Jedinstvo, April 20, 1956

              тгртатштттттчтт "ИИ
STRANA 2
SA SESTE К О SV EX CI ] Е SAVET.A PROBLEMI I ZADAJCU СEО 5 L NA V ЕAS SSК 1EН К ИSЛ'TЛПAЈ ASMЛ PE GLAS
(S vr5 е tak)
Nacionalna strana naseg lista
(REFERAT UREDNIKA
Po svom karakteru na§ list je radnidki i demokrat-sk- i,
u svemu se rukovodi interesima radnog naroda,
a u pogledima na svijet i druStvo polazi od ideologije
radnidke klase, koja je najnaprednrja.
AH tu su i drugi momenti. Jedan od tih je nacio-nal- ni momenat. To dolazi otuda Sto smo mi pripadnici
tri razlidite, — vrlo bliske i srodne ali ipak posebne
nacije, koje su nastale historijskim razvojem. Kod nas
se vrSi proces kanadizacije, ali mi smo ipak neSto po-seb- no
od ostalih Kanadjana, posebna nacionalna grupa
ili zajednica Nacionalno obiljezje ne samo da nije isde-zl- o
kod onih koji su doselili, vec je zadrzano i kod onih
koji su ovdje rodjeni. Mi smo Kanadjani srpskog, hrvat-sko- g
i slovenskog porijekla
Mi nekad kazemo da smo jugoslavenskog porijekla,
ali to nije pravilno, jer jugoslavenstvo oznadava drzavni
a ne nacionalni pojam; postoji samo jugoslavenska
driava a ne jugoslavenska nacija.
NaSe tri nacije su bliske i srodne i ta bliskost i srod-no- st pravilno izrazava parola "bratstvo i jedinstvo".
Bratstvo i jedinstvo je osobito duboko ukorijenjeno
medju nama koji pripadamo SJK i okupljamo se oko
"Jedinstva, jer smo protivnici sovinizma i nacionalne
neravnopravnosti, a pobornici bratstva ljudi — inter-nacionalis- ti.
Ali to ne znadi da mi ncmamo nacionalnih osjecaja,
da smo ravnoduSni prema sudbini svoje nacije. Napro-ti- v,
mi se borimo za punu nacionalnu ravnopravnost: da
svakoj naciji budu priznata sva prava koja ju kao na-ci- ju pripadaju. To je u skladu sa naSim internacionali-stidki- m stanovistem, jer ljudi de biti braca kod iSdezne
svako ugnjetavanje i nepravda medju njima, kad budu
potpuno slobodni i ravnopravni.
Kod nas u Kanadi nema nacionalnog problema, jer
su i Srbi i Hrvati i Slovene! u Lstom polozaju. Tu postoje
samo izvjesne razlike koje nlsu zapreka bratskim odno-sim- a
Ni nncionalno stnnje u Jugoslaviji ne daje povoda
za trvenje i sukobe, jer nacionalni odnosi su u skladu
sa opdim razvitkom zemlje, i nedostaci se stalno odstra-njuj- u.
U koliko medju Srbima, Hrvatima i Slovencima
ovdje postoje trzavice, to je iskljudivo posljedica djelat-nos- ti reakcionarnih Sovinistidkih srpskih i hrvatskih po-litida- ra, koji jos 2ivu u nadi da de se stanje u Jugoslaviji
promjeniti i oni povratiti na vodede polozaje. NaS narod
ovdje im je samo jedno od sredstava za postignude toga
cilja.
NaS list je nosilac parole "Bratstvo i jedinstvo".
Otkud onda dolazi da neki ditaoci "Jedinstva" osje-caj- u da je "Jedinstvo" viSe hrvatski list nego srpski ili
slovenski? Svaka pojava ima svoje uzrokc, pa i ta.
Ja mislim da to dolazi otuda Sto "Jedinstvo" sluii
latinicom, Sto je vecina Stivn u ijekakvom narjedju
srpsko-hrvatsko- g knjizevnog jezikn, pa onda zbog toga
Sto "Jedinstvo" tretira neka pitanja koja se smatraju
vi5e hrvntska nego srpskn l slovcnska, kao Sto je na pri-mj- er pitanjc HBZ. To opet dolazi otuda Sto su vedina
ditalaca Hrvati, Sto smo nekako blize povezani sa HBZ
nego tlrugim potpornim organizacijama, a djelomidno
moguce otud sto je urednik po narodnosti Hrvnt.
Obzirom na sastav naSe nacionalne zajednice bilo
bi politick! pravilno da progresivni Hrvati imaju svoj
vlastiti list, Srbi svoj, Slovene! svoj, kao Sto su ih imali
nekad ranije. To bi nam omogudilo da se lakSe borimo
protiv nacionalnog Sovinizma koga raspiruju reakcio-nar- ni politidari. To bi bilo prema principu pune nacio
nalne ravnopravnosti.
U diskusiji koja je nedavno vodjena u "Jedinstvu"
nabaceno je i pitanjc pokretanja posebnih srpskih i
slovenskih llstova, a "Jedinstvo" da bude list progresiv-ni- h kanadskih Hrvata. O tome se diskusiralo i na sjed-nica- ma Saveznih ogranaka i vedina je doSla do zaklju-dk- a, da nam je to za danas nemoguce i da "Jedinstvo"
treba ostati zajednidki list.
Prema tome, mi cemo prosljediti kao i do sada : "Jedinstvo" de i u budude biti zajednidki list svih pro-gresivn- ih Srba, Hrvata i Slovenaca Kanade
17. KOWESCIJSKOG Z Л P 1 S V K A
Drug StimM, delepat organi-zacije
iz Schurruchcra, dkusira)uA
po izvjeitajima IzArinog odbora
Saveza t uredniitvA i uprave "]c-din$t- a"
istakao j in-e$n- a pasiv-no- st
organizacia u SJeemom On-tanj- u
On e medju otfalun irjavio
"Proili smo kroz mnope tcJkoOe.
ali smo till naprtfed Za rtjeme
spora izmedju Ja£yrfavie i SSSR-- a
postali smo mneg© pawvtvi i ibog
toga smo mno£e nareda izgtti.
Omladiny msmo raoli zakiati u
rutoj orgaflizaa)! zbg eftkeg u-te- aa
mdalnjeg пдЛда itvota. i
Ito mi starifi no9tne pm &£g&-vorno- st
Mi srao kri%i. ftt ве ra-dim- o.
Ne ratmo rm i ne rale Jm-g- e
organizacije na Sjcient- - Mi tfe-m- o
natfofiti da se sri akttvimame
u buJuc"
U X2i Jtarape on je rekao- - "Mi
smo sugUsni da norma i dalfe u-la- zi
kao Jto je izlxrHa i do sada,
ali ako se ukaie potreba ilt neko
"JEDINSTVA")
pokrene neku nacionalnu novinu.
mi cemo to pozdrav itf.
m
Antt МгчЦ. delegat ogranka iz
VXindsora. pozdravljajui Scsru
konvenaju u ime svoje organizi
cije. jknsrva i pnjatelja Saveza
iz Windwra kazao je "Bilo bi ne-potreh- no
strarati neke neve orga-nizacije.
vec" treba uftrstiti i poja-Zxi- i
pcwtojeie i osnhati nove. Gdje
god иаиво sedam pnstalka nieg
pokreta i naie Jtamp.e treb da se
usfXKtavi organizacifu
U vezi lumpe, drug Mei e
rekao: "Mi u Wmdera sniatramo
da "Jediestvo ostane i dalje kao
i do sada. Nije petfeiw© pekretati
neke drue novme t strarati nov
potelkoe i тссе izdatke SJaieme
se sa Mavem prema Jugoslarijj t
treba naic veze pojaati na Toaltur-qo- ni
i prenrjetnem pelje"
Sekretar je zatira procttao poz- -
draroo pismo od Dake $exnbreka
Za svaki ludaj dinimo ovu napomenu: Ako bi se
dogodilo da neka druga grupa Srba, Hrvata ili Slove-naca
pokrene list koji ne bi polazio sa svih principa sa
kojih polazimo mi, ali bi podriavao ideju mira, interese
Kanade i bio umjeren u nacionalnim odnosima mi bismo
pojavu takvog lista pozdravili kao korisnu.
Ostala pitanja nase stampe
Xasa novina nije dovoljno pisala o specifidnim
pitanjima i problemima naSe nacionalne grupe, kao ni o
specifidniin pitanjima i problemima naSe organizacije
i Stampe. Jedino demu smo donekle posvecivali zaslu-zujuc- u
paznju je HBZ. Objavili smo neSto vijesti i dla-na- ka
o novim doseljenicima — svakako nedovoljno, ali
jako mnogo ako bi se usporedili sa drugim listovima na
naSem jeziku.
Pitanja omladine i zena su takodjer
Ova pitanja zahtjevaju posebnu diskusiju.
Oslabili smo i sa dopisima o unijama.
tretiranje radnidkih i tredunijskih pitanja u
zapuhtena.
premda je
generalno
bilo na visini.
Malo smo paznje posvecivali radu takvih organi-zacij- a
kao Sto su HSS i SNO, osim neSto njihovoj politici.
Nedostajale su nam vijesti i dopisi iz naselja o
raznim dbgadjajima.
Jedna od krupnih potreba naSeg pokreta jeste te-orets- ko rasvjetljenjo procesa razvitka naSe nacionalne
grupe, da bi nam bile jasnije perspektive naSe organi-zacij- e
i Stampe — i odstranjena pesimistidka gledanja
koja susredemo na svakom koraku i koja kode nas rad
i napredak.
Ovo je — da tako ka2em — permamentna slabost
naSeg pokreta. Mislim da je dovoljno da podsjetim na
pogreSke koje smo zbog pomanjknnja jasnih pogleda
na razvitak naSe nacionalne grupe udinili u prim po-slijeratn- im godinama (podupiranje povratka u Jugo-slavi- ji
i gotovo likvidacija naSeg progresivnog pokreta).
Mi joS nismo pravilno ocjenili promjene koje su se
odigrale u nadinu zivota naseg naroda ovdje, kako u
materijalnom tako i duhovnom poglcdu, kako bi u skla-du
sa tim podesili svoj rad. Kod nas su mnogc stvari joS
uvijek onakve kakve su bile prije 25 godina, a 2ivot je
otiSao naprijed.
Mi narodito trebamo pretresti nasu Stampu u svije-tl- u tih promjena. NaSi ditaoci se vise ne zadovoljavaju
uredjivanjem lista starim nadinom. Njima su dosadila
suhoparna razglabanja i "visoka politika" koja je izvan
njihova mentalnog dohvata. Oni traie materijale iz
iivota, prosto i razumljivo nepisane, razno lako Stivo.
Mi smo udinili neke korake u torn pravcu, ali — treba
priznati — joS ne idemo sigurnim koracima.
Na3 cilj treba biti stvaranje lista koji bi bio pri-hvatlj- iv za Siroke maso naseg naroda bez odstupanja
od naSih osnovnih ciljeva i principa. Sa vidom na to
prircdjen je ovaj referat
Kakve mjerc su nam potrebne da to postignemo?
Pored onoga Sto je ukazano u izvjeStaju Izvrsnog
odbora ja bi joS spomenuo samo jedno — dopisi iz na- selja. Iznad svega drugoga nama su danas potrebni do-br- i, aktivni suradnici i dopisnici u svim nasim naseljima,
a nnjmanje u Vnncouveru, Torontu, Windsoru, Hnmil-ton- u, Sudbury i Wellandu. O tome treba ozblljno povesti
raduna.
Ja sam u podetku rekao, a to je istaknuto u izvjes-taj-u Izvrtnog odbora, a potanko de o tome govoriti drug
Stimac, da so mi nalazimo pred 25-godi3njic- om naSe
Stampe i pokreta. Proslava 25-godi5nj- ice treba postavit
u ccntar svih nasih aktivnosti.
Cilj tih proslava treba biti proSirenje na.se Stampe,
podizanje na visi stepen, kako bi ona postala jo§ mod-niji- m oruijem u naSoj borbi za mir i napredak.
Pred nama je — drugovi i drugarice — veliki po-sa- o, ali i mi smo jnki i odludni, a ta snaga i odludnost
proizlaze iz naSeg ubjedmenja u ispravnost i konadnu
pobjedu — u nasoj zemlji i cijelom svijetu — ideala
mira, demokracije, sretnog zivota ljudi.
iz Sudbury u kojem on pozdravlja
konvenciju i objainjava razlogzbog
(gx nisj mogli ptrdati delegata na
konvenciju U pismu se medju os-tali-m
kaie:
"Saljemo naJ topli pozdrav Se-st- oj
konvenaji i delegitima. Zcli-m- o
vam najbolji uspjeh u radu, da
bi vas rad u rod to dobrim plodom
u interesu ntieg radnvfkog naroda
u Kanadi i radmlkog naroda u cije-lo- m
svijetu. Vjerejemo da ce Scsta
kenvencqa rvaft put i nacm kako
da ujedini av nJ narod u Kana-di.
za pregrrs t napredak naroda
i Kanade . . .
Sekretar dalje itt poz4ratno
pismo druga Jovana Mirkera iz
Qutbanu. u kojem se kaie:
"Pozdravljam konvendtu i de-legare.
2ao mi je da ne raegu btti
s rami na konvenciti tiaieg Saveza.
Meduttm ja imirn puno. povcren je
u vas dx ccte vi u£initi debar po-sa-o
a interesu naieg pokreta, naie
itampe i naiih iscljenika uopite i
bez mene. Zclim vam dobar us-pjeh- ".
Posle pozdrava uzeo je rijed
drug Peia, jedan od north doselje-nika
i ilxn delegacije torontovske
organizacije. U svom govoru on se
osv-mu- o na probleme omladine i
novin doseljenika. kao i o radu za
ocuvanje mira u svijetu. U vezi
toga on je rekao:
'OmJadina ctni jedan specif idan
problem, kojeg treoa reiavati ta-kod- je
na specif rfan nxlin, n na-ii- a
kako (c ga entiadtna raawmeti
i kako c nfoj btti prttwpaan.
PokuSaao j da se onrfadmu akti-vizir- a
na kukurnoa pot} i н tu
srrbu odriana je ©mJadtmka ken-ferencij- a,
izabran emladinski od-bo- r.
medjutun on se sastao rrega
jedanput i to je bdo sve. Prepu-Sten- o
je sre omladmi a stariji cla-no- xi
nisu im pruiiti putrebnu po-me!
i strar je tako ostala nere--
na kome se moze radni
kaze bivsi
Vancouver, B.C. — Dragi
drugovi, ja sam pomno pro-dita- o
program i rad Seste
konvencije Saveza i to jo§ sa
jednim mojim dobrim dru-go- m Jankom
Mi smo do&li do zaklju-dk- a da je sve ispravno. Samo
naprijed drugovi! Sve ce biti
dobro.
Drugoi, Sto se tide nase
stare domovine, Jugoslavije,
vi ste uzeli ispravan stav Vi
ste ostavili samom narodu
koji zive u Jugoslaviji da
rijeSava sa svojom sudbi-no- m.
Uopce Sto se tide poruke
konvencije nasem narodu ja
sam miSljenja da je ovo je-di- ni
program koji moze oku-pi- ti
паб narod u jednu rad-nid- ku organizaciju. On je
pristupadan i ispravan za sve
radnike koji iele sebj dobro,
ali ne samo za nas Jugnsla--
za
Thorold, Ont. — Kao Sto
je svima nama poznato kon-venci- ja je п.чбе vrhovno tije-l- o,
na njoj se analizira proSIi
rad organizacije i stvaraju
odlukc za bududi. Iz tih raz-log- a
pratio sam i
diskusiju (koje
nazalost, naSom nemnrnoScu
nije bilo mnogo) a poslije
zakljudke konvencije, odno-sn- o
poruku палет narodu i
referat Izvrsnog odbora i po-slije
du proditati i druge re-fera- te
i diskusiju u koliko
se to objavi u "Jedinstvu.
Vrlo mi je zao Sto me je
sprijedila bolest da nisam
mogao lidno prisustvovati
konvenciji. Sada nekoliko
rednkn o poruci odnosno re-zoluc- iji
u vezi sa naSlm bu-duci- m
radom, koja je na
konvenciji usvojena.
Moje je lldno miSIjenje, a
"Pomno poruku i
dobra"
Chatham, Ont. — Dragi
drugovi, po mojoj ocjeni sa-vez- nn konvencijn bila je vrlo
dobra. Pomno sam proditao
poruku delegata naSem na-- i
rodu i smatram da je vrloj
dobra i pravilnn. Vi samo1
produzitc sa svojim radom
naprijed.
Ja дат pretplatnik na§i
naredne Stampe od kad iz- -
lazi. U koliko znam i pam- - i tim ja sam ditao radnidku '
D I S K U S I J A DELEGATA
CITALACA
Program okupit narod,
povratnik
Domjanovi-dem- .
senaM.
Diskutujui o novim doscljcni-cima- ,
Peia je rekao:
I kj novim iKijenKima trcoa vo--
diti vile racuna. Mi jot nismo us
peli da ih zainreresujemo sa na-
Sim radom i da ih pmlacwno u
nase organizacije Cini mi se da
je nala organizanja nekako stra-na,
neprihratljira i nepristupacna
za njih. Treba e traiiti nekog na-in- a
kako ih t pri-ves- ti
blfie nattm organizacijanu
Dalfe )c rekao dx bi nase ©м-mzaci- je
trebale aktrvmje suradji-vat- i
sa pokretem mira i sa Kanad-ski- m
s4avenkffl ed'borom. On
smatra dx je rad za efrvanje ratra
vrJe vaian i da tfeba za taj rad
zainteresovati ne same clanovr na
tih organizadfa, ttcga i sre dmc
Jugestarene koji se icieresuf za
rnir.
sMtU Mibjlpr. delegat iz АЗП-land- a.
gororio je o radu svoje or
I vene, nego uopce u radnike
i drugih narodnosti.
Da vam istinu kazem,
drugovi, ja sam primjetio da
i kod novih doseljenika ne
vlada najbolje zadovoljstvo.
Neki od njih ved su uvidjeli
da su prevareni i da se nije
ono ispunilo Sto se je njima
obecalo. Ima novih doselje-nika
koji su pretplatnici 'Je-dinstva.
Ali ima i onih koji
se nisu niSta popravili. a niti
svoju grijesku priznali, nego
i sada pjevaju Anti Pavelidu
pjesmu, torn najvecem zlo-din- cu
Sto ga historija pamti.
Ja sam stalni pretplatnik
naSih naprednih novina. Bio
sam pretplatnik "Borbe",
"Slobodne Misli", "Novosti"
i sada "Jedinstva". "Jedin-stvo
sam dobivao dok sam
boravio u Jugoslaviji i to sve
dok se nije prekinula veza
izmedju Jugoslavije i SSSIt
Pozdravlja odluku proslavu 25-godisn- jice
stampe
predkon-vencijsk- u
i nekih drugova s kojima
sam razgovarao, da je poru-k- o vrlo konkretna i pristu-padn- a svakom naSem radni-ku- .
U njoj se kaze da ima
mjesta u naSim organizneija
za svakog radnika koji je za
mir i za bolji i sretniji iivot.
Sto se tide Jugoslavije,
ili kako mi kaZemo starog
kraja takodjer je ispravno
redeno — mi cemo pomagati
naSem narodu koliko najvi-S- e
budemo mogli, a Sto se ti-de
druStvenog uredjaja to je
stvar naroda Jugoslavije i
samo oni mogu da o tome od-ludu- ju.
Jedan od najvninijih za-kljuda- ka konvencije je pro-glaSen- je jubilarne godine
nase Stampe do konca marta
1957. godine. Ja sam pret-platnik
nase progresivne
sam procitao delegata
smafram da je vrlo
zatnteresevati
Stampu dok je izlazila ne
veca od ovog papira na ko-je- m
vam piScm sa pisacom
maSinom. Sigurno nije ma-nj- e
od 20 godina.
Vrlo je dobra stvar Sto je
konvencija proglasila ove
godine proslavu 25 godina
iziazenja naSe napredne
stampe u Kanadi.
VnA stari pretplanik,
J. Markovic.
ganizacije u kampanji ' Jedinstva",
u kojoj da su "dobro uspjcli u o-bnavli- antu
istekhh nrctnlata i fon-- 1
du. ali da su podbacili u radu za
nove pretplate". Uzrok tome je
"pasivnost naie organizacije, re-kao
je drug Mihaljev. Sloiio se sa
izrjeStajima Izvrlnog oJbora Sa
veza. uredniUvom i uprave novi
ne. kao i sa pisanjem "Jedinstva.
Stttezxr ТЈлгег Рггшлнох, flan
Saveza i posmatrac" iz Uxbrklce,
gworio je o potrebi vxe kultume I
t poIHscke naobrazbc kadrora i
clanstva Saveza i ©rganizacija.
"Treba nam svima x£ naobraz-ba"- .
rekao je on Istekao te potrebu
di se nabate dobre kni.g? za &
tanje i organizovan;e Ло!а pre
Ja bih bio mnogo zado-voljni- ji da vidim vile dopisa
I tirel'n Пп2а nAVinn ГкН П?1
Iovratnika, koji smo bili u
Jugoslaviji. Jako mi je iao
Sto nismo niSta naudili u Ju-goslaviji
Vi znate drugovi
da se 5ovjek udi dok je iiv
i joS mnogo ne naudi, tako
ce da bude i sa nama povrat-nicim- a.
Drugovi, mislim da ce evo
biti dosta za ovaj put. Dru-go- m
prilikom mozda budem
malo opSirniji.
Ja vas sviju na uredni-Stv- u
i upravi drugarski poz-dravlja- m.
Badnidki pozdrav od me-n- e
vaSeg prijatelja i moga i
vaSeg druga Janka Domja-novi- d
Smrt fasizmu — Sloboda
narodu !
Grga Mnrkotic.
I Stampe sve od "Borbe" i pro-- ! sto se ponosim Sto moiemo
proslaviti 25-godiSnj- icu dje-lovan- ja naSe Stampe.
Duinost nam je da orga-nizira- mo
sve naSe snagc u
manjim i vedim naseljima za
Sto dostojniju proslavu. One
de uzimati raznc forme: iz-le- ti, konccrti, masovnc skup-Stin- e, ali po mom shvacanju
najosnovnije je pitanjc da
Sto viSe nadjemo novih pret-platni- ka za naS list "Jedin-stvo".
U naSem radu nesmijemo
zanemariti ni na5 Savcz, ved
nastojati udvrstiti organiza-ciju
i po mogucnostima do-bi- ti
novih sila u nas pokret,
jer samo organiziramo i ko-lektiv- no mo2emo naS plan
izvesti u stvarnost.
S. Lj.
2 obnovc 7. Hamiltona
Drugoi £al)cm u Iistu $10 OO
гл dvijc godilnjc obnoc. Nate je
pravilo iii obnavljamo prrtplatc rc-do- m
kako one istjefu vako;; mjc
ссл. To je najbolje No, ako koji
pretplatnik sam icli obnoviti prct-plat- u
i potlati na upravu, to poz-drav!
jamo.
Irru jol neki broj pokupiti otv
nova, ati rjdim na smjcni poslije
podne, pak mi je nemogute Ali
svakako mi Temo svoju duinost
iz riiti
Jotip.
davanja Iznio je primjer kako se
nekada radilo za vrijeme njegovog
boravka u Timmmsu. "Mi smo or-ganizov- ali
Skolc i lekcije za koje
smo zainteresovali jedan deo naieg
naroda i to je pomoglo da se mnogi
naii ljudi politKki osposobe, re-kao
je on.
Govon dalje o potrebi (to uieg
povezivanja % narodom, o prouca-ranj- u
Deogradske deklaracije koja
se odnosi na obnavljanje odnosa
izmedju Jugoslavije i SSSR-a- . Isti-(- c
potrebu proiirivanje naieg rada
t naie itampe U vezi tega on je
rekao: "Ja sam za to da e pokrene
jedna srpska novina u 6rilki. koja
bi pomola ve€em okapijanju srp-skih
radnika oko naieg pokreta.
rNastavtf e se) JscoihStvO
Published Tutdar nd Friday
In Srb-CrttU- n and Sler?riii lancaap,
by Jedinetvo Publishinr Co, 4T9 Queen St, Weit,
Sabription rate: JS.00 per year. SZJDO pr в months
USA and thr .e-iun-Editor:
Stne tjepan MЈЛ-0i- o0 lif, per year.
Basin Manaarer; Iran Stimae,
PAoottxtOofrfiized araosaercotnmd tc.laOnttaтwПa,
7VL KMpirc 3-16- 42 Toronto 2-- B. Ontario. Canada.