit naSih dobrih odnosa u bududnosti". (Gornja izjava objavljena je u "New York Times" 17. oktobra. Mi smo ju preveli kako smo najboljo mogli. Ujedno napominjemo da stav jugoslavenske vlade za- - sluiuje podrSku sviju pro-grcsivn- ih ljudi. — UredniS-tv-o "Jedinstva"). grantiti na nekoje vaine stvari i dati moje utiske o radu i iivotu naroda Jugoslavije. Jugoslavia je mnogo stradala od okupatora. JoS i sada vide se pokraj ieljezniclcih pruga bunkeri, (male utrde od konkreta i uri-dine cigle), gdje je vojska Pa-veli- ca stralarila prugu. Na svakih par kilometara po jedan bunker. Tu se vide po selima razorene pra%-oslax-n-e crkve, zidovi strie u zrak bez krova. Vide se spomen ploce urezane ziatnim slovima imena poginulih boraca protir okupatora. U selu Vbcarica. kotar Novska, koje broji 50 kuia, po-gtnu- lo je ito u selu {to u Jase-novc- u 71 osoba, a sve kucfe i staje popaljene od okupatora pod op-tuibo- m da je selo saradjivalo sa partizanima koji su bai pred se-lo- m minirali vlak koji je vorio Hitlerovu vojiku. Selo je bilo pretvoreno u zgariJte i godinu dana ni live duSe nije bilo u selu. Selo Paklenica je isto tako spa-Ijen- o i 240 osoba potue'eno od kojih 170 u Jasenovoi a ostalo u selu. Ovo sam trk napomenuo od toga veltkoga zla {to ga je Ante Pavelid pod komandom Hitlera izvadjao nad hrvatskim i srpskim narodom u Hrvatskoj. Mnogo je nevinoga naroda na-trada- lo odmah nakon STrtetka rata. Osreta je uzela maha, jer vLast nije mogla odmah biti uspo-stiTljen- a. Oanas se Jugoslartja obcaTlja i sigomim korakom ide naprijed. Sve najgore a prebrodjena Na (NasUvak na stz. 2) PRICE 5t PER COPY i UKRATKO IZ SVIJETA Izborna kampanja u USA. — Borba po Steven-sonov- u prijedloguza zabra-n- u hidrogenskih 'pokusa se nastavlja. Stevensonov stav da pokusi predstavljaju o-pas- nost poduprla je јоб jed-n- a od 73 naudenjaka, dok su dvanaestorica drugih podu-pr- li stav Eisenhowerove vla-de da nema opasnosti. Bulganjinovo pismo. — Sovjetski premijer Bulganjin je uputio јоб jedno pismo predsjedniku Eisenhoweru povodom razoruzanja i za-bra- ne atomskog i nuklear-no- g oruzja. U pismu se po- - bijaju neke Dullesove izjave povodom sovjetskog stava. Ka2e se da je pismo jako uznemirilo Eisenhowera. Nova ksplozija. — Ve-li- ka Britanija je eksplodirala jo§ jednu (dctvrtu --po redu) hidrogensku bombu u Aus tral iji. Eksplozija je vidjena u daljini od COO milja. SSSR a Japan. U Mo-- skvi je potpisana sovjetsko-japansk- a deklaracija o likvi-- daciji ratnog stanja i obnovi narmalnih odnosa. SSSR ce poduprijeti prijem Japana u UN. Posebni ugovor pred-vidj- a povedanje trgovine. Suetki problem. — Ge-neral- ni sekretar UN Ham-marskjo- ld nastoji da obnovi britansko - francuske - egi-pats- ke pregovore o Suezu. (Posljednje vijesti iz Kaira ka2u da ce pregovori podeti 29. oktobra u. ienevi.) Podrika Jordanu. — Na zasjedanju Vijeda sigur-nos- ti Sovjetski Savez, Velika Britanija i Iran su podrzali jordanski apcl da se osude izraelski napadaji na Jor-dan. Izbori u Jordanu. — Prvi rezultati parlamentar-ni- h izbora pokazuju porast nacionalistidkih i ljevidar-ski- h elemenata. Izabran jc prvi komunistidki poslanik. Prevrat u Honduras. — U ovoj latinsko-ameridko- j driavi vlast je preuzela voj-n- a junta. Kupovanje na kredit. — Ottawa saopdava porast ku-pova- nja na kredit. Na koncu juna Kanadjant su za ku- - pljenu robu dugovali 2 mi-- lijardc 302 milijuna dolara ili 120 milijuna vise nego prije Scst mjeseci i 369 m-ilijuna vise nego koncem ju-na 1955. SPORT Kczultati osmoff kola I. Savcznc nogomctnc Uge Onmo kolo IVve Savrznc no-zomrt- ne lire odirrano Je u u-b- otu в. i a nedjlja 7. oktobra. Itetaltati sn bill: U IVrocradat Radnikl— Par-tira- n 3:1 1 n Subotkit IISK— Spartak 2:1; a Zazr-b- a: Л"ој-Yodina- — Zarrvb 3:2; a Sraj-rn- : Dinamo— Sarajevo 2:1; n Sko-plje: Vardar— nuaWnot 1:1; u Deorrada (6. oktobra): Crrrna rrrtda— Hajdok ЗЛ; Zagreb: Lokomotira— Velei SJ. T a b e I a: Crvena iTezda 14. Hajdnk 12. Vojvodina 12, Dina-m- o 11. Vlfl, Vardar 8, Spar-ta- k T, Zarreb 7, BedtMnt C, Lokomotiva 6. Radnki &. Гаг-tiaa- n 5, BSK 5, Sarajero . Medjunarodni susreti Pari. — Madjarka —Frau-dio k a 2:1. Varaa. — Poljka— Franc-tk- a 1:1. Моокта, — Моакта—Berlia CO. Sofija Dinaaio I Tbiliala (SS5R— Oiaaaio Ix Sofije 3-- Л. Vodstvo poljske Radnidke partije je preSlo u ruke gru-pe koju predvodi Vladislav Gomulka, raniji generalni sekretar, koji je bio zatvoren zbog sagla&avanja sa politi-ko- m jugoslavenskih komu-nist- a na delu sa Titom. Go-mulka je izabran za prvog sekretara partije. Novi po-litbi- ro sastoji se od njegovih istomiSljenika, a protivnici su odstranjeni. Medju po-sljednji- ma nalazi se i marSal Rokosovski, ministar narod-n- e obrane, koji se proslavio u borbi za oslobodjenje Poljske od fa§istidkih osva-jad- a. Gomulkina grupa izjav-ljuj- e odanost socijalizmu, ali da izgradnja socijalizma mora bin u skladu sa polj- - skim prilikama. Ta grupa tnkodjer kaie da je za prijateljstvo sa So- - vjetskim Savezom ali na ba zi jednakosti. U isto vrijeme ustala je protiv ameridkih pozdrava i ponuda pomodi, dime je kazala da je odludna osigu-ra- ti nezavisnost Poljske od imperijalizma. Porukom zapadno-njema-dki- m reakcionerima koji pozivaju na restauraciju predratnih njemadkih teri-torij- a kazala je da je spre- - PUTA Scstorica Slanova Radnid-ke progresivne partije u pro-vinci- ji Quebec na delu sa liderom Gui Caron podnijcli su ostavku. Ostavku je saopdio Nacio-nal- ni izvrSni komitet partije, koji je izrazio nadu da de Caron i ostali izmijeniti svo-je poglede povuci ostavku. U da je ostavku prouzrodilo u ali se nc navodi u demu se dotidna Scstorica ne slazu sa nacionalnim vodstvom partije. Medjutim, ima znakova da radi o takozvanom "iidovskom pitanju" u So-vjetskom Savezu. Poznato je da je o vodjena visednevna disku-sij- a na proSIom zasjedanju Nacionalnog komiteta par tije. To je takodjer bio je-dan od razloga za Siljanjc partijske delegacije u Sov-jetski Savez. Kao Sto je poznato u po- - slijeratnim godinama u So-vjetskom Savezu su bili u-hap- Seni zidovi i optu-2e- ni za antidriavnu djelat-no- st Zidovski kulturni ko mitet je bio raspuSten; po-seb- na iidovska kulturna dje-latno- st postojala je samo u podrudju iidovske oblasti Birobidjan. Bilo je i drugih nezdravih stvari. Poslije Staljinove smrti sovjetska vlada je pristupila ispravljanju udinjenih po-greJa- ka i prema Zidovima i svima drugima. zidovska kulturna i drustvena aktiv-- nost je obnovljena po cije-lo- m Sovjetskom Savezu gdje ima Zidova. Neki dlanovi Radnidke progresivne partije iidov-- skog porijekla su ipak i napadaju ne sa-mo Staljina ved i sadalnje sovjetsko rukovodstvo. Oni propagiraju potrebu dava-nj- a vedih prava sovjetskim Zidovima, Xto ne traie ni sami sovjetski Zidovi mna braniti poljske granice od vanjskih neprijatelja. Takvu politiku podupirc vedina poljskog naroda. U koliko do novo poljsko rukovodstvo da spro-vo- di novu politiku zavisi od mnogih faktora. Nema sum nje da su kao rezultat ovih promjena ojadali reakcio-nar- ni i kapitalistidki de-menti u Poljskoj, I ako novo rukovodstvo ne bude mogu-c- e da ih obuzda poljski so-cijalizam moze da dodje u opasnost. Toga se, izgleda, boje i u Sovjetskom Savezu. "Prav-da- " je o§tro napala neke poljske listove koji zagova- - raju odbacivanje pnncipa izrazcnih u lozinkom "iroleteri svih zemalja, ujedinite se!", kao i socijalistidki ekonomski si-ste-m. Centralni organ poljske partije "Tribuna ludu" je ustala u obranu poljske I Stampe, jer da se radi o is-pravlja- nju pogreSaka u odnosima. "Tribuna ludu" pi3e da prijatelj-stvo ostaje temelj" poljske politike. U toku zasjedanja komiteta poljske partije u Varsavu je izne- - u NEKI ka2e tome neki modi Ovaj stav nekih (ne svih) dlanova partije zidovskog porijekla je i ako nastave mogu da na-- dju u blatu na- - Nacionalni komitet Rad-nidke partije je u nckoliko navrata osudio ranije postupkc i prema Zidovima i drugim ali odbija da Save-zu postavlja zahtjevc, kao 5to ne bi doz-voli- o da sovjetski komu-nist- i mijeSaju u kanadsku politiku. U Savezu je boravila partijska delega cija sastojedi se od Tim Bucka, Leslie Morrisa, Wil liam Kardasha i J. B. je sa ukljudiv samog HruSdova. Pretresana su mnoga vaina pitanja, a naj- - vi5e je govoreno o takozva nom zidovskom pitanju. Po povratku iz Sa- - veza je izvjeStaj. O tome je krajem proslog tjedna izdano poseb-n- o za koje su glasali svi dlanovi Nacional nog izvrsnog komiteta, samo je J. B. Salsberg udinio iz vjesne U se medju os-talim kaie: "UtjeSno je znati da je sovjetska vlada poduzela korake da svoju upravnu vlast i dade veda prava koje Sovjetski Savez, poveda broj njihovih I od- - jeljenja, i Povratak ovih pra-va i vlasti je od vainosti za puni razvoj nacionalne i na-cional- nih prava u vile driavi kao Sto je So-vjetski Savez". Zatim se "is-prav- ak nepravdi i zlodina koji sa prema ii-- nada sovjetske par- tije, koju HruSdov, Molotov, i Mikojan. Prema nekim vijestima sovjetski rukovo- - dioci su htjeli da sprijede izbor Gomulke za sekretara partije i da u politbirou os-ta- ne mar§al Rokosovski. Govori se i o izvjesnom kre-tan- ju poljskih i trupa. Ovo se prikazuje kao mijeSanje u stva-ri Poljske. To je dudnovato k a d se zna da su ba£ sovjetski svojim odluka-m- a na Dvadesetom kongre-s- u KPSS potakli proces pokreta u drugim zemljama i istakli tezu o razliditim pu-tevi- ma u reakcija likuje. Ameridki driavni se- kretar Dulles je poiurio da pozdravi promjene u Polj-skoj i ponudi joj ekonomsku pomod. U ta-kod- jer istidu veliku ulogu Tita u u Polj-skoj i ostalim Isto-dn- e Evrope. Ali samo neko-lik- o dana ranije Tito se ogradio od uvjeta ameridke pomodi (vidi ju-goslavc- nsku izjavu na dru-go- m mjestu). Razmimoilazenja redovima kanadske radnicke partije U PRETRESANJU KANADSKOG U SOCIJALIZAM ISPOLJAVAJU NACIONALISTICKE TENDENCIJE provincijalnim snopdenju se "raz-mimoilaic- nje miiljenji-ma"- , se neza-dovolj- ni internacionalizma, polj-sko-sovjetsk- im "sovjetsko-poljsk- o Cen-tralno- g nerazumljiv se burioaskog cionalizma. progresivne nepravilne sovjetskim gradjanima, Sovjetskom neopravdane se Sovjetskom Sals-berg-a. Delegacija razgo-varal- a sovjetskim ruko-vodiocim- a, Sovjetskog delegacija podnljela saopdenje, rezervacije. saopdenju decentralizira nacionalnim re-publika- ma, sadinjavaju ministarstava ukljudujudi pra-vosud- je. nacionalnim re-publik- ama fundamen-taln- e jednakosti nacio-naln- oj pozdravlja podinjeni doputovala delegacija komunistidke su sadinjavali Kagano-vi- d sovjetskih unutrasnje rukovodioci sa-mostaln- osti komunistidkih socijalizam. Kapitalistidka Washingtonu promjenama zemljama Jugoslaviji dovskom narodu u posljcd-nji- m godinama Staljinova rukovodstva" : oslobodjenje i rehabilitacija ncvino uhap-Seni- h, omogudavanje 2idov- - skim kulturnim radnicima i profesionalcima da nastave rad, izdavanje knjiga na zidovskom jeziku, izdavanje dasopisa, obnova zidovskog pozoriSta itd. Medjutim, Nacionalni ko-mitet sve to smatra "samo kao podetak" i istide potrebu da se Zidovima omoguci da razviju vedu djelatnost. Na kraju se kaie da jc Radnidka progresivna par-tij-a odludna da sama razradi svoj program za izgradnju socijalizma u Kanadi. U to-me de se koristit marksistid-ko-lenjinistidko- m naukom i uzcti u obzir iskustvo radnl-dki- h pokreta u raznim zem-ljama. U isto vrijeme ona do pratiti tcoretske postavke i rad markista drugih zema-lja, ukljudfv SSSU i Kinu I zadriava pravo da kritikuje sve Sto nadje za nepravilno. "Na taj nadin mi demo pridonijeti razvitku svjctske socijalistidke misli i pomodi da se postigne miroljubivi s1jet i stvori nezavisna i socijalistidka Kanada", za-Tsa- va saopdenje. (Puni tekst saopcenja ob-javlj- en je u listu "Canadian Tribune"). Treba napomenuti da se u redovima RPP u posljednje Tijeme iivo pretresaju sva pitanja partijske politike i I rad a. Ta diskusiia se Drovo- - di u okviru pri prema za na-cional- nu partijsku konven-ciju- . JugAsIavcnska parlamcn- - tarna delegacija u Poljskoj tVoirrad. — Desetog oktobra otpotoTala Je m Го!Јкш delera-dj- a Narodn akvpStin, koja predrodj Prtar 5tanbli prrd-}da- ik Narodn kapltln NR. SrWJ. Dtradja t rratitl poajet Slmu NR roljtkc
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, October 23, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-10-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000183 |
Description
Title | 000333 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | ___ _ Jf PROMJENE U POLJSKOJ Novo partijsko rukovotistvo na celu sa Vladislavom Gomulkom za socijalizam, prijateljstvo sa SSSR na bazi jednakosti, JU60SLAVENSK0-KANA0S- KI DEMOKRATSKI LIST odbija americko mijesanje, upozorava Zap. Njemacku VOL. VIII. — NO. 83 (705) Odgovor Jugoslavije Eisenhoweru Jugoslavenska agencija Tanjug izdala je saopdenje povodom odluke ameridkog predsjednika Eisenhowera da ce Sjed. Driave nastavit ekonomsku pomoc Jugosla-vij- i; saopdenje glasi: "Kompetentni jugoslaven-sk- i krugovi proudili su iz-vjeS- taj predsjednika Eisen-howera kongresu Sjed. Dr-zav- a o nastavljanju eko-noms- ke pomodi Jugoslaviji, tekst kojega je primljen ju-d- er (16. oktobra). Na temelju prvih utisaka povodom izjave predsjedni-ka Eisenhowera, mi 2elimo izjaviti slijedede: 1. Mi cijenimo nastojanja predsjednika Eisenhowera da nastavi pomod Jugoslaviji kako se navodi u njego-vo- m pismu. Medjutim, nerazumljivo je zaSto su bile potrebne ne-k- e formulacije, od kojih su neke potpuno neprihvatljive. 2. Iz izjave predsjednika Eisenhowera proizlazi, prije svega, da je produienje dje-lomid- ne ekonomskc pomodi ncodredjene trajnosti i mo 2e biti prekinuta u svako doba. Ovo stvara veliku ncsigur-no- st poSto je uvijek mogudc, iz jednog ili drugog razloga, usporiti ili obustavit produ-ienje. Duinost je svakc vlade da svojo pudnnstvo snabdije re-dovit- im potrebStinama i ona Sto sam vidio Jugoslaviji V?est USA tUnova e koji iznio je Наплк West Wis. — Teinja i ielja xx rodnom povu£e i mene, iako vet! u godinama. da posjetim 2cmlju mojih pradjedova — Hrvatsku — da pojjctim Ju-poslavi- ju. Odlu&m da sa brafom Zajcdnifarima avionom pod j cm za stari kraj. Naiu je u New Yorku na aerodromu tio i raiclio srrtan put predsjed-ni- k Zajednice brada Mandid i podpredsjedntk Vrancf. Put avionom bio je upodan i veseo. Sve je bilo bratski ratpo-loien- o, a kako i ne. kada jedne organiracije HBZ. Volnja Londona trajiU je punih 16 sati. U Londonu smo odsjeli 1 dan i prrgledali pad. Karaktet grada da je to grad koji je svijetom i koji joi sada drli pod STojom komandom like dijelove kugle zemaljske. Prolazefi ulicama Londona vtdite palace lordora Halifax i drugih, ogradjene ieljexnom ogf adorn. Tu se vide slarolud i kipovi. raznih Tojskorodja i lordora vrcmena kada su osvajali Indiu, Afriku i druge britanskog car-- ST4, Ix Londona proslijedili smo nal btjeli Dvo-moto- mi jugosIaTeakog Aero-Transpor- ta, spustio se na zagre ba3com aerodrocia. Tu nas je TORONTO, TUESDAY, OCTOBER 23, 1956 mora znati kada i na Sto mo- - i tivim u dolarima ili nekim ie radunati da bi mogla pla-nira- ti. To je nemogude garanti-rat- i na nadin iznesen u iz-vjest- aju predsjednika Eisen-howera. 3. U izvjeStaju se kaic da se pomoc daje zato da se pomogne Jugoslaviji oduvati svoju nezavisnost. Mi smatramo da nezavis- - nost Jugoslavije nlje ugro-ien- a po Sovjetskom Savezu. Mi se dosljedno pridria-vam- o svoje politike suradnje sa zemljama na bazi jednakosti. NaZalost, izvjeStaj sadrzi elemente koji nisu u skladu sa principima nezavisnosti i jednakopravne suradnje. 1. Pomoc koju je Jugosla-via dosad primila je od ve-lik- e koristi i mi smo za to zahvalni Mi smo to u neko-lik- o navrata, naglaSujudi da nam je pomod data bez ika- - kvih politidkih uvjeta. Medjutim, zbog toga Sto je Jugoslaviji disku-siran- a i ispitivana u amend-ko- j i izvjesnim ame-ridki- m krugovima na takav nadin da se dojmilo naSeg naroda, jugoslavenska vlada je predloiila ameridkoj vla-d- i novi nadin ckonomske su-radnje koji bi Jugoslaviji omogudio da kupuje amerid-k- e poljoprivredne viSkove dugorodnim kreditima ispla-- u Pise: F. PETRAK F. Peirak iz Allit, Wisconsin, je jeJan od Hrtatske Bratsk Zajedniee su auguslu i septtmbru ote go-di- ne posjttili ugoslaxiju. Svoje dojmove u "Sarodnom GlASnikun iz Cbicaga. XZjtgov prenosimo u cijelosti. —- A!li$, grudom grupu ispra smo do pokazuje dominiiao iz kolomje za Zagreb. lrion, svim rekli pomod Stamp! dofrkao odbor Hn-atsk- e Mattce: Dr. Zlatan Sremcc, Stjepan Lojen, Prpid, Nikiii, Bilen i neke odgo--orn- e IiVnosti Republike Hrvat-ske- . Mnoitvo naroda doJlo jc da vidi svoje mile i drage goste. Dok-to- r Sremec je odriao govor — pozdravio nas posjetioce i zahva-li- o se Hrvatskoj Dratsko; Zajed nici za njenu ponxxf koju je pru-iil- a jugoslavenskom narodu u najteiim aso%-im- a njego%-- a iivota. Ta pomod nikada neife biti zabo-ratlje- na od jugoilavenskog naro-d-a. Mi vas rado doJckujemo, bciio i sestre, i ielimo da se do-br-o sprovedete ргол-eselit-e i da se zdrart povratite u %o)i novu do-mori-nu Ameriku. Sa aerodroma. koji je udaljen oko 10 km od Zigrcba. preezli su nas u grad Zagreb. Na Zri-njerc- u je bila masa naroda da nas d!eka, medju njima starih Amerikanaca, koji su sroje naj-bol- je dane iivota proveli u Ame-nd, a sada sa penzijom koju do-btra- ju (Social Security) dobro five u domovini. Mnogo je oko suzu pustik) kada se braca i ses-tre sastadoSe nakoa 40 i ?0 go-di- na odsutnosti u dalekom svijetu. Predaleko bi me odvelo da opisujem nalu tumeju u drtilje. koja se je odrtjala pod rodstrom ttIo oftrroga i od grupe poltJ-rano- ga brata Graie. Ja cu se o-- drugim novdanicama. Po miSljenju jugoslaven-sk- e vlade to bi odgovaralo interesima Jugoslavije i Sje-Jinjen- ih Dr2ava i omogudilo bi povedanje suradnje i ra-zumijev- anja izmedju dviju zemalja. Tako bi bile izbjegnute izvjesne izjave koje no do-prin- ose uzajamnom povje-renj- u i prijateljstvu. Sto se tide vojnidke po modi, ona je u ovoj godini gotovo prestala osim Isporu-k-e nekih dijelova za popra-va- k. Mi smo bili mnogo zain-teresira- ni za ranije ugovo-ren- e isporuke, osobito mo-tor- e na mlazni pogon u dru-g- o tesko oruije. Obzirom da smo opazili da ameridka vlada ima po-teSko- da upravo u pitanju vojne pomodi, mi smo ju o-bavij- estili da nc i e 1 i m o da joj stvaramo poteSkode u torn pogledu ako ona nailazi u poteSkode u davanju takve pomodi, i dali smo Ssnati da obustavljanje vojne pomodi ne de naruSit naSih dobrih odnosa u bududnosti". (Gornja izjava objavljena je u "New York Times" 17. oktobra. Mi smo ju preveli kako smo najboljo mogli. Ujedno napominjemo da stav jugoslavenske vlade za- - sluiuje podrSku sviju pro-grcsivn- ih ljudi. — UredniS-tv-o "Jedinstva"). grantiti na nekoje vaine stvari i dati moje utiske o radu i iivotu naroda Jugoslavije. Jugoslavia je mnogo stradala od okupatora. JoS i sada vide se pokraj ieljezniclcih pruga bunkeri, (male utrde od konkreta i uri-dine cigle), gdje je vojska Pa-veli- ca stralarila prugu. Na svakih par kilometara po jedan bunker. Tu se vide po selima razorene pra%-oslax-n-e crkve, zidovi strie u zrak bez krova. Vide se spomen ploce urezane ziatnim slovima imena poginulih boraca protir okupatora. U selu Vbcarica. kotar Novska, koje broji 50 kuia, po-gtnu- lo je ito u selu {to u Jase-novc- u 71 osoba, a sve kucfe i staje popaljene od okupatora pod op-tuibo- m da je selo saradjivalo sa partizanima koji su bai pred se-lo- m minirali vlak koji je vorio Hitlerovu vojiku. Selo je bilo pretvoreno u zgariJte i godinu dana ni live duSe nije bilo u selu. Selo Paklenica je isto tako spa-Ijen- o i 240 osoba potue'eno od kojih 170 u Jasenovoi a ostalo u selu. Ovo sam trk napomenuo od toga veltkoga zla {to ga je Ante Pavelid pod komandom Hitlera izvadjao nad hrvatskim i srpskim narodom u Hrvatskoj. Mnogo je nevinoga naroda na-trada- lo odmah nakon STrtetka rata. Osreta je uzela maha, jer vLast nije mogla odmah biti uspo-stiTljen- a. Oanas se Jugoslartja obcaTlja i sigomim korakom ide naprijed. Sve najgore a prebrodjena Na (NasUvak na stz. 2) PRICE 5t PER COPY i UKRATKO IZ SVIJETA Izborna kampanja u USA. — Borba po Steven-sonov- u prijedloguza zabra-n- u hidrogenskih 'pokusa se nastavlja. Stevensonov stav da pokusi predstavljaju o-pas- nost poduprla je јоб jed-n- a od 73 naudenjaka, dok su dvanaestorica drugih podu-pr- li stav Eisenhowerove vla-de da nema opasnosti. Bulganjinovo pismo. — Sovjetski premijer Bulganjin je uputio јоб jedno pismo predsjedniku Eisenhoweru povodom razoruzanja i za-bra- ne atomskog i nuklear-no- g oruzja. U pismu se po- - bijaju neke Dullesove izjave povodom sovjetskog stava. Ka2e se da je pismo jako uznemirilo Eisenhowera. Nova ksplozija. — Ve-li- ka Britanija je eksplodirala jo§ jednu (dctvrtu --po redu) hidrogensku bombu u Aus tral iji. Eksplozija je vidjena u daljini od COO milja. SSSR a Japan. U Mo-- skvi je potpisana sovjetsko-japansk- a deklaracija o likvi-- daciji ratnog stanja i obnovi narmalnih odnosa. SSSR ce poduprijeti prijem Japana u UN. Posebni ugovor pred-vidj- a povedanje trgovine. Suetki problem. — Ge-neral- ni sekretar UN Ham-marskjo- ld nastoji da obnovi britansko - francuske - egi-pats- ke pregovore o Suezu. (Posljednje vijesti iz Kaira ka2u da ce pregovori podeti 29. oktobra u. ienevi.) Podrika Jordanu. — Na zasjedanju Vijeda sigur-nos- ti Sovjetski Savez, Velika Britanija i Iran su podrzali jordanski apcl da se osude izraelski napadaji na Jor-dan. Izbori u Jordanu. — Prvi rezultati parlamentar-ni- h izbora pokazuju porast nacionalistidkih i ljevidar-ski- h elemenata. Izabran jc prvi komunistidki poslanik. Prevrat u Honduras. — U ovoj latinsko-ameridko- j driavi vlast je preuzela voj-n- a junta. Kupovanje na kredit. — Ottawa saopdava porast ku-pova- nja na kredit. Na koncu juna Kanadjant su za ku- - pljenu robu dugovali 2 mi-- lijardc 302 milijuna dolara ili 120 milijuna vise nego prije Scst mjeseci i 369 m-ilijuna vise nego koncem ju-na 1955. SPORT Kczultati osmoff kola I. Savcznc nogomctnc Uge Onmo kolo IVve Savrznc no-zomrt- ne lire odirrano Je u u-b- otu в. i a nedjlja 7. oktobra. Itetaltati sn bill: U IVrocradat Radnikl— Par-tira- n 3:1 1 n Subotkit IISK— Spartak 2:1; a Zazr-b- a: Л"ој-Yodina- — Zarrvb 3:2; a Sraj-rn- : Dinamo— Sarajevo 2:1; n Sko-plje: Vardar— nuaWnot 1:1; u Deorrada (6. oktobra): Crrrna rrrtda— Hajdok ЗЛ; Zagreb: Lokomotira— Velei SJ. T a b e I a: Crvena iTezda 14. Hajdnk 12. Vojvodina 12, Dina-m- o 11. Vlfl, Vardar 8, Spar-ta- k T, Zarreb 7, BedtMnt C, Lokomotiva 6. Radnki &. Гаг-tiaa- n 5, BSK 5, Sarajero . Medjunarodni susreti Pari. — Madjarka —Frau-dio k a 2:1. Varaa. — Poljka— Franc-tk- a 1:1. Моокта, — Моакта—Berlia CO. Sofija Dinaaio I Tbiliala (SS5R— Oiaaaio Ix Sofije 3-- Л. Vodstvo poljske Radnidke partije je preSlo u ruke gru-pe koju predvodi Vladislav Gomulka, raniji generalni sekretar, koji je bio zatvoren zbog sagla&avanja sa politi-ko- m jugoslavenskih komu-nist- a na delu sa Titom. Go-mulka je izabran za prvog sekretara partije. Novi po-litbi- ro sastoji se od njegovih istomiSljenika, a protivnici su odstranjeni. Medju po-sljednji- ma nalazi se i marSal Rokosovski, ministar narod-n- e obrane, koji se proslavio u borbi za oslobodjenje Poljske od fa§istidkih osva-jad- a. Gomulkina grupa izjav-ljuj- e odanost socijalizmu, ali da izgradnja socijalizma mora bin u skladu sa polj- - skim prilikama. Ta grupa tnkodjer kaie da je za prijateljstvo sa So- - vjetskim Savezom ali na ba zi jednakosti. U isto vrijeme ustala je protiv ameridkih pozdrava i ponuda pomodi, dime je kazala da je odludna osigu-ra- ti nezavisnost Poljske od imperijalizma. Porukom zapadno-njema-dki- m reakcionerima koji pozivaju na restauraciju predratnih njemadkih teri-torij- a kazala je da je spre- - PUTA Scstorica Slanova Radnid-ke progresivne partije u pro-vinci- ji Quebec na delu sa liderom Gui Caron podnijcli su ostavku. Ostavku je saopdio Nacio-nal- ni izvrSni komitet partije, koji je izrazio nadu da de Caron i ostali izmijeniti svo-je poglede povuci ostavku. U da je ostavku prouzrodilo u ali se nc navodi u demu se dotidna Scstorica ne slazu sa nacionalnim vodstvom partije. Medjutim, ima znakova da radi o takozvanom "iidovskom pitanju" u So-vjetskom Savezu. Poznato je da je o vodjena visednevna disku-sij- a na proSIom zasjedanju Nacionalnog komiteta par tije. To je takodjer bio je-dan od razloga za Siljanjc partijske delegacije u Sov-jetski Savez. Kao Sto je poznato u po- - slijeratnim godinama u So-vjetskom Savezu su bili u-hap- Seni zidovi i optu-2e- ni za antidriavnu djelat-no- st Zidovski kulturni ko mitet je bio raspuSten; po-seb- na iidovska kulturna dje-latno- st postojala je samo u podrudju iidovske oblasti Birobidjan. Bilo je i drugih nezdravih stvari. Poslije Staljinove smrti sovjetska vlada je pristupila ispravljanju udinjenih po-greJa- ka i prema Zidovima i svima drugima. zidovska kulturna i drustvena aktiv-- nost je obnovljena po cije-lo- m Sovjetskom Savezu gdje ima Zidova. Neki dlanovi Radnidke progresivne partije iidov-- skog porijekla su ipak i napadaju ne sa-mo Staljina ved i sadalnje sovjetsko rukovodstvo. Oni propagiraju potrebu dava-nj- a vedih prava sovjetskim Zidovima, Xto ne traie ni sami sovjetski Zidovi mna braniti poljske granice od vanjskih neprijatelja. Takvu politiku podupirc vedina poljskog naroda. U koliko do novo poljsko rukovodstvo da spro-vo- di novu politiku zavisi od mnogih faktora. Nema sum nje da su kao rezultat ovih promjena ojadali reakcio-nar- ni i kapitalistidki de-menti u Poljskoj, I ako novo rukovodstvo ne bude mogu-c- e da ih obuzda poljski so-cijalizam moze da dodje u opasnost. Toga se, izgleda, boje i u Sovjetskom Savezu. "Prav-da- " je o§tro napala neke poljske listove koji zagova- - raju odbacivanje pnncipa izrazcnih u lozinkom "iroleteri svih zemalja, ujedinite se!", kao i socijalistidki ekonomski si-ste-m. Centralni organ poljske partije "Tribuna ludu" je ustala u obranu poljske I Stampe, jer da se radi o is-pravlja- nju pogreSaka u odnosima. "Tribuna ludu" pi3e da prijatelj-stvo ostaje temelj" poljske politike. U toku zasjedanja komiteta poljske partije u Varsavu je izne- - u NEKI ka2e tome neki modi Ovaj stav nekih (ne svih) dlanova partije zidovskog porijekla je i ako nastave mogu da na-- dju u blatu na- - Nacionalni komitet Rad-nidke partije je u nckoliko navrata osudio ranije postupkc i prema Zidovima i drugim ali odbija da Save-zu postavlja zahtjevc, kao 5to ne bi doz-voli- o da sovjetski komu-nist- i mijeSaju u kanadsku politiku. U Savezu je boravila partijska delega cija sastojedi se od Tim Bucka, Leslie Morrisa, Wil liam Kardasha i J. B. je sa ukljudiv samog HruSdova. Pretresana su mnoga vaina pitanja, a naj- - vi5e je govoreno o takozva nom zidovskom pitanju. Po povratku iz Sa- - veza je izvjeStaj. O tome je krajem proslog tjedna izdano poseb-n- o za koje su glasali svi dlanovi Nacional nog izvrsnog komiteta, samo je J. B. Salsberg udinio iz vjesne U se medju os-talim kaie: "UtjeSno je znati da je sovjetska vlada poduzela korake da svoju upravnu vlast i dade veda prava koje Sovjetski Savez, poveda broj njihovih I od- - jeljenja, i Povratak ovih pra-va i vlasti je od vainosti za puni razvoj nacionalne i na-cional- nih prava u vile driavi kao Sto je So-vjetski Savez". Zatim se "is-prav- ak nepravdi i zlodina koji sa prema ii-- nada sovjetske par- tije, koju HruSdov, Molotov, i Mikojan. Prema nekim vijestima sovjetski rukovo- - dioci su htjeli da sprijede izbor Gomulke za sekretara partije i da u politbirou os-ta- ne mar§al Rokosovski. Govori se i o izvjesnom kre-tan- ju poljskih i trupa. Ovo se prikazuje kao mijeSanje u stva-ri Poljske. To je dudnovato k a d se zna da su ba£ sovjetski svojim odluka-m- a na Dvadesetom kongre-s- u KPSS potakli proces pokreta u drugim zemljama i istakli tezu o razliditim pu-tevi- ma u reakcija likuje. Ameridki driavni se- kretar Dulles je poiurio da pozdravi promjene u Polj-skoj i ponudi joj ekonomsku pomod. U ta-kod- jer istidu veliku ulogu Tita u u Polj-skoj i ostalim Isto-dn- e Evrope. Ali samo neko-lik- o dana ranije Tito se ogradio od uvjeta ameridke pomodi (vidi ju-goslavc- nsku izjavu na dru-go- m mjestu). Razmimoilazenja redovima kanadske radnicke partije U PRETRESANJU KANADSKOG U SOCIJALIZAM ISPOLJAVAJU NACIONALISTICKE TENDENCIJE provincijalnim snopdenju se "raz-mimoilaic- nje miiljenji-ma"- , se neza-dovolj- ni internacionalizma, polj-sko-sovjetsk- im "sovjetsko-poljsk- o Cen-tralno- g nerazumljiv se burioaskog cionalizma. progresivne nepravilne sovjetskim gradjanima, Sovjetskom neopravdane se Sovjetskom Sals-berg-a. Delegacija razgo-varal- a sovjetskim ruko-vodiocim- a, Sovjetskog delegacija podnljela saopdenje, rezervacije. saopdenju decentralizira nacionalnim re-publika- ma, sadinjavaju ministarstava ukljudujudi pra-vosud- je. nacionalnim re-publik- ama fundamen-taln- e jednakosti nacio-naln- oj pozdravlja podinjeni doputovala delegacija komunistidke su sadinjavali Kagano-vi- d sovjetskih unutrasnje rukovodioci sa-mostaln- osti komunistidkih socijalizam. Kapitalistidka Washingtonu promjenama zemljama Jugoslaviji dovskom narodu u posljcd-nji- m godinama Staljinova rukovodstva" : oslobodjenje i rehabilitacija ncvino uhap-Seni- h, omogudavanje 2idov- - skim kulturnim radnicima i profesionalcima da nastave rad, izdavanje knjiga na zidovskom jeziku, izdavanje dasopisa, obnova zidovskog pozoriSta itd. Medjutim, Nacionalni ko-mitet sve to smatra "samo kao podetak" i istide potrebu da se Zidovima omoguci da razviju vedu djelatnost. Na kraju se kaie da jc Radnidka progresivna par-tij-a odludna da sama razradi svoj program za izgradnju socijalizma u Kanadi. U to-me de se koristit marksistid-ko-lenjinistidko- m naukom i uzcti u obzir iskustvo radnl-dki- h pokreta u raznim zem-ljama. U isto vrijeme ona do pratiti tcoretske postavke i rad markista drugih zema-lja, ukljudfv SSSU i Kinu I zadriava pravo da kritikuje sve Sto nadje za nepravilno. "Na taj nadin mi demo pridonijeti razvitku svjctske socijalistidke misli i pomodi da se postigne miroljubivi s1jet i stvori nezavisna i socijalistidka Kanada", za-Tsa- va saopdenje. (Puni tekst saopcenja ob-javlj- en je u listu "Canadian Tribune"). Treba napomenuti da se u redovima RPP u posljednje Tijeme iivo pretresaju sva pitanja partijske politike i I rad a. Ta diskusiia se Drovo- - di u okviru pri prema za na-cional- nu partijsku konven-ciju- . JugAsIavcnska parlamcn- - tarna delegacija u Poljskoj tVoirrad. — Desetog oktobra otpotoTala Je m Го!Јкш delera-dj- a Narodn akvpStin, koja predrodj Prtar 5tanbli prrd-}da- ik Narodn kapltln NR. SrWJ. Dtradja t rratitl poajet Slmu NR roljtkc |
Tags
Comments
Post a Comment for 000333