Jedinstvo, September 07, 1956

              STRAXA 4
PO JUGOSLAVIJJ
TRASON PRUGE
SARAJEVO - PLOCE
Dol.na Neretve, aagusta
Kada je pne neki dan
CTupa turista irolazila do-lino- m Neretve na desetak
kilometara ni2e Jablanice
zadrfala se dufe ne#o na
ostahm mjestima. Fotoapa-ra- ti
su "ispucali" nekoliko
adelbsejuteimnbaiosnadismopbaorkoma,ednojael:aro monz-t-aau
strmoj, preko Sezdeset me-tar- a
visokoj stijeni oba-fjan- oj vrelim herceg-ovad-k:- m
suncem visio je o ko-op- cu dovjek.
Nije se radilo o pasioni-rano- m planinaru koji poku-£av- a da savlada jedan za-nimlj- iv
uspon — bio je to
jreodeta sa instrumentima.
Jedan od nekoliko desetina
ruin koji trasiraju novu
prutfu normalnog kolosjeka
Saraj evo—PI od e.
Bez zupcanika nicdju
sinama
Od Sarajeva do Ploca na
morskoj obali nova prusja
ce biti dugadka 182 kilome-tr- a. Bit ce to novo pogla-vlj- e saobracaja u ovom di-je- lu пабе zemlje, odmor i blaodat, kaiu 2eljcznida-ri- ,
jer je sadaSnja pruga
uakog kolosjeka p r a v a
mora.
Gradjena u doba crno-iut-e monarhije ona zagor-6av- a iivot ieljeznidarima.
Na dijelu od Bradine do
Konjica, niz Ivan-plnnin- u, prugj ima nnyib od 60 pro-mi- la
i zbog toga se medju
sinama nalaze zupdanici.
Po Sinama samo voz bi po-let- io nizbrdo i nitko pa ne
bi zaustavio. Ovaj dio je
inade pravo usko grlo jer
od Bradine do Konjica, ili
obratno, voz koji moie da
vuce najviSe 120—130 tona
vuku dvije lokomotive.
Svaki vagon mora imati ko-dnida-ra.
Novom prugom normal-no- g kolosjeka, kako knic
projektant in2. Roman
Bauer, iz Zavoda, za pro-jektovan- je ieljeznidkih
pruga, Beograd, to se otkln-nj- n. Xagib do biti samo 24
promila i zupdanici de otidi
u staro gvoidje. Ali, zbog
toga de na dijelu od Bradi
ne clo Konjica ona imati
drugu "prednost": umjesto
sadasnjih Scst bit de 45 tu-nel- a. Zato se predlaie njc-n- a
elektiifikacija.
Za izgradnju ove pruge
bilo je predloieno 15 vari-jant- i. Jedna od njih je
predvidjala probijanje tu-nc- la dugog preko 15 kilo-metara,
kroz planinu Prenj.
Predsjedniku Odbora slavista
V V. Vinogradov! predloieno je
da za slijededu konferenciju Me-djuanrodn- eg
slavistidkog odbora
koja de e odriati u Pragu u ja-nua- ru 197. godine. pripremi
pitanje prirnanja 2a dlanove Od-bora
slavista predstavnika Kana-d- e
Narodne Republike Kine,
Indije. Pakistana. Japana i drugih
zemalja, u kojima se razsiia sla
vist ika.
PrUikom pretresanfa pitanja o
organize van ju i strukturi kongre-s-a 19S godine o pn-o- m redu je
odredien talan datam kongresa.
Prva pofcjvina mjevca ertcmbra
1Л5 godine bila je cajpoieljnifa
i najpovofjnita za %-ef-inu
prisut-nt- h
zx njepevo odrlavanje Odla-fen- o
je da se referati kofi obsah-rat- a
re najopdt}a pitanfa. koja in-teresu-tM
i Kngviste i knfiicse
kritidare. edriavaj na r4enarnm
iednicama kongresa A diskusija
po tjo referat-m- a odrlaval de se
To bi bio daleko najduzi
tune] u naloj zemlji, ali,
zbojr skupih radova ova
vanjanta je 1 pored drugih
prednosti otpala.
Preko brda i klanaca
Korak po korak prelaze
sada tehnidari i iniinjeri
bosanskohercegovadke pla-ni- ne
i obiljeiavaju novi
put "vatrenom konju". Sa
instrumentima za snimanje
terena satima provode na
vrelom suncu dok jara iz-bi- ja iz kamena. A ovoga
Ijeta je ba5 vruce u Herce-govin- i.
— Mi smo kao neki pri-nud- ni planinnri, vele oni.
Gdje je Hjep teren hajd de,
ali ovdje je drugo. VereS
se po brdu a kamenje se
samo osipa, i ako se oma-kne- § eto nesrede.
Za to ne treba mnogo na
terenu kao Sto je ovaj. Po-neg- dje je nemogude pridi
ni uz pomoc ruku i onda se
traseri pomaiu konopcima.
Dok ih drugovi drfe vezane
oko pojasa oni sa dugad-ko- m daskom ravnjadom ili
viskom vise na litici i sni-maj- u.
Katkad to ne moie da
izdrzi ni geodeta. Ljudi
smo smrtni. Zbog toga je
prije neki dan sefu sekcije
dolno jedan tehnidar i za-moli- o.
— Odredite nekog dru-go- g
da radi na tome teronu
tko ima jade iivce. Ja, pra-vo
da kniem, osjetim po-nek- ad vrtoglavicu od vi- -
sine. Bojim se.
Sa spricom u rukama
Fosobno poglavljc su
zmije. Sarki i poskoka u
hercegovadkom kamenjaru
ima na pretek, i to traseri
dobro znaju. Zato svaka
ekipa nosi sa sobom serum
protiv zmijskog otrovn. Zlu
ne trebalo.
Dosad na ovoj trasi nije-da- n
dlan ekipe nije nastra-da- o
od zmije iako ih desto
vidjaju. Bilo je-srec- e. Spri-cev- i, medjutim, ipak nisu
bill bcsposleni.
Ekipi koja radi na Pre-nj- u
doveli su jednog dnna
usplahircnu djevojdicu iz
obliinjeg sela. Zmija ju je
ujela za ruku kad je prc--
vrnula jedan kamen. A ro
ditelji su duli da 'iniinjeri'
imaju lijek protiv zmijinog
otrova.
Jedan tehnidar je pri-prem- io
§pric I dao injekciju
u miiicu, Slidno je bilo i sa
jednim starcem.
Na ovom terenu ekipe de Razvitak slavistike
(SVRSETAK
u ekci]ama. Kongres de se raz--
dijcliti na dvije ekcije. LingMti-i- x
sckrija dijeli se opet na pet
podsckrija.
UjeJno je niz dlanosa Medju-narodno- g
odbora (Bel id, Jacob-so- n,
Vinogradov) predloiio da
se u ven sa kongrr4Kn u Moskxi
organizuje ialoiba cjelokupne
slavistidke literature koja je izda-n- a
u toku posljednje decenije,
t. j od 1948. do 1958. Radi toga
je potrebno otpodeti sakupljanje
pubttkadja o slavistid a pojedi-ni- m
zemlfajna i upodivati odgova-rajud- e
kolckeije slasistickih knji-g- a.
broiura i otisaka u Mokri
Priiedlog da se u 198 godini
organtzuje izlozba slavistiAe lite-rature
za raadoblje od 1948. do
1958 u Moskvi podrzaK sa rvi
ДапотЈ odbora.
Da bi se pripreme za keagres
vodile s{o£no i intenzimo a po-iedm- iss
aesnlfama. xzraiena te ie
Pokusaji stvaranja
jednog slavenskog
jezika
Гап1атглк1 iiealist, lot en-- Vi pjennik i rejit IUdoIav
Kazlac. rodotn iz Koruke
(1826. do 1850.;. izdao je UZ2.
godine almanah pod naIovora
"Zora, jucoblarrn%ki zabavnik
za sodinu 1832.". V teinji da
jrdini it Havrne Uaalag je
Јоч 1S50. рггчНакао oenivanje
jiiRo-lavensk- og rru?ilita i iz-raU- lio
Jrdan narofiti jezik. koji
jr bio mjrana 1оеткок
hrtatko.rpko}; ceikoj:, po)j
ko(j i rukos. Iako je almanah
bio adriajno begat (nadriao jr.
na primjer, biografije 30 zaIu
fnih Sloenaca), ocijcnjrn je
viSe etrana negatfono xbog cko
perimentiranja it jezikom. O
iriogulnosti tkranja jednojj lacnkog jezika. %odjena je
tada dutra polrmika u Iorn
►kirn litoima. Kazlar je drtiRo
godiSle иоје Zre izdao u
Zagrebu, uz Miradnju d%ojice "eaenkih Kramatifara,
lUiidara Haia i Oroolava Cafa.
Koji su htjeli da tiapiiu jrdin-itren- u cramatiku za ке Sla
vene, zatim pjenika dr. Lovre
Tcmana i drugih. I'oli]e e
-- Zora" iSe nije pojavila. Novi
zajrdnifki jUROilaenki jezik.
a kannije i ате1аепк1 umjetni
jezik, propotijedio je iftorre
mrno i !oenki piac. poznati
nacionalni radnik. (akodjer Iz
KoruSke. Matija Majar Ziljtki.
On je 186Л. Stampao i "I'm.
jamnu lonicu ali mlmnicu
)1атјапкким i na torn jeziku iz
dan ie knjiga kao i £аорв
"Slavjan- - (1873,— 1875.).
Prosjak sa 80 milijuna
Sitni trcoxdid otpadom Louis
Broutablcs, u Toulousea, Francu- -
ska, posjedovao je na perifenji
j;rada bijednu supu od dasaka, u
kojoj je i stanovao. Imao )c kderku
Salinu, koja jc 19)0. bila izabrana
za Mis Gascogne, i tada pobjegla
od oca dudaka. 0ih su dana primijetili, da sta-ra- c
ne otwra rata svoje iupe
Kad je policija otvorila stracaru,
naila je starcamrtvop. iic od cjadi
i iznurenosti, ncgo od starosti. Na- -
ili su se tu i rodjaci, pozvani radi
pokopa. Policija je u supi u 6 .ta-ri- h
badica od slanih harinca. ko--
se je гШлс vedinom hranio, !jima preko 81 milijun franaka
stranih valuta. Marac u oporuci
ostalja se to, kao so]u 90 go-disn- ju
u!tedjcinu, svojoj kderki
Salini, uz uvjet da bjde sahranjen
kao prosjak.
Tko je komc slican?
Na zloibi pasa u Canterbury
(Vclika Britanita) bill je rjspi-san- a
i nagrada za onog psa, koji
najviSe lidi na svog gospodara. Na
gradu je dobio jedan buldog
Nagradu za najncposluimjcg psa. dobo je lasnik jednog teriera,
koji je uspio pob)CCi s izloibe
ostati do novembra. Dotle
de, nadaju se, trasa biti obi-Ijeien- a. Dui Neretve i po
stijenama ostat de za njima
'zaltitni znak' bududc pru-ge,
zabijeni bctonski kodidi
i kroz £ume i Sumarke pro-sjeden- e uske linije.
S. TADIC.
RADOVA)
Ija da se nacionalni
odbori slavista.
Prilikom prctresanja
kongresa izjasnilo se da os-no- vni
dijelovi programa kongre-sa.
koji je podnio Sovjetski odbor
slavista, nailaze na odobravanje i
podrilcu $vih dlanova Medjuna-rodno- g
odbora slavista. Ali su bile
umjete neke izmjene i utanjdava-nj- a
u formulaci je pro-blema,
podnijeti su novi proble-m- i
i bilo je iskljudeno nekoliko
tema. Na primjer, tt oplimi krug
tema (u naSem projektu je bilo
podnijeto 17). koji je povezan sa
opdim problemom obraaoranja i
razrrtka siavenskSi kniiievnih
jezika predloieno je da se uklfede
jo? detin vaine teme.
Tako je na natoj Venerencii
u gtarnim tiptdnim crtama bita
odredjena problematika I temarJka
predstojedeg Medjunarodnog kon-gres- a
slavista. Tadnu, pak, raspo-djel- u
i fiksirasje referata larnedju
MALO SALE
Pripravan na sve
— Govon se, da am ujac ne
bu dupo iii! t da morete bit na
se pripravm.
— A ne na se. ja du naslcditi
samo pokmcu.
ЛГеко sree
Мл1: — Rea ва. Bin, kaj bi
ti pbkala da fa rtsraa.
Z-cn-a:
— Kaj cae to pitai, kad
ала5 da sam tako raehkrga srea da
sam osam dm za nal:m prascom
jokala.
U proljece
Mui Ovo je vef treda muha
koju sam danas naiao u juhi. To
je straino!
Zena (flegmattlno) - Bai je to
dudno' Tek te nastalo proltede, a
eto ci toliko muha' Pa joJ k to-me
najedamput'
Srijemac kod Iijecnika
Doiao Srijemac k lijcdniku sa
razlupanom plavom.
'Pa tko te je toliko razralio?"
Ma eto, gospodine doktore, od- -
alio me susjedov magarac, oblak
mj njepov."
Lijednik, da e naLilt, rede:
"Uh, to mora da je elika
mrcima, kad je tebe iablje; junaka
mopo toliko odvaliti!"
"Ta manite fpspodine, malo ito
nije elik kao na prim jer vi."
Vanbracna djeca
NajiSe djece izan braka radja
se danas u Austriji. Tamo jc svake
godine — u poslijeratnom razdob-Ij- u
— od svakih 100 djece rodje-n- o
izA-a- n braka Sesnaest Na dru-go- m
je mjestu Portugal, gdje je na
SAakih 100 djece izvan braka ro-dje- no
trinaest. Slijede: Francuska,
Spa njoUka i Danska (6), Britanija
i Fin ska (5), Italija, Luksemburg
i Noeika (4).
Djelovanje alkohola na
zivotinjc
Izrseni su pokosi opijanja alko-holo- m
razmh xrsti iiotinja. U
ovom sludaju opi;eno je nekoliko
misexa j staljeno izz staklcne
stijene. I madka je opijena alko-holo-m.
Pokazalo se je da su mi-les
i postal! hrabri i prosto kroz
staklo izazivali macku. Maka je
pak izgubila soju lukavost i mir,
te je napadala naprijed i natrag, a
na dasoxe postajala potpuno apa-tidn- a.
Macjc oci za pjcSake
U Zapadnoj Njemadkoj puJtcnc
su u prodaju narodite plakate koje
reflektuju sjetlost, takorvane
"madje odi". Олс se plakate mogu
okaditi na rukav ili na ledja odije-l- a
pjcSaka kako bi bio zaStiden od
motornih vozila. U mraku na njih
ne bi mogli da nalcte automobili
i motocikli a da ne ide ispred njih
madje odi".
CLANKA A. A. VINOG
organizuju
problema-tik- e
pojedinih
dlanova Odbora slavista i drugih
udesnika kongresa rijeieno je iz-vrJ- iti
na slijededoj konferendji
koja de se odriati u Pragu mje-sec- a
januara 1957. godine.
Posljednja sjedniea lonferen-dj- e
fedjunarodnog odbora sla-vista
bila je posvedena prctresa-nja
spiska onih aktuelnih proble-ma
slavistike po pojima bi mo-gli
u veoma kompaktnoj form! da
se iajasne istaknuti slavisti raa-ni- h
zemalja svijeta. Miiljenja po
tim. problemima treba dx budu
naitampana u posebnej zbird dije
izdavanje preuaima Sovjetski od-bor
slavista.
Sovjetski odbor slavista iadat
de a 1957. godini dvije zbrrke o
pttanjima ротегатгп sa osnovnem
tematikem kongresa. Slas-ist- i st3i
zernalja Evrope i Amerike poa-Ta- ni
sa di edestvuju a tim zbirka-m- a.
Cland de se fcampati na
srirn slavenskira i osnermen 2a--
K at E T V A
(H ttlortjski r o m a n)
— AUGUST SEN
(69)
NTeita zazebe Xikolu, sala gi
rainu. Stisnur .se u kut prorora,
pode promatrati Iirolcu savsku rav-nic- u. sjru se, da stoji na kraljev-skoc- n gtadu soje domonne, oko
raa kradom zipc na sta'oj slaon-sio- j
zastavi, ne3to ga 2grabi za
tree, i uze razimiljati o smislu
Ivanovih rijeci. Mije mar jo za kb-njan- je
pred pnjestotoa, ntt za
fjajnu vrevu boljara Cudne misli
uzmutiSe mu dutia. gotoro je ra-rurn- io istinu IanoMh njci Tad
te netko dodtmu mecosa ramena.
Nikola krenu glaom, pred njim
staiase Detnk Bubck.
— Sta je. gospodme Detrice
— Kraljfca ti pcrucue, da do-d)- rf
u njezin stan. kad se slava
strii.
— Kraljica' Kad se slava svr?i
— Da, ima tiedi njed, i lava
se co srSaa.
— Dobro. Detride, hvala ti ! Ah, eo ed odlaze.
Glasnik mahnu srebrnim Jtapom,
nadesno i nalijevo uzmicalo plcm-sm- o, da Rde xladanma Slobodan
put. Medju abljama kumanskih
strafara. prae'eni od bana Ludenca
i kardinala Dmitra. xracali se po-laga- no Siiman i Marija u svoje
stanoc, zdesna i sliiea se kla
njalo plemstxo, i gdjegdje duo se
usklik
— Vixat Sigismund! Viat Ma-ria!
Nikola gledao je u taj Jareni
metei, u to zlato, svilu, drago ka.
menje, o?tro, blistavo pozdje kao
iz sna, pred niegovim odima tren- -
tio je sjaj. al njegoxe misli blu- -
djahu daleko, daleko.
Tad mu prisapnu Moroid
— Sta si se zadubio u zalostixe
misli? Znam, toje odi blude po
sjajnoj mnoiini i traie zalud milu
gla-- u oca si Ti se sjedal kna-o- g
dana kod Gorjana Utjcii se, os-vc- ta drijemlje, al nije umrla.
— VaraJ se, brate — Jlcrinu
Nikola, kao da ga je ujela guja
— oss eta ne drijemlje. cd bdije.
Nikoline odi zamutise se. ne x i- -
dje nego krv, zadnje rijedi Is ana
krdkoga uminu iz njegosa srea. i
potisnu se naprijed medju vrevu,
da podje kraljict Mariji.
U istoj sobi, gdje je pred neko-liko
mjeseci stanosao Pavao Hor-sa- t, sjedjase Marija na mekanom
sjedalu kraj otsorena proton Bila
je slolila ruke u krilo, dizala je
umornu glas-- u prema otvorcnu pro-zor- u, da pojima svjeia zraka Bli-jed- o joj lice bijaie mjedno, suho
kao poslije teike boleti. iz sumrt- -
sih odiju sirila nujnost Katkad se
samo stisnuse usne. katkad zadrht-nul- e miiice mrtsoga lica, i dudne
se crte kriiale po njem kao slabi
blijesak munje na mutnom nebu.
Katkad dignu glavu, al je brzo
spusti na prsa. pa si M'dio. kako
u plasoj kosi sijesa pokoji treb.mi
slat
Nfarija mahnu mladoj nlcmkinji.
ssojoj dvorkinji. koja rchiti. da
stavi jastuk pod kraljidme noge,
kad se ujedamrut otvoriie rata i
unidje nenajasijen Nikola Gorjan-ski- ,
mads anski ban.
— Ah, Gorjanski — istisnu
Marija, i blijedi joj obrazi poneito
oiis-jei- e — da. si mi zdraso, da si
mi zdraso! — Kraljica pruii mu
suhu ruku. koju junak prihvati i.
klcknuv. poljubi
— Oh, zdraxa i sretna bila, kra- -
padnoevropskirn {ezldma (ran-cusko- m,
njemackorn, cngkskom i
talijanskom).
Na zavrtooj sjednici konferen-aj- e
Mcdjunarodnog odbora sla-vista
donijet je u opdim crtama
program slijedede konferendje
Odbora koja de se odriati u Pra-gu
u prvoj polovini januara 1957.
godine.
Potrebno je podvwdi da je od
samog podetka konferendje na-sta- la
atmosfera pr"jatel"ke urad-nj- e
i uzajamnog razxmjes an ja,
da su izmedfu slavista koji su sti-g- ]i
ia raznih zemalja t sovjetskih
slavista nastale i jadale naucne i
drugarske veze, da je stvaratadka
atmesfera, stvorefsa u redevima
slavista, mnego dVprinjcIa нрје-h-u
i plodnosti mekerske konfe-rendje.
(St?: tbiai Ac 1л$Нл
~SUrjjt-- I 7 19. g )
Ijice. gospodarice moja, hvala
iJnjcm Bogu, da te danas slobod-n- u sidim.
Kraljica mahnu dvorkinji, a kad
ova izid je iz sobe, rede blago :
— Digni sc. gospodine Gorjan-ski- .
Onamo sjedrii, naproti meni
Tako! Da, da, dugo se ne vidje-sm-o,
prijatelju, od Gorjana. je li?
Oh, Gorjani! — doda. i suza joj
skodi na odi. — zaito nosiS ime
toga prokletog mjesta?
Umuknuv, gledala je dasak pred
seoe.
— UtjeSi se, vUdiricc moja —
rece Nikola — pnjeka sudbma te
stigla, al sad de ti cvasti sreda i
zdravlje, robjeda vienda mladu
I glavu.
— Ne rugaj mi se — odvrati
Marija kroz gorak posmijeh. —
Zdravlje! Ti ne sanjat, 5to se zbilo,
otkako nas rastavi knavi onaj dan
Al ditaj u mom lieu, tu ti je sc
zapisano, sse samo nije zdravlje
Prsa mi gore, na mojim udima
kanda visi breme ditavog sv ijeta,
i bojim se sklopiti odi, lezcd u po-stel-ji. Ljudi bi po mom lieu po-mis-hti mogli, da sam zbilja mrtva.
— Al kraljice moja!
— Suti! Ne laii. ne Iaskaj'
Tvoja utjeha ne de izbrisati ialosne
slike, koju mi pokazuje zrcalo dan
' na dan. I sredu mi obedajes". Jc li
mozda sreda, da sam kraljica, da
moju trudnu glavu tiska zlatan
obrud? Oh, da ga mogu sa sebe
zbaciti Mlada sam ro godinama,
al ved ostarih po jadima. Zavirtla
sam tomu svijctu u dufu kao u zja-l- o
nemani, koja peri na mene ot-rov- nc zube svjetske zlobe, iz koje
na mene 2ijeva zdvojna dosada.
SrcA. Ha! Ha' U torn metciu, u
tomu vrtlogu kri ne a ate sreda.
Oh, bila bih blaiena. da mogu na
mi ran saniic zakicriti oci, da ne
xidirn svijeta, al tu, u snu dolazi
mi nred odi moia mati. krvava.
blijeda. — moja mati, Nikola, koju
prcda mnom zadaviie Hripi, stenjc
ko u hip uiasne smrti' Gorjanski!
Gorjanski To mi jede moje sree.
Pa sreda! — zaxapi Marija i pokri
si rukama lice.
— Nemoj, za ime Boga, kralji-ce!
— mino ju Nikola, skodiv na
noge. — Razumijem te' Pnbavit
cu U miran tan, sjena tvoje majkc
ne de ti xiJc dodi pred oJi.
— Ah, hodcl li — planu Marija,
skodiv, i uhvati bana za ruku —
nodes' It. Nikola? I moras, razumij-me- , tako ti spasa duSe, ti moral
— ponovi kraljica, stiSdudi ruku
Nikolinu Ban uzmaknu, kao kroz
strah gledajudi iensku. Na blijedu
lieu titrala joi ziva rumen, sve
iilicc drhtahu u torn uvclom lieu,
zjenice rastijahu, a iz njih lizao
rumen, drhtav iar. — Da, zato te
pozxah — nastavi Marija icide. —
Samo ti me moief razumjeti. Ti si
vidio krv sxoga oca, )a sam dula
smrtno hnpanje majke pod kolje-no- m ubojice Txoj otac bijasc lju-bim- ac
Jclisave Kotromanox ides e,
mi smo kao brat i sestra Sramota
pade meni, tebi na obraz. Ti si
trajao sxoje dane u mukama krva
va razooiista, dijuci se za mene, ja
sam prodamila svoje ure u ropstvu,
u duplju razbojmVa, i svakim hi-po- m tekla po podu tamnice krv
moje majke Moju kraljesmu po-haraS- e.
tvoje zemlje utamaniie
zxijeri. Nikola' Eto Jedni nas u-bij- ahu jadi Staxise Ljuto odrinuie
tvoje Ijubede sree. u tebi je umrla
ljubav, je li? .
— Jest. Imam ienu, samo da mi
ne izgme pleme.
— Vidii! Divna li sklada. I u
meni je ljubav mrtva, ne Ijubljah
nikada, a moje krilo ima sluiiti
samo neljubljenu muiu. da iznikne,
tko de krunu nositi. Sisman oie-ni-o
je baitinu kralja Ljudevita,
nije mene. Eto, i tu smo slozni, i tj brat i sestra. Zato ne vjerujem
nikomu nego tebi, ni svomu muiu.
Iiog ti oteo jezik, ako irJal, Sto
cu ti redi.
— Kuncm ti se. kraljkc'
— Dobro. A sad gdje mi padoie
nep-- e gdje taidjoh opet kraljicom
na boiji sunce. gdje to mhtavo
tijelo opet slobodno diie. ud kanda
mi se je duia prrvriila zarom nova
zrvota, sad pitam te. Nikola brate.
jesmo li nas dvoje zasIuiiH. da nas
svijet biie cymientm bidem. lesmo
h pocinili kakav smrtan grijen. da
Htdbina nauskvje g-ezde-ne
nokte
a nle srte
— Nismo. svifetka gospojo. —
asptana Xtkola
— Ne rea rra "kralfKe" . tea
rai ' sestro". Oh.-dru- ie mosih jada
— tax apt Marisa, padrwr iznerno-gi- i
na sjedak) — pod тчкалга kle-mrf-o
je mete tijele. klenet de iivot
Samo osAxta mi je irrotem. krvava
esveta. Njezin neugatvi itt hrani
me )Ж пж overs sviieta. kao (to
ptamen в&тјјаха kad. al je i ervi-ittt- fe
Skb-- a sam aerwfca. al meia
osveta prijedi e proti neprarcJi svi-tet- a. proe zatetnicima moie ne
rede ko;i na potratiie hix Od-- '
O A —
mazda hodu. Nikola, odnuzdu.
zub zi zub! Ti si muska glava.
jaci si. Zaprcgm svoju xolju uz
moju ieljo, ta dva btjesna hata
pogazit ce svijet. Vidi$, kidljixt
su mi fivri, al sam Jehsaxma kifi
— Hodu, uzxisena sestro. a zczio
txoga muia . . . kralja neka poput
munje pogodi cilj naSe osvete
— Moga muia? Kralja ' Sii-man- a,
rmslii — rede Marija, i
doljnja joj sc usna tstaknu na po-ruglj- jv
posmijeh. — Zar ti ne
anas, ito je Siimin' Ne rekoh li ti.
da ma ne vjemjem SiSman je mli-ta- v
cmcar Planut cc na mahoc,
ko sto danas s prijestolja, ali njt-ga- v
gnjcv ne trajc duic od go'uvc
slame Bude li njegova korist. sut-r- a
dc se pogadjati, natjadjati -- a
Horxatima, sa Paleiniama, sa ri-govi- ma
moje krune. Ja toga ne tu.
ja ielim doiivjeti zator tih dvaiu
plcmena, dujei li? To mora biti
— dahnu Marija, stisnux sake i
pogledav ostro Nikolu — il okoli-jevail- i, ut sam se u tebi preva-nl- a
— 1 pitaS. kraljice! Nisi cifala
na mojem iititu kobne njo"i Smrt
Horxatima' Smrt Palezniuma
To jc ispovijed moje duJe Kod
Bosuta pade od moga buzdovana
glava Lacka Horxata. To btjaie
prvenac moje krxave ictxe Za os- -
xctu zixem i ja, zavjet mojega itita zano c duboko u moju duiu,
i ne du mi ro vat i, dok ne ovriim
zavjeta. Kunem ti se, Mario, da
du r4minti sjenu pokojne ti majke
— Dobro, Gorjanski, dobro' —
zakima kraljica zadovoljna. skupiv
suhe usne na uiasan posmijeh —
Tvoja rijed me smiri na dasak. ulio
si kaplju melcma u tu suhu diHu
Vjerujem ti, al — dignu Marija
iznenada glavu, dujeJ li — Nikola,
ti ne IjubiJ svoje iene, tako mi
rckose.
— Govorila si iskreno, i ja du
tebi, nc Ijubim je
— No IjubiJ li drugu, je 11 os-tal- a
iskra one stare ljubav i u tvorrt
srcu
— Za Andjcliju misliS? Kod
krvavog trupla moga oca prometnu
sc ljubav mrinjom.
— Zakuni se!
— Kunem ti se.
— Dobro. Nikola. Jo? sam kral-jic- a
Sve dcJ imati, Sto icliJ. zlato
i da st, povtsit du tc nad sve ine, ali
oxrsi moju, sxoju pnscgu, da mi
kosti moje majke mirne budu u
grobu.
— I kad nc bi Manjinih muka
bilo, uradio bih isto rad glaxe mo-jega
oca.
— Oh, samo da to brzo bude,
Nikola. Uojim se za danc sxoga iivota, a opet bih to doiivjeti
htjela.
— ?iva ti krv dini, te sc boles-no-m cijenif Mladost, sloboda naj
bolji je lijek zivotu, ti se tstom
oporavljai. No naSa on eta mora
da je strpljiva ko pjesak. koji po-din-je
prevalj ivati visok brijeg
Horxati i Paliine uklonisc se
— Pod Itit moga milog ujaka
Tvrtka, znam.
— Onamo ne size txoja xlast
— Ne boj se. djavolska u njili
kipt krv Vratit de se
— Na kakove nade Nametnik
Kalabrez cdva drzi svoju napulj-sk- u krunu Ne dc smjcti od Mledida
da se povjen xaravomu moru a
njegoxo ime sada, gdje tvoja vlast
prekrili svu zemlju, nego pust pra-pora- c,
koji ne de namamiti ni tral-ja- va
bokca pod stijeg. Tvrtko ima
drugoga posla Valja mu pod ma-de- m
stajati# na pragu kude, jer se
od i st oka prema na njega Turdin
Pa je mudar
— Da, al nikad ne de ga minutt
nada, da de posjesti ovaj kraj Ne
trga li kus ro kus Dalmadje ispod
moje "lasti t Ni nasc zlotvore ne de
ostaviti nada, a Tvrtko de je hra-nit- i.
— Al alto se ne vrate?
— Povratimo ih mi.
— Mi?
— Ta da. Sami ih huckajrao na
nas.
— Ne razumijem.
— Al ja znam za sredttvo
Mledidi. nali prijatelji neka ih
jare na nas. nek am obedaju porood
Mledidi otkrit de nam njnhove os-nox- e. da im vtaximo stsptcu
Razumij ei li sad'
odvrati Ni-kola,
— Rararmjem —
pogledav icnk ispod oka —
kraljice Marrjo' Sad xidkn. da si
Jelivarina kdi.
— Jelte'
— Da' — potvrdi junak i tap-n-u
za sebe- - — Hvati Bogu. da rru
Hervati Mbtie oca.
— ZbogeFn Zbogom, Nikola --—
mahna krahsra — pasti me niu-ma- .
Krv mi Irti brie k srea. kraj
tebe asplafltfjeh. iznemogeh. Idi
Zlgem!
— Zbecffa. kralfke Maro. mo-ja
osveta kanda irrul na pisma. —
To rekav. o4avl Martfa.
CNtstavit de se)